Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak, 26. siječnja, odbacio je ideje nekih vodećih europskih političara o formiranju zasebne europske vojske, potaknute sumnjama u predanost Donalda Trumpa sigurnosti europskog kontinenta, ali i budućnosti NATO-saveza. Rutte je na sjednici Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) i Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta zagovornicima europskih snaga odvojenih od NATO-a poručio da “nastave sanjati” te je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin “obožavao” tu ideju jer bi rastegnula europske vojske i oslabila ih. Obrativši se euro-parlamentarcima, Rutte je rekao da bi europske nacije trebale nastaviti preuzimati veću odgovornost za vlastitu sigurnost, kao što je Trump zahtijevao – ali unutar transatlantskog saveza.

Glavni tajnik rekao je da saveznici NATO-a odgovaraju na sigurnosne izazove povećanjem obrambenih ulaganja, inovacija i proizvodnje: „Pošteno je i primjereno da Europa i Kanada preuzmu više odgovornosti za vlastitu sigurnost, a dobra je vijest da to i čine“. U tom je smislu potvrdio da je „sposobnija europska obrana ključna“, pozdravljajući napore EU-a da podrži značajno povećanje potrebnih ulaganja i industrije. Rad NATO-a i EU-a na obrani mora biti komplementaran, naglasio je Rutte, podsjećajući da su doprinosi i sposobnosti saveznika NATO-a koji nisu članice EU-a neophodni za kolektivnu obranu.

Ideja o europskoj vojsci nije nimalo nova. O njo je vrlo često govorio bivši europski povjerenik za vanjski politiku Josep Borrel, nastavio je njegov nasljednik – povjerenik za obranu Andrius Kubilius, a posljednjih tjedana tu je ideju promovirao i  španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Prema Reutersu, Rutte je kratko kritizirao opću ideju, inzistirajući da Trump i SAD ostaju snažno predani NATO-u, unatoč neizvjesnosti i povećanim tenzijama uzrokovanima Trumpovim zahtjevima da članica NATO-a i EU – Danska – odustane od kontrole nad Grenlandom. „Mislim da će biti puno dupliciranja i želim vam sreću ako to želite učiniti, jer morate pronaći muškarce i žene u uniformama – oni će već biti upoznati s onim što se događa“, rekao je Rutte, nastavivši: “To će stvari dodatno zakomplicirati. Mislim da će se Putinu to svidjeti. Zato razmislite ponovno.” Ocijenio je da bi Europa, ako to zaista želi, u tom slučaju izdvajala daleko više od 5% BDP-a koliko su zemlje NATO-a pod Trumpovim pritiskom pristale potrošiti na ulaganja u obranu i sigurnost. „Morate izgraditi vlastite nuklearne kapacitete, a to košta milijarde i milijarde eura. U tom scenariju ćete izgubiti američki nuklearni kišobran. Dakle, sretno!“.

Odgovarajući na pitanje francuskog zastupnika krajnje desnice Pierre-Romaina Thionneta, Rutte je izjavio da se europski kontinent ne može obraniti bez američke podrške, dok je za koncept europske vojske rekao da je taj “europski stup NATO-a pomalo šuplja fraza“. Rutteove izjave nisu dobro sjele Europljanima. Tako je francuska vlada oštro reagirala na izjavu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da se Europa ne može obraniti bez Sjedinjenih Američkih Država.

“Ne, dragi Mark Rutte. Europljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Države slažu. To je europski stup NATO-a”,

poručio mu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot na platformi X. Francuska ministrica oružanih snaga Catherine Vautrin izjavila je pak da je “ono što danas vidimo nužnost europskog stupa unutar NATO-a“. Ideju o kolektivnom jačanju Europe unutar NATO saveza, koju je Francuska prva predložila prije nekoliko godina, sada podržavaju i druge zemlje, uključujući Njemačku i Finsku. Finsku predsjednik Alexander Stubb je na Svjetskom forumu u Davosu pozvao svoje europske kolege da  stvari u i oko Ukrajine počinju procjenjivati realno.

“NATO još nije ni ušao u sukob, a oni u četiri godine nisu uspjeli napredovati koliko se očekivalo. Ovaj rat je bio potpuni strateški neuspjeh predsjednika Putina. Povećao je NATO. Učinio je Ukrajinu europskom. Povećao je obrambene proračune europskih država. A mi se tu pitamo dok se tresemo od straha: ‘Možemo li se obraniti?’ Moj odgovor je: da, možemo!”

Ove izjave Glavnog tajnika NATO- a na tragu je njegovih stavova iznijetih u Davosu prilikom njegovog sastanka s američkim predsjednikom. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je po ocijeni promatrača bio pun kontroverzi zbog Trumpovih ambicija za preuzimanje Grenlanda, mnogi su ocijenili da je Rutte rekao ono što Trump želi čuti, što nije prvi puta, ali je učestalo u zadnje vrijeme. Reuters je 23. siječnja objavio da su se glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Trump u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između SAD-a, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku. No kao što za Europu još uvijek vrijedi “o Ukrajini ništa bez Ukrajine”, jednako tako vrijedi i za Grenland – “ništa o Grenlandu bez Danske”, pa tako Rutteovi dogovori s Trumpom malo vrijede bez premijera Danske i Grenlanda.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je rekao da bi mogao postojati dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za postavljanjem sustava raketne obrane “Zlatna kupola” (što je novi razlog zašto bi Grenland trebao postati američki) i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirao ono što on naziva ruskim i kineskim ambicijama na Arktiku. Rutte je pak rekao da se tada na sastanku s Trumpom nije raspravljalo o iskorištavanju minerala. Dodao je da će se specifični pregovori o tom arktičkom otoku nastaviti između Sjedinjenih Država, Danske i samog Grenlanda.

*Photo: NATO, EP, M.Rutte/X

Nakon sastanku u srijedu 14. siječnja u Washingtonu nema dogovora Danske, Grenlanda i SAD-a, a strane se nisu približile dogovoru o budućnosti danskog ledenog otoka. Sastanak ministara vanjskih poslova Danske i i Grenlanda održan je s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, nakon Trumpove izjave da je “sve manje od američke kontrole Grenlanda neprihvatljivo“. Također, sjenu je ostavila velika napetost u Iranu i velika vjerojatnost američke vojne intervencije u toj zemlji. Na današnjem sastanku u Washingtonu američku stranu predstavljali su: J.D. Vance – potpredsjednik SAD, Marco Rubio – državni tajnik, Andy Baker – savjetnik J.D. Vancea za nacionalnu sigurnost, Michael Needham – savjetnik Marca Rubia za vanjsku politiku, Ken Howery – veleposlanik SAD-a u Danskoj, te Michael Jensen, voditelj Ureda za Zapadnu hemisferu. Ispred Danske sastanku su prisustvovali Lars Løkke Rasmussen – ministar vanjskih poslova, Jeppe Tranholm-Mikkelsen – stalni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, te Jesper Møller Sørensen, veleposlanik Danske u Sjedinjenim Državama, dok su ispred Grenlanda stigli Vivian Motzfeldt – ministrica vanjskih poslova Grenlanda, Mininnguaq Kleist – stalna tajnica za vanjske poslove, te Jacob Isbosethsen – predstavnik Grenlanda u Sjedinjenim Američkim Državama. Inače, portal Obris.org u tekstu „Političko-vojni rašomon oko Grenlanda“ pisao je prije točno godinu dana, naglasivši da prije nekoliko godina nitko u političkoj, ekonomskoj ili općoj javnosti nije mogao ni zamisliti da taj poluautonomni teritorij Danske može izazvati tolike prijepore između SAD-a i Europe.

Danska: Kršenje suvereniteta je neprihvatljivo

Američka strana slabo se oglasila nakon sastanka u srijedu,dok je dansko-grenlandska delegacija održala press-konferenciju ispred zgrade Veleposlanstva Kraljevine Danske u Washingtonu. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je novinarima da i dalje postoji, kako je naveo, “temeljno neslaganje” s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ocjena je svjetskih medija da su Lars Løkke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt konačno  imali priliku pokušati sniziti temperaturu u Bijeloj kući nakon više od godinu dana agresivnog internetskog trolanja, izjava i zahtjeva SAD-a. Njihov razgovor nije puno učinio da odvrati Trumpa i njegov tim od budućeg američkog utjecaja na Grenland, čak ni nakon što su objasnili Rubiju i Vanceu da na Grenlandu, primjerice, nema kineskog utjecaja, kao ni kineskog kapitala. SAD, Danska i Grenland su se na sastanku složili da će osnovati radne skupine na visokoj razini kako bi vidjeli mogu li pronaći put naprijed, ali Rasmussen je rekao da nije siguran hoće li to biti moguće. Zahtjevi koji bi prekršili suverenitet Danske i Grenlanda “potpuno su neprihvatljivi“, rekao je danski ministar vanjskih poslova.

Danska je u protekle dvije godine pridonijela 15 milijardi dolara sigurnosti Arktika i vršila je pritisak na SAD i druge zemlje NATO-a da učine više kroz Savez, dodao je Rasmussen. Danska je na sastanku podsjetila američke domaćine da je itekako podmetnula leđa u Afganistanu nakon napada Al-Kaide na SAD 2001. Tijekom danskog sudjelovanja u NATO operacijama podno Hindukuša poginula su 43 danska vojnika, no novoj američkoj administraciji to znači malo ili nimalo.

Službena objava Bijele kuće uoči sastanka

Danski i grenlandski dužnosnici su primijetili da je mnogo toga što Trump i njegov tim i dalje govore o Grenlandu neistinito, uključujući Trumpovu često ponavljanu tvrdnju da Grenland vrvi ruskim i kineskim ratnim brodovima. Rasmussen je rekao da u Arktiku nije bilo kineskog ratnog broda već desetljeće. “Te izjave i Trumpov prijeteći ton ne vode konstruktivnom dijalogu“, rekao je Rasmussen. „Nije lako inovativno razmišljati o rješenjima kada se svako jutro probudite s različitim prijetnjama. (…) Ideje koje ne bi poštovale teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje potpuno su neprihvatljive“, poručio je danski ministar vanjskih poslova.

U srijedu ujutro, Trump je na svojoj društvenoj mreži objavio da SAD trebaju steći Grenland za svoj projekt raketne obrane Golden Dome, što je njegov najnoviji razlog za pripajanje tog danskog otoka.

Europa šalje dodatne snage

Ima tko će braniti Grenland

Danska je ranije u srijedu najavila da će pojačati svoju sigurnosnu prisutnost na Grenlandu, koji je pod danskom kontrolom gotovo 300 godina. Štoviše, medjijska izviješća govore da Danska i njezini saveznici jačaju vojnu prisutnost na Grenlandu zbog, kako navode, pogoršanih sigurnosnih okolnosti u Arktiku. Tako je Švedska na zahtjev Danske, uputila neodređeni broj vojnika na Grenland. Švedski premijer Ulf Kristersson objavio je da će švedski časnici biti dio šire skupine savezničkih snaga koje će sudjelovati u pripremama za nadolazeću vojnu vježbu Operation Arctic Endurance: “Neki časnici iz švedskih oružanih snaga danas stižu na Grenland. Dio su skupine iz nekoliko savezničkih zemalja. Zajedno će pripremiti nadolazeće faze u okviru danske vježbe ‘Operacija Arktička izdržljivost’. Na zahtjev Danske, Švedska šalje osoblje iz švedskih oružanih snaga.” I njemačko Ministarstvo obrane objavilo je da Njemačka u četvrtak šalje izvidnički tim od 13 pripadnika Bundeswehra u Nuuk. Riječ je o trodnevnoj misiji, od 15. do 17. siječnja, čiji je cilj procjena uvjeta za moguće buduće vojne doprinose sigurnosti regije, uključujući nadzor pomorskog prostora. Njemački vojnici dolaze na poziv Danske i u suradnji s drugim europskim državama.

S druge strane rezultat jedne od anketa u SAD-u jest da 17% ispitanih odobrava Donalda Trumpa da prisvoji Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju tog otoka. Anketa Reutersa/Ipsosa  provedena u dva dana, a završena u utorak, ukazuje na raširenu zabrinutost zbog Trumpovih prijetnji Danskoj, američkom savezniku u NATO-u, oko budućnosti Grenlanda, koji je stoljećima danski teritorij.

Ministar obrane Ivan Anušić završio je danas, 14. siječnja, dvodnevni posjet Norveškoj. Hrvatska od te zemlje, rekao je, može naučiti kako zaštititi ključnu infrastrukturu u moru, ali i kako u praksi funkcionira temeljno vojno osposobljavanje koje je u Norveškoj obvezno za muškarce i žene, iako ga ne služe svi. On se u ime Vlade ogradio od izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojoj je sugerirao Amerikancima da bi im Svalbard mogao biti korisniji nego Grenland.  Prvo je na to reagirao jedan lokalni političar iz Grenlanda, a zatim je jučer jedan od najtiražnijih norveških tabloida objavio veliki tekst u kojem je prenio i poruku iz norveškog Ministarstva vanjskih poslova. U toj poruci stoji da se Grenland i Svalbard ne mogu uspoređivati te da se Svalbard nalazi u području ključnom za strateške nacionalne interese Norveške, izvijestio je HTV. Jedan od najuglednijih dnevnih listova u Norveškoj objavio je detaljnu analizu cijelog konteksta priče o Grenlandu i Svalbardu u kojoj zaključuje da je Milanovićeva izjava promašena te da su i Grenland i Svalbard važni za nacionalnu sigurnost Europe, pa tako i Norveške, s obzirom na to da se radi o području s najvećom prijetnjom od Rusije, izvijestio je HTV dok od strane MORH-a nije bilo reakcije. Štoviše, MORH do kraja današnjeg dana nije izvijestio ni što je hrvatska delegacija na čelu s Anušićem i generalom Kundidom radila tijekom drugog dana posjeta Norveškoj.

Jako veliku pozornost je ta izjava izazvala u Norveškoj, kako medija, tako i javnosti, ali i političkih krugova. I naravno da je to bila nezgodna tema, i između mene i ministra obrane Norveške, gdje sam jasno rekao da to nije stav Vlade Republike Hrvatske i da se ograđujemo od te izjave, na što su oni bili zadovoljni i zahvalili su na tome, kazao je Anušić.

Naime, predsjednik Zoran Milanović komentirao je u  9. siječnja u Čakovcu interes američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, nazvavši taj otok “beskorisnim” u usporedbi sa Svalbardskim otočjem. Milanović je istaknuo da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi dovelo do globalne katastrofe. No zato je skrenuo pozornost na Svalbard, norveški arhipelag koji, prema njegovim riječima, nudi veći strateški potencijal zbog nezaleđenog mora pod utjecajem Golfske struje. “Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan“,  ocijenio je tada Milanović.

*Photo: MORH/F.Klen, UPRH/F.Glas

Prije nekoliko godina nitko u političkoj, ekonomskoj ili općoj javnosti nije mogao ni zamisliti da Grenland, taj poluautonomni teritorij Danske, može izazvati tolike prijepore između SAD-a i Europe, a sve nakon izjava novog/starog američkog predsjednika Donalda Trumpa da ovaj zaleđeni otok treba postati dio SAD-a. Trump je istaknuo i da je za provedbu tog cilja spreman i na uporabu vojne sile. Američki predsjednik smatra da je Grenland vitalan za sigurnost SAD-a te da bi Danska trebala odustati od kontrole nad ovim strateški važnim otokom.

Donald Trump Jr. bio je oduševljen prijemom na Grenlandu (Photo: DTJ/Twitter)

Iako je Donald Trump još prije nekoliko dana tvrdio da 55 tisuća stanovnika Grenlanda žele postati sastavni dio SAD-a, što je navodno utvrdio i njegov sin Donald Junior prilikom posjeta Grenlandu 07. siječnja ove godine, anketa jednog danskog lista objavljena u srijedu 30. siječnja pokazuje sasvim suprotno. Naime, svjetske agencije objavile su da je to anketiranje pokazalo da 85 posto Grenlanđana ne želi da njihov arktički otok postane dio Sjedinjenih Američkih Država. Kako piše danski dnevni list Berlingske, ti rezultati su u suprotnosti s najavama američkog predsjednika koji je rekao: “Mislim da će Grenland biti s nama. Mislim da ćemo ga imati. I mislim da ljudi žele biti s nama, kao što znate. Tamo je 55.000 ljudi, koji žele biti s nama“. Dodao je da zapravo ne zna kakva prava Danska ima na autonomni teritorij, ali je dodao da bi dansko odbijanje bilo “vrlo neprijateljski čin”. Međutim, grenlandski premijer Mute B. Egede rekao je da će građani Grenlanda odlučiti o budućnosti teritorija.

Iako su aveznici u NATO-u, i to u ovim vrlo izazovnim vremenima, ni Danci ni Europljani nisu spremni SAD-u prepustiti taj, doduše izolirani dio Europe. Danska premijerka Mette Frederiksen proteklih je dana skupljala potporu širom EU. Najprije je o tome razgovarala sa svojim nordijskim kolegama – norveškim i švedskim premijerom, te finskim predsjednikom, na formalnom i  neformalnom sastanku u Kopenhagenu u nedjelju, 26. siječnja. Potom je na mini-turneji Frederiksen dobila podršku brojnih europskih čelnika, uključujući i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Rutte je u utorak, 28. siječnja, u Bruxellesu razgovarao s danskom premijerkom, gdje su se oboje složili da se saveznici moraju usredotočiti na jačanje obrane na Arktiku. “Složili su se da u ovom nastojanju svi saveznici imaju svoju ulogu“, rekao je izvor nakon sastanka, o kojem NATO nije poslao čak ni standardno prazno priopćenje . I nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom istog tog utorka 28. siječnja danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da su politički čelnici u Europi i izvan nje dali punu potporu načelu očuvanja poštivanja međunarodnih granica, što je još jedna prikrivena referenca na Trumpov interes za Grenland, navodi Reuters. Štoviše, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot otišao je i korak dalje, spominjući moguće slanje europskih trupa na Grenland u “slučaju ugroze naših sigurnosnih  interesa“, brzo dodavši kako “u ovome trenutku, to nije ono što Danska želi.” Nakon Macrona i Ruttea, potporu danskoj premijerki dao je i njemački kancelar Olaf Sholtz koji je naglasio da se “granice ne smiju prekrajati silom“. O istoj temi Frederiksen je telefonom razgovarala  i s britnskim premijerom Keirom Starmerom.

I najviši vojni dužnosnik Europske unije, general Robert Brieger koji je čelni čovjek Vojnog odbora  EU, rekao je intervjuu za njemački Welt am Sonntag da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu. “Po mom mišljenju, bilo bi savršeno logično ne samo imati američke snage na Grenlandu, kao što je do sada bio slučaj, nego i razmotriti stacioniranje vojnika EU-a tamo u budućnosti”, rekao je predsjednik Vojnog odbora Europske unije. Brieger je rekao kako se nada da će SAD kao članica Ujedinjenih naroda poštovati ​​nepovredivost granica kako je navedeno u Povelji UN-a. No Frederiksen je i tu formalno povukla kočnicu, izjavivši da “nema  razloga vjerovati da postoji vojna prijetnja bilo Grenlandu bilo Danskoj”. Danska premijerka i predsjednik Europskog vijeća António Costa održali su posljednjih tjedana nekoliko razgovora o Trumpu i Grenlandu. “S Dancima od početka vrlo blisko koordiniramo što god bismo ili ćemo reći o Grenlandu“, potvrdio je visoki dužnosnik EU-a za Politico, dodavši: “U potpunosti i u potpunosti podržavamo sve što Danska i Grenland odluče. (…) Spremni smo, i Danci to znaju, to potvrditi kad god bude potrebno.” O Grenlandu i američkim  aspiracijama prema tom otoku razgovarat će se i u ponedjeljak, 03. veljače, na neformalnom sastanku čelnika EU u Bruxellesu, kojem  će prisustvovati i hrvatski  premijer Plenković.

Danska fregata HDMS Triton patrolira oko Grenlanda (Photo: NATO)

U međuvremenu Danska je objavila da će potrošiti 14.6 milijardi danskih kruna (oko 2 milijarde eura), odnosno oko dvije milijarde dolara, za jačanje svoje vojne prisutnosti na Arktiku. Među ostalim, ova će se sredstva potrošiti za kupnju dodatna 3  broda, bespilotnih letjelica dugog dometa i jaačanje satelitskih sposobnosti za poboljšanje situacijske svijesti.  “Moramo se suočiti s činjenicom da postoje ozbiljni izazovi u pogledu sigurnosti i obrane na Arktiku i sjevernom Atlantiku. Iz tog razloga moramo ojačati našu prisutnost u regiji“, rekao je danski ministar obrane Troels Lund Poulsen.

Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalan je za američki sustav upozoravanja na balističke projektile i učinio ga je prioritetom za Trumpa. On je, naime, još u svom prvom mandatu nekoliko puta izjavljivao kako bi SAD rado kupile Grenland, ali te izjave nisu bile shvaćene kao ozbiljne. Kako je nakon predsjednikovanja Joea Bidena, Trump ponovo postao predsjednik SAD, i to u premoćnoj pobjedi nad demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris, njegove riječi uzimaju se sasvim drugačije. Novi američki ministar vanajskih poslova Marco Rubio je prije par dana  rekao za The Megyn Kelly Show Sirius XM-a da Trump želi kupiti Grenland i nije isključio vojnu prisilu. “Ovo nije šala. (…) Ne radi se o stjecanju zemlje radi stjecanja zemlje. To je naš nacionalni interes i to treba riješiti“, rekao je Rubio. Rubio je u intervjuu rekao da će Arktik postati kritičan za plovne rute i da Sjedinjene Države moraju biti u stanju to obraniti.  Na pitanje hoće li SAD posjedovati Grenland za četiri godine, Rubio je odgovorio: “Očito je to predsjednikov prioritet i on je to istaknuo (…) Još nismo u poziciji da razgovaramo o tome kako ćemo točno taktički nastaviti. Ono u što možete biti uvjereni je da će za četiri godine naš interes za Arktik biti osiguran.” Odgovarajući na njegov intervju, danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je: “Bio bih više iznenađen da je rekao da je to bila šala. (…) Ozbiljno mislimo, a to vrijedi i za Grenland, da Grenland nije na prodaju“.

Baza Pituffik – samo 1500 km od Sjevernog pola (Photo: US Space Force)

Inače, američka vojska stalno je prisutna u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, strateškoj lokaciji za njezin sustav ranog upozoravanja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraći put od Europe do Sjeverne Amerike prolazi preko ovog trenutno politički užarenog otoka. Prema američkim Svemirskim snagama, ova baza je “najsjevernija instalacija” Ministarstva obrane SAD i odgovorna je za “zadaće upozorenja na projektile, obranu od projektila i zadaće nadzora svemira“. Te operacije ovise o “radaru kojim upravlja 12. eskadrila za svemirsko upozoravanje (12 SWS) i Zapovjedništvo za satelite i nadzor putem Pituffik stanice za praćenje kojom upravlja 23. eskadrila za svemirske operacije, Odred 1.” Istovremeno, flota od četiri danska patrolna broda štiti vode Grenlanda tijekom cijele godine, djelujući pod Zajedničkim arktičkim zapovjedništvom zemlje sa sjedištem u Nuuku.

Grenland, najveći otok na svijetu, uglavnom je samoupravan pod danskom krunom, a obranu i vanjske poslove osigurava mu Danska.  Kopnenom masom veći je od Meksika, s 57.000 stanovnika. Dobio je široku samoupravnu autonomiju 2009. godine, uključujući pravo da referendumom proglasi neovisnost o Danskoj. Prema nekim izvješćima, na njemu se nalaze velike zalihe plina, nafte, ali i drugih vrijednih materijala i minerala.