Nema ni tjedan dana da su pripadnici OS RH povučeni s raščišćavanja snijega, a već su na novom terenskom zadatku – prevenciji od poplava. Kako je jutros priopćilo Ministarstvo obrane, temeljem zahtjeva Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ministar obrane Damir Krstičević donio je danas odluku o angažmanu pripadnika OS RH na području ugroženom poplavama na području Karlovačke županije. „Zbog izuzetno visokog vodostaja s tendencijom povećanja te eventualne ugroženosti velikog broja stambenih objekata od poplave na području Karlovačke županije, zatraženo je angažiranje 100 vojnika za potrebe hitnih intervencija za obranu od poplava“, piše u priopćenju MORH-a. No KAportal javlja da stanje još uvijek nije zabrinjavajuće, te da su je angažman vojske tražile Hrvatske vode i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. Gradonačelnik Mandić je na jutrošnjoj press-konferenciji potvrdio da su „Hrvatske vode u 5 sati zatražile aktiviranje Hrvatske vojske i ona je već na terenu. Radi se o nekoliko lokacija gdje strojevi ne mogu ući, potrebna je fizička radna snaga. Vreće koje oni sad postavljaju na tom prostoru su one koje smo mi punili zadnja tri dana“, dodajući da je u protekla 4 dana napunjeno 18.000 vreća, a Hrvatske vode imaju u pripremi još 10.000.

Vojska opet puni vreće (Photo: OS RH)

Iz OS RH javljaju da je na područje Mostanja kod Karlovca najprije poslano 40 pripadnika inženjerijske pukovnije HKoV-a, zajedno sa strojevima, kako bi pomogli u punjenju vreća i izgradnji zečjih nasipa. Dodatno im se pridružilo još 60 pripadnika Gardijske mehanizirane brigade, razmještenih na području Karlovca. Portal Karlovački.hr javlja da su pripadnici OS RH raspoređeni na 3 lokacije – Mala Švarča, Zatok na Mostanju, i u Logorištu. „Sada ćemo angažirati još četiri kamiona – kipera koje šaljemo u kamenolom Tounj gdje ćemo sa dva torvariti pijesak i voziti jedan prema Belajskim Poljicama, a drugi  ćemo poslati u pogon Keramike u Vojniću. Angažirat ćemo i još dva kipera koji će voziti pijesak prema Maloj Švarči“, najavio je za Karlovački.hr zapovjednik Inžinjerijske pukovnije Kamensko, brigadir Alen Srpak.

Nema tko nije razgledao karlovačke box barijere (Photo: grad Karlovac)

Pozivajući se na Centar 112, KAportal, pak, piše da se u Mostanju prvenstveno brani nezavršeni dio privremenog zaštitnog zida od box barijera, dakle istog onog koji je proteklih dana bio opći medijski hit, a lokalni su se dužnosnici njime hvalili kao zadnjim krikom protupoplavne tehnologije koji se sada, eto, po prvi puta primjenjuje upravo na karlovačkom području. Ispada da bi bilo pametnije da su umjesto paradiranja pred kamerama završili postavljanje box barijera, umjesto da se opet pozivaju vojnici za punjenje vreća s pijeskom. Do sada je postavljeno između 3,5 i 4 kilometara box barijera, a ostatak planiranog a nepostavljenog postavit će, pogađate, OS RH.

Kupa i Korana rastu brzinom od 7 centimetara na sat, ali još uvijek nisu proglašene redovne mjere obrane od poplave, već samo „pripremne mjere“. Prema podacima od 10 sati, Korana je na 695 cm, a Kupa na 682 cm. Zbog izlijevanja vode zatvorene su određene prometnice na karlovačkom području: Husje, Kobilić, D36 u Koritinji, Sv. Florijan, Brođani uz Kupu, Rilj i Utinja.

Hrvatske vode u pripremi od prošloga tjedna (Photo: Hrvatske vode)

Prema podacima Hrvatskih voda i DUZS-a, Karlovačko područje nije jedino koje je ugroženo od izlijevanja rijeka: tako je zbog visine vodostaja rijeke Sunje od +244 (s tendencijom daljnjeg porasta) na mjerodavnom vodomjeru Sunja jutros u 9:00 sati donijeto Rješenje o uvođenju izvanrednih mjera obrane od poplava na sektoru D, mali sliv Banovina, kao i rješenje o uvođenju izvanrednih mjera obrane od poplava na sektoru D, branjeno područje 5, mali sliv Subocka-Strug, zbog vodostaja rijeke Save od +815 cm (s tendencijom daljnjeg porasta) na mjerodavnom vodomjeru Jasenovac. Još od jučer zbog izlijevanja rijeke Une zatvorena je državna cesta 47 u mjestu Kuljani, a od noćas zbog izlijevanja rijeke Gline došlo je do zatvaranja ŽC 3229 Topusko-Maljevac u mjestima Staro selo Topusko i Crni potok.

A može to i ovako – dvije strojne punilice vreća koje je DUZS 10. ožujka dostavio u Karlovačku županiju (Photo: DUZS, 112)

Kako već više dana traje olujno nevrijeme s ekstremnim kišama, iznimne količine padalina uzrok su poplavama u istočnim dijelovima kontinentalne Hrvatske i nekoliko susjednih država. Tim su povodom prije dva dana na teren otposlane i postrojbe Hrvatske vojske, o čemu smo pisali i na stranicama portala Obris.org. No, što je nova na terenu, i gdje su to problematične točke koje prijete imovini i životima građana?

Kako stvari stoje, najviše se pogođenim našlo šire područje sliva rijeke Save – kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim državama. U Hrvatskoj, očigledno su se ekstremne padaline ograničile na prostor Požeštine, uključujući tu i slivno područje rijeke Orljave. Uz ovaj vodotok, s naglaskom na prostor grada Pleternice, bile su aktivirane tzv. “Namjenski organizirane snage 1” (NOS1) sastavljene od ukupno 111 ljudi i 9 riječnih čamaca. To je očito bilo dovoljno, jer se danas na tom području bilježi i određeno smirivanje situacije. Spomenimo da je to područje u kojem je bilo evakuacija – kod Požege je zbog izlijevanja Orljave domove moralo napustiti 500 osoba, a u Lipiku njih 50 – dok je tu i dalje niz cestovnih i željezničkih pravaca u prekidu. No, to nipošto ne znači da je opasnost gotova.

Opasnost teče Savom na istok

Ono što zabrinjava je stanje na Savi. Kao prvo, problem predstavlja Una, rijeka koja se kod Jasenovca u Savu ulijeva s juga – u kraju koji je i prije tek koji mjesec bio poprištem poplava. Tijekom posljednjih sati Una opet rapidno raste, budući se još jučer iz korita izlila njena pritoka Sana (koja dolazi iz smjera Prijedora i u Unu se ulijeva kod Bosanskog Novog). Riječ je o vodnome valu koji sa zapada Bosne i Hercegovine tek putuje u smjeru Save – na čijem je putu u Hrvatskoj Kostajnici izmjereno 450 centimetara vode, te je onda proglašeno i izvanredno stanje. No, još su veći problemi kada se od ušća Une po Savi krene nizvodno.

Zapadni dio poplavama pogođenog toka Save

Utok Vrbasa u Savu, nasuprot hrvatskoga mjesta Davor, još je jedna točka koja ovih dana podiže opasnost od poplava u nizvodnim krajevima Save. Naime, još prije nekoliko dana Vrbas se razlio oko Banja Luke, gdje se utok njegove pritoke Vrbanje na rubu tog grada opisivalo kao više sličan jezeru, nego spoju dviju rijeka. Nakon zatvaranja niza prometnica i propasti barem tri mosta, jučer se moglo čuti da je vodostaj Vrbasa na hidrološkoj stanici Banja Luka, kod Gradskog mosta, iznosio 640 centimetara – što je i maksimalni ikad zabilježeni vodostaj na ovoj hidrološkoj stanici. Ovo je bujanje rezultat obilnih kiša u srednjoj Bosni, gdje se na rijekama Vrbas i Lašva formirao vodni val koji je do danas ujutro prošao prostor Banja Luke i prešao put Save. Mjesto Srbac, smješteno na ušću Vrbasa u Savu s BiH strane, već je nekoliko dana djelomično pod vodom. Ondje je pod vodom oko dvije tisuće hektara zemljišta, blokirano je oko 230 kuća, a više od 25 obitelji evakuirano je čamcima.

Nakon Vrbasa, u Savu s lijeve strane utječe Orljava, koju smo već spomenuli – i koja je svoj doprinos poplavama već dolila u Savu. Dalje nizvodno, u Savu se prije Slavonskoga Broda s BiH strane još ulijeva i rijeka Ukrina, za koju se moglo čuti kako je iznimno visoka, ali bez točnijih podataka o količini vode koja njome dopire u Savu – zasigurno dodajući vodnome valu iz Orljave, koji je proteklih dana pustošio Požeštinom. U Slavonskome Brodu su od noćas na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, a očekuje se i proglašenje izvanrednog stanja, budući je još jutros u devet sati Sava dosegla 905 centimetara – dvadeset centimetara više od dosad ukupno najvišeg izmjerenog vodostaja. Zbog te izvanredne situacije održana je i sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje grada Slavonskog Broda, na kojoj je gradonačelnik Mirko Duspara u svrhu obrane od poplava aktivirao raspoložive jedinice civilne zaštite, kao i ljudstvo, mehanizaciju te opremu svih gradskih trgovačkih društava. No, ondje je stanje stvarno kritično – budući da Sava u Slavonskome Brodu već više od dva dana neprekidno raste, tako da je u 22 sata dostigla rekordnih 938 cm, tek s laganom naznakom usporavanja daljnjeg rasta vodostaja.

Ova iznimna navala vode zamjetna je i uz četrdesetak kilometara vodotoka Save nizvodno od Slavonskoga Broda – gdje se posljednjih sati sve više čuje o opasnosti od prelijevanja rijeke preko nasipa u Oprisavcima (oko 15 kilometara istočno od Broda), ali i dalje nizvodno – kod Jaruge i Sikirevaca (oko 35 kilometara zračne linije istočno od Slavonskoga Broda). No, tu tek dolazimo do središta aktualnih napora hrvatske borbe protiv poplava – do prostora Šamca, gdje se u Savu s njene desne strane ulijeva rijeka Bosna. Upravo je Bosna vodotok o kojem se mnogo čulo proteklih dana u vijestima iz Bosne i Hercegovine – budući se na toj rijeci nalaze i Zavidovići, Maglaj i Doboj, sve mjesta radikalno pogođena poplavama proteklih dana.

Šamac – današnja kritična točka

Jučer i danas je fokus protupoplavne zaštite u Hrvatskoj bio koncentriran kod Slavonskoga Šamca, nasuprot Bosanskome Šamcu i utoku rijeke Bosne u Savu. Na tom je mjestu još jučer bila uposlena glavnina vojnih snaga tzv. NOS2, a to je područje danas ujutro za mjesto protokolarnoga posjeta odabrala i svita velikodostojnika – predvođena premijerom Zoranom Milanovićem, ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i generalnim direktorom Hrvatskih voda Ivicom Plišićem. Pri tome, visina Save je kod Slavonskoga Šamca krenula rasti tijekom četvrtka, da bi svoj vrhunac dostigla danas oko 13 sati, kada je s 891 cm vodostaj oborio i dosadašnji povijesni rekord iz 1970. godine. Od tada Sava polako opada, da bi u 22 sata bila na još uvijek izvanredno visokih 884 cm (preko 4 metra više nego sredinom dana u srijedu 14. svibnja ove godine).

Središnji dio poplavama pogođenog toka Save

Na potezu Save koji slijedi – od Slavonskoga Šamca do Županje, na samo oko 17 kilometara zračne linije, Sava meandrira i raste sve od 14. svibnja. Početkom jučerašnjeg dana vodostaj Save u Županji iznosio je 869 cm, da bi onda dalje rastao sve do danas u podne. Tada je vodostaj dostigao 1168 cm i onda je Sava kod Županje krenula stagnirati, što možda ima veze s čitavim nizom probijanja savskih nasipa između Slavonskog Šamca i Županje, do kojih je došlo s BiH strane (među ostalim i kod naselja Grebnice i Domaljevac). Ipak, posljednjih jedanaest sati stagnacije vodostaja nije promijenilo mnogo na opisu posla pripadnika OS RH iz sastava tzv. NOS3, kojih je 60 bilo raspoređeno u Županji.

Nažalost, u prostorima Vukovarsko–srijemske županije nizvodno od Županje nije tijekom današnjega dana moglo biti riječi ni o kakvome stagniranju stanja, budući je i tu došlo do niza pucanja savskih nasipa – prvo oko 11 sati na bosanskoj strani, između Batkovića i Rače, od kuda je vodeni val onda krenuo teći put Bijeljine, pokrenuvši evakuaciju više od 10 tisuća ljudi.

————————–

————————–

No, onda su na red došli i nasipi na hrvatskoj strani. Naime, danas oko 16 sati pukli su savski nasipi na više mjesta nizvodno od Županje – prvo kod Račinovaca, Rajevog Sela i Gunje. Iz tog šumovitog kraja Hrvatske, nedaleko granice sa Srbijom, evakuirano je oko 1300 od ukupno oko 7000 stanovnika – prvenstveno put Županje, Cerne i Gradišta. O hitnoj pomoći ovome kraju moglo se danas čuti i od generala Drage Lovrića, načelnika GS OS RH:

“Nakon što smo dobili informaciju da je probijen nasip u Rajevu Selu i da je 200 ljudi odsječeno od ostatka svijeta, temeljem odluke ministra obrane Ante Kotromanovića, na područje ugroženo poplavama upućen je jedan helikopter HRZ i PZO-a, specijalna ekipa sa čamcima, te Riječna bojna sa četiri čamca koji će pomoći u evakuaciji stanovništva“.

Ipak, to je bio tek početak problema, budući je tijekom večernjih sati do proboja nasipa došlo i u području mjesta Bošnjaci, dok nasipi oko grada Županje navodno i dalje odolijevaju visokim vodama. Čitavo ovo područje, zajedno sa na sigurno evakuiranim građanima večeras je pohodio i premijer Zoran Milanović, ovoga puta u društvu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

Danas ujutro smo iz Ministarstva obrane saznali da na teren, u poplavama ugroženu Sisačko-moslavačku županiju, stiže još 300 pripadnika Namjensko organiziranih snaga OS RH o čijem smo osnivanju već pisali na portalu Obris.org. MORH tvrdi: “Oni će se transportnim vozilima i radnim strojevima pridružiti ekipama na terenu i Gardijsko motoriziranoj brigadi Hrvatske kopnene vojske, čijih je 100-tinjak pripadnika jučer angažirano  u naselju Letovanić“. Vojska je  cijelu noć radila, zajedno sa vatrogascima i mještanima, ne bi li se podigli dodatni “zečji nasipi”, utvrdile postojeće poplavne zapreke i općenito spriječio prodor vode prema naseljenim mjestima. Iz medija se saznaje da su dodatne snage otposlane u Grad Sisak i naselje Staru Drenčinu, dok se kontingentu koji je od jučer kod Letovanića pridružuje nekoliko kamiona za pomoć pri radu i mogućoj evakuaciji stanovništva.

Stanje na terenu

Što se tiče lokacije njihova djelovanja u borbi protiv poplava, riječ je tu o mjestima uz Kupu i Savu u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja bi vrhunac vodenoga vala očekivano trebao dosegnuti danas iza podneva. Tu se radi o dva odvojena vala – (1) vodenom valu Kupe, koji je prošao Karlovac i Jamničku kiselicu, i (2) vodenom valu Save iz smjera Zagreba. Oba ta vala postupno putuju prema Sisku, gdje će se spojiti. Upravo je ta činjenica predviđenog spajanja dva ozbiljna vodna vala vjerojatno i ponukala Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (DUZS) na upućivanje zahtjeva za angažiranjem dodatnih pripadnika OS RH u obrani od poplave.

Kako izgleda, za sada je najkritičnije stanje u Letovaniću (gdje su OS RH djelovale i jučer), i u Starom Brodu. Ondje se i usprkos naporima voda krenula prelijevati preko ojačanih nasipa, a kako vrh vodenog vala ondje tek dolazi – za očekivati je i šire evakuacije stanovništva. Stanje je teško i u obližnjem Lekeniku, budući da je na nasipu u Žažini voda dostigla i za oko 70 centimetara dodatno podignutu krunu nasipa, te do prolaska vrha vodenoga vala još postoji mogućnost prelijevanja. Uz to, popisu ugroženih mjesta danas se pridružilo i Topusko, gdje su noćas popustili famozni “zečji nasipi”, te se onda rijeka Glina prelila preko nasipa ugrožavajući neposredno 50-ak kuća.

Zbog poplave je iznimno teško prohodna cesta od Žažine prema Letovaniću, što otežava opskrbu tamošnje stanovništva i vojnika koji rade na obrani od poplave. Uz to, zatvorena je i dionica državne ceste D36 Sisak-Popovača (kod šume Brezovica), kojoj je moguć obilazak preko Ivanić Grada, Lijeve i Desne Martinske Vesi.

Poplavom pogođena područja zapadno od Siska

Marsovac kojeg sad nema pred kamerama

Zanimljivo je da posljednjih sati više ne čujemo mnogo iz Hrvatskih voda, čiji se generalni direktor  Ivica Plišić u utorak 11. veljače – kada je ova poplavna situacija tek počinjala – za HTV Dnevnik3 proslavio izjavom:

“Ove situacije, koje su u tim dvjema naseljima (op.a. Vrbovcu i Sesvetskom Kraljevcu), su lokalnog karaktera. Očito su velike oborine pale na ovom našem području, i stvar je zapravo urbane odvodnje. Znači, izgradnja… a, očito nam nije adekvatno izgrađena urbana odvodnja. To se može spriječiti urbanizacijom, gradnjom odvodnih kanala itd. To nije tema, odnosno dio posla Hrvatskih voda, mi smo zaduženi za vodotoke… a u Sesvetskom Kraljevcu vodotoka nema. To je šuma koja je urbanizirana“.

Dok su oni zaduženi za vodotoke, baš kao što su to Kupa i Sava – ni po tom pitanju, za Plišića u utorak nije bilo ikakvih razloga za uzbuđivanje. Tek je konstatirao: “… Izvanrednu obranu od poplava ne očekujemo, čak niti uz ovaj vodni val iz Slovenije” (kojeg se tada očekivalo u srijedu). Ne samo da se u Hrvatskim vodama nije očekivala repriza studenog 2012. godine i tadašnjih velikih poplava, već je Plišić izjavio: “Kod kiše se nikad ne zna. Ali, prema prognozama koje su vezano za oborine – ne očekujemo takvo stanje“. Kao komentar na optužbe o izostanku održavanja kanala, on je tek izjavio:

“Pa, mi smo zaduženi za vodotoke prvog, drugog, i trećeg… na nekim dijelovima i četvrtog reda. Ti vodotoci su očišćeni. Najčešće imamo problema oko propusta na cestama, i odvodnim kanalima uz ceste – a to nije dio naših obaveza. To je obaveza Cesta”.

Suočen od voditelja razgovora s lošim vremenskim prognozama, Plišić je u utorak navečer o predviđanju razvoja situacije po pitanju poplava za srijedu (jučer) i za danas, imao za reći tek: “Pa, mi ipak očekujemo da će se lokalni slijevovi isprazniti, a naši vodotoci mogu primiti sve te vode koje dolaze u njih“. Danas je očigledno da oni zaista mogu primiti svu tu vodu, u korito i oko njega. A kad vodni val dođe, i kad se voda konačno digne – bit će da je to cjelonoćna zabava prvenstveno za vojsku, vatrogasce i DUZS – uz odgovornost svih osim Hrvatskih voda.