Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.

Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.

„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,

zaključila je Kaja Kallas.

Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara

Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.

U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.

Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,

najavila je povjerenica Kallas.

Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.

*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine

Na današnjem sastanku sastanku EU ministara vanjskih poslova pažnja je bila koncentrirana na pitanje Ukrajine, podršku vlastima u Kijevu, te odgovaranju Ruske Federacije od mogućeg vojnog avanturizma. No, nije tu nezapaženo prošla ni informacija koju je na stol stavio Simon Coveney, osoba koja ujedno obavlja poslove kako ministra vanjskih poslova, tako i ministra obrane Irske. On je kolege izvijestio o tome da početkom veljače Rusija planira vojne vježbe oko 240 kilometara od jugozapadnih obala Irske, u međunarodnim vodama ali unutar irskog isključivog gospodarskog pojasa. „Ovo nije vrijeme za jačanje vojnih aktivnosti i napetosti, u kontekstu svega što se događa u i oko Ukrajine“, izjavio je Coveney, dodajući: „Činjenica da oni biraju to sada raditi na zapadnim granicama, ako hoćete, čitave Europske unije, nedaleko obala Irske, predstavlja nešto što ne gledamo kao dobrodošlo ili sada željeno, posebno ne u nadolazećim tjednima“.

Pri tome, treba napomenuti i činjenicu kako se planirano područje ruskih mornaričkih vježbi ujedno poklapa i s područjem prolaska brojnih podvodnih kablova koji povezuju Europu i Sjevernu Ameriku noseći glavninu podatkovnog prometa među kontinentima. I dok se Ruska Federacija sprema vježbati, a Irska o tome šalje ozbiljna međunarodna upozorenja, navodno je itekako čujna i zabrinutost oko mogućnosti naglog prekida ovih komunikacijskih veza. Bio bi to vrlo specijaliziran te tehnološki i ekonomski iznimno ubojit uzvratni udar na interese EU i NATO ako bi baš u spomenutom periodu ruskih vježbi kojim slučajem došlo do kakvog radikalnog zaoštravanja nemile vojne situacije u Ukrajini. Svemu tome dodatno ulje na vatru dolijeva i aktualno stanje irskih Obrambenih snaga u svim njihovim vidovima.

Negdašnji ali i sadašnji ministar obrane Irske Simon Coveney u posjeti UN misiji u Libanonu, prosinac 2014. godine

Pri sagledavanju zabrinutosti Irske oko ovih vojnih aktivnosti na Atlantiku treba napomenuti da je u Irskoj već desetljećima vlast u rukama stranaka Fianna Fáil i Fine Gael, koje od lipnja 2020. ondje vladaju u koaliciji. Pri tome, zabrinuti ministar Simon Coveney koji je od ljeta 2017. ujedno i druga osoba stranke Fine Gael, već je od srpnja 2014. do svibnja 2016. bio ministar obrane (tada doduše kombinirano s resorom ministra poljoprivrede, hrane i pomorstva) – kada je u kolovozu 2015. donio i Bijelu knjigu o obrani. Dakle, on em na tom polju ima nekakvog iskustva, em je itekako odgovoran za aktualno stanje i vojne sposobnosti Irske. A kakvo je to stanje i kakve su to sposobnosti možda govore i stavovi irske oporbe na tu istu temu.

Naime, u irskim medijima je oporbena stranka Sinn Féin ovih dana izašla s izjavama „duboke zabrinutosti“ nad spomenutim najavama predstojećih vojnih aktivnosti ruske mornarice i zrakoplovstva. Njihova glasnogovornica za obrambena pitanja Sorca Clarke, inače zastupnica u Donjem domu irskog parlamenta (Dáil Éireann), napomenula je kako su uzastopne irske Vlade već godinama premalo investirale u „previše rastegnute“ Irske obrambene snage. „Duboko sam zabrinuta što Rusija planira provesti testiranja raketa pred obalama Okruga Cork, u prvim tjednima veljače“, napomenula je Clarke, objašnjavajući: „Kadrovska popunjenost naših Obrambenih snaga pogođena je smanjivanjima brojnosti proteklih godina, i to je područje zabrinutosti koje smo već višekratno isticali u zastupničkim tijelima. Posebno su zabrinjavajuća izvješća Mornaričke službe o brodovima koji su ili dugo na vezu, ili djeluju tek s osnovnim posadama zbog velikog manjka osoblja. Međunarodne vježbe, kao ove o kojima govore zadnja izvješća iz Rusije, stavljaju dodatan pritisak na naše već otprije previše rastegnute Obrambene snage, koje su uzastopne Vlade propustile odgovarajuće opremati i financirati“.

Pri tome se posebnim problemom tu pokazuje i nepostojanje osnovnog vojnog radarskog sustava, što je „razlog zbog kojeg strani entiteti nesmetano ispipavaju naš zračni prostor  već godinama svojim visokim preletima bombardera i njihovih pratnji. Svi ti strani zrakoplovi nas mogu vidjeti, a mi njih ne“. Naime, kako prenose irski mediji, ta je država jedina na zapadnim obalama Europe koja nema takav vlastiti radarski sustav, što onda osuđuje tamošnje civilne kontrole leta da vide samo letjelice koje i same žele biti viđene, te imaju upaljene svoje transpondere. „Dok je Bijela knjiga iz 2015. godine prepoznao radarski nadzor zračnog prostora kao prioritet, od tada nije bilo nikakvih smislenih aktivnosti Vlada da se to i izgradi“, kazala je Clarke. Osim toga, „Naša Mornarička služba sada ima premalo stručnih kadrova i opreme, tako da nema sposobnosti ni vidjeti što se događa ispod morske površine, dok je otvoreno pitanje čak i normalnog djelovanja njihovih postrojbi“.

U takvim nemilim okolnostima, koje su barem djelomično poznate i Hrvatskoj ratnoj mornarici, treba napomenuti da Irska tijekom zadnjih dvadesetak godina za obranu godišnje izdvaja oko milijardu eura ili oko 1,1 milijardu USD. Time se financiraju Obrambene snage (Óglaigh na hÉireann) od ukupno oko 8.650 ljudi (od toga oko 7.000 u Irskoj vojsci, oko 900 u Mornaričkoj službi, te oko 750 u Irskom zračnom koru) i pričuva od oko 4.050 ljudi (3.850 Irske vojske i 200 mornarice). Dakle, proračunom nešto većim od hrvatskoga financira se dvostruko manju oružanu silu. Osnovnu opremu kopnenih snaga sačinjava 80 oklopnjaka Piranha III i 27 lakih terenaca BAE RG-32M, dok osnovu skromne vatrene moći daju 23 tegljene haubice kalibra 105 mm. Mornarički servis ima 7 aktivnih plovila (2 izvanobalna ophodna broda klase Roisin i 4 klase Samuel Becket, te jedan patrolni brod), dok su jedan veliki ophodni brod i još jedan patrolni brod od 2019. završili u pričuvi zbog manjka posada – da bi onda u ožujku 2020. godine ophodni brod LÉ Eithne (P31) ipak bio vraćen u službu, ali kao ploveći testni centar za Covid-bolesnike vezan u luci Cork, za što je smatran posebno pogodnim zbog svoje prostrane helikopterske palube i pripadajućeg hangara. Irski zračni kor opremljen je s dva aviona CN235 za nadzor pomorskog prostora, 8 aviona Pilatus PC-9M, tri nova Pilatus PC-12 NG Spectre, te 8 helikoptera (6 komada AW139 i još 2 komada H135). Zbog ovakvog materijalnog stanja u zrakoplovstvu Irska ima ugovor sa susjednom Ujedinjenom Kraljevinom o zaštiti svog zračnog prostora.

LÉ Eithne (P31) – od ophodnog broda bez posade do plutajućeg centra za testiranje na Covid-zarazu

Uz obranu države, 2015. su zadaci Obrambenih snaga bili prošireni obuhvaćanjem rizika međudržavnih sukoba, terorizma, cyber-napada, te potreba zaštite i spašavanja – iako sve to nije donijelo i neko iole ozbiljnije povećanje dostupnih novčanih sredstava. Preispitivanje obrambenog sustava iz 2019. stavilo je težište na nastavak sudjelovanja u međunarodnim misijama (Irska je lani sudjelovala u ukupno 8 EU, NATO i UN misija), te s time povezano održavanje sposobnosti, dok je dio domaćih resursa završio u pričuvi. Brojni planovi materijalne obnove te modernizacije kombinirali su se posljednjih godina s najavama pojačanog ulaganja u vojne kadrove, no kako vidimo, stvarnost je ponešto kaskala za izjavama tamošnjih političara.

Sve ove probleme je u publikaciji „Defence Review 2020″ irskih Obrambenih snaga jasno sažeo i bojnik Derek McGourty:

„Bilo je i daljnjih upada ruskih vojnih letjelica u irski zračni prostor te izvještaja o sve učestalijim aktivnostima ruskih podmornica na Sjevernom Atlantiku i u Irskome moru, što je sve doprinijelo rastu zabrinutosti o irskoj nesposobnosti za zaštitu svoje kritičke nacionalne infrastrukture, uključujući tu i transatlantske optičke kablove koji leže u irskim obalnim vodama. Irska Mornarička služba nema nikakvih protupodmorničkih sposobnosti, a njena sposobnost odvraćanja ili barem identificiranja takvih oblika mornaričkog prikupljanja podataka iznimno je ograničena. Irska nema ni radare, protuzračnu obranu, ili sredstva zračnog presretanja koja bi bila nužna za odvraćanje ili barem nadzor nad ruskim te drugim zrakoplovima koji u irski zračni prostor ulaze bez dozvole, nego se oslanja na britanski Royal Air Force da takve zadaće obavlja za nju“.