Kako je objavilo Ministarstvo obrane Republike Slovenije, jučer, 11. svibnja, u luku Koper pristigao je dragocjeni teret. Radi se o 38 komada lakih oklopnih vozila JLTV 4*4 američkog proizvođača Oshkosh, koji će uskoro stupiti u službu Slovenske vojske. Pristizanjem ove potpuno nove opreme odmah su se na Twitteru pohvalili slovenski ministar obrane Matej Tonin i premijer Janez Janša, dok će vozila javnosti biti predstavljena u lipnju.

Ugovor o kupovini ovih vozila potpisao je bivši ministar obrane Karl Erjavec 12. studenog 2018. godine. Temeljem ugovora između Slovenije i SAD po principu „government-to-government“ oklopna vozila JLTV 4*4 imat će integriranu i oružnu stanicu M153 Kongsberg. Kupovina vozila i opreme, obuka i oružni sustavi koštali su Sloveniju 32 milijuna eura (oko 241 milijun kuna). Prema postojećem planu MORS-a, 18 novih vozila s oružnim sustavom bit će razmješteno u postrojbu za specijalno djelovanje, dok je preostalih 20 vozila namijenjeno postrojbi veličine srednje bojne, što je jedan od NATO Ciljeva sposobnosti na koju se obvezala Slovenska vojska. U oba slučaja JLTV 4*4 zamijenit će dotrajala vozila HMMWV.

Bivši ministar obrane Karl Erjavec bio je predmet velikih kritika zbog kupovine ovih vozila, između ostalog i zbog njihove cijene. Prvotno se govorilo o cijeni od 18 milijuna USD, koja je potom varirala između 15, 27 i 32 milijuna eura, no na insistiranje Ljevice, koja je žestoko kritizirala ovaj posao, pokazalo se da je cijena već spomenutih 32 milijuna eura. Do različitih vrijednosti došlo je i zbog razlika u vrijednosti koje se pojavljivale u pismu namjere (anonimno dostavljeno pojedinim političkim strankama), osnovnom ugovoru, te dodatku na ugovor. Erjavec je, naime, najprije u listopadu 2018. potpisao međuvladin ugovor o kupovini 38 lakih oklopnih vozila 4*4 s daljinski upravljanim oružnim sustavom u vrijednosti od 15,7 milijuna eura bez PDV-a. Potom je potpisao još i dodatak ovom ugovoru, koji se odnosio na kupovinu i daljinskih oružnih sustava u vrijednosti od 11,4 milijuna eura bez PDV-a. Kada su se uključili i troškovi prijevoza i PDV došlo se do ukupne vrijednosti posla od 32 milijuna eura, odnosno iznosa od oko 842.105 eura po vozilu (oko 6,34 milijuna HRK po vozilu). Erjavčevo je opravdanje bilo da se radi o vozilima koja imaju jednaku konfiguraciju kao i vozila namijenjena američkoj vojsci, „što znači da smo ih kupili za najmanju moguću cijenu. To u praksi znači da smo za 38 vozila s oružnim sustavima platili približno 50 posto procijenjene vrijednosti usporedivih vozila“. Erjavec je još napomenuo da je riječ o najnovijoj generaciji i najmodernijim oklopnim vozilima u ovoj klasi 4*4, a koja još nisu testirana ni u jednoj vojsci. To je dovelo do novih sumnji treba li baš Slovenska vojska biti prva koja će testirati ova vozila, te da ova nabava nije u skladu s investicijskim dokumentima Ministarstva obrane ni Slovenske vojske.

Prije nego je krenuo u direktne dogovore sa SAD-om o nabavi Oshkosh lakih oklopnih vozila, Karl Erjavec je stopirao kupovinu 56 vozila 8×8 Boxer njemačko-švicarskog proizvođača Rheinmetall, dogovorenu u vrijeme njegove prethodnice Andreje Katič. Nakon što je slovenska Vlada i formalno potvrdila odustajanje od Boxera, Erjavec je obrazložio da je postupak nabave bio loše vođen, s višegodišnjim financijskim obvezama za Vladu RS, i s nepostojećim zakonskim okvirom potrebnim za nabavu nove opreme. Tu je prije svega mislio da zastarjele zakonske akte s područje obrane te, kako je rekao, na zastarjelu taktičku studiju o bojni koju Slovenska vojska treba deklarirati za NATO. „Moram, međutim, odbaciti sve medijske indicije o tome da je razlog za odgodu nabave korupcija“, rekao je tada Erjavec, insistirajući da se radi o odgodi, a ne o trajnom odustajanju od nabave Boxera. „Generalštab Slovenske vojske radi novu taktičku studiju o potrebama vojske, a treba provjeriti i kakvi su nam kapaciteti za održavanje i servisiranje takvih vozila želimo li formirati oklopnu borbenu skupinu razine bojne“, rekao je Erjavec.

Samo 6 mjeseci kasnije, Karl Erjavec iznenadio je slovensku javnost objavom o postinutom dogovoru sa SAD-om po pitanju nabave JLTV 4*4 američkog proizvođača Oshkosh.

*Photo: MORS (osim zadnje)

„Tri je čaroban broj, a ja ću u prosincu treći puta ove godine doći u Hrvatsku“, rekao je pred hrvatskim novinarima slovenski ministar obrane Karl Erjavec. Prvi ovogodišnji posjet Karla Erjavca Hrvatskoj bio je u travnju ove godine, kada je predvodio delegaciju na vojnoj izložbi „ASDA 2019“, drugi put – posjetio je Ministarstvo obrane i kolegu Damira Krstičevića danas, a treći put Erjavec će posjetiti Zadar i Zemunik u prosincu ove godine. Tada će se okupiti ukupno četiri ministra obrane (Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Bugarske), kako bi potpisali dokument o dostizanju inicijalne sposobnosti oko ustrojavanja Multinacionalnog središta za  obuku helikopterskih posada za provedbu specijalnih zračnih operacija (MSAP).

Današnji posjet Karla Erjavca MORH-u obilovao je pohvalama obrambenim odnosima Slovenije i Hrvatske, kao i zahvalama domaćinu Krstičeviću na gostoljubivosti i razumijevanju značaja bilateralne suradnje. Tako raznježeni Erjavec nije se dao navući na novinarsko pitanje o slovenskim prijetnjama blokade hrvatskog ulaska u Schengen jer to „nije obrambena tema“, a ni on više nije ministar vanjskih poslova (u čijem mandatu je Hrvatska dobila nekoliko jakih šamara). Umjesto toga, Erjavec je najavio da će i četvrti put doći u Hrvatsku, i to u ožujku sljedeće godine. Tada će se, naime, u Zagrebu održati neformalni sastanak ministara obrane zemalja članica Europske unije (4. i 5. ožujka 2020. godine), i to u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU.

„Ocjenjujem da je Hrvatska, što se tiče sudjelovanja i predsjedanja, na području sigurnosne i obrambene politike vrlo dobro pripremljena. Tu ocjenu lako dam jer sam bio ministar obrane u trenutku kada je Slovenija prvi put predsjedala Vijećem EU. Naravno da EU na području obrambene i sigurnosne politike čekaju brojni izazovi. Znamo da ima dilema treba li EU imati svoju vojsku, znamo da se suočavamo s novim ugrozama kao što su hibridne i kibernetičke prijetnje, ali radujem se i što će Slovenija predsjedati Vijećem EU u drugoj polovici 2021. godine, što će biti vrlo brzo“,

rekao je slovenski ministar obrane, najavivši usput i slovensko predsjedanje Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (CEDC), također sljedeće godine. „To je,“ istaknuo je Erjavec, „važno za regionalnu suradnju, i tada će glavne teme biti civilno-vojna suradnja, žene, mir, sigurnost i, naravno, pitanje stabilnosti zapadnog Balkana“.

Erjavec je prvi slovenski ministar obrane koji je posjetio hrvatskog kolegu nakon punih 5 godina. Zadnji put je to napravio Roman Jakič 2014. godine, da bi njegova nasljednica Andreja Katič u Hrvatskoj bila prošle godine na izvanrednom sastanku A5 inicijative upriličenom povodom dolaska tadašnjeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa u RH, te 2017. na vježbi „Štit 17“ na Rtu Kamenjak kod Pule. Upravo su zajedničke vježbe i obuke jedan od brojnih projekata suradnje između Hrvatske i Slovenije, a ministar Krstičević potvrdio je da će to biti i nadalje, pa čak i u većem broju od dosadašnjeg.

„Ove godine u 4., 5. mjesecu mi smo imali jednu međunarodnu vježbu ‘Immediate Response’. Tom vježbom je Hrvatska obilježila 10 godina članstva u NATO-u i Slovenija je sudjelovala s jednom mehaniziranom satnijom. Tom vježbom smo pokazali partnerstvo, interoperabilnost dvije vojske. Ono što je najbitnije, po prvi put je formirana multinacionalna bojna koja je nakon dijela završetka vježbe otišla u Mađarsku, gdje smo isto testirali vojnu pokretljivost i što to znači prelazak državne granice. Tu smo se dogovorili da ćemo imati dosta vježbi i sljedeće godine upravo sa ciljem jačanja sposobnosti i jedne i druge vojske, i sa ciljem jačanja interoperabilnosti između jedne i druge vojske“,

rekao je Krstičević. Ovogodišnji plan bilateralne suradnje obuhvaća čak 61 zajedničku aktivnost, od čega je većina i realizirana. Zajedničke aktivnosti raspravljane su i danas, kako bi bile uvrštene u program suradnje za narednu godinu. Tako će se u narednoj godini nastaviti školovanje slovenskih dočasnika i časnika na Hrvatskom vojnom učilištu, kao i upućivanje slovenskih dočasnika na visoku dočasničku izobrazbu u RH. Kao moguće novo područje u hrvatsko-slovenskoj suradnji spomenuta je mogućnost zajedničkog korištenja obučnih kapaciteta i poligona, kako bi se racionalizirali i smanjili troškovi, posebno u području logistike. Zanimljivo je pritom da se u priopćenju slovenskog Ministarstva obrane navodi da je hrvatski ministar Krstičević istaknuo mogući projekt suradnje na području razmjene kapaciteta za odmor pripadnika obje vojske, koji bi uskoro mogao krenuti u realizaciju. O tome, primjerice, u priopćenju MORH-a, kao i na izjavama dvojice ministra nakon sastanka, nije bilo spomena.

Hrvatsko-slovenski dvojac razgovarao je i o suradnji u području obrambene industrije, koja se lagano počela jačati. Ministar Krstičević nije propustio podsjetiti na veliki posao opremanja Slovenske vojske tkaninom za odoru. Sredinom ove godine, taj posao vrijedan 3,4 milijuna eura, dobila je čakovečka tvrtka Čateks, koja će tkaninom opskrbljivati Slovensku vojsku do 2022. godine. S druge strane, Erjavec je podsjetio na ovogodišnji sajam „ASDA 2019“, na kojem je predvodio delegaciju predstavnika 11 slovenskih kompanija s područja obrambene industrije. Obećao je da će u narednim godinama Slovenija i nadalje aktivno sudjelovati na vojnim sajmovima „ASDA“ u Splitu, gdje je ta država ove godine po prvi put imala svoj nacionalni izložbeni blok.

Slovenija se danas upisala u povijest kao jedina NATO članica kojoj je na čelu vojske – žena. Nakon simbolične primopredaje dužnosti, od danas je general bojnica Alenka Ermenc  načelnica Generalštaba Slovenske vojske. Ona je u manje od godinu dana imenovana za zamjenicu načelnika, a potom i za samog načelnika, odnosno načelnicu GŠ SV, te je u roku od tjedan dana napredovala i jednu generalsku zvjezdicu – od brigadnog generala (u Sloveniji „brigadira“) do general bojnice. Za sada prikuplja samo pohvale, no pred njom je vrlo težak zadatak saniranja lošeg stanja u Slovenskoj vojsci.

Sukladno Zakonu o obrani i na prijedlog ministra obrane Karla Erjavca, Vlada Republike Slovenije je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se general bojnika Alana Gedera razriješi dužnosti načelnika Generalštaba, te da se za novu načelnicu s današnjim datumom (28. studenog) imenuje general bojnica Alenka Ermenc. Kao razlog za imenovanje, ministar obrane Erjavec naveo je iskustvo Alenke Ermenc u zapovijedanju postrojbama Slovenske vojske, angažman u uspostavi sustava pričuve, te odgovarajuće civilno i vojno obrazovanje. Prethodno se s Erjavčevim prijedlogom složio i predsjednik RS Borut Pahor.

Borut Pahor s bivšim načelnikom GŠ Alanom Gederom i novom načelnicom Alenkom Ermenc (Photo: Daniel Novakovič/STA)

U njegovom priopćenju od 27. studenog navode se dva razloga zbog kojih je Pahor podržao prijedlog za imenovanje generalice Ermenc na čelo Slovenske vojske. Prvi je razlog to što ona ispunjava visoke stručne kriterije, ima bogato iskustvo u vođenju i pokazuje odlučnost u obavljanju svoje dužnosti. „Zbog tih sam je vrlina nedavno promaknuo u čin general bojnice“, objašnjava Pahor u priopćenju odluku od 23. studenog, kada je iz čina brigadirke Alenka Ermenc promaknuta u čin general bojnice. Kao drugi razlog Pahor navodi svoje očekivanje kako je „konačno došlo vrijeme da se ujedine sve političke, vojne i društvene snage da se podigne spremnost slovenskih oružanih snaga za najmanje jednu ocjenu tijekom iduće godine“. Tijekom zadnje 4 godine promijenila su se dva načelnika GŠ SV, dok je od zadnje promjene do danas prošlo manje od godinu dana, podsjeća Pahor i zaključuje kako prečeste izmjene u vrhu Slovenske vojske nisu donijele i željene rezultate. „Zato sam u razgovoru s ministrom Erjavcem izrazio očekivanje da ćemo po imenovanju nove načelnice Generalštaba ujediniti sve snage i tražiti profesionalne i politički zahtjevne odgovore na izazove modernizacije SV, bez dodatnih nepromišljenih promjena na vrhu slovenskih oružanih snaga“, stoji na kraju priopćenja Boruta Pahora kao predsjednika Slovenije i vrhovnog zapovjednika SV.

Tko je Alenka Ermenc?

Alenka Ermenc rođena je 1963. u Ljubljani. Kao pripadnica Teritorijalne obrane sudjelovala je u ratu za osamostaljenje Slovenije, zbog čega je odlikovana Brončanom medaljom generala Maistra s mačevima. Od te 1991. godine zaposlena je u Slovenskoj vojsci, gdje je izvršavala različite zadaće, a od 2001. bila je raspoređena na vodećim formacijskim dužnostima u SV. Na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani Ermenc je diplomirala politologiju, a 2009. uspješno je završila školovanje u Londonu na tamošnjem Royal College of Defence Studies. Na King’s College University u Londonu završila je i postdiplomski studij iz međunarodnih odnosa i stekla titulu magistrice znanosti. Od 2009. do 2011. Ermenc je vodila je Združeni sektor za kadrove u GŠ SV, da bi potom bila promaknuta u čin brigadirke i premještena na dužnost zamjenice direktora stožera u GŠ. Od travnja 2012. do srpnja 2013. bila je direktorica stožera GŠ SV, a od srpnja 2013. do studenog 2014. – pomoćnica načelnika GŠ SV, odnosno načelnica Združenog sektora za operacije u GŠ SV. U ožujku ove godine imenovana je na dužnost zamjenice načelnika GŠ SV, i to nakon što je u veljači 2018. dotadašnji načelnik Andrej Ostrman smijenjen, a na njegovo je mjesto imenovan Alan Geder.

Tijekom svoje vojne karijere Alenka Ermenc sudjelovala je na brojnim vježbama Slovenske vojske, kako u Sloveniji tako i u inozemstvu, kao i u NATO i EU vježbama kriznog upravljanja, te je izvršavala važne vodeće dužnosti, između ostalog i dužnost načelnice za kadrovske poslove i zamjenice načelnika stožera za potporu u NATO zapovjedništvu operacije KFOR. Odlikovana je brojnim slovenskim i NATO odličjima.

BBSk je tek iz drugog pokušaja prošle test spremnosti (Photo: desetnik Luka Mitrović/72. brigada SV)

General bojnica Ermenc je veljači ove godine bila je na čelu tima za ocjenjivanje spremnosti borbene skupine u razini bojne (BBSk) iz sastava 72. brigade po metodi CREVAL. Kako smo pisali na portalu Obris.org, BBSk je neslavno pala na tom testu, uz konačnu ocjenu „combat not ready“, zbog čega je u konačnici smijenjen dotadašnji načelnik GŠ SV Andrej Osterman. Tada je na čelo SV imenovan Ostermanov zamjenik, general Alan Geder, a na mjesto Gederove zamjenice došla je upravo brigadirka Ermenc.

Slovenski mediji tvrde da Alenka Ermenc nije bila prvi izbor ministra obrane Karla Erjavca. No Slovenska vojska se već neko vrijeme suočava s manjkom generala, posebno onih koji bi mogli voditi Generalštab. Dvojica generala kojima je bila ponuđena ta dužnost u posljednji čas su se predomislili, pa je Alenka Ermenc na neki način „treća sreća“. U njenu kompetenciju, autoritet i volju se ne sumnja, no problemi s kojima će se suočiti su veliki – od kaosa u ustroju SV, preko nedovoljnog opremanja i manjka ljudi, pa do kroničnog nedostatka novca.

Primopredaja dužnosti između generala Gedera i general bojnice Ermenc održana je 28. studenog 2018. godine. Nova načelnica GŠ SV Ermenc tom je prilikom istaknula kako je svjesna očekivanja šire javnosti, te da svojim glavnim izazovima smatra baš poboljšanje životnih te radnih uvjeta za pripadnike i pripadnice Slovenske vojske, realizaciju zadanih ciljeva sposobnosti, kao i rad na područjima vojne infrastrukture te vojnih znanja. Svoj je govor Ermenc prigodno završila citatom latinske izreke „Acta, non verba“ (Djelovanje, a ne riječi).

Sastanak NAC (North Atlantic Council) u sastavu ministara obrane

Glavni skup, onaj ministara vanjskih poslova i obrane zemalja NATO, MORH je sažeo u jučerašnjem priopćenju. Osnovna je tema bio predstojeći NATO summit, na kojem bi i sustav proturaketne obrane trebao biti stavljen u stanje prijelazne sposobnosti (Interrim Capability), te djelovanje Saveza u Afganistanu. Čitav je sastanak započeo skupom ministara obrana, gdje se uz uvid u reforme Saveza (njegove zapovjedne strukture, agencija, međunarodnog osoblja), razmatrao i novi Paket sposobnosti (Capabilities package) – oslonjen na koncept “Smart defence”, inicijativu Glavnog tajnika NATO Andersa Fogha Rasmussena “Connected Forces”,  te NATO proces obrambenoga planiranja – a koji će biti predstavljen šefovima država i vlada na predstojećem Summitu u Chicagu. Na zajedničkoj sjednici ministara vanjskih poslova i obrane, koja je uslijedila, raspravljalo se o Afganistanu (posebno nakon 2014. godine), te o Savezničkome postavu za odvraćanje i obranu – o odgovarajućoj budućoj kombinaciji konvencionalnih i strateških snaga Saveza.

Na neformalni skup obrambenih  ministara EU, zadnji takav skup prije NATO summita u Chicagou, stigla je jučer iz Beča i Catherine Ashton, Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost. Nakon prethodnog dvodnevnog bavljenja pregovaračkim procesom oko pitanja Transdnjestrije,  ona je predsjedala briselskim obrambenim sastankom o vojnim sposobnostima, EU-NATO partnerstvu u operacijama (Kosovo, Afganistan, Rog Afrike) i provedbi koncepta “pooling & sharing” (tzv. “Inicijativa iz Ghenta”) u vrijeme financijske skučenosti obrambenih resora. Ministarstvo obrane RH napominje da se, osim osnovnog koncepta “pool & share”, razmatralo tu i svojevrsne podupiruće koncepte (“enablers”) – (1) koncept uštede i reinvestiranja  tako ušteđenih sredstava opet u obrambeni sustav, (2) kaskadni model koji bi omogućio kolektivno korištenje viška opreme i sposobnosti kroz doniranje, transfer ili međusobnu razmjenu, (3) kreiranje kombiniranih stožera za generiranje i održavanje snaga – nastalih spojem takvih nacionalnih stožera pojedinih zemalja članica (prvenstveno na poljima logistike i održavanja, te vježbe i obuke), (4) provođenje štednje kroz zajedničko nabavljanje (u području transporta, logističke potpore, školovanja i uvježbavanja, streljiva, naoružanja, komunikacija), te (5) harmonizaciju europskih vojnih pravila i procedura.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH bilo je do danas još i kraće – u kratkoj je najavi samo spomenulo da će teme prvog dana glavnoga skupa biti “pitanja koja se tiču angažmana NATO-a u međunarodnoj operaciji ISAF u Afganistanu, kao i revizije cjelokupnog postava odvraćanja i obrane Saveza od svih potencijalnih sigurnosnih ugroza.“, te da će ministrica Pusić sudjelovati “i na radnoj večeri ministara vanjskih poslova na kojoj će biti govora o odnosima Saveza sa državama sjevera Afrike te Bliskog istoka, odnosima NATO-a i Rusije, te o situaciji u regiji jugoistočne Europe” – dakle, o lepezi raznih NATO partnerstava. Drugi je dan obrađen jednako šturo – “Tijekom drugoga dana održat će se sjednica Vijeća NATO-Rusija u ministarskom formatu, na kojoj će se razmotriti aktualni sigurnosni izazovi te tekuća praktična suradnja NATO-a i Rusije. Dvodnevne aktivnosti završit će sastankom ministara vanjskih poslova država članica NATO-a i ministara vanjskih poslova država koje nisu članice Saveza, a sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu“. U svemu tome, ni traga hrvatskim stavovima o bilo kojoj od spomenutih tema, ako oni i postoje – pa, tko zna – zna!

Slovenski ministar obrane Hojs s novinarima u Bruxellesu

Za razliku od “Lijepe naše”, dobro je pažnju skrenuti na Sloveniju – čiji je usporedivi ministarski dvojac, vanjskoposlovni Karl Erjavec i obrambeni Aleš Hojs, također posljednjih dana hodočastio po “prijestolnici svih Europljana”. Priopćenje Ministarstva obrane Republike Slovenije (MORS), uz općeniti dio usporediv s Hrvatskim, ipak navodi i ponešto o stavovima države i ministra. Slovenija će tako sa saveznicima ostati vojno prisutna u Afganistanu do kraja 2014. godine, i predaje odgovornosti lokalnim vlastima – gdje je našim susjedima prioritet izgradnja afganistanskih sposobnosti i razvojna pomoć putem civilnih stručnjaka. Ministar Aleš Hojs ujedno je saveznicima prenio i odluku slovenske vlade o nastavku vojnog i civilnog djelovanja u misiji ISAF, gdje će se i do kraja 2014. godine slovenska prisutnost postupno smanjivati, prilagođeno tijeku tranzicije, uvjetima na terenu i skupnim odlukama saveznika – što je pozdravljeno. Na jučerašnjoj je radnoj večeri vanjskoposlovni Karl Erjavec upozorio da pri širim raspravama o globalnim NATO partnerstvima ipak ne smiju biti  zaboravljeni ni zemljopisno bliski izazovi – prostor Zapadnoga Balkana. On je za NATO i dalje strateški važan, a Sloveniju u tom okviru posebno brine sigurnosna situacija na sjeveru Kosova.

No, razlika u službenim priopćenjima pojedinih nacionalnih ministarstava , tek odražava i temeljnu razliku u općem tretmanu zadnjega skupa u Bruxellesu u Hrvatskoj i Sloveniji, vidljivu i na polju medija. Dok se u Hrvatskoj jedva prenijelo išta od šturih priopćenja, Slovenci relativno živo opisuju događanja i detalje rada svojih predstavnika. Ministar Erjavec tako ističe da “Slovenija još nije prihvatila nikakve obveze ili dala obećanja oko svog doprinosa financiranju afganistanskih sigurnosnih snaga nakon 2014. godine. Ona će doprinositi prema svojim mogućnostima, a zasigurno će njen doprinos za Afganistan nakon 2014. biti bitno manji nego je sada.” Budući je Glavni tajnik NATO pozvao zemalje članice da “poštenim udjelom” doprinesu prikupljanju oko 4 milijarde potrebnih USD, Slovenija smatra kako je još prerano govoriti o konkretnim brojkama – ipak – “Ta će sredstva biti bitno, bitno manja nego u ovome trenutku“, naglašava Erjavec, koji to smatra i bitnom porukom štednje otposlanom slovenskoj javnosti. Dok on smatra kako bi nakon 2014. sigurnosti Afganistan trebale više doprinositi i Ruska federacija te Kina, neslužbeno se špekulira da bi se slovenski udio ipak mogao lako kretati u rangu 500 tisuća USD godišnje.

Slovenskog ministra obrane Aleša Hojsa brine smanjivanje obrambenih proračuna, budući da bi slovenski obrambeni sustav rebalansom ovogodišnjeg proračuna mogao izgubiti dodatna 93 milijuna eura (oko 20 posto kvote). Prvi je to put u posljednjih osam godina da proračun za obranu u Sloveniji pada ispod 400 milijuna eura – ispod 1,25 % BDP – na samo 393 milijuna eura (prema tečaju HNB od 7,486 kuna za euro – 2.941.998.000,00 kn ili prema tečaju od 1,31 USD za Euro – 514.830.000 USD). Pokrivanju najnužnijih izdataka trebalo bi doprinjeti već najavljeno snižavanje plaća u obrani, zaustavljene su sve obrambene investicije, a osigurana je tek osnovna obuka vojnika. U tom je svjetlu Hojs smatrao potrebnim i u Bruxellesu napomenuti da projekti udruživanja snaga te sposobnosti ne otvaraju mogućnosti daljnjih smanjivanja novaca za obranu – jer njihovim daljnjim smanjivanjem u pitanje dolaze i stabilnost te sigurnost pojedinih nacija. Radi trenutnog financijskog stanja Slovenija nije krenula u vođenje ni jednog od zajedničkih projekata u konceptu “pool & share”, iako joj je to bilo ponuđeno na području kemijske, biološke, radiološke te nuklearne obrane (CBRN). Vođenje tog zajedničkog projekta je na kraju preuzela Poljska, a Slovenija će vjerojatno sudjelovati svojim raspoloživim sredstvima – što ujedno ne bi trebalo značiti i dodatne troškove.