Zemlje EU-a podržale su u ponedjeljak, 8. prosinca, značajno pooštravanje europske imigracijske politike, uključujući odobravanje koncepta uspostavljanja „centara za povratak“ izvan EU-zemalja za odbijene tražitelje azila. Ministri unutarnjih poslova na sastanku u Bruxellesu odobrili su paket mjera, dok su europske vlade pod pritiskom da zauzmu još stroži stav usred pogoršanja javnog mnijenja o migracijama koje je potaknulo političke dobitke krajnje desnice. Parlament EU sada mora razmotriti hoće li odobriti te mjere koje znače značajno zaoštravanje migrantske politike unutar Europske unije.

Unatoč protivljenju dijela nevladinih organizacija koje podržavaju migrante, prve promjene koje je Europska komisija predložila ranije ove godine, a koje prije stupanja na snagu mora odobriti Europski parlament, omogućile bi otvaranje centara izvan granica Europske unije u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni („centri za povratak“). Također predviđene su strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti europski teritorij, uključujući dulja razdoblja pritvora, te vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, ali koje Europa smatra „sigurnima“.

Božinović: Učinkovit dan

„Učinkovit dan u Bruxellesu“, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka, nazvavši nove mjere nastavkom politike koja sve više ulaže u kontrolu migracija u Europi te sprječava da ilegalni migranti „zlorabe europsko zakonodavstvo“, priopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ministar je naglasio je da će stroži pristup i u drugim državama, pogotovo od lipnja iduće godine, „demotivirati“ velik broj nezakonitih migranata da uopće „krenu prema Europi“. Novi akti uključuju i takozvani „fond solidarnosti“ kojim će se od članica EU-a tražiti da pomognu državama pod velikim pritiskom tako da preuzmu dio migranata ili financijski pomognu državama koji to čine. Božinović je pozdravio što je Hrvatska, uz još nekoliko članica EU-a, izuzeta iz tog fonda pa kritizirao one koji su predviđali suprotno i najavljivali „omču oko vrata“ za Hrvatsku: „Vjerojatno će sad s njihove strane uslijediti muka jer oni funkcioniraju samo kad šire paniku“. Božinović je naglasio da je u Bruxellesu ukazao na veliku opterećenost „prije svega hrvatske policije na granici“ te na činjenicu da je hrvatskim teritorijem ove godine legalno prešlo preko 64 milijuna putnika i 24 milijuna vozila.

„I u godinama koje dolaze ne očekujemo nikakvo iznenađenje. Prema tome, svi oni koji se boje zamjene stanovništva i ne znam ni ja što sve šalje u medijski prostor, pogotovo prostor društvenih mreža – uzalud im trud“,

poručio je ministar unutarnjih poslova Božinović, a priopćio MUP.

Nevladin sektor u Europi „zaprepašten“

EU-povjerenik Magnus Brunner

Nove inicijative izazvale su ljutnju i zaprepaštenje među aktivistima koji rade s migrantima. „Umjesto ulaganja u sigurnost, zaštitu i uključivanje, EU bira politike koje će gurnuti više ljudi u opasnost i pravni limb“, rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, jedne od nevladinih organizacija koja pomaže migrantima bez dokumenata. No, pod poticajem Danske, koja trenutno predsjedava EU-om i dugo se zalaže za stroža pravila o migracijama, države članice ubrzano napreduju. Diplomat EU-a rekao je za AFP da postoji „široko zajednička politička želja“ među čelnicima EU da se nastavi s tim dodatnim koracima. „Vrlo brzo napredujemo“, rekao je diplomat, govoreći u ime drugih pod uvjetom anonimnosti.

S druge strane ima i skepticizma. Francuska je dovela u pitanje zakonitost i učinkovitost nekih prijedloga, dok Španjolska nije bila uvjerena da bi „centri za povratak“ mogli funkcionirati nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja. Ipak, mjere imaju podršku zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno odobrenje u Europskom parlamentu. Pad ilegalnih ulazaka u Europu, koji je do sada u 2025. smanjen za oko 20% u usporedbi s prošlom godinom, nije ublažio pritisak da se djeluje po tom gorućem pitanju. „Moramo ubrzati“, rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, „kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad onim što se događa“.

Za tražitelje azila – novi sustav solidarnosti

Centar za migrante kojeg su osnovali Albanija i Italija nije se pokazao kao dobar primjer

Države EU-a u ponedjeljak su se također dogovorile o načinu provedbe novog sustava „solidarnosti“ za raspodjelu najmanje 30.000 tražitelja azila među zemljama članicama. Prema nedavno odobrenoj reformi koja ima za cilj ublažiti pritisak na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije, očekuje se da će druge članice EU-a primiti neke od njih ili platiti 20.000 eura (23.000 USD) po osobi zemljama pod pritiskom. Kako navode mediji, vlade diljem EU potiču na pooštravanje imigracijske politike, a pomaganje prihvaćanju dodatnih tražitelja azila prepuno je političkog rizika. To je dovelo do dugotrajnih pregovora, koji su okončani u ponedjeljak, iako detalji odluke nisu objavljeni. „Malo je ministara unutarnjih poslova koji će htjeti izaći pred novinare i reći: ‘U redu, primio sam 3.000’“, rekao je europski dužnosnik agenciji AFP.

Loš primjer talijanskih centara u Albaniji

Inače, Centri za migrante izvan EU nisu novost. Tako su Italija i Albanija sklopile ugovor o otvaranju centara za migrante, kojeg su talijanska premijerka Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama potpisali 2023. Taj sporazum, čiji je cilj obradu tražitelja azila koje se presretne na moru prepustiti centrima kojima upravlja Italija u Albaniji, po mišljenju javnosti nije uspio jer su ti centri ostali većinom prazni ili slabo popunjeni. Čitaj je taj sustav od strane talijanske i europske javnosti bio ocijenjen kao kontroverzan.

S novim europskim povjerenikom za unutarnja pitanja i migracije Magnusom Brunnerom, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Bruxellesu je razgovarao  o temama poput jačanja Frontexa, o učinkovitijem suzbijanju krijumčarskih aktivnosti i opremanju vanjske granice Hrvatske kako bi se smanjio broj protuzakonitih ulazaka. Oko pitanja eksternalizacije obrade zahtjeva za azilom sve se više stvara konsenzus u Europskoj uniji, rekao je u četvrtak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon razgovora s novim povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Magnusom Brunnerom. “To postaje pitanje oko kojeg se rađa konsenzus”, naglasio je Božinović. EU traži inovativna rješenja za upravljanje migracijama i između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvate centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla, navodi MUP u  priopćenju.

Božinović i Brunner po prvi puta zajedno u Bruxellesu

Božinović je novom povjereniku kazao kako je još prije pet godina njegovoj prethodnici, bivšoj povjerenici Ylvi Johansson, predložio rješenje u tom smjeru i da tada za to nije bilo sluha. “Moja je ideja bila da se administrativni postupci trebaju preseliti tamo odakle dolaze migranti jer je puno praktičnije i humanije da se nekome tko nema pravo na međunarodnu zaštitu u EU to kaže u njegovoj zemlji, nego kad već dođe u Europu, što onda stvara niz problema”, rekao je Božinović, dodavši: “Stoga sam siguran da će se to pitanje u konačnici shvatiti najozbiljnije moguće i Hrvatska će na tome inzistirati jer je to bolje, praktičnije i humanije”.

U razgovoru s Brunnerom bilo je i riječi o mogućem novom prijedlogu direktive o vraćanju nelegalnih migranata. “Vraćanje je jedno od važnijih pitanja i nešto se mora početi primjenjivati u praksi”, kaže Božinović dodajući da u tome veću ulogu treba imati Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Božinović je rekao da je „naše mišljenje da Frontex treba biti više na terenu i baviti se konkretnim rješavanjem onih aspekata migrantske krize koji najviše opterećuju Europu, a jedan od njih je sigurno i vraćanje nezakonitih migranata”.
Države članice još su 2019. postigle suglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Europski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario i da bi Europska komisija trebala izaći s novim prijedlogom. U listopadu su Austrija i Nizozemska sastavile non-paper, koji je podržalo još 15 zemalja članica šengenskog prostora uključujući Hrvatsku, kojim se traži od komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata, naglašava se u priopćenju MUP-a RH.

U izjavi za Hrvatsku televiziju Božinović je istaknuo da je povjereniku Brunneru jasno da je dobio jedan od najsloženijih, najkompleksnijih portfelja.  “Znamo da je pitanje migracija zadnjih godina jedno od najvrućih pitanja ne samo u Bruxellesu već i u državama članicama. Njemu je vrlo poznata situacija i kao Austrijancu s čime se sve Hrvatska nosi”, rekao je Božinović. Naglasio je da je on prvi ministar unutarnjih poslova kojeg je Brunner primio. “Mislim da to govori dovoljno samo za sebe”, dodao je Božinović.

Na pitanje kako Europska komisija ocjenjuje zaštitu hrvatskih granica od protuzakonitih prelazaka, Božinović je odgovorio da je potpuno jasno da je Hrvatska jedna od najangažiranijih zemalja kad govorimo o zaštiti naših nacionalnih granica, ali i vanjskih granica Europske unije, da Hrvatska to radi u skladu s europskim i s nacionalnim zakonom. “Hrvatska je policija već osmu godinu za redom prisutna dan i noć na svim važnim punktovima na zelenoj granici, daje sve od sebe, ojačali smo, ne samo brojčano, već i u tehničkoj opremi. Povjereniku sam iznio planove u daljnja investiranja u jačanje zaštite hrvatske granice, prije svega kad govorimo o suvremenim sustavima, detekcije, kretanja u pograničnom području”, naglasio je Božinović za HRT.

O mogućem ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen ministar unutarnjih poslova je rekao: ” Prije svega, mi se nadamo i od početka smo podržavali Bugarsku i Rumunjsku da postanu članice Schengena. Mislim da dolazimo blizu te odluke. Sigurno da sve države članice Europske unije trebaju biti članice Schengena i Schengen je jedno od najvažnijih područja i najprepoznatljivijih uspjeha Europske unije. Tako da imati državu članicu koja nije članica istovremeno i Schengena, mislim da u perspektivi kad se eventualno bude širila Europska unija na druge nove članice, to bi trebao biti sastavni dio paketa ulaska. Dakle, ja mislim da je dobro da će Bugarska i Rumunjska postati članice Shengena iz niza razloga, naravno i zbog građana njihovih zemalja, ali i zbog jačanja sigurnosti i suradnje na razini Europske unije“.

Na pitanje kako će to utjecati na hrvatske granice i hoće li se broj migranata povećati ili ostati isti, Božinović je rekao da su Rumunjska i Bugarska ispunile sve uvjete i da su bile angažirane na zaštiti vanjskih granica. “Ima, naravno, migranata koji prolaze i kroz Bugarsku i kroz Rumunjsku, međutim, i oni jačaju svoje kapacitete, kao što to jača i Grčka. I to je put kojim će se nastaviti ići na razini Europske unije“, zaključio je za HRT ministar Božinović.

Operativna skupina kodnog naziva „ZeBRa“ predstavljena je u Ravnateljstvu policije u petak, 8. ožujka, na tematskoj konferenciji za medije. Svrha operativne radne skupine „ZeBRa“ je provođenje kompleksnih kriminalističkih istraživanja s ciljem razbijanja utvrđene kriminalne skupine koje djeluju u više zemalja, odnosno usmjeravanje takvih postupanja prema metama visoke vrijednosti – organizatorima zločinačkih udruženja koje se bave krijumčarenja migranata u EU. Ovaj oblik organiziranog kriminaliteta ima izražen međunarodni karakter, a kako bi se suradnja među državama i institucijama podigla na višu razinu, uz pomoć Europola, odlučeno je da se osnuje operativna skupina „ZeBRa“ pod vodstvom Republike Hrvatske, u kojoj će biti i sjedište. Republika Slovenija je suvoditelj operativne skupine, zemlja partner je Bosna i Hercegovina, a priključila se i Savezna Republika Njemačka, dok bi se uskoro trebala priključiti i Rumunjska, navodi Ravnateljstvo policije. ZeBRe su predstavili potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a detalje o osnivanju i radu operativne skupine predstavio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič, te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.

„Republika Hrvatska, unutar nekoliko godina, suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan oblik organiziranog kriminaliteta, a posebno je aktivna zapadnobalkanska ruta, koja primarno ide preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Hrvatske u Sloveniju te prema zemljama odredišta u zapadnoj Europi“,

izjavio je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, dodavši kako Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu Europske unije, što predstavlja poseban izazov hrvatskoj policiji u borbi s nezakonitim migracijama i posljedično s time – s krijumčarenjem migranata. Gerovac je podsjetio da Uprava kriminalističke policije već nekoliko godina provodi operativnu akciju „Koridor“ koja funkcionira na području Republike Hrvatske i za cilj ima borbu protiv krijumčarenja ljudima.

Antonio Gerovac, MUP RH

Operativna skupina „ZeBRa“ će se najčešće nalaziti na području Policijske uprave karlovačke, ali ovisno o procjenama – djelovat će i u drugom policijskim upravama. Prema podacima Ravnteljstva policije, u najugroženija područja spadaju ličko-senjska, karlovačka te sisačko-moslavačka policijska uprava. Protekle godine zabilježeno je 1612 počinitelja i 1499 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, prema čl. 326. Kaznenog zakona. U prva dva mjeseca 2024. godine, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 437 počinitelja te 433 kaznenih djela. U odnosu na isti period prošle godine, radi se o povećanju za više od 320% što se kaznenih djela tiče, te 277% kad se govori o broju počinitelja.

„Tijekom svih postupanja policije, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Nešto manje od 20% je krijumčara državljana Republike Hrvatske, a više od 80% su strani državljani, među kojima najviše participiraju državljani Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine te Srbije“,

rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i Europola, aktivno sudjeluje u radu Europola i EMPACT prioriteta, među kojima je i krijumčarenje migranata, u čemu Hrvatska daje izniman doprinos kroz svoje obavještajne podatke koji se svakodnevno šalju nakon provedenih kriminalističkih istraživanja i aktivnosti.

„Krenuli smo s ovom operativnom akcijom jer smo uspjeli pokazati da se radi o velikom izazovu za sigurnost Europe. Od 2016. godine do danas, u mandatu sadašnjeg Ravnateljstva policije, uhićeno je više od osam tisuća krijumčara i pomagača. Mi sve sa čime se nosimo svakodnevno komuniciramo s relevantnim upravama Europske komisije. Siguran sam da će vrijeme pokazati interes i potrebu zemalja na zapadnobalkanskoj ruti da se još jače implementiraju. To je jedini pravi i konkretan način kako doskočiti prekograničnom kriminalu. Od svih podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola, Hrvatska participira s 35%, znači više od trećine svih operativnih podataka vezanih uz krijumčarenje dolazi od nas, što me čini posebno ponosnim i uvjerenim da radimo efikasan posao prepoznat na europskoj razini“,

izjavio je ministar Davor Božinović.

Dodatna vrijednost operativne radne skupine jest i činjenica da se kroz zajednički rad prikupljaju mnogobrojni kriminalističko-obavještajni podaci koji imaju vrijednost ne samo za članove operativne skupine, već i za zemlje članice i sam Europol. Nakon prikupljanja navedenih podatka, oni će putem SIENA kanala biti poslani Europolu, ali i svim državama članicama Europske unije kako bi na temelju njih i oni mogli planirati i svoje operativne aktivnosti na terenu. Osim policijske suradnje, uključeni su EUROJUST i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja.

Damjan Petrič, slovenski MUP

Višemjesečno kriminalističko istraživanje „Veliki transport“, u suradnji SIPA-e, MUP-a RH i MUP-a Slovenije uz potporu Europola, odvijalo se na području Republike Hrvatske te paralelno s njim „ZIP“ na području Bosne i Hercegovine. Policijski službenici MUP-a RH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u koordinaciji USKOK-a/Tužiteljstva BiH proveli su istodobnu realizaciju kriminalističkih istraživanja 6. veljače ove godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su pripadnici organizirane kriminalne skupine organizirali zakonit dolazak uglavnom državljana Turske u Bosnu i Hercegovinu te zatim njihovo nezakonito prebacivanje u teretnim vozilima preko područja Republike Hrvatske u druge zemlje Europske unije“,

objasnio je direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič i dodao kako je za učinkovitiji rad u području organiziranih oblika krijumčarenja ljudi vrlo važna međusobna suradnja kriminalističke policije te razmjena informacija. Prema podacima slovenskog MUP-a, u 2024. godini slovenska je policija do 6. ožujka 2024. obradila 127 slučajeva (u usporedbi s 32 u istom razdoblju prošle godine) u kojima su uhićena 144 krijumčara ljudi (142 stranca i 2 slovenska državljanina) s 803 ilegalna migranta. Pritvor je određen za 131 krijumčara osoba. Slovenska policija je u 2023. godini obradila 479 slučajeva (242 u 2022.), u kojima je uhićeno 557 krijumčara ljudi (548 stranaca i 9 slovenskih državljana) i 3280 ilegalnih migranata. Pritvor je određen za 514 krijumčara.

Zoran Galić, SIPA

U Republici Hrvatskoj su u završnoj realizaciji kriminalističkog istraživanja uhićena četiri bitna nositelja organizirane kriminalne skupine, dok je u Bosni i Hercegovini uhićeno 10 pripadnika organizirane kriminalne skupine povezane s krijumčarenjem ljudima.

„Mi smo vam pouzdan partner, želimo razvijati našu međusobnu suradnju i podizati je na jednu višu razinu. U svakodnevnoj smo komunikaciji i smatram da ćemo u budućnosti ostvariti još kvalitetnije rezultate“,

izjavio je zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić.

Drugo bitno kriminalističko istraživanje jest „Ruta  23“ u kojem se radilo o krijumčarenju migranata iz Republike Srbije preko Dunava na područje Republike Hrvatske, gdje su krijumčari imali pripremljena skrovišta za prebačene migrante, a potom su ih kamionima i kombijima pokušavali prevesti na odredišta u druge zemlje Europske unije.  Glavni organizatori u krijumčarskoj skupini su državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske, dok su vozači, vodiči i logističari bili državljani Srbije, Hrvatske, Kine, Bosne i Hercegovine i Švedske. Istraživanje je provedeno od strane PU osječko-baranjske u suradnji s PNUSKOK-om i Europolom, a podnijeta je kaznena prijava USKOK-u protiv ukupno osam osoba zbog počinjenja kaznenog djela zločinačko udruženje te zbog počinjenja ukupno 18 kaznenih djela krijumčarenja migranata koja su počinjena u sklopu tog zločinačkog udruženja.

Voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa istaknuo je kako je Europol prepoznao značajno povećanje aktivnosti vezanih uz krijumčarenje migranata na području Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Sloveniji.

„Iz tog razloga smo preusmjerili naša sredstva i učinili ih dostupnima policijskim snagama u regiji. Prepoznali smo da rad u borbi protiv krijumčara migrantima jedino može biti učinkovit s koordiniranijim pristupom, u kojem Europol daje potpunu potporu zemljama članicama i partnerima. Vjerujemo da zaštita vanjske granice uvelike ovisi o suradnji među zemljama, što nam je i svima u interesu, te da ćemo u budućnosti moći razbiti razne organizacije koje se bave krijumčarenjem migranata na rutama u ovoj regiji. Zahvalan sam svim našim parterima na posvećenosti i potpori, a zajednički ćemo uspjeti očuvati sigurnost, pravdu i solidarnost osiguravajući sigurniju budućnost za sve nas“.

“Hrvatska policija radi odličan posao, međutim, jasno nam je da nam je potrebna pomoć drugih zemalja jer samo tako ćemo uspješno rješavati probleme i postići zajednički cilj, a to je da oni koji dolaze u Europu ulaze na regularan način, a da zakonitost toga jamče državne agencije i Europska komisija“,

zaključio je ministar Božinović.

*Photo: MUP RH i MUP RS

** Video: MUP RH

Na inicijativu Hrvatske uskoro će se pod okriljem Europola formirati radna skupina kodnog imena „Zebra“ u kojoj će biti policijski stručnjaci iz nekoliko zemalja i koji će raditi na učinkovitijoj borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo jednu našu inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva ‘Zebra’ koja okuplja policijske stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a pridružili su im se i policijski službenici iz Njemačke“,

rekao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a . Kako je pojasnio Božinović, ta će radna skupina s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijalo onaj dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji.

Godišnji protok ilegalnih migranata u razdoblju 2015.-2024.

Krijumčarenje migranata, naglasio je Božinović, postalo je posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta. Hrvatska policija ove je godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, a do jučerašnjeg dana uhićeno ih je 435.

„To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno niti jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja. Stoga smo prepoznati, i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe“,

ocijenio je Božinović, dodavši kako je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja te da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a.

Naglasio je kako EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo. Upozorava na problem što neke države, među njima Srbija te Bosna i Hercegovina, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka iz smjera Rusije i Turske. Božinović je istaknuo kako se stalno ukazuje na potrebu za jačanjem Frontexa, koji bi se u puno većoj mjeri trebao angažirati i organizirati kako bi bio u stanju vraćati migrante u treće zemlje, dakle one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu ili azil na području Europske unije. Proces jačanja Frontexa ne ide zadovoljavajućom brzinom i to treba promijeniti, smatra ministar Božinović.

Inače, Frontex, agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebala bi do 2027. godine imati 10 tisuća pripadnika, a danas je daleko od toga cilja, ima ih ispod tri tisuće, navodi MUP u na svojim mrežnim stranicama.

Nacionalnost migranata po rutama

Četiri policijska službenika upućena su u utorak, 10. ožujka 2020. godine, u zajedničku operaciju FRONTEX-a „Rapid Border Intervention 2020“. Sukladno zapovijedi glavnog ravnatelja policije Nikole Miline oni će biti angažirani na poslovima zaštite državne granice u Helenskoj Republici. Žurna intervencija na granici u Grčkoj pokrenuta je odlukom FRONTEX-a (Europske agencije za graničnu i obalnu stražu), temeljem zahtjeva Grčke i sukladno odredbama Uredbe o graničnoj i obalnoj straži. Za sada je ovo operacija ograničenog trajanja, koja započinje 11. ožujka 2020.  i završava 6. svibnja 2020. godine. Prema najavama, ovisno o okolnostima na grčko-turskoj granici, zatim logističko-tehničkim kapacitetima na tom području te traženjima Grčke, postoji mogućnost produljenja trajanja operacije kao i proširenja kontingenta policijskih službenika koji sudjeluju u ispomoći.

Područje zajedničke žurne operacije je grčko-turska kopnena granica, gdje će biti upućeno ukupno 100 policijskih službenika iz zemalja članica Unije. Hrvatski policajci za sudjelovanje su odabrani temeljem svog ranijeg iskustva na poslovima zaštite državne granice, poznavanja engleskog jezika, te izvrsne psihofizičke spreme. Njihov boravak u Grčkoj planiran je do 8. travnja 2020. godine, kada će biti upućena sljedeća rotacija policijskih službenika – koji će ondje boraviti do planiranog završetka operacije u svibnju.

MUP RH već nekoliko godina sudjeluje u FRONTEX-ovim operacijama u Grčloj, među ostalim u operaciji „Poseidon Sea“, te „Poseidon Rapid Intervention“, u kojima je sudjelovao s plovilima i posadom.

Danas je u ranim prijepodnevnim satima održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, prva u mandatu predsjednika Zorana Milanovića. Tijekom posjeta Austriji u ponedjeljak, 2. ožujka, Milanović je najavio održavanje ove sjednice zbog krize na grčko-turskoj granici i potencijalnog migrantskog vala:

„Razgovarao sam s premijerom. Sazvat ćemo Vijeće za nacionalnu sigurnost ovih dana, radi svih odluka koje potencijalno treba donijeti. Možda budu potpuno nepotrebne. Moja procjena je – ništa slično onome iz 2015. godine, ali moramo biti pripravni“,

poručio je Milanović iz Beča. Jutros je na sjednici Vlade premijer Plenković rekao da će se razgovarati prije svega o dvije teme:

„Danas u 13 sati imat ćemo sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost u proširenom sastavu. Bitne su dvije teme – tema situacije s ovom epidemijom koronavirusa, i druga tema – pripreme za eventualne radnje koje moramo poduzimati u pogledu migracijskog eventualnoga vala. Tako da ćemo tu temu raspraviti danas u 13 sati“.

Nešto iza 16 sati iz Ureda predsjednika RH odaslano je priopćenje o održanoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje prenosimo u cijelosti.

„Dana 5. ožujka 2020. godine održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost koju su zajednički sazvali Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Članovi Vlade i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestili su o svim aktivnostima koje su poduzete u protekla dva mjeseca u vezi sa suzbijanjem epidemije koronavirusa (Covid‑19) na nacionalnoj razini, kao i na razini Europske unije, s obzirom na ulogu Hrvatske kao predsjedavajuće Vijećem Europske Unije.

Zaključeno je da su sve mjere koje su dosad poduzete bile pravodobne, učinkovite i transparentne. Uza sve aktivnosti vezane za zdravstvo i sigurnost, analizirane su moguće posljedice za financije, turizam i gospodarstvo. Nakon rasprave zaključeno je da sve nadležne institucije nastave s poduzimanjem dodatnih mjera sukladno potrebama, uključujući i redovite sastanke Vijeća za zdravstvo Europske unije.

Predsjednik Vlade izvijestio je o aktivnostima u vezi s potencijalnim razvojem nove migracijske krize na istočno-mediteranskoj/zapadno-balkanskoj ruti s osvrtom na krizu u Siriji i situaciji na grčko-turskoj granici. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova prenio je zaključke s izvanrednog sastanka Vijeća za unutarnje poslove EU-a, kojim je predsjedao.

Podatke o migrantskim kretanjima iznijeli su ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i ministar unutarnjih poslova. Vijeće za nacionalnu sigurnost upoznato je s aktivnostima hrvatske policije u čuvanju državne granice. S tim u vezi razmotrene su mogućnosti pružanja potpore hrvatskoj policiji od strane drugih nadležnih državnih institucija i službi“.

Nije teško uočiti kako se tu radi o najobimnijem priopćenju sa službenog skupa ove vrste u dugo, dugo vremena…

*Photo: Ured PRH

Dolaskom 20 ministara obrane EU u zagrebačku Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu poslijepodne u srijedu, 4. ožujka 2020. godine, započeo je dvodnevni neformalni sastanak ministara obrane EU, jedan od središnjih događaja iz obrambenog sektora tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Kako je u uvodnoj izjavi uoči radne večere najavio domaćin, ministar obrane RH Damir Krstičević, „u ova dva dana razgovarat ćemo o prioritetima u području obrane i sigurnosti EU, zatim o europskoj obrambenoj suradnji, o suradnji NATO-a i EU. Očekujem sadržajnu, konstruktivnu raspravu, i vjerujem da ćemo svojim zaključcima pridonijeti stabilnosti i sigurnosti u Europi“. No s obzirom na posjet visoke europske komisije Grčkoj i grčko-turskoj granici na rijeci Evros/Marici u utorak, 3. ožujka, teme će se kretati puno šire od ovih koje je najavio Krstičević. Osim o pomoći Grčkoj, koju je već ranije ovoga tjedna najavila Ursula von der Leyen, nema sumnje da je jedna od tema i odnos EU prema Turskoj. Prema Krstičeviću, „Mi Tursku vidimo kao prijatelja. Prema tome, vi znate da vrijedi i onaj sporazum između Turske i EU oko i financijskih sredstava, prema tome, i Europa i do sada je pomagala i uvijek je spremna pomagati“.

EU i NATO pogledi

Potvrdio je to u izjavi prije zagrebačkog sastanka i potpredsjednik Europske komisije, te ujedno i visoki predstavnik za vanjsku politiku EU Joseph Borrell, kazavši da dužnosnici Europske unije imaju cijeli niz razgovora s turskim kolegama, uključujući i turskog ministra obrane. Jučer ujutro se predsjednik Europskog vijeća Charles Michel susreo s turskim predsjednikom Erdoganom, no izostale su konkretne europske ponude koje Erdogan očekuje od Bruxellesa. Pomoć koju Turska dobiva od Europske unije zasigurno nije dovoljna, rekao je prije početka sastanka u Zagrebu Joseeph Borrell, „ali nastavljamo s podrškom koliko god možemo“. Borrell je izrazio nadu da neće biti potreban angažman vojske na grčko-turskoj granici, dodajući kako guranje ljudi prema granici nije rješenje ni za koga, jer se time oni samo dodatno ugrožavaju. „Mi želimo nastaviti sa suradnjom, ali ne u smislu da ljudima dajemo nadu i mogućnost prolaska u Europu“, zaključio je Borrell.

Na prvom danu ministarskog susreta sudjeluje i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, koji je na dolasku u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu okupljenim novinarima poručio:

„Veselim se susretu s ministrima obrane EU. Moje sudjelovanje kao glavnog tajnika NATO-a na sastanku ministara obrane EU održava usku suradnju između EU i NATO-a, i to je nešto što je dobrodošlo, ne samo zato što se svi suočavamo s izazovima koji su toliko teški i veliki da se niti jedna institucija ili organizacija ne može s njima nositi sama za sebe nego trebamo raditi zajedno. To vidimo, na primjer, u Siriji – gdje smo vidjeli još nasilja, još indiskriminativnog bombardiranja, i stotine tisuća ljudi koji su primorani na bijeg. To također vidimo i na granici između Grčke i Turske. To nas podsjeća da su migrantska i izbjeglička kriza zajednički izazovi, i da one traže pronalaženje zajedničkih rješenja“.

Stoltenberg je rekao i da će s europskim ministrima obrane razgovarati i o pronalasku miroljubivog rješenja za Afganistan. „U subotu je potpisan mirovni sporazum. Znamo da će daljnji potezi biti teški, ali moramo nastaviti raditi na mirnom rješenju krize u Afganistanu. Talibani moraju poštivali svoje obveze iz sporazuma, moramo vidjeti smanjenje razine nasilja, moramo biti sigurni da radimo korak prema mirnom i pregovorima usuglašenom rješenju“.

Hrvatski naglasci

Sve će se te aktualnosti dodati na već postojeći popis prioritetnih tema, koje je Republika Hrvatska u ovom izazovnom razdoblju pripremila za predstojeći ministarski sastanak u novom EU institucionalnom okviru, te s novom Europskom komisijom koja se tek praktično uigrava. Inače, od četiri prethodno navedena glavna EU prioriteta, Republika Hrvatska kroz civilno-vojnu suradnju (posebno protupožarnu suradnju) sudjeluje u trećem nacionalnom prioritetu („Europa koja štiti“), iako se sektora obrane zapravo najviše tiče onaj četvrti nacionalni prioritet (nazvan „Europa koja je globalno utjecajna“). Unutar njega, Ministarstvo obrane će se službeno zalagati za četiri posebne teme: (1) provedbu obrambenih inicijativa Unije, (2) jačanje suradnje EU-a i NATO-a, (3) razvoj industrijske i istraživačke dimenzije EU obrane, te (4) jačanje napora Unije na području jugoistočne Europe u domeni obrane i sigurnosti.

Kao prvo, misli se raditi na jačanju europske obrambene suradnje, te nastavku već pokrenutih inicijativa – prvenstveno (1) provedbi stalne strukturirane suradnje (PESCO), gdje RH sudjeluje u 6 od ukupnih 46 projekata, (2) uspostavi usklađenog obrambenog planiranja kroz izvedbu Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (CARD), gdje se takve aktivnosti na EU razini nastoji uskladiti s pojedinim nacionalnim postupcima zemalja članica, (3) uspostavi Europskog obrambenog fonda (EDF), koja još uvelike ovisi o predstojećem ugovaranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU, i (4) jačanju vojne pokretljivosti. Sve ove inicijative se trebaju nastaviti provoditi konsolidirano i koherentno.

Kao drugo, pri suradnji EU i NATO misli se inzistirati na boljem povezivanju resursa i napora, na izbjegavanju dupliranja resursa, na transparentnosti međusobnih odnosa, te izgradnji ciljanih sposobnosti, ne bi li se osigurala kontinuirana suradnja i što bolje zajedničko djelovanje EU i NATO saveza. To je posebno važno ako znamo da su 22 države EU-članice ujedno i zemlje iz kruga NATO saveza.

Kao treće, Republika Hrvatska se planira zalagati za jačanje konkurentnosti europske obrambene industrije, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća te istraživačke kapacitete. Posebna se pažnja misli posvetiti i utjecaju predstojećih klimatskih promjena na EU, utjecaju mjera enegetske učinkovitosti, te primjeni novih tehnologija u obrani i sigurnosti. Kroz predstojeći Višegodišnji financijski okvir (2021.-2027.) i Europski obrambeni fond namjerava se stvoriti europski okvir za nacionalne obrambene industrije s osiguranim mjestom i za male te srednje zemlje – uz nastojanje za ravnomjernom raspodjelom sredstava širom Unije.

Kao četvrto, naglasak se smjera staviti na neposredno susjedstvo Hrvatske, u kojem treba podupirati stabilizaciju i sigurnost, posebno po pitanju razvoja sposobnosti odgovora na sigurnosne izazove, uključujući tu i hibridne te kibernetičke prijetnje. Uz širu priču EU proširenja, posebno se planira zagovarati potporu zemljama jugoistočne Europe u izgradnji kapaciteta za strukturirani dijalog, provođenju zajedničkih vježbi i strateškom komuniciranju. Europska unija tu mora biti aktivna, da bi se spriječilo i stvaranje svojevrsnog vakuuma, u koji onda mogu upasti neki neželjeni strani igrači.

*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas su u društvu grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Charlesom Michelom, te predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija obišli grčko-tursku kopnenu granicu, na kojoj je posljednjih dana veliki pritisak migranata s turskog područja.

„Želim reći da smo solidarni s Grčkom. Naš je prioritet očuvati red na grčkoj granici, a time i na vanjskoj granici Europske unije. U potpunosti sam spremna pomoći grčkim vlastima. Sukladno grčkom zahtjevu, FRONTEX je u ovom trenutku spreman poslati na granicu svoj tim za brzi odgovor, jedan veći brod i šest manjih patrolnih brodova, 2 helikoptera, jednu letjelicu, 3 vozila s termovizijskim kamerama, i 130 službenika na morske i kopnene granice. 700 milijuna eura smo spremni izdvojiti za pomoć Grčkoj u obrani granice – od toga je trenutno na raspolaganju oko 350 milijuna eura, dok će preostalih 350 milijuna biti dostupno kroz okvir višegodišnjeg financiranja. Treće, radimo po zahtjevu zaprimljenom od Grčke koja može očekivati i pomoć u vidu medicinskih potrepština, šatora, deka i slično. Ovo nije samo grčki problem na njenim granicama, nego problem EU-a koji ćemo rješavati zajedno, solidarno i odlučno. Oni koji pokušaju razjediniti Europu će se razočarati. Držat ćemo se skupa i pobijediti. Turska nije neprijatelj, a ljudi nisu puko sredstvo za ostvarenje cilja. Toga se svi trebamo sjetiti u nadolazećim danima. Zahvaljujem Grčkoj koja je štit Europe“,

rekla je po zračnom obilasku predsjednica EK von der Leyen. Na grčko-turskoj granici nalazi se oko 13.000 migranata (što je manje od kapaciteta dvorane zagrebačke Arene, u koju može stati 16.500 ljudi) koji iz Turske pokušavaju ući u Europsku uniju, i koji bi u tom slučaju putem tzv. Balkanske rute došli do krajnjih odredišta u zapadnoj ili sjevernoj Europi.

„Pohvalio bih grčkog premijera koji je promijenio politiku Grčke koja ne dopušta ilegalne migracije. Ursula je rekla da je Grčka štit EU-a, a ja to kažem kao premijer zemlje koja je na Balkanskoj ruti. Nama je svima u interesu da grčka granica ostane netaknuta. Sa mnom je došao ministar unutarnjih poslova, koji će sutra predsjedati sastankom ministara EU-a, i to je signal da smo spremni brzo djelovati uz sav financijski doprinos i doprinos FRONTEX-a, o kojemu je Ursula već govorila. Predani smo na svim razinama da riješimo ovu situaciju i da se ne ponovi ono što smo vidjeli 2015. godine. Iz toga trebamo učiti, ostati skupa, držati liniju i pomoći grčkoj vladi“,

rekao je hrvatski premijer Plenković kao ujedno i predstavnik zemlje-predsjedavateljice Unijom tijekom prvih 6 mjeseci ove godine. Sutra će se u Bruxellesu održati i izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova EU, sa samo jednom točkom dnevnog reda – „Migracije i vanjske granice EU“. To će rubno biti tema i sastanka ministara obrane EU, koji sutra počinje u Zagrebu, najavio je premijer Plenković:

„Hrvatska će cijelog ovog tjedna i sastankom ministara obrane, koji će biti u Zagrebu, i sastankom ministara vanjskih poslova, držati ovu temu visoko u fokusu europske politike i našega vodstva i angažmana“.

Vojska na granici?

Po prvi puta od migrantske krize 2015. godine, čini se da je hrvatski državni vrh sve skloniji mogućnosti  da se razmjeste i pripadnici OS RH na hrvatske granice, ne bi li u slučaju potrebe „odbili“ migrantski val. Upravo je o tome jutros govorio i predsjednik Zoran Milanović na svečanoj primopredaji dužnosti između dosadašnjeg i novog načelnika GS OS RH, generala zbora Mirka Šundova i viceadmirala Roberta Hranja.

„Prije 5 godina imali smo veliki migrantski val. To su ljudi – dakle, možda je metafora ‘val’ malo previše mehanička, ali to su ljudi. Toga vjerojatno više neće biti, ali bude li nešto slično – morat ćemo (ja, Vlada, predsjednik Vlade, svi oni koji vode državu i oni koji u tome pomažu) što prije sjesti i dogovoriti što ćemo u situaciji koju ne možemo sasvim jasno predvidjeti“,

rekao je Milanović u svome govoru. No da bi vojska mogla biti razmještena na granici, potrebno je prethodno utvrditi pravila igre, najavio je predsjednik Milanović:

„Moramo jasno donijeti odluku, kada smo već promijenili zakon o angažmanu HV i mogućnosti da HV pomaže policiji u poslovima osiguranja granice, koja su to pravila djelovanja HV-a u neželjenoj situaciji, koji su to ‘Rules of Engagements’ – to nemamo. To može samo ujedinjena i racionalna politika, i stranke političke, i svi oni koji sudjeluju u ovom procesu“.

Ovoga bi se tjedna trebala održati i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, prva u mandatu novoga Predsjednika RH, na kojoj bi pitanje ilegalnih migracija i nadzora granice trebala biti glavna tema. O mogućem angažmanu Oružanih snaga RH na granici govorio je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon Konferencije o vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja se danas i sutra održava u Zagrebu.

Predsjednik Sabora na konferenciji o sigurnosnoj i obrambenoj politici EU (Photo: J.Regović/Pixsell/EU2020)

„Očito je da ako bude potrebe, ako se sigurnosna situacija pokvari, da će Hrvatska vojska doći na granicu. Prije svega želio bih da se takvo što ne dogodi. Volio bih da se ne ponovi ona situacija iz 2015. godine. Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije i prve na udaru su Grčka i Bugarska. Snažna potpora tim zemljama. Ako se počne raditi o desecima ili stotinama tisuća ljudi, tada će Europa sigurno reagirati drugačije nego 2015. godine. Hrvatska će pratiti i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude“,

izjavio je Jandroković, dodavši kako situacija danas i 2015. godine nije ista:

„Europa je i tada 2015. razmišljala o tome kako zaustaviti eskalaciju u samom izvoru krize. Države moraju reagirati, države se moraju štiti. Ne bih rekao da se ovdje radi o licemjerju, već se stvari mijenjaju i sazrijevaju. I 2015. govorili smo o humanitarnom i sigurnosnom aspektu i tada je prevladavao humanitarni aspekt, a sada više prevladava sigurnosni. Hrvatska mora reagirati i štiti svoje. Primarno smo mi Hrvatska i moramo zaštititi vlastite interese“.

Ministar obrane Damir Krstičević potvrdio je da se razmišlja o mogućnosti angažmana Oružanih snaga:

„Hrvatska vojska je spremna pomoći našoj policiji. Jasno, ima zakon, ima procedura, i ako bude potrebe za tim, ako su nove okolnosti, naša zadaća je da naša granica bude sigurna… da štitimo hrvatske nacionalne interese. Ja sam naložio već načelniku Glavnog stožera da pripremi sve potrebne planove. Prema tome, mi smo spremni!“.

Problemi, problemi…

Materija korištenja Oružanih snaga RH pri čuvanju državne granice unesena u Zakon o obrani i Zakon o nadzoru državne granice u ožujku 2016. godine (NN 27/16), usprkos raznim naznakama o manjkavosti planiranih zakonskih rješenja – a nakon brzinskog postupka provedenog jednostrano, bez uzimanja u obzir ikakvih prigovora oporbe, oba su ova propisa i stupila na snagu bez ikakvih detalja nužnih za stvarno funkcioniranje zamišljenog idejnog rješenja.

Naime, kako što smo to sve još tada detaljno razložili, Zakon o obrani je u novom članku 62a, omogućio pomoć vojske policiji u čuvanju državne granice („u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice“). takvu odluku donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike. S druge strane, Zakon o nadzoru državne granice u dopunjenom članku 5 kaže da poslove nadzora državne granice obavlja granična policija, te iznimno (kada Ministarstvo unutarnjih poslova ili predsjednik Vlade RH to ocijeni potrebnim, zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga) OS RH mogu pružiti potporu. Pri tome se za način pružanja te pomoći kaže „na način propisan zakonom kojim se uređuje obrana RH“. Dakle, sve je opisano cirkularno i bez konkretnih detalja, a jedino stavak 4 članka 5 Zakona o nadzoru državne granice donekle pomaže, propisujući da u tom pružanju pomoći pripadnici OS RH imaju postupati po uputama policije.

Ovo prebacivanje iz jedne u drugu ruku očito je ono o čemu su jutros govorili i predsjednik Milanović i ministar Krstičević, koji obojica pozivaju na utvrđivanje pravila i procedura. „Nikad nismo bili u ovoj poziciji da zajedno mi osiguravamo granice. Ima dosta tih pravila, procedura… Ali, ako bude potrebe, mislim da uz jedan razgovor, uz jednu komunikaciju, sve se to da napraviti i učiniti“, ponovio je još jednom Krstičević.

Na tom tragu je i novi načelnik GS OS RH, viceadmiral Robert Hranj, koji također tvrdi da je vojska – uz još potrebne detalje – spremna pomoći policiji:

„Mi  imamo već dulje vrijeme naše planove, operativne planove, u slučaju da nas… da se odluči, da nas politika pita da pomognemo policiji. U skladu sa sadašnjim zakonskim odredbama, Hrvatska vojska može pomoći hrvatsko policiji, MUP-u, kad MUP to zatraži, i naravno… kad mi dobijemo odgovarajuće zapovjedi… kako kažu – u potpornoj ulozi. Potporna uloga može biti vrlo široka, od logistike, prehrane, prijevoza, medicine, smještaja, ishrane, veterinarske pomoći, i tako dalje. Ono što još trebamo dodati, doraditi – što je bilo vaše pitanje – to je, u stvari, odluka – hoće li se vojnicima davati određene ovlasti… jer vojnici, u skladu sa zakonom, nemaju policijske ovlasti. Nemaju ovlasti postupanja prema civilima u doba mira. To je isključiva nadležnost i ovlast policije. Naravno da postoji cijela paleta područja, gdje je Hrvatska vojska uspješno i korisno… može pomoći u ovoj priči, ako do toga dođe“.

Prema važećim zakonima, dodao je Hranj, hrvatskim vojnim postrojbama zapovijedaju vojni zapovjednici koji pak mogu dobivati zadaće od viših, političkih/civilnih šefova (a ne ljudstva policije na terenu). I to je tek dio detalja o kojem bi se u slučaju potrebnog angažmana OS RH morali dogovoriti ministar obrane i ministar unutarnjih poslova.

Trenutno je za eventualne poslove potpore Ministarstvu unutarnjih poslova spremno 2.500 pripadnika OS RH, potvrdio je jutros novi načelnik GS OS RH. Osim što bi vojnici bili razmješteni na kritične granične točke, te bi time možda postigli određeni psihološki učinak, drugog posla za vojsku na granici zapravo nema. Jer poslati tisuću ili dvije ljudi da bi nosili hranu policiji, ili raščišćavali neprohodne šumske i brdske puteve – zapravo je potpuno rasipanje skupog i specijaliziranog resursa bez pružanja ikakvih dodatnih vrijednosti za same Oružane snage. To se dobro vidi i na primjerima susjedne Slovenije i Srbije, gdje su zajedničke patrole s policijom svojedobno predstavljale maksimalni vojni doprinos.

Posljednjih se dana pažnja javnosti u Republici Hrvatskoj uvelike koncentrirala na granicu prema susjednoj Bosni i Hercegovini te Srbiji. No, iako je Ministarstvo unutarnjih poslova RH prilično elegantno riješilo sve terenske izazove, moglo se tu čuti i priče o nekakvoj invaziji migranata koja samo što nije krenula. Sve su te teorije u posebno velikom raskoraku s informacijama koje se o ukupnim kretanjima fenomena ilegalnih migracija vidi u objavama agencije Frontex, koja nadzire vanjske granice čitave Europske unije.

Naime, kako objavljuje Frontex prije desetak dana, tijekom prvih devet mjeseci 2018. godine broj ilegalnih prelazaka granica putem glavnih migracijskih ruta u prostor EU smanjio se za trećinu u usporedbi sa stanjem od prije godinu dana – na ukupno oko 100.000 zabilježenih ilegalnih migranata, prvenstveno zbog smanjenja pritiska na rutu preko Centralnog Mediterana. U rujnu 2018. godine, oko 12.900 ilegalnih prelazaka detektirano je na glavnim rutama u Europsku uniju, što je 21 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Zapadni Mediteran

Ilegalne migracije preko Zapadnog Mediterana 2008. – 2017. godine

Već treći uzastopni mjesec migracijska ruta preko Zapadnog Mediterana obuhvaćala je oko pola ukupno zabilježenih ilegalnih ulazaka u prostor EU. Broj migranata koji su tom rutom stizali do Europe dostigao je brojku od gotovo 6.500 u rujnu, što je oko četiri puta više nego u istom mjesecu prošle godine. U prva tri kvartala 2018. godine zabilježeno je oko 35.500 ilegalnih prelazaka na ruti kroz Zapadni Mediteran, što je gotovo dvostruko više nego što je bilo zabilježeno u istome periodu prošle godine. Maroko, Gvineja i Mali su područja s kojih je ove godine bio zabilježen najveći broj migranata na ovoj ruti. Ljudi iz država podsaharske Afrike predstavljaju više od tri četvrtine svih migranata na Zapadnome Mediteranu.

Središnji Mediteran

Ilegalne migracije preko Središnjeg Mediterana 2008. – 2017. godine

Broj migranata koji su u Europu pristigli preko rute u Središnjem Mediteranu u rujnu 2018. godine opao je na oko 900, što je smanjenje od oko 85 posto prema rujnu 2017. godine. Ukupan broj migranata detektiranih na ovoj ruti u prva tri kvartala 2018. godine opao je na oko 20.900, što je oko 80 posto manje nego u istom periodu 2017. godine. Za ovu godinu su Tunižani i Eritrejci bili najzastupljeniji na ovoj ruti, i zajedno su predstavljali više od trećine svih ovdje zabilježenih migranata. Uz njih su tu prolazili i građani Sudana, Pakistana i Nigerije.

Istočni Mediteran

Ilegalne migracije preko Istočnog Mediterana 2008. – 2017. godine

U rujnu 2018. godine, broj ilegalnih migranata koji su se kretali rutom preko Istočnog Mediterana iznosio je oko 5.400 ljudi, što je oko 25 posto manje nego u rujnu 2017. godine. No, zbog primjetnog povećanja broja ilegalnih prelazaka na kopnenoj granici s Turskom tijekom proteklih mjeseci, ukupan broj migranata zabilježenih na ruti preko Istočnog Mediterana u prvih devet mjeseci 2018. godine porastao je za oko 40 posto, odnosno na oko 40.300 migranata. Najveći broj ilegalnih migranata na ovoj ruti tijekom tekuće godine bili su državljani Sirije i Iraka, iako su već drugi mjesec po redu Afganistanci sačinjavali većinu pristiglih na mjesečnoj razini.

Zapadni Balkan

Ilegalne migracije preko Zapadnog Balkana 2009. – 2017. godine

Kako navodi Frontex, glavna migracijska ruta na Zapadnom Balkanu, preko Srbije u Mađarsku i Hrvatsku, i nadalje bilježi mali broj ilegalnih migranata. Ipak, paralelna ruta preko Albanije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine, kao i preko Srbije u Bosnu i Hercegovinu, svjedoči nastavku migracijskoga pritiska. U prva tri kvartala 2018. godine tu je zabilježeno ukupno oko 3.400 ilegalnih prelazaka granice, od čega su glavninu predstavljali građani Afganistana i Pakistana, uz još nešto građana Irana, Kosova i Turske.

A kakvi su podaci iz Hrvatske?

U emisiji “Otvoreno” na HTV1, emitiranoj u četvrtak 25. listopada 2018. godine, čule su se nešto više, ali također još ne i zabrinjavajuće brojke. Dok se iz Isusovačke službe za izbjeglice ukupan broj migranata u Bosni i Hercegovini procijenio na između 5 i 7 tisuća osoba, o pritisku na granicu RH detaljnije je podatke iznio Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu pri MUP RH: “Ove godine, povećanje od otprilike… točno 31 posto, za prvih devet mjeseci je to riječ o 4.700 ilegalnih prelazaka koje bilježimo“. On je tu opisao i tijek događanja na granicama, koja su mediji i dio javnosti posljednjih dana percipirali kao krizu:

“Indikativno je da se usklađena akcija po izbjegličkim centrima dogodila u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, i da smo mi pred tri dana… četiri dana sada, dobili informaciju da se šire vijesti, lažne, dezinformacije – da će Hrvatska otvoriti granice, i da se priprema određeni broj migranata da bi došli na granice i probijali granične prijelaze. Oni su bili – otprilike 400 migranata, na graničnom prijelazu Bajakovo… ispred graničnog prijelaza Bajakovo, dakle, sa strane Srbije, na Batrovcima. Bili su… otprilike isti takav broj, na graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo… sa bosanske strane, u Izačićima. I, ovaj broj, koji je još uvijek… tamo na graničnom prijelazu Maljevac, tamo je varirao od 150 do 300 ljudi. Akcijom, i suradnjom sa srbijanskom policijom migranti su maknuti u prihvatni centar, ovi koji su bili na Batrovcima. Suradnjom sa Graničnom policijom BiH, ovi koji su bili na graničnom prijelazu Izačić-Ličko Petrovo Selo su maknuti… a ova grupa na Maljevcu… nekako mi se čini, najagresivnijih migranata, je ostala tamo“.

Ničeno je opisao i kako se MUP RH nosi sa ovim izazovom:

“Jedna od taktika i je da se veće grupe migranata pojave na određenom mjestu, ne samo sada – i inače koriste takvu istu taktiku, da bi onda na bokovima pokušali proći. Međutim, mi smo jako dobro organizirani, brojni… i podatak koji je kazan i u prilogu, a vrijedi ga ponoviti je – zahvat u te krijumčarske aktivnosti je ove godine 60 posto veći… 59 posto veći, i imamo 395 krijumčara uhvaćenih, koji su krijumčarili migrante. Dakle, tu smo uspješni ne samo u zaštiti granice, nego i po dubini“.

A ako se netko pita kako je to sve tako moguće, i to je objasnio Zoran Ničeno, ističući:

“Hrvatska komparativna prednost je to da imamo brojnu graničnu policiju. Dakle, hrvatska Granična policija je otprilike 6.500 policijskih službenika – brojnija od Srbije, BiH i Makedonije zajedno. Dakle, to je jedna respektabilna snaga za zaštitu granice. Uz to, fleksibilnost hrvatske policije je u tome da se koriste… dakle, onaj dio ukupne policije… koriste se i ostale policijske snage, prvenstveno Interventna policija. Imali ste priliku, vidjeti da, na samoj crti graničnoj, na tom mostu, na Maljevcu, je ekipirana Interventna policija, koja je sa zaštitom… štitovima, i tako dalje… Iako postoji i takva zakonska mogućnost, kao i u većini europskih zemalja, da vojska pruža potporu – u ovom trenutku, zaista, nema potrebe, jer je brojnost policije velika“.

O svemu tome i sjednica VNS-a

Za to vrijeme, još se čeka usuglašavanje nadležnih i oko sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju je 25. listopada prilikom svečanog otvorenja Caritasove “Kuće za mlade” u Zagrebu zatražila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović riječima: “Sad već ima puno tema o kojima bismo trebali razgovarati, primjerice migrantskih pitanja, iako policija sve drži jako dobro pod kontrolom, stanje u Bosni i Hercegovini i susjedstvu”. No, to ne bi trebalo izazvati neku javnu zabrinutost – “Pa gledajte… pa mora se održati Vijeće za nacionalnu sigurnost, prije ili kasnije. Kao što sam rekla, ona bi se trebala održavati četiri puta godišnje, prema dogovoru. I, nemojte… ako se održi Vijeće za nacionalnu sigurnost smatrati da je došlo do nekakvog izvanrednog stanja u državi“, zaključila je Grabar Kitarović, dodajući o terminu skupa: “Pa, ja neprestance predlažem… i, zapravo, predložila sam šefici Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, jer oni bi trebali iskoordinirati sve nas, da se nađemo na jednoj sjednici. A, vjerujem da će to biti čim uspijemo uskladiti naše termine“.

O tom terminskom usklađivanju je onda svoje rekao i premijer Andrej Plenković, 26. listopada u okviru intervjua za HTV: “Nismo još usuglasili termin sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. O tome ćemo razgovarati početkom idućeg tjedna kad se vratim u Zagreb. Vidjeli ste i sami da boravim u Srednjoj Dalmaciji već tri dana, a nakon toga slijedi put u Kinu… Tako da, ukoliko bude vremena, možda to bude idućeg tjedna, a možda i za jedno petnaestak dana“. Pri tome, na ovoj bi sjednici zapravo moglo biti riječ o poprilično širokom rasponu tema, od migranata pa sve do domaćih afera o krivotvorenju dokumenata (tzv. “Afera SMS”) ili curenja informacija iz pravosudnoga sustava – “Koje god teme trebaju biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, i ja i svi članovi Vijeća smo spremni o njima razgovarati“, zaključio je Plenković u razgovoru za Dnevnik, održanom u slavnom hvarskom kazalištu.

Na pitanje o situaciji s migrantima premijer je odbio usporedbu s migrantskim valom od prije nekoliko godina: “Onaj, kakav je bio 2015. i 2016. – vodite računa da je tada došlo do ogromnoga izbjegličko-migracijskoga vala, od između 600 i 700 tisuća ljudi, koji su prolazili istočnomediteranskom i balkanskom rutom. U međuvremenu se intenzitet prolazaka na toj ruti smanjio za 98 posto. Zajedno smo sa drugim partnerima Unije ojačali zaštitu vanjskih granica. Dakle, prije svega granice Grčke i Turske, uz jasan i čvrsti dogovor kojeg i RH poštuje, a on podrazumijeva i financiranje troškova izbjeglica koji se nalaze u Turskoj. Mi ćemo početkom ove godine do kraja isplatiti tranšu od 6 milijuna EUR, koja je dio hrvatski, s obzirom na našu veličinu i ekonomsku snagu. Druge zemlje plaćaju puno više. Jačamo naše kapacitete kontrole granica i sprečavanja ilegalnih migracija. Kao što znate, imamo više od 6.300 graničnih policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu, u okviru priprema za Schengen digli smo naše sposobnosti, u tehničkom smislu, na puno višu razinu, surađujemo s policijama susjednih država, kao što je trenutno slučaj s BiH na prijelazu Maljevac. U konstantnoj je komunikaciji i Ministar Božinović, i sa svojim kolegom u BiH, ali i s nadležnim povjerenikom Europske komisije, gospodinom Avramopoulosom”, objasnio je Plenković.

Ovih dana 3 pripadnika HRM-a uputiti će se u međunarodne operacije – već danas u operaciju „Resolute Support“ u Afganistanu idu bojnik Nenad Bikić i stožerni narednik Vinko Ernest Maretić, dok će se narednih dana put Mediterana otisnuti poručnik bojnog broda Ivan Rumora. Pbb Rumora ujedno je i prvi pripadnik OS RH koji će sudjelovati u od Sabora nedavno odobrenoj operaciji „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“ u južnom Mediteranu ispred obala Libije. Kako je u nedavnom intervjuu za Obris.org najavio zapovjednik HRM kontraadmiral Predrag Stipanović, Hrvatska će za početak u Operaciji Sophia djelovati sa svojim stožernim osobljem, pa tako pbb Ivana Rumoru čeka dužnost na brodu pri Zapovjedništvu snaga operacije. To mu je prvi angažman u nekoj međunarodnoj operaciji, a u nju odlazi s dužnosti zapovjednika ophodnog broda OB-04 iz 2. Divizijuna Obalne straže RH.

Operacija Sophia – dileme i rasprave

Angažman OS RH u EU-operaciji Sophia Hrvatski je Sabor bez previše razmišljanja odobrio krajem lipnja ove godine, kada i angažman u operaciji „Inherent Resolve“ u Iraku, te sudjelovanje u sklopu jačanja prednje prisutnosti NATO-saveza na istoku Europe, u Poljskoj i Litvi. Upravo ovo posljednje preuzelo je cijelu saborsku raspravu o novim međunarodnim misijama za OS RH, pa se o angažmanu u Mediteranu i Iraku nije izreklo gotovo ništa. Za to vrijeme su se u Europskoj uniji vodile žustre polemike o budućnosti te do sada vrlo kontroverzne operacije.

Već prilikom pokretanja operacije 2015. godine, nije se uspio postići dogovor o kontroli krijumčarskih brodova u libijskim vodama i naročito u libijskim lukama, pa je privremeno taj cilj odgođen, a krijumčari su otkrivani, kao i do tada, u vodama središnjeg Mediterana. Također, i drugi cilj operacije – obuka libijske Obalne straže – počeo je sa zakašnjenjem. Pa brodovima i snagama koje sudjeluju u operaciji nije preostalo ništa drugo nego da rade ono što rade i brodovi u drugim operacijama i misijama na tom području – detektiraju krijumčarske brodove i spašavaju migrante iz Afrike. I u tome je Operacija Sophia uspješna – snage angažirane u toj operaciji spasile su ili su pomogle u spašavanju između 33.000 i 40.000 ljudi tijekom protekle dvije godine. No zato su talijanskim vlastima predale tek 110 potencijalnih trgovaca ljudima, i neutralizirale 470 plovila. Tijekom posljednjih godinu dana, otkad je počela obuka libijske Obalne straže, obuku koju provode EU-vojnici prošlo je tek 136 Libijaca.

Sredinom srpnja o Operaciji Sophia na temelju vlastitog izvješća raspravljao je britanski House of Lords, točnije tamošnji parlamentarni Pododbor za vanjske poslove EU. Kao prvo, njihov je zaključak bio da je Operacija Sophia podbacila u postizanju svojih zadanih ciljeva – u ometanju i onemogućavanju trgovačkog modela krijumčarenja ljudima i pripadajućih krijumčarskih mreža u južnom i središnjem Mediteranu. Druga, neželjena posljedica uništavanja krijumčarskih plovila bila je da su se krijumčari prilagodili, i počeli slati migrante na Mediteran u neprikladnim i nesigurnim plovilima, što je rezultiralo s još više smrti na moru. Samo u 2016. godini broj prijavljenih smrti na središnjoj mediteranskoj ruti povećao se za 42%, dok je do sredine srpnja 2017. zabilježeno 2.150 žrtava. I treće – politički i sigurnosni uvjeti u Libiji zasigurno se neće dovoljno poboljšati kako bi omogućili djelovanje snaga EU na libijskome kopnu ikada. Jedan od preduvjeta smislenog djelovanja EU na teritoriju Libije je jedinstvena libijska vlada (koje sada nema), a koja bi bila u stanju osigurati smisleno djelovanje protiv krijumčarenja ljudi na kopnu, no u House of Lords nisu uvjereni da će se to ikada dogoditi, pa je i samim time Operacija Sophia, s ranije postavljenim ciljevima, potpuno besmislena. Preporuke članova Pododbora za vanjske poslove EU bila je ne-obnavljanje mandata Operaciji Sophia, te orijentacija na pružanje humanitarne pomoći migrantima u prikladnijim, civilnim plovilima. „Ubuduće bi se akcije Ujedinjene Kraljevine i EU trebale fokusirati na onemogućavanje krijumčarenja ljudima na samom izvorištu, kao i u tranzitnim zemljama, kao i na podršku održivom ekonomskom razvoju i dobrom upravljanju u zemljama polazišta“, zaključak je britanskom parlamentarnom pododbora.

Ovo se izvješće poklopilo s ranijim izvješćem Amnesty Internationala pod nazivom „Savršena oluja“ , koji je zaključio kako „bezobzirne operacije EU uništavaju najsigurnije brodove krijumčara na Mediteranu“, uzrokujući više smrti među izbjeglicama i migrantima. Preporuke AI bila je da bi se Europske unija trebala vratiti na ranije strategije zaštite i spašavanja. Uništavanje i zapljene krijumčarskih brodova dovele su do toga da su krijumčari umjesto drvenih plovila ponovno počeli koristiti gumenjake, koji često nemaju dovoljno goriva, nemaju pojaseve za spašavanje, kao ni satelitskih telefona za poziv u pomoć, pa time migranti gotovo da nemaju nikakve šanse za dosezanje europske obale bez pomoći europskih spasilaca, zaključio je Amnesty International. Zato su se ministri vanjskih poslova EU dosjetili spasonosnog rješenja – sredinom srpnja dogovorili su se da će EU limitirati prodaju gumenih plovila i vanbrodskih motora Libiji, te da zemlje-članice EU mogu zabraniti prodaju gumenjaka Libiji, ne bi li obeshrabrili krijumčare. Ove će se mjere primjenjivati i na gumena plovila i motore kojima je EU samo tranzitno područje, i to svaki put kada postoji opravdana sumnja da se ta sredstva neće upotrebljavati za npr. ribolov ili neku drugu zakonito djelatnost.

U prvoj polovici 2017. godine, do Italije je došlo oko 73.000 izbjeglica, što je 14% više nego u istom razdoblju prošle godine. No one druge brojke mogle bi biti još i veće: „S 2,5 smrti na svakih 100 ljudi koji pokušaju prijeći Mediteran, 2016. godine bila je najsmrtonosnija godina otkad izbjeglice i migranti prelaze rutu središnjeg Mediterana. Prema trenutnim podacima, smrtnost u 2017. mogla bi biti jednako visoke, ako ne i viša“, upozorio je Amnesty International. Prema njihovom uvidu, sudjelovanje libijske Obalne straže u EU-operacijama ne funkcionira, a zabilježeni su i slučajevi silovanja i seksualnog nasilja koje su nad migrantima počinili libijski vojnici, kao i otuđenje novaca i mobitela.

No u Bruxellesu se s tim zaključcima nisu složili – štoviše, 25. srpnja na zasjedanju Eruopskog vijeća izglasano je produženje mandata. Time će „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“ trajati najmanje još do 31. prosinca 2018. godine. Vijeće je donekle izmijenilo mandat operacije, te je kao nove ciljeve zadalo: (1) uspostavljanje mehanizma praćenja pripadnika libijske Obalne straže koji su prošli obuku, kako bi se osigurala dugoročna učinkovitost obuke i osposobljavanja, (2) provođenje novih nadzornih aktivnosti i razmjena informacija o ilegalnoj trgovini i izvozu nafte iz Libije, te (3) jačanje mogućnosti za dijeljenje informacija o krojumčarenju ljudima s policijskim i pravosudnim tijelima zemalja-članica EU, FRONTEX-om i EUROPOL-om. Po donošenju novih ciljeva, u Bruxellesu i u Rimu, gdje je smješteno zapovjedništvo Operacije Sophia, započelo se s revizijom operativnog plana i implementacijom novih mehanizama za praćenje aktivnosti libijske Obalne straže i Mornarice nakon provedene obuke. U takvim okolnostima i Republika Hrvatska započinje svoj angažman u „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“, obećan još prošle godine.