Iako je nedjelja, zadnji, 31. dan mjeseca srpnja za zastupnike Skupštine Crne Gore bit će radni – danas, naime, ističe rok za usklađivanje izbornog zakona s Ustavom Crne Gore, koji je do sada produžavan šest puta – zbog čega će se uvaženi skupštinski zastupnici na božji dan morati izjasniti o prijedlogu izbornog zakona. Donošenje izbornog zakona prvi je od sedam uvjeta Europske komisije za dobivanje datuma pregovora kao sljedeće faze crnogorskih europskih integracija.

Nebojša Medojević – predsjednik Pokreta za promjene ujedno je i predsjednik Nacionalnog savjeta za europske integracije

Stranka Nova srpska demokratija, koja okuplja pripadnike srpskog naroda, uvjetovala je podršku izbornom zakonu izmjenama Zakona o općem obrazovanju  kroz ”ravnopravan tretman srpskog jezika” u obrazovnom sustavu Crne Gore, kao i izmjenama Zakona o državljanstvu. Pokret za promjene indirektno podržava stavove NSD-a, dok će Socijalistička narodna partija, kao ključna stranka u stvaranju potencijalne dvotrećinske većine u Skupštini, na sjednici svog Glavnog odbora neposredno uoči plenarne sjednice Skupštine donijeti odluku o podršci izbornom zakonu.

Kao dodatni argument ZA izborni zakon trebala bi poslužiti i ta famozna Europska unija, u koju i Crna Gora žarko želi. Potpredsjednik delegacije Europskog parlamenta za suradnju jugoistočne Evrope, dobro nam poznati Slovenac Jelko Kacin, upozorio je i vlast i opoziciju u Crnoj Gori da u slučaju neusvajanja izbornog zakona državi neće biti određen datum početka pregovora! Kacin je izjavio za crnogorski Portal Analitika da bi, po tom scenariju, Beograd mogao i dostići i prestići Podgoricu u procesu europskih integracija.

Prije odlaska u Den Haag, Hadžić je posjetio majku na samrti

Nakon punih 7 godina bijega, i samo 2 dana nakon uhićenja, i posljednji haaški optuženik Goran Hadžić od danas je stanovnik pritvora u Den Haagu. Izručenje je prošlo uz puno manje pompe nego kod Karadžića i Mladića, i bez ijednog prosvjeda tzv. “od Vlade izdanih Srba”, koji su bili obavezan dio folklora kod uhićenja i doktora Dabića i Milorada Komadića.

Europska financijska pomoć

Iako je prije samo dva dana srpski predsjednik Boris Tadić naglasio kako Srbija zauzvrat ne očekuje ništa, već danas je stigao demanti u vrlo praktičnom obliku. Šef Delegacije EU u Srbiji Vincent Degert i potpredsednik srpske Vlade za europske integracije Božidar Đelić potpisali su 178,5 milijuna eura vrijedan Financijski sporazum o pomoći EU. Iz te bespovratne pomoći financirat će se 23 projekta – od toga će za jačanje vladavine prava biti upotrebljeno 12 milijuna eura, za reformu javne uprave 26 milijuna, a za premošćivanje ekonomske krize i unapređenje konkurentnosti privatnog sektora 18,5 milijuna eura. Među priorotetima će biti i zaštita životne sredine, pa od 39 milijuna eura namenjenih projektima u tom sektoru EU 15 miljuona donira za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Termoelektrani “Nikola Tesla B” u Obrenovcu. Potpisujući Sporazum, Degert je ponovio da EU podržava Srbiju da što brže napreduje u procesu približavanja EU. U Srbiji s nestrpljenjem iščekuju 12. listopad, kada bi Europska komisija trebala objaviti mišljenje o zahtjevu Srbije za članstvo u EU. Vladin potpredsjednik Đelić siguran je da će mišljenje biti pozitivno, i da će Srbija tada sigurno dobiti datum početka pregovora. EU-groznici pridružio se i Jelko Kacin, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju – u intervjuu za srpski Blic Kacin je izrazio uvjerenje da će Srbija najkasnije u prosincu dobiti datum početka pregovora. “Nakon hapšenja Gorana Hadžića, posljednjeg haaškog bjegunca, nijedna zemlja iz Europske unije ne može učiniti upitnom ratifikaciju SSP. Samo hapšenje će izuzetno pozitivno utjecati na odnose u regiji i pomirenje sa susjedima, što stvara političku klimu za pristupanje Uniji. Sada je na Srbiji da izvrši preostale obaveze koje je preuzela Akcijskim planom i ukoliko to učini, uvjeren sam da će dobiti kandidaturu”, tvrdi Jelko Kacin.

Datum početka pregovora do kraja godine?!

No nakon što se godinama izručenje haaških bjegunaca (Karadžića, Mladića i Hadžića) spominjalo kao glavna prepreka približavanju Srbije Europskoj uniji, nakon što su sva trojica iza scheveningenskih rešetaka, Srbija je dobila novi, za nju vrlo bolan i do sada neprihvatljiv uvjet – priznanje Kosova. Taj uvjet dolazi u jeku trgovinskog rata između Kosova i Srbija, no Europljani, čini se, misle ozbiljno. Europski povjerenik za proširenje, Stefan Fuele, u intervjuu radiju Slobodna Europa izričito je naglasio da “poslije reformi koje Srbija mora završiti kao dio kriterija iz Kopenhagena, preostaje neriješeno pitanje -“hladan odnos Beograda prema Kosovu”. “Srbija ne može postati članica Europske unije bez rješenja problema Kosova, u to nema nikakve sumnje.Jako sam sretan zbog nekih već postignutih konkretnih rezultata. Sretan sam što vidim da će obični ljudi uskoro osjetiti poboljšanje u svojim životima ali znam da je u pripremi još nekoliko ovakvih stvari i da je dogovor Beograda i Prištine o njima vrlo moguć”, rekao je Fuele. Ovaj je uvjet prilično teško pao na želudac aktualnog srpskog ministra policije, Ivice Dačića. Član vladajuće koalicije, u narodu znan kao “mali Sloba” Dačić je izjavio je “da ako netko iz Evropske unije očekuje da će Srbija priznati nezavisnost Kosova kao uvjet za članstvo, onda je bolje da se ništa ne radi na tom planu, bolje je da se rastanemo”. “Ako netko neće da Srbija bude član EU, treba otvoreno reći – nećemo vas u EU. Nemoj više da izmišlja neke razloge da mi nešto nismo uradili”, poručio je Dačić Fueleu i ostalim Europljanima.

[