„Hrvatska dobiva tvornicu streljiva!“
„Proizvodit će se 100 milijuna komada streljiva godišnje!“
„Otvorit će se barem 100 radnih mjesta!“

Svi ti novinski naslovi krasili su vijest da je početkom kolovoza 2019. godine Vlada dokapitalizirala Agenciju Alan darujući joj nekretninu bivše raketne baze u Kerestincu kako bi se tamo izgradila prva moderna hrvatska tvornica streljiva. Danas, godinu i 8 mjeseci kasnije – vidi vraga, baš kada je prema ondašnjim najavama trebala kretati probna proizvodnja – Agencija Alan ostala je bez spomenute nekretnine i tako vjerojatno do daljnjega stavila točku na projekt izgradnje tvornice streljiva. Na današnjoj 53. sjednici Vlade ministri su jednoglasno potvrdili ovu odluku koja se kao 11. točka dnevnoga reda službeno zove – „Prijedlog odluke o stavljanju izvan snage Odluke o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva Agencije Alan d.o.o., Zagreb, nekretnina u k.o. Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’“. Dok je 2019. godine tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić obrazlagao „Alanove’ planove za Kerestinec i dodjelu zemljišta, danas je o izjalovljenim obrambenim planovima Vladu izvijestio ministar graditeljstva Darko Horvat:

 „Na sjednici održanoj 1. kolovoza 2019. donijela je odluku o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva „Agencije Alan d.o.o.“, Zagreb – nekretnina u katastarskoj općini Stupnik, koje u naravi predstavljaju bivšu vojarnu „Skladište šuma Kerestinec“, ukupne površine 141.348 metara kvadratnih, procijenjene vrijednosti 3.950.000 kuna. Temeljem donesene odluke, od 1. kolovoza 2019., Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i društvo „Agencija Alan d.o.o.“ nisu sklopili ugovor. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske dostavilo je očitovanje, od 4. rujna 2020., iz kojeg proizlazi da društvo „Agencija Alan d.o.o.“ proizvodnju naoružanja i vojne opreme ne planira obavljati na predmetnim nekretninama, već razmatra drugu, alternativnu lokaciju. Temeljem navedenog, predlažemo Vladi Republike Hrvatske stavljanje izvan snage predmetne odluke.“

Rimčev kampus i rubni dio šume nekadašnje raketne baze (lijevo) (izvor: Rimac Automobili)

Za razliku od „Alana“ koji nije uspio iskoristiti bivšu raketnu bazu u Kerestincu, općina Stupnik već ima razrađeni plan – temeljem izmjena i dopuna Prostornog plana, ova je nekretnina određena kao prostorna cjelina „izdvojena građevna područja izvan naselja“, neizgrađeno te planirano za gospodarsku namjenu – proizvodna i/ili poslovna, gdje se planira osnivanje poduzetničke zone. U prilog tome ide i činjenica koja se naglašavala i u kolovozu 2019. – bivša raketna baza i nesuđena tvornica streljiva nalazi se na kilometar udaljenosti od kampusa Mate Rimca. No Rimac i njegova tvrtka Rimac Automobili projekt kampusa predstavili su prije točno dva dana (u ponedjeljak, 12. travnja), uz najavu useljenja za dvije godine. Za to vrijeme, Agenciji Alan oduzeta su prava na zemljište koje je dobila, pa ona sad kao razmišlja o nekom drugom (kojem nema detalja, a vjerojatno neće tako skoro ni biti). Time onda, u praksi, nije provedena ni faktična dokapitalizacija Agencije Alan, o kojoj se te 2019. govorilo.

Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, jutros na predstavljanju nove kacige Šestan-Buscha

Vlada RH je te 2019. godine, prilikom dodjele nekretnina u Kerestincu za potrebe tvornice streljiva, taj projekt nazvala „strateški važnim“. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević godinama ranije najavljivao je da će tvornicu streljiva graditi Izrael kao novi hrvatski strateški partner, a zemljište je Agenciji Alan dodijeljeno sedam mjeseci nakon što je posao kupovine aviona F-16 Barak od Izraela skandalozno propao. Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, izjavio je 1. kolovoza 2019. za Jutarnji list da „očekuje već sljedeći mjesec raspisivanje natječaja za investitora“. Planiralo se tada i da bi država uložila oko 10 milijuna kuna u obnovu komunalne infrastrukture i sigurnosne sustave, dok bi budući investitor izgradio i opremio tvornicu za proizvodnju streljiva. Pritom, investitor bi nekretninu dobio u dugoročni najam, na maksimum 50 godina. No danas se saznalo da spomenuta nekretnina u Kerestincu nikada uopće nije ni bila unesena u temeljni kapital Agencije Alan, kao i to da je nepunih godinu dana nakon Vladine odluke o dodjeli zemljišta svima već bilo jasno kako se u Kerestincu neće graditi nikakva tvornica streljiva.

U posljednjih godinu dana izgradnju tvornice streljiva ponovno se počelo sramežljivo povezivati s karlovačkim HS Produktom, no prema izjavama Željka Pavlina za Hrvatski vojnik iz srpnja prošle godine – „Interes HS Produkta postoji ako bi streljivo potencijalne tvornice u Republici Hrvatskoj bilo konkurentno (cijenom i kvalitetom) streljivu koje trenutačno koristimo u vlastitom proizvodnom procesu. U tom je smislu HS Produkt spreman i dalje biti uključen u taj projekt te pomoći ne samo u njegovoj realizaciji nego i u plasmanu streljiva za svoje potrebe te za postojeće korisnike svojih proizvoda“.

Predajom donacije od 20.100 kuna za MORH-ovu Zakladu vojne solidarnosti u petak, 12. travnja, i službeno je okončana „Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija – ASDA 2019“. Riječ je o sredstvima prikupljenim od prodaje ulaznica, koja je u ime organizatora, američke tvrtke „TNT Production“, njen direktor Justin Webb predao MORH-ovoj delegaciji, i time zatvorio ovogodišnju ASDA-u. Peto po redu izdanje ovoga sajma bilo je, kako se čini, vrlo uspješno – i izlagači i posjetitelji imali su samo riječi hvale za priredbu ASDA 2019, a zadovoljan je bio i MORH kao pokrovitelj ovog događanja. Domaći izlagači, renomirani predstavnici hrvatske obrambene industrije, pokazali su i nešto nove opreme ili opreme u razvoju, o čemu ćemo pisati u narednim danima.

Po prvi puta nakon Domovinskog rata Hrvatska je počela proizvoditi minobacačko streljivo, koje se napokon moglo vidjeti u izložbenom prostoru Agencije Alan. „Prije dvije godine, za vrijeme prošlog sajma, ovo ništa nije postojalo. A u ove dvije godine došli smo do toga da se izvozi oko 200 milijuna kuna minobacačkog streljiva“, kazao nam je Ivica Nekić, čelnik „Alana“. Radi se o projektu u koji je uključeno čak pet domaćih firmi, rasprostrtih od Virovitice do Šibenika, dok je Agencija Alan zadužena za koordinaciju i planiranje. Zbog ovog projekta u blizini Stubičkih Toplica izgrađen je u potpunosti novi industrijski objekt. Nekić kaže kako će se ovaj projekt nastaviti razvijati, te smatra da će i u budućnosti ostvarivati dobre rezultate. No to nije bio jedini novitet koji se mogao vidjeti na zajedničkome štandu hrvatske vojne industrije. Prije svega, nova oružna stanica za oružja kalibra 30 i 40 milimetara došla je u tu razvojnu fazu da se prototip moglo izložiti u Splitu. Nekić ističe kako to nije sve, te da postoje i neki drugi planovi. „Za sada ne bih govorio nikakve specifičnosti, smatram da je bolje ne izlaziti u javnost s nečim dok još nije došlo do provedbe. Ali mogu kazati kako se nadam da će do nove ASDA-e za dvije godine zaživjeti i neki novi projekti. Mi stalno gledamo koji su trendovi i nastojimo ići u korak s vremenom“, kaže čelnik „Alana“, napominjući kako je jedan projekt došao do te faze da bi se u sljedeća dva mjeseca trebalo dobiti i zemljište na kojem bi se gradila nova tvornica.

Oružnu stanicu “Lynx 40” proizveo je ATIR

Što se same ASDA-e tiče, Nekić je izrazio zadovoljstvo jer su održani brojni sastanci na kojima je dogovorena suradnja koja bi trebala rezultirati dodatnim poslovima. Čitav sajam, smatra, bio je možda i najproduktivniji od dosad održanih, tako da nije krio zadovoljstvo. Zadovoljni su i predstavnici hrvatske obrambene industrije, konstatirao je Roman Mikulić, pomoćnik ministra obrane zadužen za materijalne resurse:

Ministri obrane RH i Slovenije, Damir Krstičević i Karl Erjavec, kod proizvođača kaciga Alojza Šestana

„Dobio sam jako dobar odaziv hrvatske vojne industrije – svi su zadovoljni, ostvarili su brojne kontakte, brojne poslovne sastanke su odradili, i to je ono… i to je ona svrha ovoga događaja. Oni kroz te osobne kontakte otvaraju sebi vrata u budućem svom razvoju, budućem poslovanju. Nije lako doći danas do jednog direktora za naoružanje bilo koje zemlje, do jednog ministra obrane, i osobno ga upoznati i osobno mu pokazati što vlastita tvrtka može njemu ponuditi. To ja mislim da je velika stvar, i da je naše tvrtke prepoznaju i tu mogućnost svi vrlo dobro koriste“.

Organizaciju jednog ovakvog događaja u Ministarstvu obrane sagledavaju prvenstveno u kontekstu razvoja sposobnosti OS RH i domovinske sigurnosti. Zato im je neizmjerno drago što bez oklijevanja mogu reći da je ovogodišnja ASDA bila najveća po broju i raznovrsnosti izlagača, kao i po broju delegacija prisutnih na sajmu. No i svi ostali zacrtani ciljevi uspješno su ostvareni, kaže Mikulić:

„Osim eminentnih proizvođača, ove godine imamo jednu novost – to je nacionalni štandovi. Mogli ste vidjeti štand nacionalni BiH, Slovenije, pa i SIBAT – ako gledamo SIBAT kao dio Ministarstva obrane Izraela. Ove godine smo i proširili sadržaj sa panelom – „Hrvatska obrambena industrija i vojne tehnologije“. Mislim da je bio jako kvalitetan, kvalitetni sugovornici i tu smo se dotakli budućnosti: dotakli smo se robota, dotakli smo se umjetne inteligencije, dotakli smo se etike – kuda ide taj naš razvoj u opremanju i održavanju. Tako da smo mogli i taj aspekat sagledati. Još ove godine što je nama važno – promocija vojnog poziva. Imali smo vanjski display, imali smo TT zbor, gdje smo pokušali našim građanima približiti vojni poziv, približili smo im našu tehniku, približili smo naoružanje i vojnu opremu koju posjeduje Hrvatska vojska, tako da smo obuhvatili i taj segment da mlade ljude privučemo i da ih upoznamo što je to vojni poziv“.

Vanjski prostor ove godine je bio u testnoj fazi

Predstavnici DOK-ING-a, HS Produkta, Lockheed Martina, Rafaela i Šestan-Buscha na odlično posjećenom panelu

Osim što je spomenuti panel bio odlično posjećen, otvorio je i neka pitanja koja se u javnosti ne čuju baš često: „I na panelu su se dotakli jedne od tih tema, kako interaktivno doći do novog proizvoda sa strane da mi upoznamo što hrvatska vojna industrija razvija, s druge strane – novi razvoj: kako utječe na doktrinu i taktiku ratovanja, kako bi mi to mogli danas promijeniti, što mi moramo promijeniti u svojim vojnim strateškim dokumentima. To je jedna interaktivna sinergija. To je jedan krug koji je zatvoren i koji se neprestano vrti. Znači, bez toga nema… vojna industrija ne zna što nama treba, a mi ne znamo koji su njihovi potencijali ako nema tog stalnog kontakta i stalne te interakcije“.

Takvi stalni kontakti i interakcija posljednjih nekoliko godina oživjeli su domaću proizvodnju. Hrvatska je obrambena industrija i u 2018. godini ostvarila dobre izvozne rezultate nastavljajući tako trend rasta. „Ne uzimajte me sad skroz pouzdano jer se dio rezultata još zbraja, ali preliminarno se može kazati kako smo izvezli oko 260 milijuna kuna roba i usluga“, kaže Ivica Nekić iz Agencije Alan. Taj se rezultat odnosi samo na izvoz preko Alana, na što će se za konačni rezultat morati dodati i izvoz velikih tvrtki koje same sklapaju poslove. Trend rasta izvoza tog sektora trebao bi se nastaviti i sedmu godinu zaredom. Ono što ljude iz Alana veseli jest da Hrvatska ima sposobnost raditi i izvoziti i tradicionalne obrambene proizvode, ali i high-tech stvari, koje se sve češće pojavljuju u ovom domaćem proizvodnom sektoru.

To će biti tema i već najavljene izložbe „ASDA 2021“. Potpisivanjem protokola o nastavku suradnje osigurana je organizacija još narednih 5 priredbi ASDA u Hrvatskoj, a u Ministarstvu obrane već sada razmišljaju o glavnoj temi za 2021. godinu. To će najvjerojatnije biti besposadni sustavi i dronovi, što je prilika i za Ministarstvo obrane i za domaće proizvođače, očekuje Mikulić: „Vi sami znate da mi idemo u tom pravcu, da otvaramo Središte za besposadne sustave… To je budućnost, evo, kako iskoristiti, kako se povezati, kako prikazati tehnologiju, kako pomoći našoj obrambenoj industriji da krene tim putem… To je naša zadaća i naša uloga, i u tom pogledu i ministar je bio jako jasan i mi ćemo na tome poraditi“.

Slovenski C-ASTRAL: budućnost je u besposadnim sustavima

No već je sada izvjesno da će sljedeće izdanje ASDA-e morati doživjeti prostorno proširenje, jer je već ove godine bilo vidljivo da sa 185 izlagača i popratnim programima Spaladium Arena puca po šavovima.

„Ja mislim da je jasno bilo vidljivo ove godine da je ovaj sajam već izašao iz do sada ustaljenih okvira. Mi, prvenstveno mislim na izložbeni prostor… Morat ćemo tražiti dodatni prostor jer ćemo… vidimo da smo sada limitirani prvenstveno iz razloga što je ovakva dvorana možda ograničena po pitanju… Ona je polivalentna i vrlo dobra, ali je limitirana sa svojim prostorom. I moramo vidjeti u budućnosti s vanjskim displayima, kako neke stvari izmjestiti van dvorane. S druge strane sadržajno… Mi možemo daleko više poraditi na tome… Ove godine smo vidjeli Sveučilište, sveučilišnu prezentaciju, i vrlo smo sretni i zadovoljni da je ta sveučilišna komponenta prisutna na našem sajmu. U budućnosti to ima veliki potencijal, da zajedno sa sveučilišnom zajednicom pokušamo naći zajednički benefit od ovakvog događaja“,

zaključio je pomoćnik ministra obrane Roman Mikulić.

*Razgovor s Ivicom Nekićem, direktorom Agencije Alan, vodio je Danko Radaljac, novinar s dugogodišnjim iskustvom za pitanja iz obrane i sigurnosti

Iako je jučerašnja 89. sjednica Vlade protekla uglavnom u znaku nekih gospodarsko-financijskih odluka, kroz dnevni red ipak se provukla i pokoja, uglavnom rubno obrambena točka. Najzanimljivija tema ostavljena je za zatvoreni dio sjednice, a tiče se izmjene Odluke o donošenju ustroja Obalne straže RH. No, kako se to lijepo kaže u priopćenjima sa zatvorenog dijela, „točka je klasificirana stupnjem tajnosti ‘tajno’, stoga je nismo u mogućnosti objaviti u cijelosti“. Točka, međutim, niti je objavljena u cijelosti, a niti djelomično.

Od ostalih tema, Vlada je usvojila izmjenu Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa, u dijelu koji se tiče predstavnika HRZ-a u spomenutom povjerenstvu. Do kraja prošle godine ispred HRZ-a članom je bio zapovjednik, general bojnik Miroslav Kovač, a od danas, sukladno Vladinoj odluci, u Nacionalnom povjerenstvu sjedi novi zapovjednik HRZ, brigadni general Mato Mikić.

Krešimir Ćosić, predsjednik Nadzornog odbora, i Ivica Nekić, predsjednik Uprave Agencije Alan

Vlada se i jučer, kao i na svakoj svojoj sjednici, bavila i kadrovskim pitanjima. Tako je skupštini Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. predložila izbor Ante Gudelja, Zdravka Janića, Miljenka Radnića i Sandu Šimić Petrinjak za članove Nadzornog odbora. Osim toga je nadzornim odborima, odnosno skupštinama strateških trgovačkih društava predložila imenovanje,  odnosno izbor predsjednika uprava i članova uprava – direktora, sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a temeljem postupka po objavljenom javnom natječaju. Bivšeg zapovjednika HRZ i PZO Vladu Bagarića Vlada RH predložila je za imenovanje direktorom Hrvatske  kontrole zračne plovidbe d.o.o. Mr. sc. Ivica Nekić predložen je za predsjednika Uprave, a Milan Knežević za člana Uprave Agencije Alan d.o.o. Time se nastavlja kontinuitet upravljanja Agencijom, koja posljednjih nekoliko godina bilježi prilično dobre rezultate na zahtjevnom tržištu vojnih roba.

Hrvatska obrambena industrija posljednjih godina kao da doživljava novo rođenje. Tijekom zadnje tri godine primjetan je porast hrvatskog izvoza naoružanja i vojne opreme, kao i povećanje broja zemalja u koje se izvozi. Tako se 2012. godine hrvatski izvoz kretao oko 880 milijuna kuna, godinu dana kasnije – 2013. godine – dostigao je 1.110.000.000,00 kn, a prošla, 2014. godina, završila je s još uvijek neslužbenih 1.500.000.000,00 kn. Svi ti poslovi realiziraju se preko državnog poduzeća „Agencija Alan“, nekada poznatijeg kao „RH Alan“. Gdje je „Alan“ danas, te kako funkcionira na tako izrazito kompetitivnom području kao što je trgovina vojnom robom, porazgovarali smo s njegovim direktorom, mr. sc. Ivicom Nekićem.

Koji je trenutno točni opis posla Agencije Alan?

Kao i u našoj registraciji – mi se bavimo poslovima izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme u 3 može se reći najvažnija segmenta: jedan je marketing i (2) izvoz proizvoda iz Hrvatske na inozemna tržišta, treći je uvoz naoružanja i vojne opreme u RH i to po 2 osnova: po jednom (1) gdje radimo komisione poslove za potrebe Ministarstva obrane, a po ugovorima koje MORH sklopi sa stranim isporučiteljima – gdje mi radimo sve logističke, operativne i druge poslove i za to primamo određenu malu naknadu. Pored toga, (2) mi se javljamo na natječaje po Zakonu o javnoj nabavi prema različitim tijelima koji te natječaje raspisuju, a najčešće je to Ministarstvo obrane, i tamo gdje smo najjeftiniji mi potpišemo ugovor i vršimo isporuke. Ne samo najjeftiniji, nego gdje je najpovoljnija ponuda.

Da li Agencija Alan još uvijek ima nekakve javne ovlasti?

Agencija Alan još uvijek izdaje tzv. prethodne suglasnosti za proizvodnju. Prethodna suglasnost za proizvodnju je administrativna mjera ili posao koja se izdaje proizvođačima naoružanja i vojne opreme prije nego što počnu proizvodnju. Njena je suština u tome da zaštiti i pomogne proizvođačima na način da isti ne uđu u posao i ne naprave troškove, a da u kasnijoj fazi dođu u situaciju da im država ne izda dozvolu za izvoz. Znači, taj administrativni put bi bio sljedeći: kada proizvođač ili izvoznik stupi u kontakt sa stranim kupcem i postigne ili predugovor ili potpiše ugovor – i prije nego što krene u proizvodnju dužan je tražiti prethodnu suglasnost. Tu prethodnu suglasnost izdaje Agencija Alan nakon konzultacija sa 4 ministarstva: Ministarstvom vanjskih poslova, gospodarstva, MUP-om i MORH-om, i ta prethodna suglasnost je na neki način zaštita proizvođačima i izvoznicima. Onda kad se ona izda, potrebne su znatne i temeljite promjene u svjetskim okvirima – političke, vojne, strateške ili bilo kakve druge, a da se izvozna dozvola ustegne (koja se izdaje u toku kasnijeg postupka, kad je već možda proizvodnja počela). Na taj način se proizvođači štite od mogućih troškova koji kod velikih ugovora za male proizvođače mogu značiti i stečaj, mogu značiti i uništenje proizvodnje. To je jedina, ajmo reć’, javna administrativna ovlast koju smo mi zadržali.

Kad se spomene Agencija Alan, kao poduzeće, koliko je ono veliko?

18 zaposlenih.

A što se prometa tiče?

Situacija se mijenja, ali recimo u zadnjih nekoliko godina smo se stabilizirali na 250 do 300 milijuna kuna izvoza godišnje. 2014. smo imali 285 milijuna kn, u 2013. smo imali 306 milijuna kn prodaje… To ovisi i o tečaju dolara – može čak biti isti iznos u stranoj valuti, ali ovisi o kretanju tečaja u trenutku prodaje. Uglavnom, može se reći da je trenutno naš izvoz oko 300 milijuna kuna.

Ima li dobiti?

Dobit je oko 80 milijuna kuna. 2013. smo imali skoro 88 milijuna kn, 2014. nešto malo manje od 80 milijuna kuna.

To ostaje poduzeću ili ide u proračun…?

Ovisi od godine do godine, i od iznosa do iznosa. U posljednje vrijeme jedan dio ide u proračun, jedan dio ostaje tvrtki. Prije je više ostajalo tvrtki… Kako vlasnik odluči.

Dio specijaliziranih kataloga Agencije Alan d.o.o.

Ako dobro shvatih, Agencija Alan je i ta jedna fokusna točka kroz koju zapravo, na ovaj ili onaj način, prolazi većina naše te industrije koja ima veze s obranom?

Dobar dio toga je orijentiran na nas i to je tako. Mi smo možda jedino mjesto gdje se na jednom mjestu mogu naći informacije i podaci o svim mogućnostima, kapacitetima i tehnologijama koje se u Hrvatskoj mogu naći. To se može naći u našem katalogu, to se može naći u ovoj zgradi… Inače, sve je to segmentirano u više desetaka tvrtki i bilo tko tko se s time ne bavi bi sigurno imao puno više muke da dođe do svake pojedine informacije da to Agencija Alan na svaki način na koji to radi ne drži na okupu.

Do prije koje godine je milijardu kuna prometa ove vojne industrije bila teško zamisliva cifra…

Pa sigurno. Prije 7-8 godina je to bilo tek jedna vrsta nerealnog plana, a možda i prije 4-5- godina je to bila daleka budućnost.

Kako tu stoje stvari zadnjih godina?

To je svake godine rast, dvocifreni rast, dvocifreni postotni rast svake godine.Više od 10% rasta bilo je svake godine.

Agencija Alan na vojnome sajmu ASDA 2011.

Je li tu riječ o širokoj paleti proizvoda?

Nije široka, to je 6-7 proizvoda. Ja bih bio puno sretniji da je široka, i time bi taj rezultat više garantirao da će se trend nastaviti i u budućnosti. Ovako mi ne znamo što će biti u budućnosti. Moguće da će se nastavit, moguće da će stagnirati, a moguće da će i opadati, jer mi imamo ograničen broj proizvoda koje možemo ponuditi na svjetskom tržištu.

Ta paleta proizvoda – pretpostavljam da je dobar dio njen nastao uz suradnju i sa velikim strukturnim korisnicima u državi. Da li je Agencija Alan imala ulogu u poticanju takvog razvoja i proizvodnje?

Svi ti proizvodi nastali su u suradnji s hrvatskom državom, ni jedan od njih se nije stvorio sam po sebi. Za sve te proizvode je hrvatska država dala prve ugovore – ili o razvoju, ili o prijenosu tehnologije u RH iz inozemstva, ili za nabavu proizvoda. Temeljem tih ugovora su se ti proizvodi i razvili i počeli proizvoditi u RH. To je, kao povijesno gledano, jedna dobra stvar, svakako i obrazac kako treba raditi i u budućnosti. A u svemu tome sigurno da je Agencija Alan imala svoje mjesto, svoju ulogu, naročito u kasnijim fazama promocije, marketinga i prodaje tih roba u inozemstvo.

Namjenske internetske stranice Agencije Alan

Kad kažete marketing i prodaja u inozemstvo…To znači da kao agencija, kao poduzeće, sudjelujete na međunarodnim sajmovima?

Da. Znači, naš je plan svake godine sličan – mi nastupamo na najvećim svjetskim sajmovima u Londonu, Parizu i Abu Dabiju. Pored toga, ovisi od godine do godine, tu i tamo još na nekom regionalnom sajmu. Sve ovisi o financijskim mogućnostima i o operativnim mogućnostima, jer takvi nastupi zahtijevaju dosta velike troškove i dosta ljudskog rada.

To je onda nekakav zaokružen paket proizvoda koje se prezentira?

Tako je. Mi prije svega prezentiramo sve naše mogućnosti koje se mogu naći na webu, i u našem katalogu i to na međunarodnim sajmovima nudimo svim zainteresiranima. A u okviru toga, naravno, prilagođavamo se i dajemo akcent najviše na ono što u tom trenutku ima najviše šanse da se proda.

Po vašem mišljenju, koji su to prepoznatljivi trendovi?

HS Produkt, jurišna puška VHS-2

Naši trendovi su naši proizvodi, znači najbolji hrvatski proizvod je uvijek pištolj i od njega treba krenuti. Pored njega se sada proizvela izvrsna puška koja je među prvih nekoliko u svijetu – iako će neki misliti da je to subjektivno, nerealno i pretenciozno, ja osobno smatram da je to najbolja puška na svijetu jer je zbilja inovacija i korak naprijed. To je najkraća puška s najdužom cijevi na svijetu, koja je prva riješila problem izbacivanja čahura kod bullpup sistema, i koja ima ciljnik s kojim prosječno obučen vojnik može postići rezultate kao da je specijalac. A to je možda najveći strateški dobitak te puške, jer nije lako obučiti cijelu vojsku da imaju rezultate specijalaca. Onaj tko to uspije onda taj može imati veliku moć, i u napadu, a kamoli u obrani. Oni koji su u povijesti uspjeli obučiti trupe da budu profesionalne i osposobljene, i da budu na rangu specijalaca, oni su vladali svijetom – od Rimskog carstva, Skipiona Afrikanca, pa do današnjih dana. Mi nemamo takvih ni potreba ni namjera, ali u obrani možemo dati velike rezultate i možemo pobijediti velike agresore ako bi, hipotetički gledano, naš prosječno obučen vojnik s vrhunskom puškom postigao rezultate specijalca. A to s ovom puškom sigurno može.

Dakle, to nisu samo ovakve male stvari. Tu se zastupa i brodograđevnu industriju…

Da, i brodovi, kaciga, RBG-6, bacač granata, snajperi raznih kalibara, oprema, čizme, i tako.

To su međunarodni sajmovi. Sada će biti sajam i u Hrvatskoj. Kako stoji Agencija Alan s obzirom na ovo što se sprema u Splitu?

To je nama vrlo važno jer, iako se održava kod nas, to je isto međunarodni sajam – znači, bit će i strani izlagači i strani posjetitelji, bit će delegacije iz mnogih zemalja s kojima Hrvatska ima dobre prijateljske i poslovne odnose. To je nama isto vrlo važno mjesto gdje trebamo pokazat naše mogućnosti u proizvodnji.

Da li Agencija Alan sudjeluje i u poticanju takvih stranih delegacija da dođu na taj naš nacionalni sajam?

Svakako. Svi poslovi koje mi obavimo kvalitetno i gdje isporučimo dobar proizvod daju informaciju i poticaj ljudima iz tih zemalja da dođu i da posjete sajam i da razgovaraju o novim poslovima.

Spominjali ste da tu ima nekih poslova koji su zadnje vrijeme posebno sklopljeni, u krajnjoj liniji i direktnim naporom ljudi iz ove agencije?

Da, recimo, mi smo jako ponosni na ovaj mali posao – mali po financijskim iznosima, ali je veliki po svom ostvarenju ulaska u novo tržište. Recimo, ugovor koji smo potpisali s Tunisom za izvoz pištolja koji se nadamo da će nam otvoriti vrata i za druge poslove u toj zemlji i u toj regiji.

To je ulazak na tržište koje nije bilo prazno?

Ne, nije bilo, bilo je puno kandidata, i svi su zainteresirani i svi su se takmičili… Nekoliko godina se radilo da bi se taj posao dobio, jer projekti u ovoj branši uvijek traju nekoliko godina. Svaka država mora planirati financijska sredstva, budžetirati unaprijed, mora se tehnički pripremiti, da pošalje ekipe da pregledaju proizvodnju, da pregledaju robu, da je testiraju… Testiranje može biti kod nas, može se kod njih slati uzorke na testiranje, a za sve to treba vremena. Poslije toga ide proces donošenja odluke gdje se važu mnogi kriteriji, a gdje su kvaliteta i cijena samo jedan od kriterija, postoje i drugi – logistički, kriteriji održavanja, strateški, politički i svi drugi.

Pretpostavljam da neke od tih stvari tvrtke mogu raditi i same?

Da, mogu raditi i rade dio i same, može raditi bilo koja tvrtka koja je registrirana za tu namjenu, možemo raditi i mi. To je jedno veliko polje koje traži puno rada, puno angažmana, i nitko sam ga ne može cijelog obraditi. Znači, za kvalitetne ljude, tvrtke, koji su spremni na uporan, kvalitetan, dugotrajan rad uvijek ima mjesta i uvijek su dobrodošli. To je dosta naporno, široko i zahtjevno, i daj Bože da ima više onih koji se time bave.

Nastup na sajmu naoružanja i vojne opreme IDEX 2015, Abu Dhabi, 22. do 26. veljače 2015. godine

Ali ako to obavi Alan – to je praktički ipak jedan oblik i nekakve javne potpore, budući da je ovo ipak tvrtka u državnom vlasništvu? Jel’ to ujedno i oblik potpore ovim proizvođačima?

Pa sigurno je… Svijetom ne vladaju oni koji imaju proizvode, svijetom vladaju oni koji imaju tržište. Znači, onaj gospodar igre je onaj tko kontrolira tržište. A proizvod je vrlo važan, ali kad netko ima tržište u svakom trenutku za svaki proizvod će naći barem nekoliko kvalitetnih isporučitelja. Vrlo je važan proizvođač – ne treba ga podcjenjivati, ali pristup tržištu je taj koji diktira svijet. Znači, Coca Cola je svjetski igrač zato što kontrolira tržište, ne zato što ima najbolji sok na svijetu, ima i drugih dobrih sokova. Moja teta izuzetno kvalitetno radi sok od bazge, ali nitko nije za nju čuo. Coca Cola je puno bolje pozicionirana… Važno je imati pristup tržištu, kontrolirati tržište, i vrlo je bitno – i tu recimo s određenim dijelom kupaca država je.. jako dobro da se pojavljuje državna tvrtka ili neka državna institucija jer se radi o stavljanju sigurnosti u nečije ruke. Tu se ne radi samo o trgovini oružjem, tu se radi i o poklanjanju povjerenja i polaganju jednog malog dijela suvereniteta u nečije ruke i u nečije povjerenje. To nije samo stvar što je kad jeftinije, jer nešto što je danas jeftinije može već sutra biti jako skupo.

Obalni ophodni brod (OOB) u viziji Brodarskog instituta iz Zagreba

Ovi neki veliki poslovi koji su u zadnje vrijeme raspisivani, javni natječaji u krajnjoj liniji – recimo ophodni brod i takve stvari – da li je dio postupka takvog tipa išao barem uz suradnju s Alanom?

Mi ne sudjelujemo u svim postupcima. Mi smo servis našeg Ministarstva, mi nismo stožerna točka. Mi smo servis, trgovačko društvo, pomoćno tijelo koje pomaže uvijek kad dobijemo nalog, kad se ukaže potreba – mi sudjelujemo. Ali ne sudjelujemo nužno u svim projektima. U projektu ophodnog broda mi nismo sudjelovali. Mi ne bi ni stigli u svim projektima sudjelovati, moralo bi nas biti puno više.

S obzirom na vaše iskustvo, s obzirom na trenutno stanje, očekujete li da Alan po takvim kapacitetima naraste u dogledno vrijeme?

Sve ovisi o odlukama vlasnika. Znači, tu je stvar u rukama vlasnika – moguće da će narast’, moguće da će dobit dio funkcija koje sad rade neke druge institucije, a moguće je i da neće. To će biti stvar onih koji odlučuju o tome kako će izgledati struktura Ministarstva obrane u budućnosti, a posebno tih logističkih funkcija Ministarstva. Ako će biti malo Ministarstvo, neke logističke, tehničke funkcije će se morati izdvajati i morat će se raditi u okviru jedne ili više agencija. E sad, da li će se to raditi u okviru Agencije Alan ili u okviru nekih drugih tvrtki i agencija – to će vlasnik odlučivati u budućnosti. Alan može samo prihvatiti odluke koje se donesu. I to je pitanje da li će biti 3, 4, 5 tvrtki koje će se time baviti ili će biti dvije – to je sad stvar organizacije, gdje je najvažnije da organizacija bude učinkovita. Nije čak toliko ni važno kako će biti organizirana – važno je da je učinkovita.

Mi-171Sh, ugovarani od studenog 2005. do rujna 2006. godine, s isporukom započetom krajem 2007. godine

Ako se gleda Alan kao specijaliziranu organizaciju – koje su tu onda nekakve, da kažem, „core“ specijalnosti vaše organizacije?

Sigurno je to marketing, sigurno je ugovaranje, sigurno je prodaja, sigurno je izvoz… Isto tako ugovaranje kompliciranih projekata kod uvoza naoružanja i vojne opreme, traže se specifična znanja raznih specijalnosti, i mi nismo imali nikakvih problema u projektima. Svi projekti koje smo mi radili su uspješno završeni. Samo da spomenem helikoptere Mi-171Sh iz Rusije – veliki projekt, kompliciran projekt, gdje je Hrvatska u kratkom roku dobila proizvod s kojim može obavljati sve poslove, tekuće, na siguran i pouzdan način, a tad smo ih dobili po cijeni koja je danas doista prihvatljiva, kad se gleda današnja situacija na tržištu.