Danas, 23. listopada 2025. godine, 8u vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu održana je primopredaja dužnosti zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva između novoimenovanog zapovjednika brigadira Krešimira Ražova i dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Michaela Križanca. Uz general-pukovnika Tihomira Kundida, načelnika Glavnog stožera OS RH, ovoj su svečanosti nazočili i Ivica Olujić (kao izaslanik predsjednika Republike te vrhovnog zapovjednika OS) i Drago Matanović (državni tajnik u Ministarstvu obrane) kao izaslanik predsjednika Vlade RH, te potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića.

Brigadir Krešimir Ražov kao novoimenovani zapovjednik HRZ-a, preuzeo je zastavu HRZ-a od načelnika GS OS RH i ujedno položio prisegu: “Gospodine načelniče Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, prisežem na časnu i predanu službu zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”. Potom se novi zapovjednik HRZ prisjetio i poginulih pripadnika HRZ-a te slavne prošlosti svoje grane i čitavih Oružanih snaga:

“Grana Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kalila se i skovana je u ratu. Mudro vodstvo pod prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom imalo je nepogrešivu viziju, dok je entuzijazam i hrabrost ljudi s potrebnim strukama i specijalnostima u teškim okolnostima uložilo puno znanja, truda i ljubavi da bi mi danas napokon bili u snažnoj tranziciji prema sofisticiranim tehnologijama najmodernijih zrakoplovstava svijeta. S tom sviješću jasno se zrcali breme odgovornosti koje sam kao zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva od svojih prethodnika upravo preuzeo”,

 

napomenuo je novi zapovjednik HRZ-a. Ujedno, brigadir Ražov najavio je i svoje planove u vođenju ove grane OS RH:

“Odmah ću provoditi konsolidaciju znanja i sposobnosti, nastavak pune integracije novih sposobnosti s Hrvatskom kopnenom vojskom i Hrvatskom ratnom mornaricom. Naglasak stavljam i na modernizaciju svih obučnih procesa te nastavak procesa modernizacije oružanih snaga s pripadajućom infrastrukturom”.

Osnove za spomenuti nastavak modernizacije itekako idu u zasluge njegovog prethodnika, general-bojnika Michaela Križaneca, kojeg je tom prilikom pohvalio i poslom odsutni ministar Ivan Anušić, kao i ondje prisutni načelnik GS OS RH Kundid. Naime, tijekom njegovog šestogodišnjeg zapovijedanja Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je pripremilo i provelo tranziciju u suvremeno ratno zrakoplovstvo – osobito kroz proces uvođenja u operativnu uporabu kupljenih višenamjenskih borbenih aviona Dassault Rafale.

“Toj tranziciji najviše je pridonijelo opremanje novim borbenim avionima, transportnim helikopterima kao i besposadnim zrakoplovnim sustavima. Produkt te transformacije prije svega je kvantni skok HRZ-a u smislu razvoja sposobnosti“,

rekao je general Kundid.

General-bojnik Križanec, dosadašnji zapovjednik HRZ-a, zahvalio je na iskazanom povjerenju i prilici da služi:

“Zahvalan sam što sam imao čast nositi odoru Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, letački kombinezon pilota helikoptera, odoru časnika i generala Hrvatske vojske. Ponosan sam na posljednjih 20.158 dana provedenih u ulozi prvog među jednakima, ulozi vođe izuzetnog tima s kojim ne bih imao straha sučeliti se s bilo kojim protivnikom bilo gdje i bilo kada”.

*Photo: MORH/J.Kopi

Od kraja sljedećeg tjedna Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima novog zapovjednika. Predsjednik RH Zoran Milanović na to je mjesto imenovao brigadira Krešimira Ražova.  Ured predsjednika o tome je poslao kratko priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

“Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je Odluku o imenovanju brigadira Krešimira Ražova za novog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Odluka o imenovanju stupa na snagu 23. listopada 2025. godine. Odlukom Predsjednika Republike, general-bojnik Michael Križanec razriješen je dužnosti zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog isteka zakonskog roka na dužnosti.

Odluke o razrješenju i imenovanju u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu Predsjednik Republike donio je na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnika Tihomira Kundida i uz suglasnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića.

Brigadir Krešimir Ražov rođen je 1974. godine u Zadru, diplomirani je inženjer aeronautike – pilot, a u Oružanim snagama Republike Hrvatske je od 28. svibnja 1998. godine. U dosadašnjoj vojnoj karijeri obnašao je dužnosti nastavnika letenja, zapovjednika letačkog voda, zapovjednika eskadrile helikoptera, a na dužnost zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva dolazi s dužnosti zapovjednika 93. Krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Brigadir Ražov završio je Zapovjedno stožernu školu (2015. godine) i Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“ (2020. godine).”

Kao zapovjednik Eskadrile helikoptera, brigadir Ražov zaprimio je 2016. godine prve tada novo isporučene američke helikoptere OH-58D Kiowa Warrior, a tim povodom je dao i kratak intervju za portal Obris.org. Dvije godine kasnije, 01. lipnja 2018., postao je zapovjednik 93. Zrakoplovne baze u Zemuniku i na toj je dužnosti sve do danas. Pripadnik je 2. naraštaja hrvatskih vojnih pilota, bio je probni i demo pilot na helikopteru BELL-206B, a u letačkoj karijeri ostvario je oko 3000 sati naleta na avionu UTVA-75 te helikopterima BELL-206B i OH-58D Kiowa Warrior.

Od subote, 15. Ožujka, Glavni stožer OS RH i formalno ima novog direktora – kako smo već ranije objavili, temeljem odluke predsjednika RH Zorana Milanovića na to je mjesto imenovan general-bojnik Denis Tretinjak. On je prošloga tjedna, u petak 14. ožujka, i formalno preuzeo dužnost. Primopredaja dužnosti direktora GS OS RH između dosadašnjeg direktora general-bojnika Kreše Tuškana i novog direktora, general-bojnika Denisa Tretinjaka, održana je u nazočnosti državnog tajnika Drage Matanovića i načelnika GS OS RH, general-pukovnika Tihomira Kundida. Oni su se prije svega zahvalili generalu Tuškanu na njegovom doprinosu tijekom Domovinskog rata, kao i na izgradnji i jačanju OS RH nakon rata, dok su generalu Tretinjaku poželjeli uspjeh na novoj dužnosti.

General Tuškan na dužnost direktora GS OS RH imenovan je krajem kolovoza 2023., što znači da je na toj dužnosti proveo tek nešto više od godinu i pol. Na upit portala Obris.org o razlozima Tuškanovog razrješenja, Ministarstvo obrane je odgovorilo:

„Ove kalendarske godine, general-bojnik Krešo Tuškan navršava godine života te ispunjava zakonske uvjete za prestanak djelatne vojne službe po sili zakona s pravom na mirovinu. Nakon razrješenja s dužnosti, general Tuškan bit će stavljen na raspolaganje.”

Gordana Garašić -u 10 godina od prve hrvatske generalice do nerspoređene najviše časnice OS RH

Milanovićevom prošlotjednom odlukom došlo je do promjene i na čelu Uprave za planiranje GS OS RH. Na to je mjesto raspoređen brigadir Branimir Tojčić umjesto dosadašnje načelnice general-bojnice Gordane Garašić. Neslužbeno se saznaje da je popunjavanje te dužnosti bilo predmetom oštre rasprave između Ureda predsjednika i Ministarstva obrane, zbog čega prva hrvatska generalica nije dobila još jedan mandat na toj dužnosti. Ona je zbog toga trenutno neraspoređena, iako Ministarstvo obrane RH tvrdi da je za nju nađeno neko rješenje.

“Generalica Gordana Garašić trenutno se nalazi na raspolaganju te joj je ponuđeno adekvatno radno mjesto,”

odgovorio je MORH na upit portal Obris.org.

I nadalje ostaje upražnjeno mjesto zamjenika načelnika GS OS RH. Nakon što je general-pukovnik Siniša Jurković odradio mandat na dužnosti zamjenika načelnika GS, to mjesto već punih godinu dana zjapi prazno jer se, pogađate, Ured  predsjednika i Ministarstvo obrane ne mogu dogovoriti. Iako su na stolu bila određena imena, suglasje nije postignuto. Ministarstvo obrane nadu polaže na planirane rotacije najviših časnika koje će se nužno dogoditi ove godine:

General Boris Šerić – aktualni izaslanik RH pri NATO-u već je bio u igri za načelnika GS OS (Photo: MORH/T.Brandt)

“Dio generala iz Oružanih snaga RH trenutno je raspoređen u NATO strukturi i ove godine im istječe mandat. Istovremeno, dijelu generala iz OS RH koji su u djelatnoj vojnoj službi u Republici Hrvatskoj tijekom ove kalendarske godine također istječu mandati na trenutnim pozicijama. Tako su, sukladno navedenom, tijekom ove godine planirane rotacije i vodit će se računa o njihovom raspoređivanju i daljnjem profesionalnom razvoju,”

odgovorio je MORH za portal Obris.org. Međutim, ukoliko se ne nastavi poboljšanje odnosa između Vlade i Predsjednika RH, moguće je da će upražnjena mjesta umjesto popune i nadalje zjapiti prazna, a najviši časnici OS RH završiti na raspolaganju.

Nakon što je general Krešo Tuškan u kolovozu 2023. imenovan za direktora GS OSRH, danas je došlo do promjene na tom mjestu.  Temeljem odluke predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS  RH Zorana Milanovića na tu je dužnost imenovan  general-bojnik Denis Tretinjak. Osim njega, još je nekolicina visokih časnika OS RH imenovana na nove dužnosti. Priopćenje Ureda predsjednika prenosimo u cijelosti:

General Denis Tretinjak na Danu OS RH na Jarunu 2024.

“Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović – na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnika Tihomira Kundida i uz suglasnost potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića – donio je Odluke o imenovanju i rasporedu časnika na ustrojbenim mjestima u OSRH. 

General-bojnik Denis Tretinjak raspoređuje se na dužnost direktora Glavnog stožera OSRH. Brigadni general Ivan Raos raspoređuje se na dužnost načelnika Operativne uprave Glavnog stožera OSRH. Brigadir Branimir Tojčić raspoređuje se na dužnost načelnika Uprave za planiranje Glavnog stožera OSRH. Brigadir Robert Suntešić raspoređuje se na dužnost načelnika Personalne uprave Glavnog stožera OSRH. Brigadir Mile Vukičević imenuje se na dužnost zapovjednika Zapovjedništva za potporu.

Odluke o imenovanju i rasporedu stupaju na snagu s danom 15. ožujka 2025. godine.”

Primopredaja dužnosti u MND-C (Photo: Honvedelem.hu)

Ova odluka predsjednika Milanovića svakako je dobra jer novim direktorom GS OS RH postaje vrhunski časnik. General Tretinjak bio je zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, načelnik Uprave za planiranje GS OS RH, te zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C) u Mađarskoj. Tamo je u 3 godine napravio ogroman posao tijekom kojeg je MND-C postao dio strukture NATO snaga i dostigao početnu operativnu sposobnost, za što je general Tretinjak dobio međunarodne pohvale.  Po povratku u Hrvatsku, general Tretinjak imenovan je u kolovozu 2023. za načelnika Operativne uprave GS OS RH, a s tog mjesta odlazi na mjesto direktora GS-a. Na njegovo dosadašnje mjesto današnjom odlukom predsjednika Milanovića imenovan je brigadni general Ivan Raos. Istodobno, i dalje je upražnjeno mjesto zamjenika načelnika GS OS RH.

Admiral Giuseppe Cavo Dragone preuzeo je u petak, 17. siječnja, dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a, službeno preuzevši čekić od svog prethodnika, admirala Roba Bauera, tijekom posebne sjednice Vojnog odbora.

Sposobnost admirala Cava Dragonea da potiče suradnju naglašena je tijekom godina službe posvećene Savezu kroz njegovu vojnu službu u talijanskim oružanim snagama, ističe se. Služba koja uključuje položaje zapovjednika talijanskog Združenog operativnog stožera, zapovjednika Ratne mornarice i načelnika Glavnog stožera OS Talijanske Republike. Admiral Cavo Dragone također je dobio niz nagrada i priznanja iz cijelog Saveza, uključujući Viteški veliki križ i Red za zasluge Talijanske Republike. U svojoj novoj ulozi, admiral Cavo Dragone postat će NATO-ov najviši vojni časnik, položaj koji se odnosi na mnogo više od pukog predsjedanja Vojnim odborom. Sada će služiti kao glavni glasnogovornik Saveza za sva vojna pitanja i djelovati kao glavni vojni savjetnik glavnog tajnika NATO-a. Što je najvažnije, on će biti kanal putem kojeg će se savjeti načelnika glavnih stožera svih zemalja članica NATO-a, temeljeni na konsenzusu, prenositi političkim tijelima NATO-a za donošenje odluka, naglašava se u priopćenju Saveza.

U svom oproštajnom obraćanju admiral Rob Bauer, dosadašnji predsjedavajući, istaknuo je važnost povjerenja i suradnje među saveznicima, kao i između političke i vojne razine. Naglasio je da je ključno da Odbor zadrži svoju neovisnu ulogu u pružanju nesputanih savjeta političkoj razini.

U svom inauguracijskom obraćanju Vojnom odboru admiral Cavo Dragone istaknuo je svoju ambiciju za daljnjom izgradnjom suradnje, kohezije i suradnje između saveznika i partnera, naglašavajući: “Sami možemo ići brže, ali zajedno možemo dalje.”

Nakon sjednice, NATO stožer se prigodnom ceremonijom oprostio od admirala Bauera, koji je u svojoj završnoj riječi kazao: “Mi smo štit za nevine. Mi smo ono što stoji između slobode i ugnjetavanja.” Tijekom ceremonije glavni tajnik NATO-a Mark Rutte zahvalio je admiralu Robu Baueru na godinama predane službe Savezu: “Ovo su bile transformacijske godine za NATO.  I nije pretjerano reći da ste odigrali ključnu ulogu u ovoj transformaciji, pomažući NATO-u da se ponovno usredotoči na svoju temeljnu funkciju kolektivne obrane. Pripremamo naš Savez za ovu novu eru pojačane konfrontacije”.

Inače, uoči primopredaje dužnosti održan je dvodnevni sastanak Vojnog odbora NATO-a u formatu načelnika glavnih stožera država članica u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, 15. i 16. siječnja, na kojem je sudjelovao i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid. Tijekom dvodnevnog sastanka Vojni odbor je raspravljao o nizu tema s ciljem jačanja savezničkog odvraćanja i obrane, jačanja partnerstva te jačanja otpornosti Ukrajine od ruske agresije.

Uz načelnike glavnih stožera država članica, na sastanku sudjelovala su i brojna visoka vojna izaslanstva partnerskih država NATO-a.

U uvodnom dijelu sastanka, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ustvrdio je da  odvraćanje od rata podrazumijeva dobru pripremu istaknuvši da  to, između ostalog, podrazumijeva i povećanje izdvajanja za obranu, nastavak potpore Ukrajini te jačanje partnerstva diljem svijeta.

Posljednjeg dana sada već stare 2024. godine, Ministarstvo obrane objavilo je plan rada u 2025., koji se odnosi na sve ustrojstvene jedinice i za sva područja koja one pokrivaju. No prije nego što pažljivije pogledamo MORH-ove planove u novoj godini, bacit ćemo pogled još jednom unatrag. Nju je, prije svega, obilježio novi ministar Ivan Anušić, koji je nakon notornog Marija Banožića unio novu dinamiku u obrambeni sektor, što se uvelike vidjelo i u javnosti. To je vjerojatno jedan od razloga zašto se počeo popravljati i broj mladih koji se prijavljuju za dobrovoljno služenje vojnog roka, no daleko je to od rekordnih brojki iz mandata ministra Damira Krstičevića. S druge strane, ponovni rast interesa za dobrovoljno služenje vojnog roka dobra je vijest budući da je malo vjerojatno da će MORH uspjeti – barem ove godine – uspostaviti temeljno vojno osposobljavanje. Za to su nužne izmjene dva temeljna obrambena zakona – Zakon o obrani i Zakon o službi u OS  RH, koji bi trebali ući u javno savjetovanje krajem siječnja, ali i za koje je potrebna suglasnost Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika OS RH, ili barem dvotrećinska većina saborskih glasova. U ovom trenutku, ni jedno ni drugo nije realno.

Jučerašnja pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima s premoćnih 74,68%, kao  i njegov pobjednički govor, pokazuju da ne misli odustati ni milimetra od do sada zacrtanih linija.

„Držat ću se Ustava, to je moj program. Što god o tome mislio, 75 posto hrvatskih birača koji su danas izašli i iskazali svoju volju slažu se s time. Ja ponovno pozivam – čujte to! Tražim – ne ovlasti, jer ovo nije radi ovlasti, ovo je radi dužnosti – moja dužnost je da budem ravnopravan jer tako kaže hrvatski Ustav. U pitanjima vanjske politike – ravnopravan, a to nalaže suradnju, nalaže sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje se već tri godine ne sastaje. U pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti, kako Ustav kaže – ja ću biti Vrhovni zapovjednik, dakle – ne ravnopravan nego najodgovorniji i najviši po rangu, jer tako kaže Ustav”,

rekao je Milanović pred prepunom Tvornicom u kojoj su njegovi pristaše čekali izborne rezultate. Kao i u govoru nakon prvog kruga izbora, tako je i sinoć Milanović ponovio da pruža ruku koja će, sudeći prema prvim izjavama premijera Plenkovića nakon objave neslužbenih rezultata, ali i danas nakon sjednice Predsjendištva HDZ-a, ostati neprihvaćena.

Time se može i nadalje očekivati blokada procesa u obrani, nacionalnoj sigurnosti i vanjskim poslovima. Resor obrane je u 2025. ušao bez temeljnog dokumenta – Dugoročnog plana razvoja OS RH. Postojeći DPR vrijedio je za razdoblje od 2015. do 2024., iako je u proteklom razdoblju  u mnogočemu od njega odstupano. Na “novom” DPR-u počelo se  raditi još u vrijeme predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i ministra obrane Damira Krstičevića, Mario Banožić je gotovo u svakom drugom istupu najavljivao da novi DPR samo što nije, dok ga njegov nasljednik Anušić više ni ne spominje. Jedan od razloga je svakako raskorak između planova i ostvarenja, no drugi je – izostanak suradnje između Ministarstva obrane i Predsjednika RH.

Nepostojanje suradnje do sada je rezultiralo i neimovanjem ključnih zapovjednika u Oružanim snagama. Kako se ne bi u potpunosti zaustavili procesi u OS RH, posljednja serija imenovanja nakon poduže pauze objavljena je u kolovozu 2023., potom je početkom 2024. ipak postignut dogovor o novom načelniku GS OS RH, no do danas je ostalo upražnjeno mjesto njegovog zamjenika. Naime, nakon što je generalu Siniši Jurkoviću istekao mandat sredinom ožujka prošle godine, nikako da se imenuje njegov zamjenik – u Uredu predsjednika tvrde da je ime kandidata za zamjenika načelnika GS na stolu, iz MORH-a poručuju da je “postupak u tijeku”, no bliži se godinu dana otkako to mjesto zjapi prazno. Slično je i sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom – otkako je SOA u rujnu prošle godine dobila zamjenika, o imenovanju novog ravnatelja više se ni ne govori. Jednako je i s veleposlanicima – zbog izostanka dogovora na relaciji Markov trg – Pantovčak, Hrvatska u ovom trenutku više nema niti jednog imenovanog veleposlanika. No Vlada je tome uspjela doskočiti imenujući otpravnike poslova za koje nije potrebno usuglašavanje s Predsjednikom RH. Predsjednik Milanović je sinoć istaknuo i nesazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog čega obavještajne službe – kako civilna, tako i vojna – rade bez godišnjih smjernica koje na Vijeću za nacionalnu sigurnost dogovaraju predsjednik i premijer, no ni Vijeće za obranu se također nije godinama sastalo. Predsjednik Milanović blokirao je pristupanje Hrvatske u NATO misiju NSATU za pomoć Ukrajini, no tako će očigledno biti i s izmjenama zakona o obrani i službi u OS RH. Već je ranije najavio da će surađivati s Ministarstvom obrane oko organizacije vojnog mimohoda povodom 30. obljetnice VRO Oluja, dok na planove materijalnog opremanja OS RH nema utjecaja.

Kada su obrana i nacionalna sigurnost u pitanju, ispružena ruka suradnje ne smije se ignorirati, kao što se može naslutiti iz premijerovih izjava. Plenkovićeva samovolja ujedno je i ruganje biračima koji su, nebitno iz kojih razloga, povjerenje poklonili upravo njegovom zakletom neprijatelju Zoranu Milanoviću. Obrana i nacionalna sigurnost ne smiju biti talac njihovih svađa i neprijateljskih odnosa, i krajnje je vrijeme da se otvorena pitanja iz obrambenog i sigurnosnog resora pomaknu s mrtve točke. Ako nema mogućnosti da se dvojac Plenković-Milanović nađu u istoj prostoriji za istim stolom po istim pitanjima, rješenje se moguće krije u radnim povjerenstvima s obje strane, što je model koji je već primijenjen u par navrata, i koji je uspio postići određeni napredak.

S prvim radnim danom nove 2025. Ministarstvo obrane RH dobiva novo kadrovsko pojačanje – trećeg državnog tajnika. Naime, kako je kratko priopćila Vlada RH  po završetku zatvorenog dijela svoje današnje  53. sjednice, „Tomislav Galić imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu obrane, s danom 2. siječnja 2025.“ Ovo je prvi puta od oživljavanja funkcije državnog tajnika 2016. godine da Ministarstvo obrane dobiva trećeg državnog tajnika – u proteklih 8 godina MORH je uvijek imao 2 državna tajnika. Nakon izbora u srpnju ove godine ponovno je za državnog tajnika potvrđen dosadašnji Branko Hrg,  a umjesto Zdravka Jakopa imenovan je bivši glavni inspektor OS RH, umirovljeni general Drago Matanović. Njima će se s početkom sljedeće godine pridružiti i Tomislav Galić, koji je proteklih nekoliko mjeseci bio na funkciji savjetnika ministra obrane Ivana Anušića.

Brigadni general Tomislav Galić na sjednici saborskog Odbora za obranu u studenom 2024.

Brigadni general Tomislav Galić vrhunski je časnik OS RH, koji je tijekom svoje bogate karijere prošao niz stepenica. Kao dragovoljac Domovinskog rata vojnu je karijeru započeo u 106. osječkoj brigadi,odakle je brzo napredovao do načelnika prometne službe osječkog Zbornog područja. Iste poslove je obavljao i u Glavnom stožeru, odakle je upućen na školovanje u Ratnu školu u Hamburgu koje završava kao najbolji od domaćih i stranih polaznika.  Bio je, među ostalim, i zapovjednik 19. hrvatskog kontingenta u operaciji ISAF u Afganistanu, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju u MORH-u, nakon čega je preuzeo dužnost vojnog izaslanika RH u SAD. Prije Washingtona, Galić je bio vojni izaslanik i u Austriji, Slovačkoj i Švicarskoj. U čin brigadnog generala Tomislav Galić je promaknut u svibnju 2020. S svojim bogatim inozemnim iskustvom Galić će zasigurno popuniti prazninu koju postojeća dva državna tajnika,među ostalim i zbog nevladanja stranim jezicima, nisu uspjela popuniti.

Europski parlament dao je u srijedu povjerenje za sastav nove Europske komisije kojoj je ponovo na čelu Ursula von der Leyen, a preuzima dužnost u nedjelju, 1. prosinca.  Glasalo je 688 zastupnika, od toga njih 370 je glasalo za potvrđivanje Komisije, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih, što je po ocjeni promatrača u Bruxellesu bilo i očekivano budući su se glavne političke grupacije u EP dogovorile oko resora. Jedan od novih resora, a vrlo bitan, jest resor obrane i svemira, a povjerenik za to biti će Andrius Kubilius, inače bivši premijer Litve.

Europska komisija u mandatu 2024.-2029.

Jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se zaustavilo zaostajanje za SAD-om i Kinom i povećanje obrambenih sposobnosti – to  će biti glavni prioriteti nove Europske komisije, najavila je danas Ursula von der Leyen.

“Naša sloboda i suverenost više nego ikad ovise o našoj gospodarskoj snazi, naša sigurnost ovisi o našoj sposobnosti da budemo konkurentni, inovativni i produktivni, a naš socijalni model ovisi o rastućem gospodarstvu uz istodobno suočavanje s demografskim izazovom”,

rekla je Ursula von der Leyen u svom završnom govoru u kojem je predstavila program rada nove Komisije i svoju novu ekipu povjerenika. Program rada uvelike će se oslanjati na izvješće o budućnosti europske konkurentnosti koje je za Komisiju izradio bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi, a koje je predstavljeno javnosti u rujnu. Također, von der Leyen je istaknula da se sloboda mora njegovati i čuvati, a to znači i donositi odluke. To će biti uokvireno prvom velikom inicijativom koju će nova Komisija iznijeti: Kompasom konkurentnosti.

“Kompas će biti izgrađen na tri stupa Draghijeva izvješća. Prvi je smanjenje jaza u inovacijama sa SAD-om i Kinom. Drugi je zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost. I treće je povećanje sigurnosti i smanjenje ovisnosti”,

objasnila je predsjednica EK.

Inzistirala je na tome da su novi povjerenici željni i spremni raditi od prvog dana te je istaknula iskustvo i raznolikost novih članova  Komisije, što uključuje bivše premijere i ministre, bivše gradonačelnike i lokalne dužnosnike, izvršne direktore, vlasnike tvrtki, novinare, one koji dolaze iz ruralnih i urbanih sredina, te pripadaju različitim generacijama.

Ursula von der Leyen dobila je do sda najslabiju podršku europarlamentaraca (Izvor: Politico)

Također je opisala prve mjesece svog novog mandata sa sedam inicijativa koje se očekuju u prvih 100 dana, uključujući Dogovor o čistoj industriji, Bijelu knjigu o europskoj obrani, inicijativu za tvornice umjetne inteligencije, Akcijski plan kibernetičke sigurnosti za zdravstvenu infrastrukturu, viziju za sektor poljoprivrede i prehrane, preglede politike proširenja i dijaloge o politici mladih koje će organizirati svaki povjerenik kako bi se dao jači glas sljedećim generacijama Europljana.

Predsjednica Komisije najavila je tako da će predstaviti tzv. Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane u prvih 100 dana mandata, zauzela se za suradnju s NATO-om radi jačanja sigurnosti i veća ulaganja Europljana u obranu, navevši kao primjer da Rusija za obranu izdvaja 9 posto svoga BDP-a, a EU samo 1,9 posto. “Moramo povećati naše troškove za obranu, treba nam jedinstveno tržište za obranu i moramo ojačati bazu naše obrambene industrije“, rekla je Ursula von der Leyen. Ona je također stava da su Europskoj uniji potrebne su goleme investicije kako bi zaustavila tehnološko zaostajanje za SAD-om i Kinom, te za zelenu i digitalnu tranziciju. Von der Leyen je najavila jednostavniji višegodišnji proračun za razdoblje 2028.-2034., ističući odmah da taj proračun neće biti dovoljan za investicijske potrebe i da je nužno mobilizirati privatni kapital. Također je najavila pojednostavljenje regulatornog okvira kako bi se poduzećima omogućilo lakše poslovanje.

Andrius kubilius nema lak posao na izradi Bijele knjige europske obrane

Novi europski povjerenik za obranu, Litavac Andrius Kubilius, zadužen je zajedno s povjerenicom za vanjsku politiku Kajom Kallas, za izradu tzv. Bijele knjige o europskoj obrani. On je već na društvenim mrežama objavio kako se pritom namjerava fokusirati na “spremnost za najekstremnije vojne nepredviđene situacije”.

“Pripravnost je zadatak za sve: za vodstvo EU i za nacionalne vlade, za industrije, stručnjake i građane. Zato na svakom sastanku koji imam s različitim ljudima ili različitim zajednicama, tražim od svih da nam daju svoj doprinos nadolazećoj Bijeloj knjizi. Prvi input koji smo dobili došao je od vrlo važnog partnera – iz ASD-a (European AeroSpace, Security and Defence industries Association), s puno vrlo vrijednih ideja. Hvala ASD-u i dobrodošli svima ostalima koji su spremni slijediti primjer ASD-a i izložiti nam svoje ideje,”

najavio je Kubilius uoči današnjeg potvrđivanja nove Europske komisije.

Novi glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte počeo je ekipirati svoj tim. Još u zadnjim  danima mandata Jensa Stoltenberga ostavku na mjesto zamjenika glavnog tajnika podnio je Mircea Geoană  kako bi se mogao kandidirati za rumunjskog predsjednika. I Hrvatima dobro poznati Boris Ruge u status je vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika, sve dok Rute ne oformi svoj tim najbližih suradnika.

Boris Ruge u Hrvatskom saboru o aktivnosti NSATU

U utorak 19. studenog Mark Rutte je objavio prvo imenovanje – za svoju novu zamjenicu imenovao je Radmilu Šekerinsku, bivšu ministricu obrane Sjeverne Makedonije.

„Sretan sam što mogu najaviti imenovanje Radmile Šekerinske za sljedeću zamjenicu glavnog tajnika. Ona istinski vjeruje u NATO, zna kakav je posao potreban za pridruživanje Savezu i što znači biti punopravna članica. Radujem se što ću raditi s njom po preuzimanju ovu važne uloge”,

objavio je glavni tajnik NATO-a u kratkom priopćenju. Tijekom njenog mandata ministrice obrane Sjeverne Makedonije, ta je zemlja postala punopravna članica NATO-a, na što je podsjetio i sam Savez navodeći kvalifikacije nove zamjenice Glavnog tajnika.

Radmila Šekerinska u Zagrebu 2018.

Radmila Šekerinska je kao ministrica obrane 2018. posjetila i Zagreb, netom nakon što je Makedonija dobila pozivnicu za NATO usred skandala s ruskim uplitanjem u makedonske razgovore s Grčkom oko budućeg imena zemlje. U Zagrebu se u srpnju 2018. održavao Poseban sastanak Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative, na kojem je ko počasni gost sudjelovao tadašnji ministar obrane SAD-a James Mattis, te je Šekerinska sudjelovala kao jedna od ukupno 8 ministara obrane. Radi se o modernoj političarki, prvoj ženi koja je u jednom kratkom razdoblju obavljala funkciju premijera Makedonije, a tijekom dugogodišnje karijere bila je i ministrica europskih integracija i ministrica obrane, te nema dilema o važnosti euro-atlantskih integracija.

Godinama je već pravilo da jedno od najviših mjesta u NATO-u popunjava žena, mnogi tvrde da je najidealnija kombinacija „žena iz istočne Europe“, a hrvatski lokal-patrioti na tom mjestu uglavnom vide Kolindu Grabar-Kitarović, čak i nakon okončanja njenog mandata u NATO-u.

Bivši nizozemski premijer Mark Rutte od utorka, 01. listopada, i službeno je novi glavni tajnik NATO-a. Tu je dužnost preuzeo od Jensa Stoltenberga koji je punih deset godina bio na čelu Sjevernoatlantskog saveza. Stoltenberg je na prigodnoj svečanosti u središtu NATO-a u Bruxellesu simbolički predao Rutteu vikinški drveni čekić, poklon Islanda NATO-savezu, koji se koristi samo u posebnim prigodama.

Rutte je preuzeo ovu dužnost u izuzetno zahtjevnom vremenu za Savez, naročito u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu i oružanih sukoba na Bliskom istoku. Trideset i dvije zemlje članice NATO-a u lipnju su postigle dogovor o Rutteovom imenovanju (o čemu je i Obris. Org pisao). Njegovi zadaci na dužnosti glavnog tajnika uključuju koordinaciju vojne pomoći i posredovanje između država članica u slučaju nesuglasica. Osim toga, on mora pripremiti europske članice na preuzimanje veće odgovornosti, ocjene su medija.

“Prošli smo kroz najveću transformaciju NATO-a u jednoj generaciji, ojačali smo svoju obranu, od situacije kad nismo imali nijednu borbenu skupinu, a danas ih imamo osam s desecima tisuća vojnika na našem istočnom krilu. Od nekoliko tisuća vojnika u visokoj pripravnosti došli smo na broj od pola milijuna”,

rekao je Stoltenberg na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća, na kojoj je predao dužnost bivšem nizozemskom premijeru. Stoltenberg je dodao da u trenutku kada je on preuzeo dužnost 2014., samo su tri članice NATO-a trošile na obranu najmanje 2 posto svoga BDP-a, a danas ih je 23. U ovih deset godina NATO se proširio na četiri nove članice – Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Finsku i Švedsku.

Obraćajući se Rutteu, Stoltenberg je rekao da ima sve što je potrebno za odličnog glavnog tajnika.

“Imate savršenu biografiju i iskustvo da biste bili uspješan glavni tajnik. Tijekom 14 godina, koliko ste bili premijer, pokazali ste da znate kako se gradi konsenzus, vodili ste četiri različite vlade i znate kako doći do kompromisa”,

rekao je Stoltenberg kojeg, navodno, već čeka mjesto direktora Minhenske sigurnosne konferencije.

Rutte je u svom obraćanju rekao da će kao glavni tajnik imati tri prioriteta. Prvi je održati NATO jakim i osigurati da obrana ostane učinkovita i vjerodostojna.

“Za to će nam trebati više snaga, bolje sposobnosti i brže inovacije. To zahtijeva više investicija jer da bismo radili bolje, moramo trošiti više”,

rekao je Rutte, koji je u Europskoj uniji kao premijer Nizozemske bio najveći protivnik povećanja europskog proračuna i predvodnik “kluba škrtaca”, kako se naziva skupina zemalja članica EU koja se protivi većem izdvajanju u zajednički proračun.

“Nema besplatne alternative ako se želite suočiti s izazovima koji su pred nama i osigurati zaštitu za naših milijardu ljudi”,

rekao je novi glavni tajnik. Kao drugi prioritet Rutte je naveo jačanje potpore Ukrajini i njezino približavanje NATO-u “jer nema trajne sigurnosti u Europi bez snažne i neovisne Ukrajine“.

Treći prioritet je jačanje partnerstva sa zemljama diljem svijeta, naročito u Indo-Pacifiku. Rutte je neposredno prije preuzimanja dužnosti odgovarao na pitanja novinara i rekao da nije zabrinut da bi predstojeći predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama mogli ugroziti jedinstvo Saveza.

“Nisam zabrinut, poznajem vrlo dobro oboje kandidata. Četiri sam godine radio s Donaldom Trumpom, on nas je gurao da trošimo više i uspio je u tome i danas trošimo na obranu puno više nego kad je on preuzeo dužnost početkom 2017.”,

rekao je Rutte. Dodao je i da je demokratska kandidatkinja Kamala Harris postigla “fantastične rezultate” kao potpredsjednica. “Moći ću raditi s njih oboje bez obzira na ishod izbora“, zaključio je Rutte.

U jednom od prvih medijskih istupa Rutte je komentirao nedavne prijetnje nuklearnim oružjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, kazavši da ne vidi “neposrednu opasnost” od ruskog korištenja nuklearnog oružja i da ne treba popuštati pred prijetnjama  ruskog predsjednika: “Ne vidimo nikakvu neposrednu prijetnju od upotrebe nuklearnog oružja”, rekao je Rutte na svojoj prvoj konferenciji za novinare na novoj dužnosti. Dodao je da je “nuklearna retorika” ruskog predsjednika Vladimira Putina “nepromišljena i neodgovorna”. Istaknuo je da bi popuštanje pred Putinovim prijetnjama predstavljalo presedan da se korištenjem vojne sile može dobiti ono što se želi.

Mario Nobilo, hvatski veleposlanik pri NATO-u koji je prisustvovao ceremoniji primopredaje dužnosti,  izjavio je tom prigodom kako je Stoltenberg obilježio jednu dekadu u kojoj su se tolike stvari dogodile na koje je NATO tražio odgovor i neki svoj smisao. “Mi smo u mnogočemu vratili NATO na tvorničke postavke zbog ruske agresije na Ukrajinu, Gruziju i drugdje i sada se ponovno bavimo na neki način hladnoratovskim problemima na koje tražimo moderni odgovor“, rekao je Nobilo. Hrvatski veleposlanik ocijenio je kako je danas jako teško definirati sigurnost jer se više ne radi o dva ideološki suprotstavljena bloka, koja više ne postoje. “Također je teško podvući crtu gdje prestaje sigurnost i počinje nesigurnost s obzirom na hibridne i informatičke napade, koji mogu dovesti do većih sukoba.”

“Živimo u svijetu koji se promijenio, a mi u NATO-u smo našli svoju ulogu. Naravno, treba nam svježi pristup i mislim da je novi glavni tajnik ta neka nova svježa krv koja će nastaviti seriju reforme i držati nas zajedno jer smo narasli na 32 članice”,

rekao je Nobilo.

*Photo: NATO