Izdaci za obranu dosegnuli su 2887 milijardi dolara u 2025. godini, što je realno povećanje od 2,9 posto u odnosu na 2024. godinu. Vojni izdaci smanjili su se u Sjedinjenim Državama, ali su porasli za 14 posto u Europi i za 8,1 posto u Aziji i Oceaniji. Tri najveća vojna potrošača – SAD, Kina i Rusija – potrošili su ukupno 1480 milijardi dolara, ili 51 posto ukupnog globalnog iznosa, prema novim podacima koje je u ponedjeljak 27. travnja,  objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ta ugledna institucija naglašava da globalni vojni izdaci i dalje nastavljaju rasti, posebno uz porast europskih i azijskih izdvajanja za oružje i vojnu opremu. Međutim, ovi podaci SIPRI-a odnose se na stanje u 2025 godini prije sukoba u Perzijskom zaljevu koji je, unatoč primirju, daleko od mira.

Globalni vojni izdaci porasli su u prošloj godini kao 11. godini za redom tog uzastopnog rasta. Time je globalni vojni izdatak – vojni izdaci kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) – dosegao 2,5 posto, najvišu razinu od 2009, naglašava SIPRI. S 2,9 posto, godišnji porast potrošnje bio je znatno manji od povećanja od 9,7 posto zabilježenog 2024. Međutim, ovo usporavanje uglavnom se objašnjava padom američke vojne potrošnje. Izvan SAD-a, ukupna potrošnja porasla je za 9,2 posto u 2025.

Američki izdaci se smanjuju zbog Ukrajine

S 954 milijarde dolara, vojni izdaci Sjedinjenih Država bili su 7,5 posto niži u proškoj nego u 2024. godini. Pad je prvenstveno posljedica činjenice da tijekom godine nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini. To je bilo u oštroj suprotnosti s prethodne tri godine, kada je odobreno ukupno 127 milijardi dolara. Međutim, SAD su povećale ulaganja u nuklearne i konvencionalne vojne sposobnosti kako bi održale dominaciju na zapadnoj hemisferi i odvratile Kinu u Indo-Pacifiku, što su ključni ciljevi nove Strategije nacionalne sigurnosti.

„Pad američkih vojnih izdataka u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan“, rekao je Nan Tian, ​​programski direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Potrošnja koju je američki Kongres odobrio za 2026. porasla je na više od 1 bilijuna dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027. ako se prihvati najnoviji prijedlog proračuna predsjednika Trumpa.“

Nagli porast europske potrošnje

Glavni doprinos globalnom povećanju vojne potrošnje u 2025. godini bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara. Potrošnja Rusije i Ukrajine nastavila je rasti u četvrtoj godini rata u Ukrajini, dok su kontinuirani napori europskih članica NATO-a na ponovnom naoružavanju doveli do najvećeg godišnjeg rasta potrošnje u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata, naglašava SIPRI.

Ruska pak vojna potrošnja porasla je za 5,9 posto u 2025. na 190 milijardi dolara, što joj daje obrambeni izdatak od 7,5 posto BDP-a. Ukrajina, sedmi najveći potrošač u 2025. godini, povećala je svoju potrošnju za 20 posto na 84,1 milijardu dolara, odnosno čak 40 posto BDP-a.

„U 2025. godini vojna potrošnja kao udio u državnoj potrošnji dosegla je najvišu razinu ikad zabilježenu i u Rusiji i u Ukrajini“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne troškove i proizvodnju oružja. „Njihova će potrošnja vjerojatno nastaviti rasti 2026. ako se rat nastavi, s porastom prihoda od ruske prodaje nafte i očekivanim velikim zajmom Europske unije od strane Ukrajine.“

Tako je 29 europskih članica NATO-a potrošilo ukupno 559 milijardi dolara u 2025., a 22 od njih imale su vojnu potrošnju od najmanje 2,0 posto BDP-a, prema metodologiji SIPRI-ja. Njemačka je bila najveći vojni potrošač u skupini, s rashodima koji su porasli za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na 114 milijardi dolara. Njemački vojni teret premašio je prag od 2,0 posto prvi put od 1990. godine, dosegnuvši 2,3 posto BDP-a u 2025. godini. Vojna potrošnja Španjolske porasla je za 50 posto na 40,2 milijarde dolara, čime je njezin vojni izdatak prvi put od 1994. godine premašio 2,0 posto BDP-a. „U 2025. godini vojna potrošnja europskih članica NATO-a rasla je brže nego ikad od 1953. godine, što odražava kontinuiranu težnju za europskom samostalnošću uz sve veći pritisak Sjedinjenih Država da se ojača raspodjela tereta unutar saveza“, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kako se države trude ispuniti nove ciljeve potrošnje NATO-a dogovorene 2025. godine, postoji rizik da granice između vojnih i drugih rashoda „vezanih uz obranu i sigurnost“ postanu nejasne, smanjujući transparentnost i dodatno komplicirajući procjenu vojnih sposobnosti.“

Stabilna izdvajanja na Bliskom istoku

Vojna potrošnja na Bliskom istoku dosegla je procijenjenih 218 milijardi dolara u 2025., što je samo 0,1 posto više nego u 2024. Osim Izraela, većina ostalih velikih potrošača u regiji za koje su dostupni podaci povećala je svoju potrošnju.

Izraelski Iron Dome trenutno štiti nebo iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata

Vojna potrošnja Izraela smanjila se za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, što odražava smanjenje intenziteta rata u Gazi tijekom 2025. nakon sporazuma o prekidu vatre s Hamasom u siječnju 2025. Ipak, izraelska potrošnja ostala je 97 posto veća nego u 2022. Vojna potrošnja Turske porasla je za 7,2 posto u 2025. na 30,0 milijardi dolara, dijelom zbog tekućih vojnih operacija u Iraku, Somaliji i Siriji.

Iranska potrošnja smanjila se drugu godinu zaredom, pala je za 5,6 posto, odnosno na 7,4 milijarde dolara u 2025. Realno smanjenje posljedica je visoke godišnje inflacije od 42 posto, a potrošnja je porasla u nominalnom iznosu. „Unatoč nedavnim sukobima, iranska vojna potrošnja smanjila se u realnom iznosu zbog ekonomskih poteškoća“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Međutim, službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvarnu razinu iranske potrošnje – Iran također koristi izvanproračunske prihode od nafte za financiranje svoje vojske, uključujući proizvodnju projektila i dronova.“

Azija i Oceanija bilježe najbrži rast vojnih izdataka od 2009. godine

Vojni izdaci u Aziji i Oceaniji iznosili su ukupno 681 milijardu dolara u 2025. godini, što je 8,1 posto više nego u 2024. godini – najveći godišnji porast od 2009. godine. Kina, drugi najveći vojni potrošač na svijetu, povećala je svoje vojne izdatke za 7,4 posto na 336 milijardi dolara. Ovo je bio 31. uzastopni međugodišnji porast, jer je Kina nastavila svoj nastojanja za modernizacijom vojske. Čini se da obnovljena kampanja protiv korupcije u vojnoj nabavi nije ograničila potrošnju.

Japanski vojni izdaci porasli su za 9,7 posto i dosegli 62,2 milijarde dolara u 2025. godini, što je ekvivalentno 1,4 posto BDP-a – najvećem udjelu od 1958. godine. Vojni izdaci Tajvana porasli su za 14 posto, odnosno na 18,2 milijarde dolara (2,1 posto BDP-a), što je najveći godišnji porast od 1988. godine, u kontekstu intenziviranja vojnih vježbi Narodnooslobodilačke vojske oko otoka. „Američki saveznici u Aziji i Oceaniji, poput Australije, Japana i Filipina, troše više na svoje vojske, ne samo zbog dugotrajnih regionalnih napetosti, već i zbog rastuće neizvjesnosti oko američke podrške“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja. „Kao i u Europi, američki saveznici u Aziji i Oceaniji također su pod pritiskom Trumpove administracije da troše više na svoje vojske.“

Inače, kao što smo prije napisali, riječ je o troškovima u prošloj godini. Kako rat Irana te SAD-a i Izraela „guta“ milijarde dolara te prijeti globalnim gospodarskim i društvenim potresima, bit će zanimljivo pričekati prve pokazatelje koštanja tog sukoba.

Britansko sveučilište u Oxfordu je jučer, 25. ožujka 2020. godine, pokrenulo projekt usporednog praćenja reakcija niza država širom svijeta na izazove koje pred njih postavlja pandemija koronavirusa SARS-CoV-2. Za sada ovaj istraživački projekt na polju javne uprave, provođen u okviru Blavatnik visoke škole za javnu upravu Sveučilišta Oxford, prati mjere koje poduzimaju 73 države – među njima i Kina, Južna Koreja, Italija, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, ali i Hrvatska, Srbija, Mađarska, te niz drugih. Ovaj se pregled učestalo obnavlja i zasnovan je na javno dostupnim podacima.

Ideja projekta nazvanog „The Oxford COVID-19 Government Response Tracker“ (OxCGRT), zasnovanog u ožujku 2020. godine, sustavno je bilježenje poteza koje pojedine države poduzimaju u svojoj borbi s bolešću Covid-19 – ne bi li se uspostavilo sustavni zajednički pregled i usklađeni „index strogosti“. Njime se namjerava pomoći istraživačima, tvorcima javnih politika, ali i građanima,  u razumijevanju mogućih javnih mjera, njihovom utjecaju na širenje zaraze, te lakšem praćenju mogućih kretanja u borbi s pandemijom.

Profesor Tomas Hale, koji u ime „Blavatnik School of Government“ vodi projekt, izjavio je: „Naš indeks ne može, naravno, ispričati punu priču, ali mi vjerujemo da podaci koje smo prikupili mogu pomoći donositeljima odluka i profesionalcima javnog zdravstva pri razumijevanju koherentnosti javnih državnih odgovora, ne bi li pružili prvi korak u razumijevanju koje su mjere bili efikasne u kojim kontekstima, i zašto“.

Budući je izbijanje pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 krenulo siliti razne države svijeta, pa i Republiku Hrvatsku, na uvođenje mjera kojima se pokušava zaustaviti ili barem usporiti širenje zaraze, istraživači iz Oxforda sve su te razne mjere podijelili u 11 načelnih grupa: (1) zatvaranje škola, (2) zatvaranje radnih mjesta, (3) otkazivanje javnih događanja, (4) zatvaranje javnog transporta, (5) provedbu javnih informativnih kampanja, (6) ograničavanje internog prometa u državama, (7) kontrolu međunarodnih putovanja, (8) fiskalne mjere, (9) monetarne mjere, (10) izvanredno investiranje u zdravstvenu zaštitu, te (11) investiranje u pronalazak cjepiva. Podaci o provedbi ili jačanju državnih aktivnosti na pojedinim područjima promatranja gledaju se iz javnih izvora, temeljem pretraga britanskih istraživača i njihovog pomoćnog osoblja.

Dok epidemiološki odgovori pojedinih Vlada znatno variraju među državama, a njihov je učinak itekako ovisan o političkim te socijalnim kontekstima svakog pojedinog društva, oni su ipak međusobno usporedivi. Prikupljeni podaci o njima, promatrani kroz vrijeme od otkrivanja prvog slučaja zaraze u pojedinoj državi (što je 25. veljače za Republiku Hrvatsku), daju zanimljive i usporedive grafičke prikaze nacionalnog provođenja epidemioloških mjera. Kao primjer ove aktivnosti, jučer su objavljeni usporedni grafički prikazi razvoja mjera odgovora na pandemiju za šest velikih država svijeta.

Hrvatska na vrhu liste

Ovakve grafičke preglede, budući su rađeni prema usklađenim osnovama, može se i međusobno uspoređivati, budući da se tako posloženi podaci evaluiraju u zajednički „indeks strogosti“ državnih odgovora na pandemiju. Kao prvo, tu je mogućnost čiste usporedbe stanja strogosti mjera na pojedini zajednički datum – što su britanski istraživači također jučer objavili javnosti, s utorkom (24. ožujka) kao bazom ovog konkretnog promatranja.

Ovaj je prikaz posebno zanimljiv budući da pokazuje prosjek strogosti uvedenih epidemioloških mjera među državama – u kojem se jasno vidi kako ta prosječna razina mjera u državama (sivi pravac) postaje sve oštrija s porastom broja zaraženih građana. Pri tome u oči upadaju i pojedine države koje su svoju epidemiološku zaštitu shvatile ozbiljnije (ili manje ozbiljno od prosjeka) – gdje Hrvatska predvodi one „ozbiljne“ s nacionalnim „indeksom strogosti“ od 100, na tada aktualnih 382 zaražena građana, a još su istaknute susjedna Republika Srbija, Katar, te ratom potresena Sirija. Među „neozbiljne“ tog 24. ožujka upali su Barbados, Nikaragva, Novi Zeland, Izrael i Švedska. Naravno, ovako grub i rudimentaran indeks tu daje samo okvirne mogućnosti usporedbe, bez da zapravo mjeri primjerenost mjera nacionalnim uvjetima i njihovu efikasnost. Pa ipak, usporedba kretanja ovog „indeksa strogosti“ unutar pojedine države daje i mogućnost gruboga uvida u kretanje nacionalne krivulje razvoja preventivnih mjera u usporedbi s drugim državama, prema zajedničkoj vremenskoj skali napredovanja bolesti u njima.Dok je ovaj čitav projekt tek na svom začetku, njegovi će daljnji rezutati zasigurno biti izuzetno zanimljivi. Kako bilo da bilo, i ovi do sada objavljeni pregledi mogu jasno objasniti aktualno ponašanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, koji je i danas objavio skoro nastupanja pojedinih novih mjera – gdje se pojedini dosadašnji kontrolni režimi sada finije kalibriraju.

Nove mjere temeljem evaluacija stanja

Dok u lepezi  raspoloživih mjera još itekako ima prostora za zaoštravanje čitavog nacionalnog režima karantene, aktualno stanje očigledno ostavlja prostora i finijem podešavanju provedbe već otprije uvedenih mjera. Tako je u trenutku s 495 bolesnih za Hrvatskoj danas na red došlo dotjerivanje režima provedbe karantene za profesionalne vozače u teretnom prometu. O toj odluci koju je danas potpisao detalje je javnosti iznio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na popodnevnoj konferenciji za tisak Stožera CZ RH:

„Dopustite mi da vas i ja upoznam sa odlukom koju sam upravo potpisao, a ona se odnosi na vozače teretnih vozila u međunarodnom transportu. Vi znate, kad je krenula… kad su krenule naše mjere vezane za ograničavanje ulaska u Republiku Hrvatsku, pogotovo iz smjera Italije odnosno, Slovenije – da smo dali preporuku… još tada Ravnateljstva civilne zaštite, da svi vozači u tom teretnom prometu, a koji su hrvatski državljani, mogu nastaviti svoj posao, ali pod uvjetom da u vrijeme kad su u Hrvatskoj budu u karanteni. S obzirom da je taj prvi udar… recimo to tako, prošao… mi smo odlučili donekle liberalizirati taj postupak vezan za hrvatske i strane državljane koji voze za hrvatskog poslodavca, u međunarodnom transportu. I oni, nakon utovara ili istovara robe mogu sada koristiti kućnu izolaciju u vlastitom domu, poštujući sve propisane mjere samoizolacije. Ukoliko, naravno, primijete bilo kakve simptome zaraze virusom Covid-19, dužni su se telefonskim putem javiti svom liječniku. Ukoliko postoje oni koji nisu u mogućnosti… ili nemaju uvjete za kućnu izolaciju – oni i dalje mogu koristiti karantene koje su određene od strane Stožera civilne zaštite. A oni koji… čiji je boravak kraći od 24 sata između dvije vožnje, odnosno, utovara i istovara… to vrijeme su dužni provesti u kabini vozila parkiranog na parkiralištu poslodavca“.

Naglasak na promišljanju ravnoteže mjera za zaštitu zdravlja i održavanja ekonomskih aktivnosti vidi se i u najavi koju je medijima potvrdio i ministar zdravstva Vili Beroš, o mogućem skorom otvaranju pojedinih specijaliziranih trgovina u okviru već neko vrijeme zatvorenih tržnica – ne u njihovom otvorenom dijelu s klupama, već u  zatvorenom dijelu za koji bi se propisalo striktne uvjete osnivačima tržnica u skladu s ustanovljenim epidemiološkim okvirom.