Kako već više dana traje olujno nevrijeme s ekstremnim kišama, iznimne količine padalina uzrok su poplavama u istočnim dijelovima kontinentalne Hrvatske i nekoliko susjednih država. Tim su povodom prije dva dana na teren otposlane i postrojbe Hrvatske vojske, o čemu smo pisali i na stranicama portala Obris.org. No, što je nova na terenu, i gdje su to problematične točke koje prijete imovini i životima građana?

Kako stvari stoje, najviše se pogođenim našlo šire područje sliva rijeke Save – kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim državama. U Hrvatskoj, očigledno su se ekstremne padaline ograničile na prostor Požeštine, uključujući tu i slivno područje rijeke Orljave. Uz ovaj vodotok, s naglaskom na prostor grada Pleternice, bile su aktivirane tzv. “Namjenski organizirane snage 1” (NOS1) sastavljene od ukupno 111 ljudi i 9 riječnih čamaca. To je očito bilo dovoljno, jer se danas na tom području bilježi i određeno smirivanje situacije. Spomenimo da je to područje u kojem je bilo evakuacija – kod Požege je zbog izlijevanja Orljave domove moralo napustiti 500 osoba, a u Lipiku njih 50 – dok je tu i dalje niz cestovnih i željezničkih pravaca u prekidu. No, to nipošto ne znači da je opasnost gotova.

Opasnost teče Savom na istok

Ono što zabrinjava je stanje na Savi. Kao prvo, problem predstavlja Una, rijeka koja se kod Jasenovca u Savu ulijeva s juga – u kraju koji je i prije tek koji mjesec bio poprištem poplava. Tijekom posljednjih sati Una opet rapidno raste, budući se još jučer iz korita izlila njena pritoka Sana (koja dolazi iz smjera Prijedora i u Unu se ulijeva kod Bosanskog Novog). Riječ je o vodnome valu koji sa zapada Bosne i Hercegovine tek putuje u smjeru Save – na čijem je putu u Hrvatskoj Kostajnici izmjereno 450 centimetara vode, te je onda proglašeno i izvanredno stanje. No, još su veći problemi kada se od ušća Une po Savi krene nizvodno.

Zapadni dio poplavama pogođenog toka Save

Utok Vrbasa u Savu, nasuprot hrvatskoga mjesta Davor, još je jedna točka koja ovih dana podiže opasnost od poplava u nizvodnim krajevima Save. Naime, još prije nekoliko dana Vrbas se razlio oko Banja Luke, gdje se utok njegove pritoke Vrbanje na rubu tog grada opisivalo kao više sličan jezeru, nego spoju dviju rijeka. Nakon zatvaranja niza prometnica i propasti barem tri mosta, jučer se moglo čuti da je vodostaj Vrbasa na hidrološkoj stanici Banja Luka, kod Gradskog mosta, iznosio 640 centimetara – što je i maksimalni ikad zabilježeni vodostaj na ovoj hidrološkoj stanici. Ovo je bujanje rezultat obilnih kiša u srednjoj Bosni, gdje se na rijekama Vrbas i Lašva formirao vodni val koji je do danas ujutro prošao prostor Banja Luke i prešao put Save. Mjesto Srbac, smješteno na ušću Vrbasa u Savu s BiH strane, već je nekoliko dana djelomično pod vodom. Ondje je pod vodom oko dvije tisuće hektara zemljišta, blokirano je oko 230 kuća, a više od 25 obitelji evakuirano je čamcima.

Nakon Vrbasa, u Savu s lijeve strane utječe Orljava, koju smo već spomenuli – i koja je svoj doprinos poplavama već dolila u Savu. Dalje nizvodno, u Savu se prije Slavonskoga Broda s BiH strane još ulijeva i rijeka Ukrina, za koju se moglo čuti kako je iznimno visoka, ali bez točnijih podataka o količini vode koja njome dopire u Savu – zasigurno dodajući vodnome valu iz Orljave, koji je proteklih dana pustošio Požeštinom. U Slavonskome Brodu su od noćas na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, a očekuje se i proglašenje izvanrednog stanja, budući je još jutros u devet sati Sava dosegla 905 centimetara – dvadeset centimetara više od dosad ukupno najvišeg izmjerenog vodostaja. Zbog te izvanredne situacije održana je i sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje grada Slavonskog Broda, na kojoj je gradonačelnik Mirko Duspara u svrhu obrane od poplava aktivirao raspoložive jedinice civilne zaštite, kao i ljudstvo, mehanizaciju te opremu svih gradskih trgovačkih društava. No, ondje je stanje stvarno kritično – budući da Sava u Slavonskome Brodu već više od dva dana neprekidno raste, tako da je u 22 sata dostigla rekordnih 938 cm, tek s laganom naznakom usporavanja daljnjeg rasta vodostaja.

Ova iznimna navala vode zamjetna je i uz četrdesetak kilometara vodotoka Save nizvodno od Slavonskoga Broda – gdje se posljednjih sati sve više čuje o opasnosti od prelijevanja rijeke preko nasipa u Oprisavcima (oko 15 kilometara istočno od Broda), ali i dalje nizvodno – kod Jaruge i Sikirevaca (oko 35 kilometara zračne linije istočno od Slavonskoga Broda). No, tu tek dolazimo do središta aktualnih napora hrvatske borbe protiv poplava – do prostora Šamca, gdje se u Savu s njene desne strane ulijeva rijeka Bosna. Upravo je Bosna vodotok o kojem se mnogo čulo proteklih dana u vijestima iz Bosne i Hercegovine – budući se na toj rijeci nalaze i Zavidovići, Maglaj i Doboj, sve mjesta radikalno pogođena poplavama proteklih dana.

Šamac – današnja kritična točka

Jučer i danas je fokus protupoplavne zaštite u Hrvatskoj bio koncentriran kod Slavonskoga Šamca, nasuprot Bosanskome Šamcu i utoku rijeke Bosne u Savu. Na tom je mjestu još jučer bila uposlena glavnina vojnih snaga tzv. NOS2, a to je područje danas ujutro za mjesto protokolarnoga posjeta odabrala i svita velikodostojnika – predvođena premijerom Zoranom Milanovićem, ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i generalnim direktorom Hrvatskih voda Ivicom Plišićem. Pri tome, visina Save je kod Slavonskoga Šamca krenula rasti tijekom četvrtka, da bi svoj vrhunac dostigla danas oko 13 sati, kada je s 891 cm vodostaj oborio i dosadašnji povijesni rekord iz 1970. godine. Od tada Sava polako opada, da bi u 22 sata bila na još uvijek izvanredno visokih 884 cm (preko 4 metra više nego sredinom dana u srijedu 14. svibnja ove godine).

Središnji dio poplavama pogođenog toka Save

Na potezu Save koji slijedi – od Slavonskoga Šamca do Županje, na samo oko 17 kilometara zračne linije, Sava meandrira i raste sve od 14. svibnja. Početkom jučerašnjeg dana vodostaj Save u Županji iznosio je 869 cm, da bi onda dalje rastao sve do danas u podne. Tada je vodostaj dostigao 1168 cm i onda je Sava kod Županje krenula stagnirati, što možda ima veze s čitavim nizom probijanja savskih nasipa između Slavonskog Šamca i Županje, do kojih je došlo s BiH strane (među ostalim i kod naselja Grebnice i Domaljevac). Ipak, posljednjih jedanaest sati stagnacije vodostaja nije promijenilo mnogo na opisu posla pripadnika OS RH iz sastava tzv. NOS3, kojih je 60 bilo raspoređeno u Županji.

Nažalost, u prostorima Vukovarsko–srijemske županije nizvodno od Županje nije tijekom današnjega dana moglo biti riječi ni o kakvome stagniranju stanja, budući je i tu došlo do niza pucanja savskih nasipa – prvo oko 11 sati na bosanskoj strani, između Batkovića i Rače, od kuda je vodeni val onda krenuo teći put Bijeljine, pokrenuvši evakuaciju više od 10 tisuća ljudi.

————————–

————————–

No, onda su na red došli i nasipi na hrvatskoj strani. Naime, danas oko 16 sati pukli su savski nasipi na više mjesta nizvodno od Županje – prvo kod Račinovaca, Rajevog Sela i Gunje. Iz tog šumovitog kraja Hrvatske, nedaleko granice sa Srbijom, evakuirano je oko 1300 od ukupno oko 7000 stanovnika – prvenstveno put Županje, Cerne i Gradišta. O hitnoj pomoći ovome kraju moglo se danas čuti i od generala Drage Lovrića, načelnika GS OS RH:

“Nakon što smo dobili informaciju da je probijen nasip u Rajevu Selu i da je 200 ljudi odsječeno od ostatka svijeta, temeljem odluke ministra obrane Ante Kotromanovića, na područje ugroženo poplavama upućen je jedan helikopter HRZ i PZO-a, specijalna ekipa sa čamcima, te Riječna bojna sa četiri čamca koji će pomoći u evakuaciji stanovništva“.

Ipak, to je bio tek početak problema, budući je tijekom večernjih sati do proboja nasipa došlo i u području mjesta Bošnjaci, dok nasipi oko grada Županje navodno i dalje odolijevaju visokim vodama. Čitavo ovo područje, zajedno sa na sigurno evakuiranim građanima večeras je pohodio i premijer Zoran Milanović, ovoga puta u društvu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

Na napise o navodno žurnoj evakuaciji Škole vojne policije u Kabulu, gdje se, prema navodima medija, hrvatski mentorski tim povukao zajedno sa svojim partnerima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, reagirala su, uz MORH, još 2 od 5 nadležnih ministarstava obrane.

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine priopćilo je tijekom jučerašnjeg dana da se 6 instruktora Vojne policije Oružanih snaga BiH upravo vraća kući nakon odrađene 6-mjesečne službe u Školi Vojne policije u Kabulu (Afganistan). „Instruktori su bili upućeni na izvršavanje navedene misije u okviru NATO misije obučavanja Afganistanske Nacionalne Armije, a kao rezultat obveza proisteklih iz Memoranduma o razumijevanje Američko-jadranske povelje (A-5 plus) na čelu sa SAD i zemljama potpisnicama: Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Hrvatska i Makedonija. Druga rotacija instruktora Vojne policije OS BiH upućena je 1. rujna 2012. godine u Školu Vojne policije u Kabul, i otpočela je s izvršavanjem dodijeljene misije“, poručuje Ministarstvo obrane BiH.

Ministarstvo obrane Crne Gore još je škrtije na riječima. „Dva pripadnika 5. kontingenta Vojske Crne Gore, koji su bili angažirani u Vojnopolicijskoj školi u Kabulu, 19. rujna redovnim planiranim transportom napustili su teritorij Afganistana i nalaze se na putu za Crnu Goru. Ni u jednoj fazi pripreme i samog transporta sigurnost crnogorskih vojnika nije bila ugrožena“, piše u priopćenju Ministarstva obrane Crne Gore. Na kraju se još dodaje da ni ostali pripadnici Vojske CG u misiji ISAF u Afganistanu, koji se nalaze u bazama Pol-e-Khomri i Mazar-e-Sharif, nisu ugroženi, te izvršavaju redovne zadaće bez problema.

Mediji u ove dvije zemlje primijetili su i popratili priču načetu jučer ujutro u hrvatskome tisku, pa otuda onda vjerojatno i službena reagiranja tamošnjih vlasti. Kako se ostala ministarstva obrane spomenuta u temi (Albanija, Makedonija i Slovenija) izgleda nisu našla suočena s upitima svojih domaćih medija, nisu se smatrala potrebnim osvrtati ni na pisanje hrvatskih dnevnih novina koje je pokrenulo čitavu temu.

Ministarstvo obrane priopćenjem je reagiralo na današnji tekst u jednim dnevnim novinama o „opasnom izvlačenju“ pripadnika OS RH iz Afganistana. U priopćenju se kaže da su spomenutim helikopterom Afganistanskih snaga sigurnosti „pripadnici hrvatskog zrakoplovnog mentorskog tima u dva leta prevezli pripadnike mentorskog tima iz Škole vojne policije u Kabulu na aerodrom“. Pritom nije bilo ni žurnosti ni panike jer, kaže MORH, „ovakav način prijevoza planiran je unaprijed, odnosno dva dana prije samog prevoženja, te se ne radi o nikakvoj ‘evakuaciji i spašavanju iz opkoljene vojne baze’, već o redovnom transportu“. Iz sigurnosnih razloga, umjesto cestovnim pravcem hrvatski vojnici otišli su iz Kabula helikopterom: „Istina je da se u početku razmatrala mogućnost prijevoza helikopterima vojske SAD-a iz baze u Bagramu, ali je isto otkazano zbog unaprijed planiranih obveza američke vojske“, priopćuje MORH.

U ovoj priči riječ je o pripadnicima 19. kontingenta Hrvatske vojske, koji su završili misiju u Afganistanu, a većina njih već u Kirgistanu čeka povratak u Hrvatsku. Cijeli bi kontingent  u Lijepoj našoj trebao biti do kraja mjeseca rujna.

No, već danas ujutro, stanje izgleda bitno drugačije. Za to je dovoljno otvoriti svježe dnevne novine – i vidjeti naznake prekjučerašnje drame.

Relativno izdvojena baza Julien u južnim predgrađima Kabula, nedaleko ruševina bivše kraljevske palače Darul Aman

O čemu se tu radi? O Školi vojne policije, projektu u Afganistanu na koji je RH posebno ponosna. Ta je institucija smještena nedaleko Kabula, u vojnome kompleksu zvanom “Camp Julien”, na jugu grada. Riječ je o ponešto izdvojenome mjestu, do kojeg zna biti problem doći kad sigurnosna situacija pređe “u crveno”. Također, riječ je o kompleksu koji nije neposredno vezan uz neko veće čvorište zapadne vojne logistike (recimo, aerodrom), već u svom okružju ima više lokalnih vojnih instalacija – budući i sam dobrim dijelom služi obuci i radu pripadnika tamošnjih vojnih postrojbi. Upravo je posljednjih mjeseci i bila u tijeku predaja čitave te škole u ruke i na upravljanje afganistanskim vojnim snagama.

A u utorak se, navodno, skupina međunarodnih vojnika, vjerojatno predvođena hrvatskim brigadirom Željkom Akrapom, ondje našla odsječena od glavnine međunarodnih snaga, u objektu koji izgleda da i nije baš na dulji rok obranjiv raspoloživim savezničkim i lokalnim kapacitetima. I onda je, opet navodno – budući da od Ministarstva obrane nema ni glasa – izvedeno njihovo evakuiranje iz zraka. Pri tome se govori o stanju opasnosti koje nije dopuštalo slanje kopnene kolone oklopnih vozila, već gotovo da se tražilo “dobrovoljce” spremne letjeti u napetoj situaciji.

I tada, tko je evakuirao Školu vojne policije – hrvatski “ponos” projekt, u kojoj smo surađivali i s većim brojem vojnika iz regije (okupivši ondje i vojno osoblje iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Slovenije)? Pa, ako je vjerovati medijima – to su odradili pripadnici HRZ i PZO, inače također hrvatski instruktori lokalnih zrakoplovnih snaga, koji su 38 “zaglavljenih” u dva leta prebacili na prostor mega-baze Bagram.

Riječ je navodno bila o letu iznad grada, posebno opasnome s obzirom na praktično nikakvu oklopljenost helikoptera Mi17, posuđenog od Afganistanaca, i izloženost svakolikim mogućim napadima pri operiranju na takvim malim visinama. Uglavnom, izgleda da je sve prošlo dobro, a da je osoblje sada definitivno bivše hrvatske Škole vojne policije nakon pristizanja u Bagram čak i evakuirano dalje – prema zrakoplovnoj bazi Manas u Kirgiziji. Ikakve službene informacije o ovom filmskom događanju s velikim zanimanjem očekujemo!

I zaista, oko 4 sata nakon objave ove priče na web-stranicama hrvatskih dnevnih novina, MORH je priopćenjem demantirao čitavu priču.