Ničim izazvan (osim valjda izbornim i postizbornim kadrovskim kombinatorikama) glavni državni revizor Ivan Klešić jučer je predsjednici države Kolindi Grabar Kitarović predstavio izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini. Samo da se zna – do sada nije bila takva praksa, već su izvješća o obavljenim revizijama lijepo čekala na svoj red u Saboru. No praksa s izradom i objavom revizija ionako je pomalo nakaradna – dakle, Klešić je sada, pred sam kraj 2015. godine, predstavio izvješća o reviziji poslovanja državnih i drugih institucija u 2014. godini, o čemu će uvaženi saborski zastupnici raspravljati tek 2016. godine (ako u toj godini, kako je krenulo, uopće bude formiran novi sastav Sabora). Ovakvo višegodišnje razvlačenje revizorskih izvješća nažalost nije novost, no u aktualnim pregovorima o „reformama“ nikome nije palo na pamet da proba natjerati manje Reviziju, a više Sabor, da o izvješćima raspravlja najkasnije do isteka godinu dana od godine za koju se ocjenjivalo poslovanje institucija.

Izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini za poslovanje u 2014. godini na saborsku su adresu počela stizati još prije mjesec i kusur dana. Među čak 45 izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji poslana put Sabora još 04. studenog bilo je i ono o reviziji u Ministarstvu obrane. MORH je, kao i posljednjih nekoliko godina, opet dobio uvjetno mišljenje, iz donekle sličnih razloga kao i prošle godine. No prije ikakvoga zaključka, bacimo pogled na niz činjenica koje su revizori ustanovili u Ministarstvu obrane tijekom provođenja revizije, od 30. ožujka do 05. listopada ove godine.

Manje zaposlenih, veći prihod

Kao prvo – primijećeno je smanjenje broja zaposlenih u MORH-u (uključujući i Oružane snage) u 2014. godine. Tako je na početku te godine u Ministarstvu bilo zaposleno 18.828 zaposlenika, od čega 3.120 državnih službenika i namještenika, 15.701 djelatnih vojnih osoba, i 7 dužnosnika. Krajem iste te 2014. godine u Ministarstvu je bilo 18.135 zaposlenih, od toga 2.723 državna službenika i namještenika, 15.406 djelatnih vojnih osoba, te 6 državnih dužnosnika.

Kao drugo, u odnosu na 2013. godinu, Ministarstvo obrane u 2014. godini ubralo je 2,5% prihoda manje, što iznosi 112.232.438,00 kn, no i to je za 2,5% ili za 52.606.233,00 kn više od planiranog. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 4.318.408.313,00 kn, pri čemu je, osim prihoda iz proračuna, najviše uprihodovano od prodaje nefinancijske imovine – 118.705.178,00 kn, te od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna – 90.700.896,00 kn, dok se od prodaje proizvoda i roba, donacija, te pruženih usluga zaradilo „skromnih“ 18.353.569,00 kn. No upravo ova zadnja kategorija – prihod od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga, te prihodi od donacija – zabilježila je u 2014. porast od čak 199,9%, odnosno viša je za 12.234.233,00 kn u odnosu na istu kategoriju prihoda u 2013. Tu se samo na temelju Tehničkog sporazuma između Ministarstva obrane RH i Kraljevskih zračnih snaga Ministarstva obrane Sultanata Oman za pružene usluge obuke pripadnika Kraljevskih zračnih snaga Omana zaradilo „nemalih“ 13.445.873,00 kn.

Prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države su u odnosu na 2013. godinu ostvareni više za 84.938.666,00 kn ili čak 1.474,1%. Vrijednosno značajniji slučajevi se odnose na tekuće pomoći od inozemnih vlada ostvarene u iznosu 42.763.796,00 kn, te kapitalne pomoći u iznosu 39.212.007,00 kn. U ime povrata dijela sredstava utrošenih sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji ISAF u Afganistanu MORH je zaradio 42.763.796,00 kn (protuvrijednost 7.000.000,00 USD), dok vrijednost opreme koju je MORH tijekom 2014. zaprimio od Vlade SAD-a iznosi 39.212.007,00 kn (odnosi se na darovana vozila, opremu za montažu, optičko pojačalo, označivač cilja infra-crveni, označivač položaja, panel terminale za označavanje i drugo).

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu od 118.705.178,00 kn, što je za 100.122.128,00 kn ili 538,8 % više u odnosu na prethodnu, 2013. godinu. Prodajom zaliha (mine, meci, bacač ručni i drugo) zaradilo se 101.102.324,00 kn, a prodajom stanova – 11.639.442,00 kn.

MORH je 2014. vrijedniji nego ranije

Što se rashoda tiče, tu je Ministarstvo obrane potvrdilo reputaciju jednog od najštedljivijih i najdiscipliniranijih ministarstava, budući je u 2014. ostvarilo rashode od 95.641.821,00 kn ili 2,2% manje od planiranih. Najveći rashodi su i dalje oni za zaposlene – 2.443.194.396,00 kn, što je 58,6% ukupnih rashoda, dok slijede materijalni rashodi u iznosu 1.466.009.821,00 kn ili 35,2% ukupnih rashoda, te rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni u iznosu 111.047.558,00 kn ili 2,7% ukupnih rashoda. U odnosu na prethodnu godinu, u 2014. vrijednosno su najviše povećane naknade šteta zaposlenima za 61.161.938,00 kn te naknade šteta pravnim i fizičkim osobama za 24.384.848,00 kn. Ministarstvo je u poslovnim knjigama evidentiralo i vrijednost sudskih sporova u tijeku (229 tužbi), koji predstavljaju potencijalnu obvezu za državni proračun u iznosu 11.953.733,00 kn.

Vrijednosno značajniji rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na ulaganja u građevinske objekte (uređenje postojećih i izgradnju novih objekata za potrebe OS RH) u iznosu 65.233.733,00 kn, te nabavu zrakoplova u iznosu 30.711.087,00 kn.

Kad se podvuče crta na vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora početkom i krajem 2014., Ministarstvo obrane je na kraju godine stajalo bitno bolje – vrijednost nefinancijske imovine bila je veća za 60.292.772.378,00 kn ili 175,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na evidentiranje procijenjene knjigovodstvene vrijednosti zemljišta i građevinskih objekata (vojnih nekretnina, stanova, garaža i poslovnih prostora), nakon što je po prvi puta napravljen fizički popis. Nabava jednog protupožarnog aviona (u iznosu od 73.171.241,00 kn) dovela je do povećanja vrijednosti prijevoznih sredstava u iznosu od 95.284.526,00 kn ili 7,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom 2014. No istodobno, smanjeno je stanje strateških zaliha u odnosu na stanje iskazano početkom 2014., i to za 178.413.792,00 kn ili 28,4%, što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha.

Što je pokazao popis imovine?

Revizijom za 2014. godinu utvrđeno je prema kojim nalozima i preporukama za prethodnu 2013. je postupljeno, koji su u postupku izvršenja i prema kojima nije postupljeno. Tako je obavljen fizički popis vojnih nekretnina, stanova, garaža i poslovnih prostora, kao i interna procjena knjigovodstvene vrijednosti navedenih nekretnina u skladu s Uputom Ministarstva financija iz studenoga 2013., te su Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koncem siječnja 2015. dostavljeni podaci o imovini MORH-a. Također, u prosincu 2014. prema odlukama ministra, a u skladu s propisima, izvršen je otpis potraživanja za zakup poslovnih prostora u iznosu 37.887.394,00 kn zbog nemogućnosti naplate radi zastare i djelomične zastare (potraživanja starija od pet godina), završetka stečajnog postupka, odnosno likvidacije i brisanja zakupca iz sudskog registra. Iz istog su razloga otpisana i  potraživanja za robu i usluge od utuženih kupaca u iznosu 7.969.607,00 kuna.

Najveći kaos vlada u gospodarenju poslovnim prostorima, garažama i stanovima, gdje je evidentirano masovno izbjegavanje plaćanja obveza, pa je tako tijekom 2014. Služba za nekretnine slala opomene s povratnicom za poslovne prostore, dok su za stanove prodane na obročnu otplatu ustrojene evidencije o opomenama. Tako je tijekom prošle godine i do kraja svibnja ove godine MORH poslao oko 1.100 opomena korisnicima, kao i tužbi prema Državnom odvjetništvu. Konačni je zaključak porazan – krajem 2014. postojala su značajna dospjela nenaplaćena potraživanja za stanarine i garažnine, za zakup poslovnih prostora, i za stanove prodane na obročnu otplatu (stari otkup).

Pleter i neperspektivna imovina – u postupku

Na prošlogodišnje primjedbe Državne revizije o nejasnim odnosima MORH-a s tvrtkom Pleter usluge, stigla je reakcije – u lipnju 2014. zaključen je ugovor o načinu plaćanja režijskih i komunalnih troškova: utvrđena je paušalna vrijednost troškova za obračunsko razdoblje od početka kolovoza 2014. do konca srpnja 2015. u iznosu 10.050.000,00 kn, koju se Pleter obvezao podmiriti preuzevši plaćanje režijskih troškova dobavljačima na određenim lokacijama. Za razdoblje od početka kolovoza 2014. do početka travnja 2015. Pleter je platio za režijske i komunalne troškove 5.002.399,00 kn.

Od prošlogodišnjih primjedbi Revizije u postupku je, naravno, i predaja neperspektivne imovine. Tijekom 2014. Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom predano je 325 neperspektivnih vojnih nekretnina, jedna je predana Ministarstvu branitelja, a 71 vojna nekretnina je brisana iz poslovnih knjiga po različitim pravnim osnovama (odluke Vlade Republike Hrvatske, pravomoćne sudske presude, rješenja o povratu nekretnina bivšim vlasnicima itd.). Sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. MORH upravlja s 229 vojnih nekretnina, od kojih se 181 koristi. Tijekom 2014. predano je spomenutom Uredu i drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne samouprave, ili je brisano iz poslovnih knjiga zbog rješavanja imovinsko pravnih odnosa, 109 stanova, garaža i poslovnih prostor, dok je prodano još 150 stanova i garaža. Koncem 2014. godine, od ukupno 4.017 navedenih nekretnina, njih 3.558 se koristilo, a njih 459 ili 11,4 % nije se koristilo.

Što MORH nije napravio?

MORH nikako nije postupio prema određenim računovodstvenim obvezama, te nije, među ostalim, uskladio analitičke i sintetičke evidencije strateških zaliha i zaliha za redovne potrebe, kao što nije ni donio Akcijski plan upravljanja zalihama, što je Revizija tražila i prošle godine.

Nije proveden javni natječaj za zakup poslovnih prostora, u pojedinim slučajevima nije vidljivo na temelju čega je utvrđen iznos zakupnine, a u većini slučajeva je rok zakupa istekao ili nije ugovoren – ugovori o najmu stanova su u većini slučajeva zaključeni prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06) te nisu obnavljani, osim kod korištenja službenih stanova. Najamnina za garaže dane u najam, odnosno zakupnina za poslovne prostore dane u zakup, u većini je slučajeva manja od tržišne.

Ministarstvo obrane u svom obrazloženju navodi da će se većina postupaka vidjeti u izvješću koje će biti objavljeno naredne godine, budući da su se poduzimale neke mjere tijekom ove, 2015. godine.

Opet se spominje i javna nabava – MORH do konca 2014. nije ustrojio odgovarajuće računalne evidencije sa svrhom praćenja i kontrole izvršenja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi roba, radova i usluga. Kao i do sada, ponovno je problem i informatička infrastruktura Ministarstva obrane, odnosno veći broj nepovezanih informacijskih sustava uslijed čega dolazi do raznovrsnog knjigovodstvenog pristupa u evidentiranju i praćenju stanja i kretanja. Postojeći informacijski sustavi za vođenje knjige nekretnina (vojne nekretnine, stanovi garaže i poslovni prostori) nisu redovito nadograđivani i održavani, odnosno ne sadrže sve potrebne funkcije i baze podataka – što dovodi do čestih programskih pogrešaka pri unosu podataka i ispisu izvještaja, a ne stvaraju se ni dnevne sigurnosne kopije podataka. Istodobno, Revizija je primijetila da je izvršiteljima usluga izrade i održavanja postojećih programskih rješenja upravljanja nekretninama od 1997. do konca 2014. plaćeno 12.399.759,00 kn. Do vremena obavljanja revizije (lipanj 2015.) nije ugovorena nadogradnja i daljnje održavanje postojećih informacijskih programa. Istini za volju, osim Državne revizije, ovim bi se problemom, vjerujemo, možda mogao te trebao pozabaviti i DORH.

Sve je to dovelo do toga da je Državna revizija dala uvjetno mišljenje za poslovanje Ministarstva obrane u 2014. godini. I to je, naravno, više nego svih onih godina kada je MORH dobivao negativne ocjene, no nakon nekoliko godina uvjetnog mišljenja već bi bilo i vrijeme da se brže krene i prema pozitivi u ovome području.

Potpuno neprimjereno i ignorantski ponio se Hrvatski sabor prema Izvješću o radu Državnog ureda za revziju u 2014. godini. Jučer je taj dokument raspravljen na plenarnoj sjednici Sabora, a danas će se o njemu i glasati (te, po staroj dobroj navici uvaženih dizača ruku, i usvojiti) bez da je prošlo iole širu raspravu. Što se saborskih radnih tijela tiče, Izvješće Državne revizije bilo je na raspravi na matičnom Odboru za financije i državni proračun, te na Odboru za poljoprivredu. Niti jedno drugo radno tijelo – uključujući i Odbor za obranu – nije našao za shodno raspraviti nalaz Revizije po ministarstvima i resorima.

Kriv je tu uobičajeno rupičast Poslovnik Hrvatskog sabora, koji u svom 73. članku kaže da je za Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju relevantno tek matično radno tijelo – već spomenuti Odbor za financije i državni proračun, dok ostali odbori MOGU, ali i NE MORAJU, ovo izvješće staviti na dnevni red svojih sjednica (čl. 47 i 179 Poslovnika Hrvatskog sabora). Tako je po prvi puta u posljednjih nekoliko godina iskorištena ova nadasve glupa mogućnosti, jer kada se ne mora – pa zašto bi?! To što se radi o kontroli poslovanja državnog aparata, kao i parlamentarnoj kontroli kako revizije, tako i ostatka sustava – očito nikome nije bitno. Zorno to prikazuje i jučerašnja rasprava na plenarnoj sjednici Sabora – osim što je sabornica bila više nego poluprazna, o Izvješću revizije uglavnom su raspravljali – bez uvrede – po političkoj snazi drugorazredni i trećerazredni zastupnici: Branko Vukšić, Jadranka Kosor, Slavko Linić, Dragutin Lesar, Vesna Škare Ožbolt, Damir Kajin…

Kuda ide to Izvješće?

Ivan Klešić, glavni državni revizor

A nije da nije bilo vremena tijekom kojeg su svi odbori, uključujući i Odbor za obranu, mogli raspraviti nalaz Revizije! Portal Obris.org o tome je pisao još u studenom prošle godine, nakon što je Državni ured za reviziju svoj nalaz otposlalo u Vladu i Sabor. No Revizija i Sabor čak se ni tu ne mogu složiti oko toga kada je Izvješće započelo svoj put od Tkalčićeve ulice (gdje je sjedište Ureda za državnu reviziju) do Markovog trga (sjedišta Vlade i Hrvatskog sabora). Dok Ured za reviziju na svojoj web-stranici kaže da je Izvješće poslano Saboru na razmatranje 03. studenog 2014., u dostavljenom nam očitovanju Hrvatskog sabora piše da je „Državni ured za reviziju svoje Izvješće o radu za 2014. godinu dostavio predsjedniku Hrvatskog sabora 15.12.2014. godine, kada je po Ustavu završilo jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora i kada je nastupila ustavna stanka u radu Sabora, koja traje od 15. prosinca do 15. siječnja“.

Tako ispada da je zbog zimskog odmora uvaženih dizača ruku Izvješću Revizije trebalo gotovo mjesec i pol da prevali put od 100 metara zračne udaljenosti! No, zbog istog tog zimskog odmora Izvješće je tek sredinom siječnja uvršteno na dnevni red prve iduće plenarne sjednice, sazvane za 21. siječnja 2015. godine, da bi kroz naredna dva mjeseca, dakle do danas, kroz taj dokument prošla tek dva saborska odbora. A u izvješćima Revizije, kao i svake godine, ima svakakvih zanimljivosti, koje se više-manje svode na dva pitanja: što vodeći ljudi ministarstava ne rade dobro, te kroz koje konkretne rupe curi državni novac.

Koji su to MORH-ovi problemi?

Pleterov specijalitet: juha s limunom

Podsjetimo – kod Ministarstva obrane to su stare boljke – nedostatak pojedinih profila stručnjaka, nedostatak adekvatnih informatičkih sustava, kaos u evidenciji popisa imovine i obveza, te neusklađenost u tijelima koja provode javnu nabavu. Pritom je Revizija ustanovila kako je Ministarstvo obrane izravno prekršilo odredbe Uredbe o Registru državne imovine, ne prijavljujući stvarne podatke o stjecanju i raspolaganju nekretninama, već primjenjujući tek podatke iz analitičkih evidencija.

Posljednje Izvješće Revizije zanimljivo je iz još nekoliko razloga – revizorima je, naime, sumnjiv ugovor MORH-a s trgovačkim društvom Pleter-usluge d.o.o., pa su predložili preispitivanje cijena Pleterovih usluga, posebno imajući u vidu da MORH Pleteru i dalje plaća komunalne i režijske troškove, kao i troškove investicijskog održavanja, dok je istodobno kvaliteta Pleterovih usluga sve slabija.

Zanimljiv je i nalaz Revizije o stanju i vrijednosti zaliha Ministarstva obrane i OS RH – revizori su ustanovili da u Ministarstvu obrane ne postoji Strategija upravljanja zalihama, da je skladištenje organizirano na više lokacija među kojima nema adekvatnog međusobnog usklađivanja, te da zbog toga nabava i skladištenje materijala nisu usklađeni s realnim potrebama. Isto tako, ustanovljeno je da se na zalihama nalazi roba značajnijih vrijednosti (uglavnom nabavljana u ranijim razdobljima), pri čemu je revizorima posebno upala u oči zaliha tkanine za kapute časnika u vrijednosti od čak 12 milijuna kuna!

To je samo dio problema zbog kojeg je Ministarstvo obrane ponovno dobilo uvjetno mišljenje Državne revizije. No zašto bi o tome raspravljali uvaženi dizači ruku i članovi nadležnog saborskog Odbora za obranu, koje ove godine, uzgred budi rečeno, nije održalo još niti jednu jedinu sjednicu!? Prema dosadašnjoj praksi, nije nemoguće da se do kraja mandata ovog saziva Sabora Odbor za obranu uopće više ne sastane. Plaće im, međutim, uredno pristižu, baš kao i naknade za vanjske članove Odbora, koje se na posao ne saziva!

Izvješće Državne revizije o poslovanju i stanju u Ministarstvu obrane za 2013. godinu čeka raspravu u Vladi i Saboru (kojem je na razmatranje poslano 3. studenog ove godine), a do tada može se naći na službenim web-stranicama glavnog državnog ureda za reviziju. Temeljem revizije provedene od 15. siječnja do 28. svibnja ove godine, MORH je već tradicionalno dobio uvjetno mišljenje za poslovanje u 2013. godini.

Revizija je utvrđivala i u kojoj mjeri je MORH poslušao i primijenio neke njene primjedbe dane za 2012. godinu, te utvrdila da je MORH uskladio interne akte koji reguliraju područje nabave, te da je u bilančnim evidencijama iskazao obveze za sudske sporove. Nije obavljeno ono što se tiče nekretnina – npr. popis potraživanja za stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup; popis nekretnina kojima raspolaže MORH, a u vlasništvu su RH, dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ne sadrži sve podatke propisane Uredbom o Registru državne imovine, a dostavljeni popis nije usklađen sa stvarnim stanjem i podacima iskazanima u analitičkim evidencijama. Iako se nešto počelo poduzimati, nisu do kraja zatvoreni ni tzv. “predujmovi” – zbog nedostatka dokumentacije, iz koje bi bilo vidljivo jesu li robe nabavljene, odnosno usluge izvedene – dok su na predujmovima i nadalje evidentirani predujmovi dani u razdoblju od 1995. do 2010. u iznosu 5.872.244,00 kn. Iako je Ministarstvo obrane tijekom 2012. i 2013. godine poduzimalo određene aktivnosti za učinkovitije upravljanje nekretninama, te usklađivanje analitičkih i sintetičkih evidencija, najveći dio tih evidencija još uvijek nije usklađen.

I nadalje tijela zadužena za materijalno financijsko poslovanje ne dostavljaju pravodobno Sektoru za javnu nabavu mjesečna izvješća i evidencije o nabavi, odnosno na način određen “Naputkom o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu i Oružanim snagama Republike Hrvatske” te “Uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica”. Još uvijek nije uspostavljen informatički sustav koji bi omogućio praćenje izvršenja ugovora o javnoj nabavi, ali je dobra vijest da je njegova uspostava – u tijeku. Dok se on ne uspostavi, u MORH-u i dalje djeluju dosadašnji sustavi za upravljanje financijama i proračunom, management izvještajni sustav, sustav za upravljanje ljudskim resursima, sustav elektroničke pošte i aplikacija za uredsko poslovanje, prostorni informacijski sustav te niz drugih manjih i nepovezanih informatičkih sustava. Samo za upravljanje nekretninama koriste se tri sustava s međusobno neusklađenom i rascjepkanom bazom podataka.

Nalaz revizije za 2013. godinu

Prema podacima s kraja 2013. godine, u Ministarstvu obrane bio je zaposlen 18.841 djelatnik, od čega njih 17.420 u OS RH, 1.391 u samom Ministarstvu, a 30 u međunarodnim organizacijama. Prema podacima iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. godinu, ukupni prihodi su ostvareni u iznosu 4.430.640.751,00 kn – što je za 381.866.188,00 kn ili 7,9 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi su za 2013. ostvareni za 75.228.999,00 kn ili 1,7 % manje od planiranih. Smanjenje broja mirovnih misija očituje se i u smanjenju rashoda za naknade za rad na terenu – tako su u odnosu na 2012. godinu, u 2013. godini te naknade smanjene za 85.225.111,00 kn ili 32,4 %, dok su naknade za prijevoz na posao i s posla su manje za 3.133.996,00 kn ili 7,4 %. Smanjeni su rashodi za premije osiguranja, i to za 7.337.793,00 kn ili 31,2 %, dok su rashodi za članarine u raznim međunarodnim organizacijama veći za 2.881.008,00 kn ili 8,0 % u odnosu na prethodnu godinu. Među tzv. “Ostalim rashodima” Revizija je primijetila porast – u 2013. “Ostali rashodi” iznosili su 4.416.470,00 kn, što je veće za 3.968.914,00 kn u odnosu na rashode ostvarene u 2012. Vrijednosno najznačajniji “Ostali rashodi” (u iznosu 3.202.528,00 kuna), odnose se na kapitalne donacije materijalnih sredstava i vojne opreme Republici Francuskoj i Republici Mali, pri čemu je zanimljivo da je donacije za Mali odobrila Vlada RH, dok se donacije Francuskoj uopće nisu našle na Vladinom dnevnom redu.

Prema podacima iz Bilance, na dan 31. prosinca 2013. godine, ukupna vrijednost imovine te obveza i vlastitih izvora MORH-a iskazana je u iznosu od 35.465.284.003,00 kn. Pritom je vidljiv trend pada vrijednosti imovine prema kraju godine – koncem 2013. godine vrijednost imovine je manja za 13.029.310.953,00 kn ili 26,9 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje vrijednosti zemljišta za 13.206.493.640,00 kn, koje je koncem 2013. isknjiženo iz poslovnih knjiga – razlog tome je što je navedeno zemljište (površine 54 141 946 m2) MORH u ranijem razdoblju predao drugim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne (regionalne) samouprave. Stanje strateških zaliha smanjeno je u odnosu na stanje iskazano početkom godine za 71.093.070,00 kn ili 10,2 posto, a što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha prema odredbama Pravilnika o prodaji neperspektivnih sredstava naoružanja i vojne opreme Ministarstva i Oružanih snaga.

Vrijednosno najznačajnija potraživanja za prihode poslovanja odnose se na (1) utužena potraživanja u iznosu 69.419.769,00 kn, (2) potraživanja za poslovne prostore dane u zakup u iznosu 45.148.541,00 kn, (3) potraživanja za stanove i garaže dane u najam u iznosu 32.448.330,00 kn, (4) potraživanja iz proračuna za prihode ostvarene od prodaje stanova prema Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane u iznosu 16.879.389,00 kn, te (5) potraživanja od trgovačkih društava u stečaju, u iznosu od 12.912.206,00 kuna. Utužena potraživanja se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam stanova i garaža te zakup poslovnih prostora. Potraživanja od trgovačkih društava u stečaju se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam poslovnih prostora.

Nekretninski kaos

Obavljenom revizijom utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje, rashode, imovinu i postupke javne nabave. Kao i do sada, revizijom su utvrđene (1) nepravilnosti koje se odnose na popis imovine i obveza, te (2) podatke iskazane u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima je evidentirana vrijednost imovine u iznosu 35.465.284.003,00 kn, od čega se na nefinancijsku imovinu odnosi 34.319.318.119,00 kn i financijsku imovinu 1.145.965.884,00 kn. U okviru nefinancijske imovine, vrijednosno značajnija imovina se odnosi na zemljište u iznosu 15.843.096.624,00 kn, postrojenja i opremu u iznosu 8.817.110.171,00 kn, građevinske objekte u iznosu 7.353.725.980,00 kn, prijevozna sredstva u iznosu 1.234.128.121,00 kn i zalihe u iznosu 899.814.355,00 kn. U okviru financijske imovine, vrijednosno najznačajnija su potraživanja u iznosu 906.675.221,00 kn. Koncem 2013. je, na temelju Izvješća o popisu nekretnina sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iz poslovnih knjiga isknjiženo zemljište procijenjeno u iznosu 13.206.493.640,00 kn, koje je u razdoblju od 2000. do 2013. predano na korištenje drugim tijelima.

Podaci o broju nekretnina iskazani u Izvješću o popisu nekretnina (sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine) razlikuju se od podataka Službe za nekretnine koja vodi analitičku evidenciju nekretnina. Usklađenje stanja utvrđenog popisom i evidentiranog u poslovnim knjigama nije obavljeno jer, prema obrazloženju odgovorne osobe, nije obavljen cjelovit popis nekretnina (kako je utvrđeno odlukom ministra iz svibnja 2013. godine), nego je izvršen obilazak i popis samo dijela nekretnina. Popis ostale imovine i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. obavljen je na temelju odluke ministra iz prosinca 2013. godine, ali popisom nisu obuhvaćena potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup. Zbog toga nije ni usklađeno stanje potraživanja evidentirano u poslovnim knjigama (glavnim i pomoćnim) sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Uredbom o Registru državne imovine utvrđeno je da su sva tijela državne vlasti, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dostaviti podatke, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju. Također, sve podatke o promjenama u stjecanju i raspolaganju navedenim nekretninama, dužni su dostaviti najkasnije u roku 30 dana od svake promjene. MORH nije dostavljao stvarne podatke, već se služio podacima iz analitičkih evidencija, čime je prekršio odredbe Uredbe o Registru državne imovine. S obzirom da se kroz duže razdoblje nije obavljao cjeloviti popis imovine i obveza, Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu obrane donošenje Akcijskog plana kojim je potrebno jasno definirati aktivnosti, metode, postupke i rokove popisa, te nadležnosti i odgovornosti članova povjerenstva i ostalih zaposlenika koji sudjeluju u popisu, kako bi se obavio cjelovit popis imovine i obveza te uskladilo stanje iskazano u poslovnim knjigama sa stanjem utvrđenim popisom. Popisom je potrebno obuhvatiti ukupnu imovinu i obveze, te treba utvrditi koja je imovina zastarjela, uništena i neupotrebljiva. Potrebno je predložiti i rashod, na temelju kojeg čelnik Ministarstva donosi odluku o rashodu. Na temelju odluke o rashodu potrebno je donijeti odluku o namjeni rashodovane imovine (prodaja, donacija, uništenje). Dio neperspektivne imovine MORH još uvijek nije predao DUUDI-ju jer ili nije upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo RH, ili se vode sudski sporovi zbog bespravnog korištenja.

Milijuni izgubljeni na stanovima i poslovnim prostorima

Među raznim podacima o potraživanjima strše neusklađeni podaci o potraživanjima za najam stanova i garaža. U sintetičkim evidencijama Službe za financije i računovodstvene poslove i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja za najam stanova i garaža u iznosu 36.918798,00 kn, a u analitičkim evidencijama Službe za nekretnine u iznosu 39.202.312,00 kn ili punih 2.283.514,00 kn više. U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja od prodaje stanova prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u iznosu 572.162.611,00 kn. Navedeni podaci, zaključuju revizori, nisu pouzdani jer nisu usklađeni s analitičkim evidencijama, koje također nisu pouzdane jer nisu evidentirana sva plaćanja. I tako u krug! Također, nisu usklađene analitičke i sintetičke evidencije potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu te strateških zaliha i zaliha materijala za tekuće potrebe. Zabrinjavajuće je to što Revizija konstatira da je neusklađenost i nepouzdanost podataka, među ostalim, posljedica toga što Ministarstvo nema potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika.

Iako su do kraja lipnja prošle godine trebale biti uklonjene sve nepravilnosti vezane za neusklađenost stanja potraživanja za zakup poslovnih prostora, potraživanja za najam stanova i garaža, kao i potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, te je u tu svrhu izrađen i Akcijski plan za otklanjanje nepravilnosti, ništa od toga nije se dogodilo. Zato su u kolovozu 2013. godine donesene izmjene Akcijskog plana, kojim su produženi rokovi za provođenje određenih aktivnosti, pa je sada krajnji rok za sve aktivnosti travanj 2015. godine.

Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 618 vojnih nekretnina kojima koncem 2013. raspolaže Ministarstvo, u uporabi je 226 nekretnina, dok se 392 nekretnine ne koriste (neperspektivne). Od 278 poslovnih prostora, u zakupu je uz zakupninu dan 121 poslovni prostor. Dio poslovnih prostora dan je na korištenje državnim tijelima, udrugama i sindikatima bez naknade, a dio je prazan. Utvrđeno je da javni natječaji za zakup poslovnih prostora nisu provedeni, što je trebalo učiniti prema odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora, dok se za pojedine poslovne prostore zakupnina ne obračunava u skladu s važećom Odlukom o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane. U najvećem broju slučajeva ugovoreni rok zakupa je istekao ili uopće nije ugovoren.

Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 2.722 stana, u najmu je 2.331 stan (najvećim dijelom dani u najam ranijih godina na temelju odluka ministra), 113 stanova se koristi za službene potrebe, a 278 stanova se ne koristi (prazni). Kriteriji na temelju kojih su dodjeljivani stanovi na temelju odluka ministra ne postoje. Veći broj stanova koji se ne koriste, su stanovi za službene potrebe (53 stana). Utvrđeno je da su ugovori i rješenja o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, zaključeni prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (1996. godine), te da ugovorima i rješenjima o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, nije utvrđen iznos najamnine i rok najma, što je protivno spomenutom Zakonu. Također nije jasno ni da li korisnici uopće ispunjavaju uvjete za korištenje tih stanova. Tijekom 2012. Ministarstvo obrane započelo je prodaju stanova – do konca 2013. zaprimljeno je 1.768 zahtjeva za otkup stanova (najvećim djelom za stanove dodijeljene na temelju odluka ministra), ali je zaključeno tek 169 ugovora, dok 1.599 zahtjeva nije riješeno do kraja prošle godine.

Od 2.920 garaža, na temelju odluke ministra iz 1993. godine, HVIDR-i je dano na korištenje bez naknade 1.659 garaža, u najmu je 1.118 garaža, a 143 garaže su uništene, u otkupu ili prazne. Prema evidencijama Službe za nekretnine, dospjela potraživanja koncem 2013. za stanove i garaže dane u najam te poslovne prostore dane u zakup su iskazana u iznosu 104.241.987,00 kn, od čega za zakup poslovnih prostora u iznosu 66.420.928,00 kn, najam stanova u iznosu 31.075.650,00 kn i najam garaža u iznosu 6.745.409,00 kn. S obzirom da se najveći dio potraživanja odnosi na potraživanja starija od tri godine, a nisu utužena, nastupila je zastara.

Problemi s Pleterom

Državna revizija ustanovila je da su u okviru materijalnih rashoda u 2013. evidentirani i rashodi za usluge smještaja, prehrane te čišćenja, u iznosu od 119.681.312,00 kuna. Ugovori između MORH-a u tvrtke Pleter usluge d.o.o. obuhvaćaju usluge smještaja i prehrane u objektima OS RH i MORH-a, ali u navedenim jediničnim cijenama usluga nisu uključeni komunalni i režijski troškovi, te troškovi investicijskog održavanja, koji idu na račun Ministarstva obrane. Usluge smještaja, na više lokacija u objektima Ministarstva, obavljaju se na temelju zasebnih godišnjih ugovora, pri čemu vrijednosno značajnije usluge smještaja za potrebe Ministarstva Pleter pruža u hotelu „Kralj Zvonimir“, za koje ispostavlja mjesečne račune u iznosu 132.000,00 kn, odnosno godišnje 1.584.000,00 kn. Za usluge čišćenja na više lokacija Pleter je MORH-u tijekom 2013. ispostavio račune u iznosu od 7.905.921,00 kn. Iz financijskih izvještaja Pletera vidljivo je da je u 2012. ostvarilo ukupne prihode u iznosu 120.421.714,00 kn, od čega najvećim dijelom (83,7 %) za pružene usluge Ministarstvu, te da je zadržana dobit iznosila 37.304.002,00 kn.

Revizorima se sve to činilo malo previše, s obzirom da Pleter obavlja djelatnost u prostorima i opremi koja je u vlasništvu Ministarstva obrane, da ne plaća režijske troškove i troškove investicijskog održavanja, te da ostvaruje dobit od pružanja usluga Ministarstvu. Zato Državni ured za reviziju predlaže preispitati cijenu usluga društva Pleter usluge. U obrazloženju Ministarstva obrane kaže se da je izdvajanjem sekundarnih djelatnosti u posebno društvo (Pleter usluge) ostvareno smanjenje troškova za 30 posto, ali da je analizom poslovanja utvrđen evidentan pad kvalitete pružanja usluge, naročito u pogledu stanja ugostiteljskog prostora i u pogledu same usluge. Trenutno se priprema model prema kojem će Pleter ubuduće sam plaćati svoje režije, koje prema procjeni stručnog povjerenstva iznose približno 10.000.000,00 kn.

Tko upravlja zalihama?

U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima koncem 2013. je evidentirana vrijednost zaliha u iznosu 899.814.355,00 kn, od čega se na strateške zalihe odnosi 626.851.949,00 kn i zalihe materijala za redovne potrebe 272.962.406,00 kn. Skladišno poslovanje Ministarstva je organizirano na više lokacija. Strategija upravljanja zalihama nije donesena. Zbog navedenog, nabava i skladištenje materijala nisu usklađene s potrebama, te se na zalihama nalazi materijal značajnijih vrijednosti nabavljen u ranijem razdoblju.

Tako je koncem 2013. godine na zalihama bilo 94.382 m tkanine za kapute časnika u vrijednosti 12.230.913,00 kn, nabavljene ranijih godina. Prema obrazloženju, materijal za kapute časnika se ne može koristiti jer ne zadovoljava propisane uvjete. Također, velik broj artikala se nalazi na skladištu bez prometa više godina. U 2013. godini je vrijednost zaliha materijala za redovne potrebe bez prometa iznosila 50.007.266,00 kn (za 8.967 artikala), što je 18,3 % vrijednosti ukupnih zaliha za redovne potrebe. Vjerojatno je upravo na temelju ovog nalaza revizije MORH nedavno raspisao natječaj za prodaju neperspektivne intendantske opreme i tkanina, o čemu smo pisali na portalu Obris.org.

Javna nabava – vječna bolna točka

Prema Izvješću o javnoj nabavi, u 2013. zaključeno je 279 ugovora o nabavi roba, radova i usluga u vrijednosti 454.224.901,00 kn. Uz to, na temelju okvirnih sporazuma, koje je zaključio Državni ured za središnju javnu nabavu, zaključen je još 91 ugovor o nabavi u vrijednosti 128.128.948,00 kn. Prema odredbi članka 10. i članka 11. Zakona o javnoj nabavi, zaključena su 124 ugovora o nabavi u vrijednosti 358.696.488,00 kn. Na temelju okvirnih sporazuma, zaključeno je 349 ugovora o nabavi u vrijednosti 185.335.183,00 kn, od čega je 321 ugovor o nabavi u vrijednosti 157.486.823,00 kn zaključen na temelju okvirnih sporazuma zaključenih u ranijim godinama, a 28 ugovora o nabavi u vrijednosti 27.848.360,00 kn je zaključeno na temelju okvirnih sporazum zaključenih u 2013 godini.

Vrijednost nabave roba, radova i usluga pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kn iznosi 19.865.905,00 kn. Ministarstvo je poništilo 40 postupaka javne nabave, i to iz nekoliko razloga: (1) jer nisu bile poznate okolnosti koje bi dovele do sadržajno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje, (2) jer nije pristigla ni jedna ponuda, te (3) jer je cijena najpovoljnije ponude bila veća od osiguranih sredstava za nabavu. Iako su zamijećena određena poboljšanja u sustavu praćenja postupaka javnih nabava, primijećeno je da pojedine ustrojstvene jedinice i nadalje na dostavljaju pravodobna izvješća Samostalnom sektoru za javnu nabavu, kao i da zbog izostanka odgovarajućeg informatičkog sustava nije adekvatno praćenje realizacije ugovora i narudžbenica. Državna revizija, naravno, nalaže da se ovi nedostaci isprave.

Krajem prošloga tjedna na Odboru za obranu raspravljalo se o Izvješću Državnog ureda za reviziju o poslovanju Ministarstva obrane u 2012. godini – rezultatu revizijskih izvida provedenih tijekom protekle 2013. godine. O ovom dokumentu i njegovom donošenju već smo pisali na portalu Obris.org, no tijekom rasprave otvoreno je i nekoliko dodatnih tema – koje je Državna revizija uočila, a na koje su se onda u svojim pitanjima na predstavnike MORH-a obrušili oporbeni zastupnici. Među ostalim, po tko zna koji put, otvoreno je i pitanje korištenja financijskog instrumenta “narudžbenica” za javne nabave, i problemi u praćenju, te kontroli ovog puta trošenja obrambenih sredstava.

Što je to narudžbenica, i tko njome barata?

Raznoliki pojavni oblici formulara “narudžbenica”

Da podsjetimo, “narudžbenica” je financijski dokument kojim se naručuju određene robe, radovi i usluge. Slanje narudžbenice dobavljaču robe ili usluge predstavlja zvaničnu ponudu za kupnju. Prihvaćanje narudžbenice od prodavača obično stvara jednokratni ugovor između kupca i prodavača. Time se narudžbenicom omogućuje provođenje nabave roba, usluga ili radova i osobama koje za pojedinu pravnu osobu same nisu neposredni pravni zastupnici (osobe osobno ovlaštene zaključivati ugovore u ime i za račun te pravne osobe koju predstavljaju). Dakle, tim dokumentom može baratati svaka za to odabrana osoba u poduzeću ili tijelu državne uprave – time da ona svojim naručivanjem roba, radova i usluga, u sve praktične svrhe stvara efekte javne nabave, samo brže i neposrednije, bez provođenja čitavog postupka – koji je ponekad i dug te kompliciran. Narudžbenicu obično susrećemo u već unaprijed tiskanom obliku kao formular,  a može biti i elektronička.

Upravo zbog tih svojih efekata, baratanje narudžbenicama često  je vrlo ekspeditivno i operativno povoljno – zato se ona obično i koristi kad je obavljanje posla ili nabave hitno, a opseg posla manji. Ujedno, ovakvo poslovanje otvara i velik prostor za zloporabe, te stvara popriličan rizik od korupcije – zbog čega je u sređenim financijskim sustavima poslovanje narudžbenicama ograničeno i podvrgnuto posebnoj kontroli.

Obrana i narudžbenice

U operativnim dijelovima obrambenih sustava – pri Oružanim snagama – vrlo je uobičajeno pri zapovjedništvima pojedinih postrojbi vidjeti i određene zalihe financijskih sredstava, koja su stavljana na raspolaganje pojedinih zapovjednika. Dok je logično da ta sredstva budu sve veća, kako raste i rang postrojbe koju gledamo – i da njihovo trošenje ovisi o volji i namjeri zapovjednika kojem su povjerena – samo postojanje takvih fondova, naravno, ne znači da se tu radi o novcima koje se može potrošiti baš po slobodnoj volji i bez ikakve kontrole. Dapače, kontrola tu mora biti posebno ozbiljna, budući su zapravo i ovlasti za trošenje relativno slobodne.

Dok je u ratnoj situaciji spomenuti “zapovjednički fond” često i u obliku gotovog novca (u sličnom se kontekstu spominje i divizijski “commanders‘ discretionary fund” kojim je David Petraeus financirao dio radova na obnovi sjevera Iraka 2003. godine) – to baš i nije uobičajeno. Bitno je češća situacija da spomenuti zapovjednici za slučaj potrebe imaju tek pravo izdavanja narudžbenica, financijskog dokumenta kojima se postiže da oni sami ne barataju gotovim novcem, a da ipak mogu hitno pribaviti robu ili usluge koje im stvarno hitno trebaju.

Takva je situacija i u sustavu Ministarstva obrane RH, gdje baratanje narudžbenicama ima popriličnu tradiciju. Naravno, kao i na mnogim drugim poljima – i ta je tradicija vremenom izrodila svakakve čudne situacije, zbog kojih je onda i čitavo poslovanje narudžbenicama došlo na loš glas, te pod posebnu kontrolu. O ovoj se temi raspravljalo i prošle godine – kada je početkom veljače 2013. pred Odbor za obranu na raspravu došlo Izvješće Državnog ureda za reviziju o nadzorima provedenim u Ministarstvu obrane (povodom poslovanja obavljenog tijekom 2011. godine). Tada je o ovom financijskom dokumentu imao pitanja vanjski član odbora Vlatko Cvrtila, o čemu je pisao i portal Obris.org.

Državna revizija o narudžbenicama

U Izvješću za 2012. godinu, koje je pred Odborom za obranu raspravljano prije koji dan, problemi uočeni po pitanju poslovanja s narudžbenicama sažeti su u prilično nejasnome tekstu, koji tek iz daleka upozorava da sve tu baš i nije onakvo kakvo bi trebalo biti:

“Državni ured za reviziju je naložio postupati u skladu s Naputkom o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske i Uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica u sustavu Ministarstva, odnosno Oružanih snaga i evidencije realizacije ugovora s dobavljačima. Također je naložio postupiti u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske vezano uz objavu obrasca Pregleda ugovora. Naložio je provesti analizu internih akata koji reguliraju područje nabave, njihovo usklađenje sa zakonskim odredbama i međusobno, kako bi se otklonile nejasnoće koje dovode do različitog tumačenja odredbi internih akata. Nadalje, naložio je uspostavljanje odgovarajućeg informatičkog sustava koji bi omogućio cjelovito praćenje provedenih postupaka javne nabave i zaključenih ugovora, te praćenje izvršenja ugovora“.

Ujedno, pitanje narudžbenica spominje se i u ocjeni napretka prema prošlom godišnjem Izvješću – gdje se doduše ističe izvršenje jedne od preporuka koje su dali revizori (“sastavljen je popis osoba ovlaštenih za naručivanje roba, usluga i radova putem narudžbenica“), ali se navode i barem dva naloga koja nisu izvršena (konkretnije 1. – “propisana mjesečna izvješća i evidencije tijela zaduženih za materijalno financijsko poslovanje i dalje se ne dostavljaju na način kako je određeno Uputom čelnika o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica u sustavu Ministarstva, odnosno Oružanih snaga, te evidencije realizacije ugovora s dobavljačima iz siječnja 2010.“, i onda širi prigovor 2. – “odgovarajući informatički sustav koji bi omogućio praćenje izvršenja ugovora o javnoj nabavi nije uspostavljen“).

Konkretan opseg poslovanja ovim financijskim dokumentom unutar sustava MORH-a u 2012. godini Državni ured za reviziju opisuje sljedećim podacima Samostalnog sektora za javnu nabavu:

“Prema evidenciji Sektora, u 2012. su izdane narudžbenice za nabavu roba i usluga u vrijednosti 162.892.698 00 kn s porezom na dodanu vrijednost (232.547.400,00 kn u 2011.), što je 10,3% ugovorenih nabava. Narudžbenice su izdane na temelju upute ministra o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica u sustavu Ministarstva, odnosno Oružanih snaga i evidencije realizacije ugovora s dobavljačima“.

MORH o problemu narudžbenica

Nakon navoda Državnog ureda za reviziju, a posebice i žestokih tvrdnji koje su na tu temu onda nabačene iz redova oporbenih zastupnika u Odboru za obranu, za odgovor se javila Višnja Tafra, zamjenica ministra obrane. Spominjane nedostatke u praćenju javnih nabava obavljenih narudžbenicama ona opisuje ovako:

“… Ministarstvo obrane ima, po dubini… Oružane snage… i imamo izravno više od 60 korisnika koji imaju mogućnost izravno koristiti narudžbenicu. Mi taj informatički sustav – koji bi bio po dubini, do zadnjeg našeg korisnika koji ga koristi – nemamo povezan sa našim Sektorom za javnu nabavu, paralelno s financijama. Papirnato se sve vodi, međutim, još uvijek nije informatički povezano, i to je jedna od zamjerki koje nam je rekao Državni ured za reviziju”.

A kako tih oko 60, sada popisanih korisnika narudžbenica, to sredstvo javne nabave koristi u praksi – definirala je Tafra u odgovoru oporbenim zastupnicima:

“Što se vaše insinuacije tiče, da je riječ o netransparentnom trošenju novca narudžbenicama, ja ću Vam reći – za vaš podatak – da je 2011. godine 232 milijuna trošeno po narudžbenicama korisnika, po dubini u Ministarstvu obrane. 2012. – 162 milijuna kuna. A 2013. – 30 milijuna kuna. Znači, mi smo svoje poslovanje na takav način sveli na najmanju moguću mjeru. Nastojat ćemo to smanjiti na još manje, međutim, ne možemo ostaviti zapovjednika Bojne za specijalna djelovanja, kada mu pukne voda, i kada curi – da ja idem u postupak, da bi on mogao pozvati nekoga s kim ima zaključen okvirni sporazum, da bi mu zaustavio curenje vode ili napravio neki drugi interventni rad. Na ukupni iznos, kojeg Ministarstvo obrane troši za održavanje, 30 milijuna kuna je – u odnosu na prijašnjih 232 milijuna – svedeno apsolutno na najmanju moguću mjeru. A, kažem Vam, mislimo da možemo još, i to ćemo Vam iduće godine pokazati“.

Nadamo se da će uz smanjivanje ovakvog oblika javne nabave uskoro na repertoar doći i sređivanje, digitalizacija, te uvezivanje računalnog praćenja ovoga tipa financijskog poslovanja – čime bi onda, a nakon više godina ponavljanja, iz liste prigovora Državne revizije otpala još koja stavka. Da bi se time ujedno moglo dobiti i “bezuvjetno” mišljenje Državne revizije za MORH, a nakon čitavoga niza godina s “uvjetnim” mišljenjima – takvi optimisti ipak nismo!

Iako su svekolika svježa izvješća Državne revizije već nekoliko mjeseci bila preliminarno dostupna na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju, jučer su ona u brzome slijedu osvanula prvo na Vladi Republike Hrvatske, a onda i na raspravama pred pojedinim radnim tijelima Hrvatskoga sabora. Vlada je svoj dio posla obavila brzinski, u sklopu točke dnevnoga reda 5B, na jučerašnjoj 139. po redu sjednici. U ciglih minutu i deset sekundi ministar financija Slavko Linić ekspresno je obrazložio zbirni dokument Ureda državne revizije, te konstatirao:

“U prošloj godini vrlo aktivan rad od strane Državne revizije. Provedeno 318 revizija, od čega 269 financijskih – koje se odnose na državni proračun, ministarstva, korisnike državnog proračuna (kao što su bolnice, jedinice lokalne samouprave, političke stranke, nezavisni zastupnici). Isto tako – posebne revizije, koje se odnose i na trgovačka društva, i sve ostale. Rezultati – da je samo 28 posto „bezuvjetnih“, a čak 71 „uvjetno“ izraženo mišljenje, i jedno je negativno i nepovoljno mišljenje. Tako predlažem da, osim što predlažemo pozitivno mišljenje Hrvatskom saboru – da nadležna ministarstva posvete pažnju ovom izvješću, i donesu svoje mjere – da bi u idućoj godini izvješća bila pozitivnija“.

Revizor Serdarušić u vihoru saborskog birokratiziranja

No, ono što nas na portalu Obris.org više zanima – događalo se gotovo istodobno na drugoj strani Trga sv. Marka, u Hrvatskome saboru. Ondje je održana 24. sjednica Odbora za obranu, na kojoj je treća točka dnevnoga reda bila pomalo čudna – “Izvješće s  rasprave o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu i izvješća o obavljenim revizijama”. Spomenuta birokratska salama trebala je valjda objasniti situaciju da se u Saboru o ovoj temi raspravlja još i prije očitovanja Vlade, što izgleda da nije razumio gotovo nitko. Čak je i zamjenik glavnoga državnog revizora Jozo Serdarušić smatrao potrebnim pitati “…kao da je nekakva rasprava bila o našem Izvješću – pa… to je Izvješće o raspravi. Je li tek sad počinje rasprava, ili je bila već rasprava?”, što predsjednika Odbora Tomislava Ivića nije omelo u otvaranje teme pred neuobičajeno široko okupljenim Odborom za obranu.

MORH u očima Državne revizije u 2012. godini

Ispred Državnog ureda za reviziju o Izvješću o provedenoj reviziji za Ministarstvo obrane RH u 2012. godini govorio je Jozo Serdarušić, proširivši ponešto podatke koji su se čuli i od ministra Slavka Linića na drugoj strani Markova trga. Tako smo općenito čuli da: “Cijeli plan i program rada, koji je planiran za 2013. je u potpunosti izvršen. Ured je obavio 318 revizija, od toga 269 financijskih revizija – u tim financijskim revizijama u principu su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje – i 49 posebnih revizija, odnosno revizija učinkovitosti“. Što se tiče Ministarstva obrane, i tu su stvari jasne…

“Tu smo sve, praktično, opisali u izvješću koje se nalazi pred vama… a mogu samo reći da je izdano „uvjetno mišljenje“. Ministarstvo je imalo koncem 2012. – 19.123 zaposlenika, a od toga 15.771 djelatnu vojnu osobu. 3344 je državnih službenika i 8 dužnosnika. Što se tiče njihovih prihoda u 2012. – ostvareni su u iznosu od 4 milijarde 812 milijuna, a rashodi su iznosili 4 milijarde 769 milijuna. Sredstva su, u principu, za obavljanje djelatnosti – najvećim dijelom ostvarena iz državnog proračuna, a odnosila su se… u stvari… za funkcioniranje aktivnosti… za financiranje aktivnosti iz funkcioniranja Oružanih snaga, u iznosu od 2 milijarde 837 milijuna, opremanje i modernizaciju u 735 milijuna 876 tisuća… za upravne i opće poslove 535 milijuna i 467 tisuća, te troškove mirovnih misija u iznosu od 323 milijuna i 472 tisuće“.

Na to je riječ uzela Višnja Tafra, zamjenica ministra obrane, pojasnivši spomenuto “uvjetno mišljenje”, koje za MORH zapravo i nije novost. Razloge za to ona prvenstveno vidi u dvije nepravilnosti, povezane tek njihovim zajedničkim podrijetlom u dubinama drevne povijesti obrambenog sektora u Hrvata.

Nepravilnost broj 1

“Riječ je o vojnoj imovini, i neutvrđivanju… u pravilu… stope ispravka vrijednosti za vojnu… za vojnu nefinancijsku imovinu – prvenstveno, to je riječ o nekretninama, koje se nalaze u bilanci Ministarstva obrane, i tijekom godina se nije vodila ažurna evidencija o njima – i jednako tako se nije umanjivala, u skladu sa financijskim poslovanjem, njihova vrijednost“.

Konkretno – nakon što je jednom, u neko pradavno vrijeme, obračunata načelna vrijednost pojedine nekretnine, za sva kasnija neodržavanja, zapuštanja, rušenja ili graditeljske zahvate nisu obračunate promjene koje sve te aktivnosti imaju na vrijednost te nekretnine. To možda i ne bi bio problem da se nekretnine dobro održavalo i konstantnim investicijama unaprijeđivalo – u kojem bi slučaju tim nekretninama sada trebalo pribrojiti novu, dodanu vrijednost. No, kako tome u RH nije bio slučaj, ozbiljan je tu broj promjena koje su rušile početne cijene nekad sređenih vojnih nekretnina. Da budemo još jasniji, Tafra opisuje i postupak ovakvog usklađivanja koje se sada polagano krenulo provoditi:

“Znam da možda vama svima izgleda da je taj posao mogao biti napravljen i prije… Nažalost, nije bio napravljen u potpunosti prije, a vodio se u ukupnoj vrijednosti… Međutim, u bilanci se vodila vrijednost tih nekretnina, u trenutku kad su one ušle – ukupne imovine kojom raspolaže Ministarstvo obrane… Od 1998. godine – sa 44 milijarde. Mi smo sada, umanjivanjem stopa vrijednosti – time što će se one evidentirati kroz našu evidenciju – već došli do iznosa od 13 milijardi, a mislimo da to još uvijek nije realni iznos onoga što se pod Ministarstvo obrane kao takvo vodi, a u stvari više u Ministarstvu obrane, kao takvom, ne postoji“.

Nepravilnost broj 2

Nakon toga, Tafra je obrazložila i drugu nepravilnost koja već desetljećima mori obrambeni sustav – još jedan nedostajući informatički sustav specijalne namjene. Naime, Državna revizija je prigovorila nedostatku informatičkog praćenja postupka izvršenja za sklopljene ugovore. No dok su oni to okarakterizirali kao nedostatak u “postupcima javne nabave“, za Višnju Tafru je tu stvar o staroj priči – nedostatku u praćenju baratanja nabava obavljenih uz korištenje dokumenta “narudžbenica”:

“Ni u jednom trenutku se nije dogodila situacija da imamo dovođenje nekoga u fiskalnu odgovornost, zbog probijanja vrijednosti pojedinih ugovora – nego je značilo to da u svakom trenutku… budući da Ministarstvo obrane ima, po dubini… Oružane snage… i imamo izravno više od 60 korisnika koji imaju mogućnost izravno koristiti narudžbenicu. Mi taj informatički sustav – koji bi bio po dubini, do zadnjeg našeg korisnika koji ga koristi – nemamo povezan sa našim Sektorom za javnu nabavu, paralelno s financijama. Papirnato se sve vodi, međutim, još uvijek nije informatički povezano, i to je jedna od zamjerki koje nam je rekao Državni ured za reviziju. Nastojat ćemo i tu aktivnost otkloniti, da bi smo u nekom budućem razdoblju – a na tome se intenzivno radi – pokušali i Ministarstvo obrane, sa ovako teškim naslijeđem, dovesti u poslovanje kakvo imaju druga tijela državne uprave“.

Ovakvo se izlaganje nije svidjelo svima, tako da je sjednica Odbora za obranu nastavljena kratkom, ali žestokom raspravom – na čije ćemo se ključne točke osvrnuti zasebno. Na kraju, spomenuta treća točka dnevnoga reda, “Izvješće s rasprave o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu i izvješća o obavljenim revizijama” – usvojena je sa šest glasova “za” iz redova vladajućih, tri suzdržana HDZ glasa, te jednim saborskim zastupnikom (ujedno i bivšim ministrom obrane), koji se uzdržao od izjašnjavanja.

Saborski Odbor za obranu jutros je raspravljao o dokumentu pod nazivom „Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama“, odnosno o onim dijelovima izvješća koja se bave Ministarstvom obrane. Radi se o revizijama poslovanja Ministarstva u 2011. godini, u kojoj je pretežiti dio godine ministar bio HDZ-ov Davor Božinović, da bi tek posljednjih 8 dana u godini (točnije od 23. prosinca 2011.) čelnu palicu preuzeo aktualni ministar Kotromanović. No budući je revizija poslovanja MORH-a u 2011. (kao i za druge državne institucije) rađena od 02. travnja do 31. kolovoza 2012. nalaz tog stanja tek se sada našao na dnevnom redu saborskih tijela. Tako se i aktualna postava Ministarstva obrane – personalizirana u zamjenici ministra Višnji Tafri i pomoćnici ministra Vesni Orlandini – našla u situaciji da pred članovima saborskog Odbora za obranu objašnjava poslovanje iz vremena bivše vlasti, dok su ispred Državnog ureda za reviziju sjednici Odbora prisustvovali zamjenik i pomoćnica glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić i Vesna Kasum.

Predstavnici Ministarstva obrane i Državnog ureda za reviziju

Tijekom prošle godine, pod povećalom Državnog ureda za reviziju našla su se 447 subjekta, s ukupno 141 milijardom kuna javnih sredstava. Od tih 447 subjekta, 25 je korisnika državnog proračuna (ministarstva, zavodi i uredi), 3 izvanproračunska korisnika (Hrvatske ceste, Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), 135 jedinica lokalne uprave, 133 trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 74 druga korisnika državnog proračuna (škole, vrtići, galerije, kazališta i sl.), 31 neprofitna organizacija (među kojima su lučke uprave, turističke i vatrogasne zajednice), 25 političkih stranaka (sve parlamentarne i one vanparlamentarne koje su u posljednje 3 godine imale prihode ili imovinu u vrijednosti od 100 tisuća kn), 4 nezavisna zastupnika i 10 nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica.

Jozo Serdarušić – puno posla za Državnu reviziju

Jedan od spomenutih 25 korisnika državnog proračuna svakako je i Ministarstvo obrane RH koje je, prema izvješću Državnog ureda za reviziju, u 2011. imalo ukupne prihode od oko 5,033 milijarde kuna, dok su rashodi iznosili oko 5,037 milijardi kuna. Najveći dio sredstava ostvaren je iz državnog proračuna – tako je za funkcioniranje OS utrošeno 3,024 milijarde kuna, za opremanje i modernizaciju 755 milijuna kuna, za mirovne misije – 330 milijuna kuna, a za upravne i opće poslove – 570 milijuna kuna. Koncem 2011. godine Ministarstvo obrane imalo je ukupno 19 696 zaposlenih, od toga 16 163 su bile DVO, a ostalo su bili državni službenici i namještenici, izvijestio je članove Odbora za obranu zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić.

Uvjetno mišljenje zbog javne nabave i financijskih izvještaja

Kao i do sada, Ministarstvo obrane je za poslovanje i financijske izvještaje u 2011. dobilo UVJETNO mišljenje Revizije, s napomenom da je to uvjetno mišljenje „u odnosu na ranije godine – do sada najbliže onom bezuvjetnom“. Sliku već uobičajeno kvare nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje i na postupke javne nabave. Na uvjetno mišljenje utjecala je i činjenica da Ministarstvo nije otklonilo nepravilnosti i propuste koji su utvrđeni revizijom za 2010., što je bilo dužno napraviti. Te nepravilnosti odnose se na neusklađenosti i nepotpunost podataka iskazanih u analitičkim evidencijama i financijskim izvještajima Ministarstva, na nepotpuni popis imovine i obveza, te na interne akte koji se odnose na područje javne nabave a nisu usklađeni ni međusobno ni sa zakonskim odredbama. Osim toga, nisu dostavljana ni propisana mjesečna izvješća niti izvješća o realizaciji ugovornih obveza.

„S jedne strane, Izvješće je dobro zato što nisu utvrđene nove nepravilnosti u kalendarskoj godini za koju je ono obavljeno, ali s druge strane – nije dobro jer Ministarstvo obrane vuče posljedice svojih poslovanja iz prethodnih godina“,

rekla je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra.

Ona je od Revizije istaknute nepravilnosti podijelila u 4 kategorije: (1) financijsko izvješćivanje, (2) poslovne knjige, (3) popis imovine i obveza, i (4) informatički sustav i postupci javne nabave. Financijski izvještaji Ministarstva obrane problematični su u dijelu koji se odnosi na pokazatelje vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine, te zbog toga nisu sastavljeni u skladu s Pravilnikom o financijskom izvještavanju i proračunskom računovodstvu. Iako raspolaže značajnom nefinancijskom imovinom, Ministarstvo obrane do sada nije provodilo izmjere vrijednosti te imovine (osim „odokativno“), pa nema ni utvrđene koeficijente koji bi pokazivali raste li ili opada vrijednost MORH-ove imovine. Zato je ove godine MORH pokrenuo veliki projekt utvrđivanja sve svoje nefinancijske imovine (nekretnina, opreme i naoružanja), kao i njene vrijednosti, na način da se ona fizički pregleda na terenu i uvede u evidenciju. Što se poslovnih knjiga tiče, tu je MORH također prihvatio nalaz Državne revizije, kojim se nalaže obavljanje ispravaka vrijednosti vojne nefinancijske imovine, te evidentiranje potraživanja za dane predujmove za nabavu roba i usluga u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

„Potraživanja za nabave (za predujmove iz 2011.) iznosila su 17,8 milijuna kuna, i zatvaraju se u skladu s ugovornim rokovima. U 2011. je zatvoreno 3 milijuna kn potraživanja, do srpnja 2012. još dodatnih 1,2 mil kn, a ostatak otvorenih potraživanja je planirano zatvoriti do kraja 2012.“,

izvijestila je Tafra. Prihvaćen je i nalog Revizije za popis imovine i obveza u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu. Revizija je prigovorila da popisom nisu obuhvaćene licence, te fizički popis stanova, garaža, poslovnih prostora i vojnih nekretnina, pa će sve to biti obuhvaćeno novim popisom imovine i obveza Ministarstva obrane sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine.

Dio članova Odbora za obranuo iznenađen je brojnim MORH-ovim problemima

Ove se godine započelo i s intenzivnim otklanjanjem problema u informatičkom sustavu Ministarstva obrane, koje unutar sebe i Oružanih snaga ima nekoliko, međusobno nepovezanih informatičkih sustava. Nepovezanost je, među ostalim, posljedica razvoja tek pojedinih dijelova sustava. Najkritičnije je nepostojanje povezanog sustava nabave sa sustavom financija, pa je iznimno teško tijekom godine pratiti ugovore o nabavi od trenutka njihovog sklapanja pa do izvršenja u odnosu na raspoloživi novac. Što se postupaka javne nabave tiče, prihvaćen je nalog Ureda za reviziju kojim se nalaže postupanje u skladu s naputkom o provedbi postupaka i uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza, a prihvaćen je i nalog Ureda o provođenju analize internih akata na području nabava (prvenstveno Pravilnika o načinu materijalnog zbrinjavanja OS RH  i Naputka o provedbi postupka nabave u MORH-u). U novom ustroju Ministarstva obrane, područje nabave stavljeno je u samostalni sektor za javnu nabavu, on se više ne nalazi ni pod jednim pomoćnikom, nego izravno pod ministrom obrane, pa se u MORH-u nadaju da će se dobri rezultati te rošade pokazati već u sljedećem izvješću Državne revizije. Zahvaljujući tom ustroju, napomenula je Tafra, smanjeni su dijelovi nabave koji se dogovaraju izravnom pogodbom, i sve je manje postupaka javne nabave koji se obavljaju po zakonski dozvoljenoj mogućnosti izuzeća.

Tematska sjednica o javnoj nabavi

Kako saborski zastupnici – članovi Odbora za obranu – nisu imali što za reći nakon izlaganja revizora Serdarušića i zamjenice Tafre, riječ su preuzeli vanjski članovi Odbora. Antun Tus je zamjerio što se nikako ne pokreće stvarna promjena vezana za financiranje Oružanih snaga, koja bi u konačnici rezultirala dodatnim novcem za modernizaciju. Istodobno, Oružane snage, a prvenstveno Zrakoplovstvo, troše svoje financijska sredstva i druge resurse na civilne potrebe – za borbu protiv požara, zaštitu i spašavanje, i sanitetske potrebe. Tus je posebno istaknuo korištenje vojnih radara, uključenih u sustav Kontrole leta.

„Vrijeme je da Ministarstvo obrane krene u sređivanje naplate određenog iznosa u ostalim ministarstvima, kako bi se konačno podigao novčani iznos za modernizaciju“,

zaključio je Tus. Tafra je podsjetila da se još za vrijeme mandata bivšeg ministra Božinovića pokrenulo rješavanje odnosa s civilnim društvom. Tijekom prošle godine, dogovoreno je da Ministarstvo branitelja nadoknađuje troškove sudjelovanja pripadnika OS RH na pogrebima branitelja i polaganjima vijenaca, a naplata je počela i za radare koje koristi Kontrola zračne plovidbe. U tijeku je i revidiranje ugovora s lokalnim zajednicama, jer se do sada prečesto događalo da Ministarstvo obrane svoju imovinu preda lokalnoj upravi, a ona ne ispoštuje ugovorne obveze prema Ministarstvu. O jednom takvom slučaju, onom u Međimurskoj županiji, mogli ste čitati i na portalu Obris.org.

Vlatko Cvrtila primijetio je, prije svega, da je izvješće o radu Državne revizije napravljeno – politički korektno:

„Ja ću samo pročitati rječnik koji je upotrijebljen: ‘mišljenje prema kojem je postupljeno’, ‘Ministarstvo poduzima aktivnosti’ – ne znamo jel’ napravilo nešto, ‘poduzima aktivnosti’ – to je trajan proces, ‘u obavljanju aktivnosti više pozornosti posvećuje’ – jel’ to sad dovoljno dobro ili nije, itd. Dakle, dosta je tih eufemizama iskorišteno, i u tom smislu je izvješće korektno.“

Vlatko Cvrtila – puno pitanja, malo konkretnih odgovora

No ono što brine je činjenica da Ministarstvo obrane NIKADA do sada nije dobilo bezuvjetno mišljenje. U izvješću za 2010., Državni ured za reviziju dao je 10 preporuka – od toga se 2 preporuke izvršavaju, 3 su u postupku izvršenja, a 5 se nije izvršilo, pa se Cvrtila pita – u čemu se uopće vidi poboljšanje u poslovanju MORH-a u 2011.?! Muči ga i problem narudžbenica: „To je u odnosu na izvršenu javnu nabavu, po svim propisima javne nabave, ja mislim oko 2 i pol puta više nego što je sama javna nabava. Da li postoji rizik, uz te narudžbenice određenih zlouporaba u tim postupcima koji bi bili suprotni zakonu?“ Ako netko nije postupao prema napucima i uputama, pa nije dostavljao tražena mjesečna izvješća, da li je Ministarstvo obrane pokrenulo neki stegovni postupak zbog toga, pitao je dalje Cvrtila. Zato je predložio, a Višnja Tafra u ime Ministarstva prihvatila, da saborski Odbor za obranu napravi tematsku sjednicu o javnoj nabavi u obrambenom sektoru. Što se javne nabave tiče, izmijenjeni su naputci o postupku javne nabave unutar Ministarstva, pa su po novome iz javne nabave isključeni tehnički nositelji, izvijestila je Tafra. Naime, nakon što tehnički nositelj izradi tehničke specifikacije, on više ne sudjeluje u postupku javne nabave, niti ima kontakata s ponuditeljem opreme (ili nečeg drugog što se nabavlja u tom trenutku). To je samo jedna od mjera kojom se smanjuje, odnosno onemogućava bilo koju vrsta utjecaja na osobe koje odlučuju, nakon provedenog postupka javne nabave, koje, odnosno čije sredstvo će se kupiti. Promijenjena je i praksa koja je u MORH-u vladala od 2005. – od tada, naime, pojedini postupci javne nabave (npr. za linijski prijevoz, ili za odjeću i obuću) uopće nisu provođeni, već su postojeći ugovori produžavani čistom automatikom.

S Tusovim i Cvrtilim primjedbama složio se HNS-ovac Petar Baranović:

„Nevjerojatna je činjenica da jedno ministarstvo, kao što je Ministarstvo obrane, ima dugi niz godina uvjetno izvješće Revizije. Nevjerojatna je činjenica da danas svjedočimo izvješću koje kao pojašnjenje ima da Ministarstvo obrane do ove godine nije znalo s kojom materijalnom imovinom raspolaže, da nije bilo prave evidencije, da se evidencija tek ustrojava, da informatički sustavi koji trebaju podržavati funkcioniranje i rad Ministarstvo obrane, a samim tim i sustava obrane, su heterogeni i neuvezani, i da zapravo smo u situaciji i da Ministarstvo obrane, a samim tim i HV, do danas funkcionirali u situaciji u kojoj nisu znali s čim raspolažu. To je vrlo poražavajuća situacija.“

Baranović je potom zaključio i da je ovakvo neuredno stanje i u drugim segmentima države i društva. Zanimalo ga je što Ministarstvo obrane namjerava poduzeti da sljedeće revizorsko izvješće bude ozbiljnije, odnosno bezuvjetno, te kada se može očekivati da javne nabave budu vođene na prihvatljiv i zakonit način?

Oživljavanje rada Odbora za obranu?

I bivši ministar obrane, Davor Božinović, kojeg se ovo izvješće Revizije zapravo najviše tiče, složio se s ranijim konstatacijama, napominjući da se i tijekom njegovih nekoliko mjeseci vođenja Ministarstva uočilo da treba krenuti od temeljnih ustrojavanja evidencija, ali i drugih poslova.

„Mi jesmo krenuli, meni je drago što je izvješće Državnog ureda za reviziju kazalo da smo ovaj put najbliže bezuvjetnom mišljenju – ja sam uvjeren da će sljedeće mišljenje biti bezuvjetno“.

Davor Božinović – ojačati ulogu Sabora i Odbora za obranu

Božinović je također podržao Cvrtilin prijedlog o sazivanju tematske sjednice Odbora za obranu, kao znak da su Sabor i saborski zastupnici preko tog Odbora odgovorni i za funkcioniranje Ministarstva obrane, i obrambenog sustava u cijelosti. Na prošlotjednoj sjednici Sabora upravo je on predložio da se putem saborskog Odbora za obranu nadgledaju i odobravaju vojne nabave veće vrijednosti, kako bi se s jedne strane oživio posrnuli parlamentarizam u Hrvata, a s druge strane – ojačala transparentnost u tom, još uvijek mistificiranom području vojnih nabava.

Ove dvije rasprave – prošlotjedna na plenarnoj sjednici Sabora, i današnja na Odboru za obranu – kao da pokušavaju oživjeti rad i značaj ovog potonjeg saborskog tijela. Imenovanjem vanjskih članova Odbor je neizmjerno mnogo dobio na stručnoj i kvalitetnoj raspravi, koja se u ovom mandatu, nažalost, nije baš često čula. Uz to, u samo 10-ak dana, aktivnosti Odbora su se utrostručile – uz dvije sjednice (jedna o paketu obrambenih zakona i druga o izvješću Revizije), Odbor sljedeći tjedan gostuje u Ministarstvu obrane, na radnom sastanku upravo o Zakonu o obrani i Zakonu o službi u OS. Još kada bi taj sastanak bio obavezan za sve članove Odbora, a ne samo za one kojima se da potegnuti do Sarajevske ceste…. Odboru je danas na određeni način nametnuto i organiziranje posebne tematske sjednice. Prijedlog je i da predstavnik Odbora postane član Vijeća za obranu koje se, istini za volju, nije sastalo više od 2 godine, no s novim Zakonom o obrani – možda se i to čudo desi. Uspije li Božinović progurati svoju ideju o sudjelovanju Odbora u suodlučivanju o vrijednim vojnim nabavama – Odbor za obranu napokon bi mogao postati relevantno, ne samo saborsko, već i državno tijelo.

Vojni vrh, savjetnik Predsjednika RH i predstavnici Odbora za obranu na predstavljanju SPO u Kovčanju 15. ožujka 2012.

Drugi saziv Odbora za obranu Hrvatskoga sabora izabran je na samome početku 3. sjednice, ovog, 7. saziva Hrvatskoga sabora.

Prvo je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove  na svojoj 3. sjednici, 18. siječnja 2012. godine, pretresao odluku o imenovanju većine članova odbora. Istoga dana, koji je ujedno bio i prvi dan 3. sjednice Sabora, parlament je tu odluku i  jednoglasno podržao (sa 114 glasova “za”).

No, ovom je odlukom imenovan samo predsjednik odbora, njegov potpredsjednik i 10 od ukupno 11 članova. Prijedlog osobe za preostalo mjesto člana odbora dostavljen je dopisom Kluba zastupnika SDP-a od 19. siječnja  i raspravljen pred Odborom za izbor, imenovanja i upravne poslove na njegovoj idućoj sjednici, 20. siječnja 2012. godine. Tada je donesena dodatna odluka kojom se predlaže kompletiranje ovog saborskog radnog tijela članovima iz reda saborskih zastupnika, koja je i izglasana tog istog 20. siječnja – jednoglasno, opet sa 114 glasova “za”.

Tako sastavljen Odbor za obranu ima članove iz SDP-a i HDZ-a, te po jednog predstavnika iz HNS-a i HDSSB-a.

Sastav odbora

Predsjednik mu je Tomislav Ivić, predstavnik oporbe i donedavni HDZ-ov ministar branitelja (a od 2008. do ljeta 2009. i sam član 1. saziva Odbora za obranu), dok je potpredsjednik iz redova vladajućih – Zdravko Ronko, dugogodišnji SDP-ov gradonačelnik Požege i svojedobni župan Požeško-slavonske županije.

Svi članovi odbora iz redova oporbe izabrani su odmah, 18. siječnja

Članovima odbora su u prvome navratu, 18. siječnja, izabrani: Davor Božinović (HDZ), Branko Vukelić (HDZ), Josip Đakić (HDZ) i Zvonko Milas (HDZ), Sandra Petrović (SDP), Josip Vuković (SDP), Boris Kovačić (SDP), Zvonimir Mršić (SDP), te Petar Baranović (HNS) i Dražen Đurović (HDSSB). Dva dan kasnije, odboru je dodana i preostala članica, Dunja Špoljar iz redova SDP-a, uspostavivši time omjer od 7 glasova vladajućih i 6 glasova oporbe u ovom radnome tijelu sabora.

Kako je Zvonimir Mršić 24. veljače imenovan predsjednikom Uprave Podravke (čime više ne može obnašati dužnosti saborskog zastupnika i gradonačelnika Koprivnice) – Odbor za obranu je opet završio samo s predsjednikom, podpredsjednikom i 10 članova, ili ukupno 12 osoba s pravom glasa (6 prema 6 između oporbe i vladajućih). Za očekivati je skoro imenovanje još jednog saborskog zastupnika u ovo tijelo, a ako se ne promijeni pristup viđen u prvome sazivu ovog odbora, k tih budućih 13 članova iz reda saborskih zastupnika bi se u dogledno vrijeme (nakon provedbe javnoga natječaja) trebalo pridružiti još i 6 vanjskih, ekspertnih članova.

Nepotpuni predstavnici vladajuće koalicije u Odboru za obranu

Dosadašnje aktivnosti