Jučer je od posljedica bolesti COVID-19 umro umirovljeni general pukovnik Josip Čuletić, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na mjestu zapovjednika naslijedio je generala zbora Imru Agotića 6. ožujka 1996. i odradio puni mandat do 5. veljače 2001. godine, da bi od 2003. bio u mirovini.

General Čuletić rođen je 2. prosinca 1951. u Slavonskom Kobašu, s kojim je ostao čvrsto vezan sve do svoje smrti. Nakon osnovne škole odlazi iz rodnog mjesta u Mostar, gdje je polazio novoosnovanu Vazduhoplovnu opću srednju školu “Maršal Tito” (osnovanu 1961. godine), a potom u nastavku i školski centar Vazduhoplovne vojne akademije u Zadru. Nakon četiri godine ondje, on je stekao čin potporučnika i letačko zvanje pilota na dozvučnim avionima Soko G-2 Galeb, te je ondje još i neko vrijeme službovao u 105. helikopterskom puku. Tada završava preobuku na lake helikoptere ruski Mi-2 i francuski Aérospatiale Gazelle SA 341, a obnaša i dužnosti pilota lakog-borbenog helikoptera, nastavnika letenja te zapovjednika voda i eskadrile. Na osobni zahtjev 1982. godine prelazi u Zagreb, prvo na Lučko, a onda i na Pleso, gdje preuzima dužnost zapovjednika 711. protuoklopne helikopterske eskadrile (POHE). U to doba Čuletić je pohađao i Komandno-štabnu akademiju RV i PVO, koju je završio 1986. godine, a nakon preobuke za helikopter Mi-8 stječe i zvanje pilota transportnog helikoptera – kapetana zrakoplova. Potom obnaša dužnosti pomoćnika zapovjednika za letačke poslove, operativno planiranje i načelnika stožera zrakoplovne brigade.

Kao potpukovnik JRV i PVO Čuletić se krajem srpnja 1991. godine stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj, da bi 28. kolovoza 1991. i službeno ušao u Zbor narodne garde. Ratne godine je proveo u Zapovjedništvu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, obnašajući najviše dužnosti od zapovjednika zrakoplovne baze Lučko, načelnika Operativno-nastavnog odjela, načelnika Odjela zrakoplovstva u Zapovjedništvu HRZ i PZO, načelnika Stožera HRZ i PZO (ujedno zamjenik zapovjednika) i pomoćnika načelnika GS OS RH za HRZ i PZO, pa sve do zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Težište njegovog djelovanja tijekom Domovinskog rata bilo je na stožernom radu, gdje je bio upućen u pripreme, planiranje i organiziranje, ali je u određenim operacijama i osobno sudjelovao – kako kao zapovjednik, tako i kroz osobno izvršavanje određenih zadaća. Tijekom 1993. godine završio je preobuku za ruski borbeni helikopter Mi-24 i dobio zvanje pilot borbenog helikoptera, a posebno je ponosan bio na svoju ratnu ulogu pilota helikoptera Mi-8 MTV1, kojim je dostavljao naoružanje, opremu, hranu i druge potrepštine na hrvatske položaje na Velebitu. Bio je jedan od vojnih koordinatora hrvatske zračne pomoći 5. korpusu Armije BiH u Bihaću, a osobno je sudjelovao u prevoženju razne pomoći hrvatskim enklavama na području srednje Bosne, o čemu je 2006. dao iskaz Haaškom sudu kao svjedok obrane Slobodana Praljka. Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine, a 2003. godine Čuletić je na kraju stekao i zvanje diplomiranog inženjera aeronautike – pilota.

General Josip Čuletić je u mirovini bio aktivan član Hrvatskog generalskog zbora, 2008. Vlada ga je imenovala u Upravno vijeće Agencije za civilno zrakoplovstvo, a od 2015. do 2020. bio je član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. U svibnju 2016. godine tadašnji ministar obrane Josip Buljević – nakon sastanka s Hrvatskim generalskim zborom – osnovao je „Savjetodavno tijelo vezano uz stanje i perspektive borbenog aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane“ – na čelu tog povjerenstva bio je upravo Josip Čuletić, dok su još 2 bivša zapovjednika bili njegovi članovi (Josip štimac i Vlado Bagarić). U jednom od intervjua za HTV Čuletić je najavio da će se on osobno zalagati za nabavu novog aviona. Zadatak ovog savjetodavnog tijela bio je do kraja 2016. napraviti studiju o stanju u HRZ-u, uključivši i sve moguće opcije za njegovu budućnost, no taj je posao prekinuo pad Oreškovićeve Vlade i kraj Buljevićevog mandata u Ministarstvu obrane. Čuletić, Bagarić i Štimac nešto slično – samo u kraćoj formi – saželi su 2014. u pismu Hrvatskog generalskog zbora upućenog na adresu tadašnjeg predsjednika RH Ive Josipovića, predsjednika Sabora Josip Leke i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Kao žestoki kritičari remonta MiG-ova u Ukrajini, trojac u pismu i priloženoj analizi stanja borbenog zrakoplovstva navodi „zabrinutost za sposobnost OS RH u zaštiti suverenosti i kompromitiranoj vjerodostojnosti RH u preuzetim obvezama prema partnerima u NATO-u“. Buljevićevo savjetodavno tijelo preuzeo je i njegov nasljednik Damir Krstičević koji je umirovljenim zapovjednicima Čuletiću, Bagariću i Štimcu pridodao još i brigadira Ivana Selaka, umirovljenog pukovnika Ivicu Ivandića i člana Vijeća za domovinsku sigurnost Gordana Kolaka.

Za svoje zasluge general-pukovnik Josip Čuletić odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom Domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina te medaljama “Bljesak”, “Ljeto 95” i “Iznimni pothvat”.

Nakon što je u nedjelju navečer, u Dnevniku 2 HRT, svoj nastup pred javnošću odradio umirovljeni general Josip Čuletić, u svojstvu šefa ministarskog tima savjetnika za temu borbenih aviona, odlučili smo se pri Ministarstvu obrane RH i ponešto detaljnije raspitati o nekim operativnim aspektima ovoga tijela. Na naše upite MORH je ponešto i odgovorio.

Novo savjetodavno tijelo

Hrvatski generalski zbor u MORH-u 8. travnja 2016. godine

Kao prvo, skrenuo nam je pažnju na činjenicu da je ministar obrane Josip Buljević još 8. travnja ove godine najavio donošenje Odluke o osnivanju tog savjetodavnog tijela, i to tijekom svoga sastanka s Hrvatskim generalskim zborom. Na tom skupu, na kojem je MORH, uz Buljevića, predstavljao i njegov zamjenik Tomislav Ivić, a Oružane snage načelnik GS OS RH Šundov sa suradnicima, desetak članova Hrvatskog generalskog zbora predvodio je general zbora u mirovini Pavao Miljavac. Tom je prilikom Buljević s okupljenima, koje je nazvao “kolektivnom pameti hrvatskih Oružanih snaga, Ministarstva obrane, odnosno cijelog obrambenog sustava“, dogovorio osnivanje “dva uža stručna tima” – jednog vezanog uz svladavanje izazova na području zrakoplovstva, te drugog koji bi se bavio sigurnosnim izazovima u okruženju. Ovaj prvi od spomenutih timova, koji prema generalu Šundovu čine “znalci koji mogu dati svoj doprinos izgradnji obrambenog sustava“, tema je ovog našeg promatranja.

Kako su istakli iz MORH-a, nakon prijedloga članova Hrvatskog generalskog zbora (koji su ujedno i članovi Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH), ministar obrane Buljević je 5. svibnja ove godine donio “Odluku o imenovanju Savjetodavnog tijela vezanog uz stanje i perspektive borbenog aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane“. Ta njegova odluka utemeljena je na Zakonu o obrani, konkretno, na njegovom članku 13 stavku 4. koji kaže da ministar obrane “za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog članka” (upravljanje radom MORH-a, i odgovornost za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u skladu s Ustavom i zakonom) “može osnivati i druga stalna ili privremena stručna i savjetodavna tijela“. Ova je Odluka stupila na snagu danom donošenja, dakle 5. svibnja ove godine.

Tko tu savjetuje?

Dakle, kako tvrdi MORH, tu zapravo nije riječ ni o kakvom Povjerenstvu, već o “savjetodavnom tijelu” koje će svojim savjetovanjem pokušati pomoći ministru, MORH-u i OS RH pri donošenju svih relevantnih odluka vezanih za ovaj izazov koji predstavlja stanje i perspektive borbenog aviona HRZ i PZO. Što se sastava ovoga tijela tiče, prilično je skromno, s tek tri člana – za njegova predsjednika imenovan je (1) umirovljeni general-pukovnik Josip Čuletić, koji je u tom svojstvu po prvi puta u nedjelju i nastupio u medijima, dok su njegovi članovi još i umirovljeni general-bojnici (2) Josip Štimac i (3) Vlado Bagarić. Sva trojica su bivši zapovjednici HRZ i PZO – i to, Čuletić od 12. ožujka 1996. do 5. veljače 2001. godine, Štimac od 5. veljače 2001. do 31. prosinca 2002. godine, i Bagarić od 28. ožujka 2007. do 2. svibnja 2011. godine.

Dok su Čuletić (rođen 1951.) i Štimac (rođen 1953.) ujedno od sredine svibnja 2015. i članovi već spomenutog Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH, Bagarić (rođen 1961.) nije u tom ponešto simboličkome tijelu. Osim toga, Bagarić je jedini od njih trojice u sustavu bio tijekom velikih obrambenih reformi poduzimanih tijekom zadnjih 14 godina, uključujući tu i pripreme RH za članstvo u NATO savezu, dok je na poslu proveo i poprilični dio perioda nakon primanja RH u NATO savez, tijekom kojeg se provodila praktična integracija države u operativne strukture Saveza. Za konkretnu tematiku o kojoj će se raditi, možda nije nebitno spomenuti da ni jedan od tri stalna člana ovog tijela više nije u radio u sektoru obrane tijekom kolovoza 2011. godine, kada je u RH donesen komplicirani novi pravni sustav javnih nabava (tada temeljito reformiran Zakonom o javnoj nabavi, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2012. godine), i kada je na snagu stupilo novo EU zakonodavstvo o uzvratnim poslovima (tzv. “offset”, kojeg od tada regulira i EU Directiva 2009/81/EC, iz kolovoza 2009. godine).

Uz ovu spomenutu trojicu umirovljenih časnika, navedenom Odlukom pružena je mogućnost i da Savjetodavno tijelo po potrebi u svoj rad može uključiti i druge stručne osobe, kažu u MORH-u. Za očekivati je da to u prvome redu budu pravnici i ekonomisti, gdje ne bi zgorega bilo da ti ljudi imaju iskustva kako u RH, tako i u inozemstvu. No, tko god se zapravo u njegovom okrilju na kraju okupio, ostaje činjenica da to tijelo nema nikakve izvršne ovlasti, već samo savjetodavnu ulogu. Prema navodima iz MORH-a, pri svome radu u tom savjetodavnome tijelu njegovi će članovi imati slobodu određivanja svojih konkretnih aktivnosti i dinamike vlastitoga rada.

No tjedan dana prije nego je ministar Buljević donio odluku o osnivanju savjetničkog tima, Večernji list od 27. travnja piše:

“General Josip Štimac potvrđuje za Večernji list da će ubrzo pri MORH-u biti osnovan stručni tim od sedam-osam članova čiji će posao biti da za državni i vojni vrh pripremi studiju s analizom ponuda. U stručnom timu će osim Štimca biti još dvojica bivših zapovjednika HRZ-a, generali Josip Čuletić i Vlado Bagarić, a pridružit će im se eksperti za financije i tehniku. ‘Studiju o stanju u HRZ-u sa svim opcijama njegove budućnosti trebamo završiti do kraja 2016. godine’, kaže Štimac”.

Uspoređujući ovu izjavu s odgovorima koje smo dobili od MORH-a, kao i s izjavama Josipa Čuletića za HTV-ov Dnevnik, čini se kao da sve tri strane različito tumače zadatke i ciljeve ovog “savjetničkog tima”. Međutim, tu su već na prvi pogled vidljivi i još neki tehnički problemi.

Sve samo iz otvorenih izvora

Naime, spomenuti su umirovljeni generali već duže izvan obrane što bi, među ostalim, moglo biti važno i zbog jednog sigurnosno-tehničkoga detalja. Naime, na naš upit da li će, i u kojoj mjeri oni u svome radu koristiti “Studiju razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora RH višenamjenskim borbenim avionom“, čiju je izradu MORH kao poseban doseg spomenuo u Godišnjem izvješću o obrani za 2015. godinu – dobili smo odgovor koji pomalo zapanjuje. Naime:

“Studija koju spominjete, završena je u siječnju ove godine, a poslužit će kao stručna podloga za donošenje odluke o načinu daljnjeg razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora. Ista je označena stupnjem tajnosti i kao takva nije dostupna ovom Savjetodavnom tijelu, već stručnim službama Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Studija će biti dio materijala koje će MORH uzeti u obzir pri razmatranju svih opcija vezanih uz pitanja budućnosti borbenog zrakoplovstva, odnosno zaštite zračnog prostora RH“.

Time ispada da novo savjetodavno tijelo nije opremljeno certifikatima za pristup relevantnim klasificiranim podacima koji bi im zapravo jako trebali u radu i donošenju ikakvih ozbiljnih odluka. Tim začudnim propustom umirovljenim je generalima prepušteno tek listanje otvorene literature, uz možda ponešto dobre volje koju bi im mogli ukazati pojedini proizvođači zrakoplovne tehnike – naravno, do granice kada traženi podaci budu stvarno bitni, pa onda i podvrgnuti međudržavnim sporazumima o razmjeni tajnih podataka u obrani.

Sukob interesa

Novi je problem – sukob interesa kod barem dvojice članova tog savjetodavnog tima, o čemu se MORH nije želio izjasniti. Iako smo izričito pitali da li je prilikom imenovanja ministar vodio računa o sukobu interesa, MORH je elegantno to pitanje “prečuo”. A radi se o sljedećem – dva “savjetodavca”, Štimac i Čuletić, bliski su izraelskim proizvođačima vojne opreme. Štoviše, mediji su Čuletića već u nekoliko navrata predstavljali kao “predstavnika tvrtke Elbit“, koji se nedavno uključio u diskusiju oko remonta MiG-ova tvrdnjom da je izraelski ponuđač, unatoč najboljoj ponudi, MORH odbio i prije raspisivanja natječaja. To je jedan par rukava.

Drugi par rukava je tvrtka “Terra Pannonia j.d.o.o.”, osnovana 2013. godine, kojoj je direktor umirovljeni general Josip Čuletić. Među ostalim, Terra Pannonia je registrirana za “obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu“, “usluge koje se odnose na robu vojne namjene“, i “izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava“. Vlasnik i direktor tvrtke s ovim registriranim djelatnostima sasvim sigurno ne bi smio biti ni član, a kamoli predsjednik savjetodavnog tijela za eventualnu nabavu nove robe vojne namjene – ovoga puta, zrakoplova. To je svojoj koži itekako osjetio bivši ministar Kotromanović, koji se u nekoliko navrata požalio na pritisak koji mu stvaraju ljudi iz sustava “nalinkani na prekupce i švercere oružja, koji su zastupnici, ili kako se već zovu – nebitno“.

Osnovni podaci o tvrtki Terra Pannonia u vlasništvu Josipa Čuletića

Što se Štimca tiče, prati ga kontroverzna i još nerazjašnjena uloga u harangi oko remonta MiG-ova u Ukrajini, ali i oko remonta u Rumunjskoj 2003. godine. Osim toga, Štimac je krajem travnja u izjavi za Večernji list pohvalio korejsku ponudu Hrvatskoj: “(…) FA-50 je dobar trenažno-borbeni zrakoplov koji je tehnološki iskorak čak i u odnosu na američki F-16, na temelju kojega je FA-50, kao ‘mali F-16’, i nastao“. Član tima koji tek treba započeti posao razmatranja budućnosti zrakoplovstva, ali i potencijalnih letjelica za njega, sasvim sigurno ne bi smio davati izjave koje se već unaprijed mogu smatrati kao favoriziranje jedne od ponuda.

Vječni savjetnici

U praktično svim do sada osnovanim povjerenstvima na zrakoplovne teme, Čuletić, Štimac i Bagarić vječni su članovi. Od toga je samo Štimac u svojoj letačkoj karijeri pilotirao nadzvučnim zrakoplovom. Pohvalno je što Štimac najavljuje uključivanje stručnjaka za financije i tehniku. No, u skladu sa Čuletićevom najavom, nužno bi im trebali i pravni stručnjaci, pogotovo oni s iskustvom u međunarodnom pravu. Da ne spominjemo da niti u jednom takvom povjerenstvu nije sjedio, a očito ni neće, netko od pilota koji su na MiG-ovima pod normalno letjeli u posljednjih nekoliko godina.

Ako pak je kriterij za izbor u takvo nekakvo povjerenstvo ili savjetodavni tim – biti bivšim zapovjednikom HRZ-a, onda tu ima prostora za još dvojicu živućih, a jednako bivših – Viktora Koprivnjaka i Dražena Ščurija. Ako govorimo o osobi koja u ratnom zrakoplovstvu ima najviše iskustva, onda je tu i prvi načelnik GS-a OS RH, umirovljeni stožerni general Anton Tus. On je u svojoj bogatoj karijeri upravljao svim tipovima ratnih zrakoplova JNA, i bio je jedini pilot bivšeg JRZ-a koji je pilotirao i američkim i ruskim nadzvučnim zrakoplovima. Jedini je problem, očito, što nitko od ove spomenute trojice nije aktivni član udruge Hrvatski generalski zbor.

„Ako ne želiš riješiti neki problem – osnuj povjerenstvo“, rekao je dobri stari Winston Churchill, a praksa je do sada nebrojeno puta pokazala da je bio u pravu. Sinoć je središnji dnevnik HTV-a otkrio da je MORH osnovao novo povjerenstvo za odluku o budućnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, iliti novo savjetodavno tijelo ministra obrane. Je li u pitanju povjerenstvo ili grupa savjetnika (u kojoj, koliko je za sada poznato, sjede 3 bivša zapovjednika HRZ-a – Josip Štimac, Vlado Bagarić i Josip Čuletić) ni sam HTV se ne može jednoznačno dogovoriti, no siguran je da mu je na čelu umirovljeni general Josip Čuletić, koji je bio i gost Dnevnika.

Čuletić se tom prilikom složio s tvrdnjom voditelja da se i do sada zauzimao za zadržavanje nadzora zračnog prostora vlastitim zrakoplovima, o čemu bi svoje mišljenje trebala dati i neka buduća studija, kojom će se ova grupa pozabaviti:

„Vrijeme MiG-ova 21 je prošlo. Ovo što sada imamo, to može trajati još nekoliko godina, i Hrvatska se mora pripremiti, da li će i da li može imati neki novi, budući zrakoplov. I to svakako mora biti jedan zrakoplov novije generacije.“

Nakon što je prije točno 11 mjeseci MORH na više adresa otposlao tzv. „Zahtjev za informacijama“ („Request for information“ – RFI), došlo je nekoliko ponuda: Izraelci su ponudili F-16 ACE, Švedi JAS-39 Gripen, Francuzi svoj Rafale, Južnokoreanci FA-50. To je potvrdio i Čuletić, no brzo je temu skrenuo na zadatak koji ima „njegov“ savjetodavni tim:

„To su avioni koji su do sada bili razmatrani, za koje čak i ministarstvo obrane ima određene, neobvezujuće ponude. Međutim, to je jedan od problema – što je cijela kampanja do sada vođena na razini informacija, tako da… tu isto treba naći, učiniti nešto, da se ozbiljno pristupi tome problemu, budući da – do sada je možda i bilo vremena, jer smo imali te MiG-ove…  pa možemo odlagati još par godina, donijeti odluku. Gospodin Buljević u svom mandatu mora donijeti nekoliko teških odluka – a jedna od najtežih, najsloženije je i ova o borbenom zrakoplovu. I, da bi mogao donijeti pozitivnu ili negativnu odluku, on mora imati odgovor na nekoliko zaista važnih pitanja. Ja ću ih pokušati samo taksativno ovako navesti. To su, kao, međunarodno pravna – koje proizlaze iz našeg članstva u NATO-u, to su ustavnopravne – koje proizlaze iz našega Ustava, to su strategijsko-doktrinarne – koji proizlaze iz doktrine uporabe Oružanih snaga, to su gospodarske, to su financijske… I, do sada, s obzirom kako je to, kažem, rađeno – ministar nema relevantne podatke, informacije, da bi mogao donijeti takvu odluku – i u tom smislu je on i formirao ovo povjerenstvo, koje bi trebalo izraditi podloge za njega, i za ostale političke dužnosnike.“

No, na insistiranje voditelja da „neće iznositi nikakve preferencije, u odnosu na ove ponude, koji su zrakoplovi u igri“, Čuletić je odgovorio kako će se time baviti tek na kraju:

„Ma, ne… to su ovi koje ste vi rekli… i to će biti zadnja faza u našemu radu. Znači, moramo sagledati sve ostalo. To je, prije svega i politička odluka, koja će u jednom dijelu sigurno biti i diktirana Povjerenstvu – jer, normalno, da se moramo osloniti i na naše partnere u NATO-u… i tako dalje, i tako dalje… Tako da, za sada, govoriti o tim tipovima je prerano. To će biti zadnja faza našega rada.“

Da se vratimo na Churchilovu mudrost. S obzirom na nevoljkost kojom je do sada ministar obrane najavljivao donošenje odluke o budućnosti borbenog zrakoplovstva, osnivanje još jednog povjerenstva lako bi moglo biti samo još jedan oblik kupovanja vremena. Baš kao i činjenica da se u ovom novom, kako-se-god-zvalo tijelu, nalazi trojac koji je do sada bio već u nekoliko povjerenstava kojima je zadatak također bio napraviti studiju o budućnosti HRZ-a i nabavi novog lovca. Neki od tih radova su navodno čak i privedeni kraju, no iz raznih razloga nisu oživjeli u praksi. Sve se to odvija u svjetlu priča o osloncu na domaće stručne kadrove u vojnome zrakoplovstvu – koje se u međuvremenu ipak nije libilo teško kritizirati, posebno vezano uz blijeda anonimna pisma o navodnim problemima nedavnoga remonta hrvatskih borbenih aviona MiG-21 u Ukrajini.

Dakle, ne bi čudilo da Čuletić-Štimac-Bagarić samo naprave kompilaciju ili kakav copy-paste tih dosadašnjih analiza. Tu je, naravno, i ona studija koju se spominje u netom objavljenom Godišnjem izvješću o obrani za 2015. godinu, kojeg je usvojila Vlada RH prije pet dana. „Studija razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora RH višenamjenskim borbenim avionima“ je već izrađena, no kako će se prema njoj odnositi novo povjerenstvo – nije poznato. Kad bi članovi saborskog Odbora za obranu uistinu pročitali Godišnje izvješće koje će im uskoro doći na dnevni red, umjesto jadikovki o sve lošijem stanju u obrani, trebali bi MORH-ovo izaslanstvo „roštiljati“ upravo o ovoj studiji, povjerenstvu i mogućnostima nabave novih zrakoplova. Jer rok trajanja remontiranih MiG-ova do 2024. godine, kojeg je jučer u Dnevniku nanovo spomenuo i pomoćnik ministra obrane Zdravko Jakop, čini se kao čisti SF.