Nakon što je jučerašnji dan proveo u Sloveniji, danas je Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR) i zapovjednik Zapovjedništva SAD-a za Europu (USEUCOM) general zbora Alexus G. Grynkewich boravio u Hrvatskoj. U sklopu svoje turneje po državama jugoistočne Europe, general Grynkewich je u Hrvatsku došao na poziv načelnika GS OS RH generala Tihomira Kundida, s kojim je po dolasku u Zagreb razgovarao o jačanju sposobnosti Oružanih snaga RH, kao i o bilateralnoj vojnoj suradnji Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Također, SACEUR-u su predstavljeni ključni projekti modernizacije i opremanja OS RH te razvoj novih sposobnosti determiniranih suvremenim sukobima. Načelnik Glavnog stožera OSRH naglasio je da Hrvatska u potpunosti podupire napore Saveza te nastavlja aktivno doprinositi NATO strukturi snaga, NATO zapovjednoj strukturi, NATO modelu snaga te operacijama, misijama i aktivnostima Saveza. Oružane snage RH doprinose jačanju savezničke spremnosti, interoperabilnosti, razmjestivosti i sposobnosti provedbe zadaća kolektivnog odvraćanja i obrane, što potvrđuje kontinuitet hrvatskog savezničkog angažmana kao i nastavak sudjelovanja OS RH u ključnim NATO aktivnostima na istočnom i jugoistočnom krilu Saveza, u Sredozemlju i u regiji, uz zadržavanje sposobnosti za daljnje prilagodbe u skladu sa savezničkim potrebama i nacionalnim odlukama, napominju OS RH u priopćenju. Također, najavljena je i konferencija načelnika glavnih stožera država članica A-5 koja će se održati u rujnu 2026. u Zadru.

Osim s načelnikom GS OS RH generalom Kundidom, SACER Grynkewich sastao se i s ministrom obrane RH Ivanom Anušićm. Glavne teme su bile: poruke sa summita NATO-a u Ankari, modernizacija OS RH, situacija na jugoistoku Europe, kao i o daljnja kontinuirana pomoć Ukrajini. Ministar Anušić istaknuo je da su SAD najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane i sigurnosti te da američka vlada značajno doprinosi razvoju hrvatskih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je, nastavio je Anušić, čvrsto usmjerena prema modernizaciji i opremanju OS RH, jednako kao što je predana i povećanju obrambenih izdvajanja. Hrvatska je lani dostigla 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu, od čega se 34 posto izdvaja se za modernizaciju i opremanje. Plan je do 2030. godine dostići 3 posto BDP-a, a do 2035. godine 3,5 posto. Cilj od 1,5 posto za ulaganja povezana s obranom Hrvatska je već dostigla ove godine, čak i premašila jer je trenutno izdvajanje 1,89 posto, napominje MORH u priopćenju.

Ministar Anušić je generalu Grynkewichu posebno naglasio važnost prisutnosti međunarodne zajednice na jugoistoku Europe, posebice na Kosovu. “Prisutnost međunarodnih snaga na Kosovu kroz operaciju potpore miru KFOR smatramo ključem stabilnosti i sigurnost za ovaj dio Europe”, rekao je ministar Anušić. U kontekstu nedavne najave NATO-a o prilagođavanju brojnosti NATO-ove operacije KFOR, ministar Anušić je poručio da je Hrvatska zainteresirana da zadrži broj svojih pripadnika u KFOR-u, ali da ga po potrebi i poveća. U toj operaciji potpore miru trenutačno sudjeluju 152 pripadnika Hrvatske vojske, a prema odluci Hrvatskog sabora za 2026. godinu – može ih biti do 200. Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu, ministar Anušić još jednom je upozorio na to da Srbija posjeduje kineske hipersonične rakete te podsjetio da je o tom ofenzivnom sustavu prije koji mjesec premijer Plenković pisanim putem obavijestio NATO, odnosno glavnog tajnika Ruttea.

Baš kao i u Sloveniji gdje se sastao s predsjednicom države Natašom Pirc Musar, SACEUR Grynkewich u Zagrebu se susreo i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. Prema priopćenju Ureda predsjednika, predsjednik Milanović naglasio je da je NATO obrambeni savez u kojemu Hrvatska sudjeluje solidarno, vodeći se vlastitim interesima. Ukazao je na važnost konsenzusa pri donošenju političkih odluka u Savezu i naglasio važnost kolektivne obrane za Republiku Hrvatsku. Na sastanku su razmotrene teme koje su na dnevnom redu NATO-a, uključujući brojne izazove povezane sa sigurnosnom situacijom u Europi i ruskom agresijom na Ukrajinu. Razmijenjena su mišljenja o budućim izazovima na euroatlantskom području, pri čemu je predsjednik Milanović istaknuo važnost stabilnosti u jugoistočnoj Europi, uključujući i Kosovo.

*Photo: MORH/J.Šeri, Ured predsjednika RH/Tomislav Bušljeta

Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO

Danas, prvog dana NATO summita u Ankari, održan je Forum obrambene industrije na kojem je 7 zemalja-članica objavilo pokretanje Projekta visoke vidljivosti (High Visibility Project-HVP) koji se tiče nabave višenamjenskih transportnih zrakoplova  (MRTT) Airbus A400M. Među njima je i Hrvatska, a s njom u društvo su još i Belgija,Francuska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjena Kraljevina. Pismo namjere o suradnji na unaprjeđenju sposobnosti strateškog zračnog prijevoza korištenjem zrakoplova Airbus A400M Atlas potpisao je u ime Hrvatske ministar obrane Ivan Anušić. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je najavio veliko pojačanje savezničkih zračnih snaga s novim multinacionalnim Airbusovim sposobnostima osmišljenim za jačanje odvraćanja i obrane diljem Saveza. Pojačanje se odnosi na dvije ključne platforme: Airbus A330 MRTT, koji se koristi za dopunjavanje gorivom i prijevoz u zraku, te Airbus A400M, strateški zračni prijevozni zrakoplov svjetske klase sposoban za brzo premještanje trupa, opreme i zaliha preko teritorija NATO-a.

Kako je u svom  priopćenju navela kompanija Airbus, ova inicijativa je izgrađena na strategiji „udruživanja i dijeljenja“ („Pooling&Sharing“),  te predviđa različite faze suradnje među zemljama sudionicama – od flote A400M u multinacionalnom vlasništvu i pod multinacionalnim upravljanjem do povezanih usluga poput održavanja, podrške obuci, infrastrukture i nabave. Cilj je stvoriti cjelovito rješenje koje učinkovitije ispunjava nacionalne i NATO zahtjeve, a istovremeno nudi veću operativnu fleksibilnost u specifičnim sposobnostima, uključujući dopunjavanje gorivom u zraku, pomoć u katastrofama, medicinsku evakuaciju i gašenje požara. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je na današnjoj press-konferenciji u Ankari o pristupanju Hrvatske ovom projektu rekao:

„Radi se o Projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa.“

Projekti visoke vidljivosti (HVP) predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe. Hrvatska je procijenila da je od velike važnosti sudjelovanje u projektu koji će omogućiti korištenje transportnih aviona, posebno s obzirom na to da je preuzela  NATO-ov cilj sposobnosti „Strateško raspoređivanje“ koji obuhvaća sposobnosti teškog i srednjeg transporta vojnika i vojne opreme.:

„To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ga možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Dugoročnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi,“

naglasio je Anušić, dodavši da u skladu s potpisanim Pismom namjere, Republika Hrvatska dobiva mogućnost sudjelovanja u radu stručne radne skupine i aktivnog sudjelovanja u oblikovanju aranžmana suradnje u skladu s nacionalnim interesima i prioritetima..

A400M Atlas u službi RAF-a (Photo: RAF)

„Odabir A400M za ovu multinacionalnu flotu naglašava njegove ključne strateške sposobnosti zračnog prijevoza. S više od 135 zrakoplova u upotrebi i više od 270 000 sati leta koje je ostvarila globalna flota, A400M postao je okosnica zračne mobilnosti za najveće europske zemlje NATO-a, a s budućim planom sposobnosti, njegova će uloga postati još važnija u desetljećima koja dolaze“,

zaključio je Ben Bridge, predsjednik Airbus Defence and Space u Velikoj Britaniji.

*Photo: NATO (osim zadnje)

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Mornarički dio vježbe Borbena moć 26 na pomorskom vojnom poligonu “Žirje” proveli su danas, 25. lipnja, pripadnici OS RH s brodovima Hrvatske ratne mornarice, višenamjenskim borbenim avionima Rafale i helikopterimaHrvatskog ratnog zrakoplovstva, sustavom protuzračne obrane i topništvom za potporu Hrvatske kopnene vojske, kao i specijalne snage Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova. U ovoj međunarodnoj vojnoj vježbi sudjeluje više od 3000 vojnika iz desetak savezničkih zemalja iz NATO saveza.

“Danas smo mogli vidjeti prvi dio vježbe – združene snage naše Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i kopnene vojske kako združeno i koordinirano djeluju po istom cilju i pokazuju svoje sposobnosti, mogućnosti, opremu i svoju borbenu moć. U sigurnosno izazovnim vremenima ovakve vježbe potvrđuju i dodatno unapređuju sposobnosti Hrvatske vojske koja je glavni stup sigurnosti i mira hrvatske države”,

rekao je ministar obrane Ivan Anušić.

Načelnik Glavnog stožera general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je da je vježba napravljena po realnom scenariju koji oslikava i demonstrira “sve sposobnosti koje Oružane snage imaju u kontekstu provedbe svih onih eventualnih zadaća koje se mogu dogoditi na moru”, a za što Oružane snage moraju imati spreman odgovor u svakom trenutku kako bi mogle zaštititi naš nacionalni teritorij, odnosno naš akvatorij.

“Kroz samu vježbu imali smo prilike vidjeti učinkovito i vrhunsko djelovanje i novonabavljenih PZO sustava i zrakoplova Rafalea koji su zajednički djelovali. Imali smo priliku vidjeti i zajedničko i združeno djelovanje zajedno sa specijalnim snagama u provedbi naših primarnih zadaća koje imamo u zaštiti naših interesa na moru”,

istaknuo je general Kundid, pritom posebno istaknuvši PZO sustav kratkog dometa Mistral:

“Imali smo prilike vidjeti jedan veličanstveni pogodak Mistrala 3 na cilj koji je bio ispaljen u zračni prostor. Vrlo rijetko se događa da raketa izravno pogodi taj imitator zračnog cilja koji je promjera svega 128 mm, a to je bio doista izravan pogodak.”

General Kundid naglasio je i sposobnosti HRM u kontekstu mornaričkog desantnog pješaštva koje je bilo ojačano s postrojbama Hrvatske kopnene vojske.

Kako stoji u priopćenju MORH-a, u vježbi na moru po realnom scenariju specijalne snage OS RH i MUP-a provele su prekrcaj timova Pomorske grupe Zapovjedništva specijalnih snaga i Specijalne policije MUP-a na protivnički brod i operaciju njegovog nasilnog zauzimanja. Nakon toga uslijedio je prikaz sposobnosti protuzračne obrane zapovjednog mjesta s borbenim oklopnim vozilom BOV-3 20/3. Prikazana je i sposobnost protuzračne obrane desantnog broda minopolagača DBM-82 Krka sustavom Mistral. Hrvatska kopnena vojska provela je gađanje površinskih ciljeva samohodnom Panzerhaubicom PzH 2000. Pripadnici Hrvatske ratne mornarice prikazali su gađanje površinskih ciljeva na moru brodskim topništvom raketnih topovnjača i obalnih ophodnih brodova. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo iz višenamjenskih borbenih aviona Rafale provelo je gađanje površinskih ciljeva na moru topovima iz višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Međunarodna združena vojna vježba Borbena moć 26 provodi se na svim vojnim poligonima diljem Hrvatske, a u svim aktivnostima sudjeluje više od 3000 pripadnika OS RH, preko 25 brodova HRM-a, više od 20 aviona, helikoptera i besposadnih zrakoplovnih sustava, niza topničkih i raketnih sustava, borbenih i neborbenih vozila, kao i 500 pripadnika oružanih snaga savezničkih i partnerskih država te pripadnici ostalih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

*Photo: MORH/J.Šeri

Drugog dana francuske vojne izložbe obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, Hrvatska je potpisala sporazum o nabavi streljiva sa slovačkim Ministarstvom obrane. Kako je već ranije objavio portal Obris.org, sporazum su potpisali hrvatski i slovački ministri obrane Ivan Anušić i Robert Kaliňák, kao i predstavnici ZVS Holdinga, a sada su poznati i detalji ovog posla.

Hrvatska se pridružila okvirnom sporazumu o opskrbi streljivom velikog i srednjeg kalibra za države članice Europske unije, koji su u prosincu 2025. sklopili Ministarstvo obrane Slovačke Republike i ZVS Holding. Okvirni sporazum, čija je maksimalna vrijednost do 58 milijardi eura, sklopili su Ministarstvo obrane Slovačke Republike i ZVS Holding na razdoblje od sedam godina. Sporazum omogućuje i drugim državama članicama Europske unije da mu pristupe putem dodataka te pod već utvrđenim uvjetima nabavljaju streljivo od ZVS Holdinga. Nakon pristupanja Hrvatske uslijedit će konkretne narudžbe streljiva u skladu s potrebama Oružanih snaga RH. Njihova financijska vrijednost i točan sastav zasad nisu utvrđeni.

Prema riječima slovačkog ministra obrane Roberta Kaliňáka:

„Pristupanje Hrvatske potvrđuje da Slovačka, putem ZVS Holdinga, europskim partnerima može ponuditi pouzdano i dugoročno rješenje za opskrbu streljivom. To je dobra vijest za slovačku obrambenu industriju, zapošljavanje i javne financije, jer daljnji rast proizvodnje donosi nova ulaganja, radna mjesta i porezne prihode. Istodobno jača europsku obrambenu industrijsku bazu te sposobnost europskih zemalja da osiguraju vlastitu sigurnost.”

Kako smo objavili na portalu Obris.org, Slovačka je na ovogodišnjem Eurosatoryju prisutna sa 17 svojih obrambenih kompanija, a CSG grupa je jedna od njih.

„Interes Hrvatske potvrđuje povjerenje u model suradnje koji kombinira iskustvo i proizvodne kapacitete CSG Grupe sa strateškom ulogom slovačke države kao suvlasnika ZVS Holdinga. Ovo partnerstvo omogućuje nam dugoročna ulaganja u razvoj proizvodnje te jačanje sigurnosti opskrbe za europske kupce. Istodobno, ovaj projekt pokazuje proizvodnu fleksibilnost CSG-a. Uz streljivo NATO standarda 155 mm, sposobni smo isporučivati i širok raspon drugih kalibara“,

rekao je Jan Marinov, izvršni direktor CSG Defence Systems Division.

Hrvatska je odluku o pristupanju donijela na temelju dugoročne i postupno razvijane obrambeno-industrijske suradnje sa Slovačkom te povjerenja u sposobnosti slovačke obrambene industrije. Potpisivanje dodatka sporazumu nadovezuje se na širu suradnju dviju zemalja u području obrane i sigurnosti, koju su posljednjih mjeseci aktivno podržavali predstavnici ministarstava obrane Slovačke i Hrvatske.

ZVS Holding jedan je od ključnih proizvođača streljiva u srednjoj Europi. Od 2015. godine tvrtka je u zajedničkom vlasništvu DMD Grupe, državnog poduzeća koje djeluje u okviru Ministarstva obrane Slovačke Republike, te MSM GRUPE, člana CSG Grupe, pri čemu svaka strana drži 50 posto udjela. Zahvaljujući kombinaciji javnog i privatnog kapitala, tvrtka je posljednjih godina znatno proširila proizvodne kapacitete te postala važan dobavljač streljiva oružanim snagama država članica NATO-a i Europske unije, napominje u priopćenju CSG Grupa.

*Photo: MORH/J.Šeri, CSG Grupa

Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin svečano je u ponedjeljak, 15. lipnja, otvorila izložbu obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, koja se tradicionalno održava u kompleksu Paris-Nord Villepinte Exhibition Centre. Nakon dinamične demonstracije operativnih sposobnosti i multinacionalne operabilnosti francuskih, belgijskih i britanskih kopnenih snaga, Vautrin je istaknula da se ponovno naoružavanje proteže dalje od vojnih sposobnosti, sve do industrijskih kapaciteta: „Pobjeda se više ne postiže samo na bojnom polju, već i na proizvodnim trakama. Tvornica je naše prvo oružje“. Da je interes za ponovno naoružavanje i jačanje gospodarskih obrambenih kapaciteta velik, pokazuju i brojke s ovogodišnjeg Eurosatoryja – petodnevna izložba, koja traje do 19. lipnja, najveće je izdanje u 59-godišnjoj povijesti ovog događaja: više od 2.650 izlagača iz 68 zemalja na 185.000 četvornih metara izložbenog prostora, preko 350 službenih delegacija iz gotovo 100 zemalja, tisuće stručnih posjetitelja i više od 1.100 novinara iz cijelog svijeta. Sama Francuska demonstrira svoje obrambene sposobnosti kroz izložbeni prostor od 4.400 četvornih metara s gotovo 60 komada opreme koju su izložile francuske Oružane snage i Glavna uprava za naoružanje (DGA).

Direktorica ukrajinskog Fire Pointa Irena Terekh s projektilom Flamingo (u pozadini štand hrvatske tvrtke DOK-ING)

Jedan od najupečatljivijih događaja na Eurosatoryju 2026 je dramatično širenje sudjelovanja Ukrajine. Dok je na prethodnim izdanjima sudjelovalo samo nekoliko ukrajinskih tvrtki, ove godine izlaže više od 80 ukrajinskih obrambenih tvrtki koje predstavljaju tehnologije testirane na bojnom polju tijekom više od četiri godine rata s Rusijom. Njihovi izloženi primjerci uključuju dronove, sustave za elektroničko ratovanje, autonomna kopnena vozila, robote za razminiranje, simulatore borbe i oklopna vozila sljedeće generacije, ali i trenutno vrlo popularan i učinkovit projektil FP-5 Flamingo (proizvođač Fire Point) za duboke udare u Ruskoj Federaciji. Promatrači se slažu da je ukrajinski paviljon postao jedna od najpomnije praćenih atrakcija jer nudi praktične lekcije iz modernog ratovanja visokog intenziteta. Štoviše, ministrica Vautrin iskoristila je Eurosatory za najavu ubrzanja suradnja francuskih i ukrajinskih obrambenih kompanija službenom uspostavom Brave1 Francuska-Ukrajina. Do sada su već uspostavljena vrlo konkretna industrijska partnerstva, primjerice između Shark Roboticsa i Tencorea u kopnenoj robotici ili između FirePointa, Safrana i Geoflexa. Brave1 Francuska-Ukrajina sada će omogućiti financiranje projekata tehnološkog sazrijevanja, organiziranje hackathona i ubrzanje pojave rješenja provjerenih u borbi, objavila je francuska ministrica obrane.

Republiku Hrvatsku na ovogodišnjem Eurosatoriju predstavlja 38 tvrtki, od kojih 31 izlaže na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i Agencije Alan.

„Kao središnja državna tvrtka za promet naoružanjem i vojnom opremom, na sajmu Eurosatory ćemo predstaviti dio portfelja Agencije Alan koji okuplja i dosad provjerena i konkurentna rješenja hrvatske obrambene industrije, ali i nove inovativne koncepte i projekte na kojima radi Agencija Alan. Cilj nam je dodatno ojačati međunarodnu suradnju te otvoriti nove mogućnosti za hrvatske proizvode na globalnom tržištu obrane i sigurnosti“,

rekao je Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan. U utorak i srijedu, 16. i 17. lipnja, na izložbi Eurosatory je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.

„Hrvatske obrambene tvrtke na Eurosatoryu predstavljaju hrvatsko znanje, patente, ideje i proizvode. Ne samo da predstavljaju nego uspostavljaju nove suradnje i izvoze u zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska nije netko tko samo nabavlja naoružanje i vojnu opremu, nego proizvodimo visokokvalitetna tehnološka rješenja i proizvode naše obrambene industrije plasiramo na međunarodno tržište. Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske i dalje će snažno podupirati hrvatsku obrambenu industriju koja u geopolitički izazovnim vremenima pridonosi nacionalnoj sigurnosti, ali i razvoju našeg gospodarstva“,

rekao je ministar Anušić tijekom obilaska hrvatskog nacionalnog izložbenog prostora. Na marginama Eurosatoryja, ministar Anušić održao je niz sastanaka s predstavnicima domaćih i stranih obrambenih tvrtki, kao i bilateralne sastanke s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Slovačke Republike Robertom Kaliňákom, zamjenikom ministra obrane Republike Koreje Chongdaeom Wonom te s predsjednikom uprave Rheinmetalla AG Arminom Pappergerom.

Kao što je nedavno bilo najavljeno, jučer su na Eurosatoryju hrvatski i slovački ministar obrane, te direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan, potpisali ugovor za nabavu borbeno zaštitnih kaciga. Osim toga, Anušić je potpisao i okvirni sporazum za kupovinu slovačkog streljiva. Slovačku obrambenu industriju u Francuskoj predstavlja 17 tvrtki, a Ministarstvo obrane  Republike Slovačke osim spomenutih ugovora s Hrvatskom za prvi dan izložbe izdvojilo je još i uspješno ispregovarane povoljnije uvjete s Fincima oko isporuke borbenih vozila Patria 8*8.

Osječka Orqa na Eurosatoryju je premijerno predstavila taktički dron MRM2-10AI, namjenski dizajniran za zahtjevno borbeno okruženje i realnost modernog elektroničkog ratovanja. Karakterizira ga ugrađena računalna platforma spremna za pokretanje modela umjetne inteligencije koje isporučuje kupac ili koja treća strana, vizualno vođenje u terminalnoj fazi pri okolnostima izostanka GNSS (Global Navigation Satellite System) signala, te hibridna komunikacijska arhitektura s radio upravljanjem IRONghost i izvornim optičkim vlaknima plus automatsko prebacivanje u slučaju kvara. U Orqi tvrde da je njihov novi dron pouzdano otporan na ometanje, a istodobno pruža veću oeprativnu fleksibilnost.

Zagrebački DOK-ING na Eurosatoryju predstavlja dvije nove konfiguracije svog besposadnog sustava sljedeće generacije MV-8 KOMODO. Na izložbenom štandu DOK-ING-a predstavljen je protudronski sustav koji se bavi jednim od najhitnijih sigurnosnih izazova današnjice: prijetnjama dronovima, a predstavljen je i sustav za probijanje minskih polja, razvijen u suradnji s Rheinmetallom i Pearson Engineeringom, koji omogućuje brzi proboj trupa preko miniranog terena. Ovo je ukupno četvrta konfiguracija predstavljena u jednoj godini, pohvalili su se iz DOK-ING-a, što je, tvrde, „jasan znak DOK-ING-ovog ubrzanog razvoja besposadnih rješenja za operacije borbene potpore“. Komodo je u Francuskoj izložen opremljen i slovenskom oružnom stanicom Mangart 30, čija je premijera bila u listopadu prošle godine na vojnom sajmu SIDEC u Celju.

Fisaza – hrvatsko znanje na bliskoistočnom tržištu

Među brojnim kompanijama našao se i jedan raritet – tvrtka Fisaza koja na izložbi predstavlja automatiziranu liniju za punjenje inicijalnih kapica i primera. Fisaza na sajmu nastupa kao tvrtka sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a tehnologiju je početkom godine premijerno predstavila na sajmu World Defense Show u Rijadu, gdje je i potekao prvi val ugovora, primarno za zemlje Bliskog istoka. Punjenje sitnih inicijalnih kapica i primera, komponenti koje pokreću cijeli sustav streljiva, i danas se velikim dijelom obavlja ručno, sporo i uz visok rizik za radnike. Fisaza taj korak automatizira pomoću patentirane tehnologije doziranja i punjenja te transporta zasnovanog na levitirajućim pločama, gdje nosači s komponentama lebde i kreću se magnetski umjesto klasične trake. Zahvaljujući tome jedna linija postiže proizvodne kapacitete tri do četiri puta veće od onih kojima raspolažu postojeći proizvođači na tržištu, uz manje ljudi i veću sigurnost. Iz tvrtke napominju da iza ovih rješenja stoji hrvatski inženjering i hrvatsko znanje, poslovnu polugu i pristup tržištu osiguravaju Emirati, a proizvod cilja na zemlje NATO saveza i sada sve izraženije na Bliski istok. Izložbeno mjesto Fisaze posjetila je i delegacija Agencija Alan na čelu s direktorom Goranom Basarcem, što potvrđuje da se radi o domaćem znanju koje je prepoznato i na razini hrvatske države, a ne tek o još jednom izlagaču na velikom sajmu, objavila je tvrtka u svom priopćenju. Fisaza usporedno najavljuje i strateški projekt u Hrvatskoj te pozicioniranje tvornica i partnerstava na strateškim lokacijama unutar NATO saveza, od kojih su dvije već osigurane.

Prvi puta su priliku za predstavljanje dobile tvrtke koje su do nedavno bila rubno zanimljive široj javnosti, a trenutno nude iznimno zanimljiva rješenja za kibernetičku obranu. „Ovaj sajam je prilika da međunarodnoj obrambenoj i sigurnosnoj zajednici prvi put, na nacionalnom štandu, predstavimo Hyperbunker i naš patentirani pristup kibernetičkoj otpornosti. Vjerujemo da će nam sudjelovanje omogućiti razvoj novih partnerstava i inovacija,” rekao je Mladen Milavić iz Hyperbunkera.

Osim Brodosplita, na Eurosatoryju se predstavlja i Iskra Shipyard iz Šibenika, koja puno očekuje od nedavnog preuzimanja brodogradilišta 3. Maj u Rijeci.

„Za Iskra Shipyard ovo je mjesto za predstavljanje naših brodograđevnih rješenja međunarodnim partnerima i praćenje najnovijih trendova koji oblikuju buduće potrebe obrambenih i sigurnosnih sustava. Naša recentna akvizicija riječkog brodogradilišta 3. Maj otvara sasvim nove mogućnosti pozicioniranja u okviru europske strategije jačanja vlastitih industrijskih kapaciteta u obrambenoj industriji, gdje brodogradnja igra značajnu ulogu“,

naglasio je Roko Vuletić iz Iskra Shipyarda.

*Photo: C.Vautrin/X, I.Terekh/X, HGK, Fisaza, MORH/J.Šeri

Hrvatski i slovački ministar obrane, Ivan Anušić i Robert Kaliňák potpisali su danas u Zagrebu Pismo namjere o jačanju bilateralne obrambene suradnje kojim će se ojačati potpora obrambenoj industriji obiju zemalja i suradnja na području modernizacije oružanih snaga. Ovim Pismom namjere slovačko Ministarstvo obrane može kroz zajedničku nabavu s Ministarstvom obrane RH nabavljati borbeno-zaštitne kacige od hrvatske tvrtke Šestan-Busch. MORH će, naime, u interesu jačanja hrvatske obrambene industrije omogućiti da Slovačka, kao i druge zainteresirane europske zemlje, radi zajedničke nabave pristupi okvirnom sporazumu koji Ministarstvo obrane Republike Hrvatske ima s tvrtkom Šestan-Busch o nabavi borbeno-zaštitnih kaciga.

Ministar Anušić zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Robertu Kaliňáku na dolasku  te je istaknuo:

„Potpisali smo Pismo namjere o jačanju bilateralne suradnje između naših dviju zemalja, naših dvaju ministarstva. U današnje vrijeme nesigurnosti i geopolitičkih izazova moramo s prijateljskim zemljama surađivati i jačati bilateralne odnose, posebno na polju obrane i sigurnosti, a Slovačka jest prijateljska zemlja.“

Kaliňáku je ovo bio prvi radni posjet Zagrebu što je, naglašava, početak nove ere suradnje između dvaju ministarstava. Osim što slovački vojnici nose odore bazirane na tkaninama hrvatskih kompanija Čateks i Galeb, a uskoro bi mogle nositi i Šestan-Buscheve kacige, službena Bratislava zauzvrat nudi glavne adute svoje, slovačke obrambene industrije. Kako je objavilo slovačko Ministarstvo obrane nakon Kaliňákovog sastanka s Anušićem, “Hrvatska je zainteresirana za pridruživanje okvirnim ugovorima iz europskog instrumenta SAFE za kupnju streljiva i drugih proizvoda naše obrambene industrije“. 

Anušić i Kaliňák pred hrvatskim su novinarima istaknuli tek da suradnja slovačke i hrvatske obrambene industrije već postoji te će se dodatno unaprijediti: 

„Ovim Pismom namjere zasigurno ćemo proširiti našu suradnju i na drugim poljima, o čemu ćemo svakako izvijestiti kako hrvatsku tako i slovačku javnost“,

poručio je ministar Anušić.

*Photo: MORH/J.Šeri

Vlada je danas na svojoj 171. sjednici prihvatila „Prijedlog zaključka o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva.“  Prijedlog je šturo obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon čega su ministri jednoglasno izglasali ovu točku dnevnoga reda.

„Imajući na umu promjene sigurnosne okolnosti Vlada RH podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu Vlada podupire suradnje u provedbi projekata u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje Memoranduma o razumijevanju kako bi se načelno uredila daljnja suradnja na tom projektu. Pozdravljajući dosadašnje razgovore, ovim Zaključkom zadužuje se Ministarstvo obrane da u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima u što kraćem roku poduzmu sve potrebne radnje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju,“

rekao je Anušić u obrazloženju, ne iznoseći nikakve detalje.

O pregovorima s talijanskom Berettom u ožujku ove godine pisao je Jutarnji list, što je tada potvrdio i premijer Plenković:

„Nisu to pregovori koji se sada vode baš pred kamerama, ali mogu potvrditi da se vode razgovori, ako je riječ o Beretti, i s njima. Razmatralo se više lokacija, među kojima je lokacija kod Obrovca.“

Potencijalna lokacija buduće tvornice streljiva

Priču o tvornici streljiva pokrenula je vijećnica Mosta Silvija Mutić koja je od gradonačelnika Obrovca Ante Župana zatražila da potvrdi ili demantira informacije o mogućoj izgradnji takve tvornice u Kruševu kod Obrovca, pisao je Jutarnji list. Tada se kao moguća moguća lokacija spominjalo državno zemljište uz županijsku cestu 6025, koja povezuje Obrovac i Kaštel Žegarski, površine 24,5 hektara, za koje je prema prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Obrovca predviđena uspostava nove gospodarsko-proizvodne zone. Beretta je navodno u ozbiljnije razgovore s Ministarstvom obrane RH ušla prošle godine, a projekt bi se trebao realizirati u roku od najviše 2 godine. Do sada se govorilo da bi u slučaju pokretanja izgradnje tvornice streljiva država osigurala zemljište i infrastrukturu, dok bi investitor financirao izgradnju, opremanje i pokretanje proizvodnje. Vrijednost projekta iznosi oko 100 milijuna eura.

U posljednjih 10-ak godina, otkako se ozbiljnije počela razmatrati potreba za tvornicom streljiva, ovo je do sada najkonkretniji potez u tom smjeru.