Vlada Republike Hrvatske je na svojoj jučerašnjoj 158. sjednici po redu usvojila dva bitna obrambena dokumenta – prvi je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, dok je drugi redovno Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu. Nakon što ih je Vlada jednoglasno usvojila, oba dokumenta poslana su u Sabor, točnije u tamošnji Odbor za obranu. Ovogodišnja novost je da, prema prošle godine usvojenom Zakonu o obrani, Godišnje izvješće o obrani dolazi na dnevni red isključivo Odbora za obranu, ali ne i na plenarnu sjednicu Sabora, dok će izmjene Zakona o obrani proći redovnu proceduru – prvo nadležni odbori (onaj za obranu i onaj za zakonodavstvo), a onda i plenarna sjednica.

Obrazlagatelj za obje točke dnevnoga reda bio je ministar obrane Damir Krstičević, koji je prvo obrazlagao izmjene i dopune Zakona o obrani.

„Radi daljnjeg unapređenja obrambenog sustava i sposobnosti Hrvatske vojske, i u skladu sa Strateškim pregledom obrane, kojim se naglašava važnost razvoja obrambenih sposobnosti, pred nama je danas nalazi ovaj nacrt zakona. Republika Hrvatska, kao vjerodostojna članica NATO-a, u okviru procesa obrambenog planiranja preuzela je cilj sposobnosti ‘Kibernetička obrana’. Njegova implementacija podrazumijeva razvoj niza sposobnosti, vezano za kibernetički prostor. Kako je potrebno još dodatno unaprijediti sustav zaštite vojnih informacijskih sustava od potencionalnih kibernetičkih ugroza, u novom ustroju Hrvatske vojske je i Zapovjedništvo za kibernetički prostor. Upravo s ciljem podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti, u ožujku ove godine proveli smo vježbu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti ‘Kibernetički štit 2019’. Stoga se predloženim zakonom uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Hrvatske vojske“,

počeo je Krstičević, odmah nastavljajući na drugu veliku promjenu u Zakonu. Radi se o odredbama koje uređuju osnivanje međunarodnih zapovjedništava i drugih tijela na području RH:

 „Predloženim zakonom uređuje se osnivanje međunarodnih zapovjedništva i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih ciljeva sposobnosti, koje su države prihvatile, i koje proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama. Budući da važeće odredbe Zakona o obrani, u odnosu na osnivanje tih tijela nisu detaljno propisane, predlaže se to urediti ovim zakonom… te bi Vlada uredbom uredila organizaciju i upravljanje tim tijelom, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorom.

Po stupanju na snagu ovog zakona, primjena ovih odredbi bit će kod multinacionalnog specijalnog zrakoplovnog programa. Naime, Republika Hrvatska preuzela je NATO cilj sposobnosti, koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga. Država domaćin – kojim bi se ustrojio centar za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća, je Republika Hrvatska, sa sjedištem u Zemuniku. Svrha centra je obučiti posade višenamjenskog helikoptera, kroz teorijsku i letačku obuku, za provedbu nekonvencionalnih zadaća zračnih snaga. Znači, to je po prvi put da bi se u Hrvatskoj formiralo jedno takvo zapovjedništvo, u Zemuniku. I, vidjeli ste da smo dobili i dva nova… odnosno, dobit ćemo dva nova helihoptera Crni jastreb, od Sjedinjenih Američkih Država, u vrijednosti od 350 milijuna kuna, baš u potpori osnivanja tog Središta, a u daljnjoj viziji namjera nam je formirati Centar izvrsnosti u Zemuniku“.

Kao treće važno područje koje se regulira ovim izmjenama Zakona o obrani, Krstičević je izdvojio zaštitu podataka obrane, dok četvrti dio novih odredbi predstavlja usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrani prošao je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti. Savjetovanje je otvoreno 19. travnja, i trajalo je do 7. svibnja ove godine, te je MORH-ov prijedlog dobio ukupno 3 komentara, od kojih je jedan bio od umirovljenog generala Ivana Benete, a još jedan od Hrvatske udruge bespilotnih sustava, koja je i ranije sudjelovala u savjetovanju po pitanju prijedloga Zakona o obrani.

Godišnje izvješće o obrani – same pohvale

Drugi važan dokument kojeg je usvojila Vlada je redovno Godišnje izvješće o obrani u 2018. godini. Tu je obrazloženje ministra obrane bilo vrlo dugo – čak 7 minuta, što nije baš običaj. Krstičević je u obrazlaganje krenuo školski – što je to Godišnje izvješće i čemu služi, te što je svrha OS RH. Potom je započeo s pohvalama:

„Zahvaljujući našoj Vladi, obrambeni proračun je u 2018. godini nastavio s rastom koji je započeo 2017. – čime se ispunjava naša odgovornost, kako prema nacionalnim sposobnostima, tako i prema međunarodnim obavezama. Rastom obrambenog proračuna olakšavamo planiranje i ubrzavamo razvoj ključnih sposobnosti – kroz modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske. Povećanjem izdvajanja za obranu nastavljena je provedba strateških projekata, i stvorena je pretpostavka za daljnje jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske. Aktivnosti koje su se provodile i u sklopu NATO-a, bile su usmjerene na obaveze koje proizlaze iz ispunjavanja Zavjeta za investiranjem u obranu. Republika Hrvatska je jasno opredijeljena za ispunjavanje obaveza investiranja u obranu“.

Nakon proračuna, Krstičević je izdvojio obrambenu politiku (koja je u „2018. godini bila usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti“), te aktivnosti iz NATO i EU spektra, gdje je posebno izdvojio sudjelovanje RH u PESCO-u i novouspostavljenom Koordiniranom godišnjem pregledu obrane. Nakon toga je Krstičević prešao na teme koje ga više oduševljavaju:

„Otkako je 2017. godina proglašena Godinom hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, nastavljen je rad na poboljšanju kvalitete života i rada pripadnika Hrvatske vojske. I u 2018. godini proglašena je Godinom spremnosti i aktivnosti hrvatskog vojnika. Ljudi su naša najveća vrijednost i snaga, a ulaganje u njih – najvažnija investicija u izgradnju modernih, samouvjerenih Oružanih snaga, spremnih na izazove. Izmjenama Zakona o službi 2018. godine ova Vlada je uspjela vratiti oduzeta i poboljšati postojeća materijalna prava pripadnika Hrvatske vojske, te je vojnicima olakšano planiranje života uvođenjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nastavkom razmještaja dijela postrojbi Hrvatske vojske u 2018. godini vratili smo vojsku u Ploče, u Varaždin. Omogućili smo velikom broju ljudi približivanje radnih mjesta mjestu stanovanja, a time i poboljšanje kvalitete života njihovih obitelji. To nam je ujedno omogućilo veću operativnu fleksibilnost i brzinu reakcije u potpori sustavu domovinske sigurnosti, u borbu s prirodnim nepogodama“.

Spomenuo je i postupak transformacije HVU i pokretanje studija Vojnog pomorstva, te nastavak „opremanja Hrvatske vojske s naprednim borbenim sustavima, intenzivirali smo obuku i vježbe u međunarodnim i nacionalnim aranžmanima, te pokrenuli niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz Republike Hrvatske, poticanje rasta hrvatskog gospodarstva, uz uvažavanje tržišnog natjecanja“. OS RH su potvrdile spremnost i u provedbama zadaća potpore stanovništvu, nastavio je pohvale ministar obrane, kao i u velikoj prošlogodišnjoj vježbi:

„Glavni obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. godini bila je združena vježba “Velebit 18 – združena snaga” svih sastavnica Hrvatske vojske. Vježba ove razine, koja je uspješno provedena, omogućila je testiranje čitavog sustava Hrvatske vojske sa svim granama i zapovjedništvima i pružila priliku za provjeru doktrinarnih, operativnih načela. Mislim da smo dokazali moć Hrvatske vojske“.

Po prvi puta ikad je Ministarstvo obrane dobilo bezuvjetno mišljenje Državne revizije, nastavio je Krstičević, i na kraju svog izlaganja zaključio:

„Godina 2018. bila je godina kontinuiteta, nakon prekretnice 2017. – godina u kojoj smo nastavili s kapitalnim projektom vraćanja pobjedničkog sjaja Hrvatskoj vojsci. Zaključno. U tjednu pred obilježavanje 28. obljetnice osnivanja Hrvatske vojske i proslave njezina dana, ističem da zajedno s našim partnerima i saveznicima, i sa drugim sastavnicama sustava  domovinske sigurnosti, postajemo jamac mjera i sigurnosti, i zalog razvitka Republike Hrvatske u slobodi i blagostanju“.

Nakon toliko pohvala obrambenom resoru, ostalim Krstičevićevim kolegama nije preostalo ništa drugo nego da jednoglasno dignu ruke i prihvate Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu.

Incidenti? Samo transparentno

Ovogodišnje Izvješće željno se iščekivalo zbog nekoliko stvari – objašnjenja o procesu nabave VBA, tijeku određenih projekata, i dijelu o tzv. izvanrednim događajima. Dok su mediji tijekom prošle i početkom ove godine otkrili da se u OS RH dogodilo nekoliko neugodnih i nesretnih događaja, MORH im je u Godišnjem izvješću u 2018. posvetio ukupno 3 (slovima: TRI) rečenice. U pasusu pod oznakom „2.5 Izvanredni događaji“ doslovno stoji:

„Analiza izvanrednih događaja po uzroku pokazuje kako su smanjenju izvanrednih događaja u 2018. godini, kojih je bilo 346, u odnosu na 2017. godinu u najvećoj mjeri doprinijele preventivne mjere. Praćenjem kretanja broja izvanrednih događaja tijekom 2018. godine po mjesecima, vidljivo je da nema većih odstupanja od prosječnog broja kroz godinu. Najčešći uzrok izvanrednog događaja bio je ljudski faktor (slučajnost, nepažnja, alkoholizam, bolest, nepoštivanje propisa, krađa, prometne nesreće i dr.), dok su preostali uzroci meteorološki uvjeti, neispravnost tehničko-materijalnih sredstava, elementarne nepogode i dr.“.

Jednako toliko (dakle, 3 rečenice) posvećeno je, primjerice, radu veterinarske službe OS RH, dok je duplo više – 6 rečenica – dobilo „dušobrižništvo“. A izvanrednih je događaja, sudeći po medijskim napisima, itekako bilo – od helikopterskog lova na veprove pa do alkoholiziranog vojnog kapelana i vojnika u NATO misiji u Poljskoj. Sve je to MORH prešutio, baš kao što je i u Izvješću za godinu ranije kompletno prešutio prevrtanje borbenog oklopnog vozila Partia i ozljeđivanje vojnika na vojnoj vježbi.

Prije nego se Godišnjim izvješćem pozabavimo detaljnije, napomenimo i da se kroz cijeli dokument govori jedino i isključivo o Hrvatskoj vojsci, a ne Oružanim snagama RH. Kada se prošle godine zakonski uvodio taj naziv, objašnjeno je da je riječ o „skraćenom nazivu“, za kojeg se dopušta upotreba uz već službeni i uvriježeni naziv – OS RH. Iako smo već obrazložili zašto ta dva pojma nisu i ne mogu biti istoznačnice, ovogodišnje Godišnje izvješće ovu „skraćenicu“ prihvaća i koristi kao jedini naziv za OS RH.

Iznimno rijetko se događa da Vlada održi dvije sjednice u jednome tjednu. Dosadašnja je praksa pokazala da se to ponekada desi ukoliko Vlada održava tematsku sjednicu van Zagreba, ali dvije sjednice u istome tjednu u Zagrebu – e to baš i ne pamtimo. No upravo se to dogodilo ovoga tjedna – jedna sjednica održana je u utorak, 10. travnja, a druga danas, u četvrtak, 12. travnja. Dok su se ministri u utorak tek rubno dotaknuli obrambenih tema, na današnjoj, 90. sjednici po redu, pred ministrima je bio jedan važan obrambeni dokument – Godišnje izvješće o obrani za 2017. godinu. Travanj je ionako mjesec kada se takav dokument obično nađe na dnevnom redu Vlade, prije nego se uputi u saborsku proceduru, a u obrazloženju je ministar obrane Damir Krstičević naveo kako je ovoga puta riječ o godini kada je sve krenulo nabolje.

„Sve aktivnosti Oružanih snaga predviđene su u funkciji ispunjenja misija i zadaća definiranih Ustavom, zakonima i strateškom dokumentima. Hrvatska vojska zaštitnica je našeg suvereniteta i neovisnosti, naša snaga za obranu teritorijalne cjelovitosti. Naši su pripadnici u svim aktivnostima usmjereni na pripremu za ispunjavanje ustavne uloge, kao i za provedbu drugih misija i zadaća. Nakon višegodišnjeg pada obrambenog proračuna, uspjeli smo zaustaviti trend njegova smanjenja, koji je usporava dinamiku razvoja obrambenih sposobnosti i potkopavao kvalitetu ispunjavanja međunarodnih obveza. I 2017. godina je značajna prekretnica, koja uz projekcije povećanja izdvajanja za obranu za iduće godine, ubrzava razvoj sposobnosti potrebnih za uspješno izvršenje misija i zadaća u sklopu novopostavljenog sustava domovinske sigurnosti i međunarodnih savezničkih aranžmana.

Tijekom 2017. godine obrambena politika bila je usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti, definiranih Dugoročnim planom razvoja i NATO ciljevima sposobnosti. Hrvatska vojska postala je brend u misijama i operacijama, a naši pripadnici svakodnevno pridonose jačanju ugleda domovine. Godina 2017. – proglasili smo godinom hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, uložili smo puno energije i resursa za poboljšanje uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Ljudi su naša najveća vrijednost i snaga. Ulaganje u poboljšanje kvalitete uvjeta života i rada najsigurnija je investicija u izgradnji snage naših Oružanih snaga. Razmještanjem dijela postrojbi HV u Sinj i Vukovar, a ove godine u Ploče i Varaždin, omogućili smo velikom broju ljudi približavanje radnih mjesta mjestu stanovanja, a time i poboljšanje kvalitete života njihovih obitelji. Novim normativnim uređenjem omogućili smo pravednije angažiranje vojnika, dočasnika i časnika u svakodnevnim zadaćama.

Nastavili smo opremanje s naprednim borbenim sustavima, intenzivirali obuku i vježbe međunarodnim i nacionalnim angažmanima, te pokrenili niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente. Najvažniji kapitalni projekti bili su: uvođenje borbenih oklopnih vozila pješaštva, samohodnih haubica, i helikoptera Kiowa Warrior u operativnu uporabu, te remont helikoptera Mi-171Sh. Posebno je važno za istaknuti kako je, nakon višegodišnjeg odgađanja odluke o zadržavanju sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora RH, donesena odluka o nabavci višenamjenskog borbenog aviona 4. generacije, kojim ćemo osigurati zaštitu hrvatskog neba u idućim desetljećima. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz RH i poticanja rasta hrvatskog gospodarstva uz uvažavanje tržišnog natjecanja.

Dodjela nagrade “Ponos Hrvatske”

Nova vrijednost pobjedničke HV, koja se pokazala ključnom 2017. godine, je pomoć stanovništvu i civilnim institucijama. Pripadnici HV bili su angažirani na brojnim požarištima – od Istre do Dubrovnika, zajedno s vatrogascima, policajcima, i u suradnji s lokalnom zajednicom, a značajna pomoć pružena je u spašavanju i uklanjanju posljedica poplave koje su poharale Zadar, Nin i Ogulin. Ta dodatna vrijednost prepoznata je kroz dodjelu nagrade „Ponos Hrvatske“ za 2017. godinu, kada je prvi put instituciji HV kao cjelini dodijeljeno to prestižno priznanje. Provedba zadaće potpore civilnim institucijama dokazala je spremnost Oružanih snaga kao neodvojivog dijela identiteta države i društva u zaštiti interesa i vrijednosti RH. Sveukupno gledajući, 2017. – godina je prekretnica prema poboljšanju stanja u resoru obrane – evo, zahvaljujem se i predsjedniku Vlade i cijeloj Vladi na potpori, zahvaljujem se hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima na angažmanu. Time je omogućeno da se uz povećanje proračunskih sredstava, kroz intenzivnija upravljačka nastojanja, osigura razvoj sposobnosti kojima će se HV moći suočiti s mogućim sigurnosnim prijetnjama i izazovima.“

Prije nego je Vlada izglasala ovo Godišnje izvješće, riječ je uzeo i premijer Andrej Plenković:

Premijer Plenković u posjetu MORH-u u veljači 2018.

„To je cjelovit dokument, ne može se iz Vašega razlaganja razabrati – ali ima preko 130 stranica, i vjerujem da će i saborski zastupnici i odgovarajući odbori imati kvalitetan uvid u sve što se postiglo u posljednjih godinu dana. Smatram da smo poručili nekoliko važnih poruka – svjesni sigurnosnog ozračja, osigurali i financijske i materijalne preduvjete, a isto tako ste i Vi s Vašim angažmanom, čini mi se, djelovali baš na fokus pripadnika hrvatskih Oružanih snaga i zasigurno poboljšanjem kvalitete njihova statusa i u smislu motivacije, u smislu stavljanja čovjeka u prvi plan, poslali važne poruke. Tako da ne začuđuje da je preko 700 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga sudjelovalo u različitim misijama tijekom prošle godine diljem svijeta u okviru naših međunarodnih obveza i, evo, spomenuli ste ovu stratešku odluku o sposobnosti, dugoročnoj sposobnosti OS glede Hrvatskog zrakoplovstva i mislim da će sigurno i to i nova nacionalna Strategija o sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti ostati referentne točke 2017. godine u Hrvatskoj u pogledu obrane. Hvala Vam na tome, i predlažem da usvojimo ovo Izvješće.“

Godišnje izvješće o obrani za 2017. jednoglasno je usvojeno, i otposlano na drugi kraj Markovog trga u redovnu saborsku proceduru.

Hrvatski je Sabor u petak, 07. srpnja, usvojio Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu, i to sa 100 glasova „ZA“ i 23 „suzdržana“. Najlošija obrambena godina u dugo vremena zaslužila je ozbiljnu raspravu u Saboru, no ona je bila nikad kraća – manje od 30 minuta, uključujući i obrazloženje predlagatelja, predstavnika Ministarstva obrane RH. No generalno, kompletno izvješće za tu nesretnu godinu (koju je obilježio nekompetentan i nezainteresiran ministar i politička kriza koja je dovela do pada Vlade) prošlo je potpuno „ispod radara“.

Izvješće na Vladi

Godišnje izvješće o obrani u 2016. godini usvojila je Vlada RH na svojoj 35. sjednici, održanoj 04. svibnja. Već je tada loš rad svog prethodnika Josipa Buljevića branio aktualni ministar Damir Krstičević, iako je, za početak, samom usporedbom proračuna bilo jasno da ne dijele isti pogled na obrambeni resor. Možda je upravo to kumovalo činjenici da je cijelo Izvješće Krstičević podijelio u 10 točaka, u svakoj od njih konstatirajući tek postojanje različitih segmenata obrane, bez ikakvog ulaženja u detalje. S iznimkom posljednje, 10. točke u kojoj je pohvalio povećanje obrambenog proračuna u mandatu aktualne Vlade.

„Sukladno Zakonu o obrani, Vlada RH podnosi Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o obrani koji zastupnicima Hrvatskog sabora i javnosti daje uvid u stanje na području obrane u 2016. godini. (2) U okviru procjene sigurnosnog okružja ne uočavaju se pokazatelji izravne prijetnje oružanom agresijom državama-članicama NATO-a. Međutim, s obzirom na rastuće vojne sposobnosti pojedinih država, vjerojatnost drugih vrsta potencijalnih vojnih prijetnji je u porastu, te RH zajedno sa saveznicima nastavlja s razvojem obrambenih sposobnosti. (3) Sigurnost RH temelji se na izgradnji i unaprjeđenju vlastitih obrambenih sposobnosti, snažnom i djelotvornom Sjevernoatlantskom savezu, i jačanju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, djelotvornim mehanizmima kooperativne sigurnosti,  i nastojanjima za dugoročnu stabilizaciju neposrednog susjedstva i šireg okruženja. (4) Tijekom 2016. godine obrambena politika bila je usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti definiranih DPR-om OS i NATO ciljevima sposobnosti. (5) Međunarodna obrambena suradnja i sigurnost provođeni su kao sastavni dio sigurnosne i obrambene politike RH, a težišno usmjerene na razvijanju odnosa s glavnim strateškim partnerima.

(6) Tijekom 2016. godine provođene su aktivnosti usmjerene na poboljšanju personalne strukture OS kroz unapređivanje kvalitete, te uravnoteženje i usklađivanje prijema i izdvajanja osoblja. (7) Opremanje i modernizacija u skladu s raspoloživim sredstvima provođeni su s ciljem dostizanja sposobnosti za provedbu misija i zadaća OS i NATO ciljeva sposobnosti. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz RH i poticanja rasta hrvatskog gospodarstva uz uvažavanje tržišnog natjecanja. (8) Sve aktivnosti OS provođene su u funkciji ispunjenja misije i zadaće definiranih Ustavom, zakonom i strateškim dokumentima. Sudjelovanjem u međunarodnim misijama i operacijama nastavljen je naš doprinos izgradnji međunarodne sigurnosti. (9) Provedba zadaća potpore civilnim institucijama dokazala je spremnost OS kao neodvojivog dijela identiteta države i društva u zaštiti interesa i vrijednosti RH. I (10) – naglašavam da je u fokusu obrambenog resora čovjek, vojnik, dočasnik i časnik, državni službenik i namještenik, njegov standard i uvjeti rada. Zahvaljujući našoj Vladi, osigurali smo povećanje obrambenog proračuna u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu za 400 milijuna kuna, i ta sredstva će u najvećem dijelu biti usmjerena na unaprjeđivanje uvjeta života i rada osoblja i razvoj novih sposobnosti.“

Nakon ovog Krstičevićevog izlaganja, Vlada je jednoglasno i bez rasprave usvojila Godišnje izvješće, te ga poslala na drugu stranu Markovog trga.

Izvješće na Odboru za obranu

Prva stepenica koju je Godišnje izvješće moralo proći je saborski Odbor za obranu. Sjednica na kojoj je ono raspravljano održana je 20. lipnja, na kojoj se Izvješće našlo kao posljednja od ukupno 7 točaka, među kojima je bio i nacrt Strategije nacionalne sigurnosti, i nove misije i operacije za OS RH. Ovo je bio najsadržajniji dnevni red ovoga odbora od njegova osnivanja 2008. godine, a na njemu je i Izvješće, nakon gotovo maratonske sjednice (maratonske za saborske pojmove), raspravljeno tek forme radi, ukupno u 14 radnih minuta. Već uoči te točke dnevnoga reda, predsjednik Odbora za obranu Igor Dragovan ustanovio je da se radi o „izvješću koje nema veze s realnošću“, dok je ministar obrane Damir Krstičević odvratio: „Sve znate, predsjedniče“.

Krstičević se u daljnjoj prezentaciji stanja u obrani u 2016. nije odmaknuo puno dalje od onoga što je rekao na sjednici Vlade nešto ranije, baš kao što je tu nit na plenarnoj sjednici slijedio i državni tajnik Tomislav Ivić. Vozeći slalom između 2016. i 2017. godine, Krstičević je pokušavao zaobići loše vođenje obrane u prvoj polovici 2016. istaknuti tu neke poteze koje je sam povukao postavši ministrom obrane krajem te godine. Prema njegovom viđenju, krajem 2016. donesen je niz pravilnika koji trebaju poboljšati status djelatnih vojnih osoba i njihove uvjete rada, kao što su poduzeti i neki koraci za povećanje interesa za dragovoljno služenje vojnog roka.

„Ono što se trebamo još usmjeriti, fali nam vojnika u gardijskim brigadama. Tu trebamo sada… i vi, normalno, i mi koji nosimo sustav… baš vojnika. I, malo… i što se tiče ovih najnižih časnika, zapovjednika voda… i sada na tome radimo, na tim mjerama, kako taj dio isto postaviti,“

rekao je Krstičević, nastavljajući brojati probleme koje tek treba rješavati:

„Ono što su nam problemi u 2016. – to nismo uspjeli… zato i sada ovaj novi operativni raspored… imamo jako puno naših vojnika koji se prevoze. Jako puno. Imamo dnevno 109 autobusnih linija. Znači, svaki dan preko 6000 vojnika se prevozi. Sada možete zamisliti kvalitet života tog vojnika, dočasnika i časnika, koji već jutri krene u 4, 4 i po, i vozi se po skoro dva, dva i po sata… do 8. I onda njegovo radno vrijeme završi u 4, i on se opet, ponovno, vozi skoro do 7, 8 sati. I kako? Mislim da nam ne treba takav vojnik. Nama treba vojnik koji će imati svoju obitelj. I zato smo i malo sada pomakli te rasporede, upravo da bi smanjili troškove – to je skoro godišnje 50 milijuna kuna samo na prijevoz… a, s druge strane, da bi kvalitet života vojnika, dočasnika i časnika… i zato smo sada… i postrojbu otvaramo u Pločama, postrojbu otvaramo u Sinju, pa postrojba… možete zamisliti, u Varaždinu…“

Što se tiče projekata opremanja i modernizacije pokrenutih u vrijeme mandata Ante Kotromanovića, Krstičevićeva je zadaća, kako je sam rekao, te „projekte zatvoriti kako treba“ – to je projekt opremanja OS RH s PzH 2000, s helikopterima OH-58D Kiowa Warrior, i izgradnja obalnog ophodnog broda. „(…)to kasni. To preko godinu dana, što opravdano, što neopravdano… Taj brod je porinut prije petnaestak dana, međutim, do faze preuzimanja ima puno posla. Puno posla. I na nama je sada… svima, i taj koji je to dobio, i mi svi koji vodimo taj projekat – da taj projekat konačno… taj Obalni ophodni brod, da se on primi, odnosno, da taj brod ispuni one sve taktičko-tehničke zahtjeve koje treba imati“,

rekao je ministar obrane članovima saborskog Odbora. Kako se za raspravu nije javio nitko od članova Odbora, uz konstataciju “Ne ponovilo se“, predsjednik Dragovan zaključio je da je – „2016. u mnogo čemu bila izgubljena za Ministarstvo i za Oružane snage. I neke stvari su možda trebale biti gotove. Siguran sam da bi Kiowe letjele puno prije nego 05.8. … Nego, jednostavno smo se našli u jednoj potpuno praznoj fazi, neke stvari su neobjašnjivo stajale na mjestu i nisu se pomicale. Ali, bilo pa prošlo. Idemo naprijed“.

Godišnje izvješće o obrani u 2016. godini Odbor za obranu je usvojio s 5 glasova „za“ i 4 „suzdržana“.

Izvješće u Saboru

Godišnje izvješće u obrani za 2016. godinu došlo je red za saborsku raspravu na 4. plenarnoj sjednici, održanoj u srijedu, 05. srpnja. Toga je dana na dnevnom redu bilo ukupno 13 točaka, a Godišnje izvješće došlo je na red kao predzadnje, u kasno poslijepodne, pa nikome od prisutnih nije bilo žao što je cijela rasprava bila kraća od 30 minuta. U ime predlagatelja nastupao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić, koji je većinu 2016. (dakle, u razdoblju za koje je rađeno Izvješće) bio zamjenik ministra. No Iviću se također činilo puno sadržajnijim spominjati postignuća iz ove, 2017. godine, pa je tako svoje izlaganje započeo pohvalom započinjanju te gotovo privođenju kraju izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, dokumenata koje je prošlogodišnja Orešković-Karamarkova Vlada spominjala kao ciljeve, ali ih nije pokrenula. Zato se Iviću činilo zgodnije reći da su se prioriteti Ministarstva obrane tijekom 2016. odnosili na „nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti utvrđenih DPR-om OS RH i NATO ciljevima sposobnosti“, a Hrvatska je „nastavila pridonositi naporima na stabilizaciji kriznih žarišta i širenju područja mira i sigurnosti“. Spomenut je i nastavak projekata opremanja i modernizacije HRM-a, HRZ-a i HKoV-a, i to sa sredstvima ugovorenima još u mandatu Ante Kotromanovića kao ministra obrane, budući da nakon njega takvih novih projekata više uopće ni nije bilo.

Kao najznačajniju aktivnost Ivić je izdvojio summit NATO-saveza u Varšavi, na kojem je donesena odluka o angažmanu snaga u okviru ojačanja prednje prisutnosti. Mrtav-hladan Ivić je ustanovio da je „zaustavljen negativni trend pada obrambenog proračuna“, i to za godinu u kojoj je obrambeni proračun bio najniži ikad, dodavši potom ipak objašnjenje da je nakon 8 godina pada obrambenog proračuna i gubitka oko 25 % novaca, u 2017. za obranu izdvojeno skoro 400 milijuna kuna više. Bez obzira što je trebao obrazlagati Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu, tijekom koje je i sam bio zamjenik ministra obrane, aktualni državni tajnik Ivić govorio je o upravljanju osobljem u 2017. godini, i najavio skoro raspisivanje novog natječaja za prijam novih državnih službenika temeljem Uredbe o unutarnjem ustrojstvo MORH-a, donesene u prosincu prošle godine.

Govoreći i o ključnom pitanju HRZ-a Ivić je opet iskombinirao 2016. i 2017. godinu:

„Do kraja 2016. godine trebala je, prema važećem DPR-u OS RH, biti donijeta odluka o mogućnosti i modalitetima razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora. Stoga je oko projekta višenamjenskog borbenog aviona osnovan stručni tim za provedbu radnji oko nabave višenamjenskog borbenog aviona. Zadaća stručnog tima su izrada taktičko-tehničke studije do 30. lipnja 2017. godine, priprema elemenata za izradu zahtjeva za ponudu, izrada studija izvodljivosti nakon prikupljanja ponuda od potencijalnih ponuđača kroz analizu troškova i koristi radi pripreme u svrhu donošenja daljnjih odluka“.

No o tome zašto prošle godine nije donijeta ta odluka, kao ni o prošlogodišnjoj mega-temi o navodno katastrofalnom remontu MiG-ova u Ukrajini, pred Saborom se nije čulo ništa. Jednako tako, nije se čulo ništa ni o zakašnjelom te do danas neprovedenom remontu helikoptera Mi-171 Sh.

Rasprava je počela tako da je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) izgubio pravo na riječ jer nije bio u Sabornici, pa je Miro Bulj (Most) dobio čast prvi progovoriti o Godišnjem izvješću u obrani u 2016. godini, ali je ipak govorio o nekim najavama iz 2017. – primjerice o razmještanju vojske u Sinj i Vukovar. Bulj je spomenuo i remont MiG-ova u Ukrajini, smatrajući da netko mora odgovarati za „uložen ogroman novac“, za uzvrat kojeg smo dobili MiG-ove „u dijelovima, u tačkama, u karijoli“, pa ga je zanimalo do kuda je došla istraga tog predmeta:

„To je ugroza nacionalne sigurnosti. Tada tko je vodio Vladu, tko je vodio nacionalnu sigurnost, tada je ugrozio segment nacionalne sigurnosti. Maknimo na stranu političke podjele, lijevi i desni i centar. Time što su avioni plaćeni, a istraga je morala doći kraju, odgovornost mora postojati, ogroman novac, a ugrozili smo zrakoplovstvo, tj. naš vrlo bitan vid naših obrambenih snaga. To je jedna poruka katastrofalna o kakvoj se neozbiljnoj državi radi. Pa nismo mi banana republika, ipak je Hrvatska vojska stvarana u krvi!“

Josip Đakić ispred Kluba zastupnika HDZ-a većinom je djelovao kao da iščitava dijelove Godišnjeg izvješća (što je vjerojatno i radio), u kojem je vidio samo pozitivne pomake, a kao poseban uspjeh istaknuo je nastavak suradnje obrambenog sektora s proizvođačima domaće obrambene industrije. Primijetio je, međutim, smanjenje obrambenog proračuna u 2016. godini, „koji stoji na putu izgradnji modernih i učinkovitih Oružanih snaga koje se mogu nositi sa svim izazovima u međunarodnim operacijama i u slučaju potrebe zaštite suvereniteta RH, te biti na raspolaganju za potporu civilnim institucijama u slučaju katastrofa i nesreća, i u drugim situacijama kao krajnjem cilju dugoročnog plana razvoja OS.“ Đakić je spočitnuo predstavniku Ministarstva obrane Tomislavu Iviću da su problemi borbenih aviona MiG-21 trebali biti više opisani u Godišnjem izvješću, jer je remont „djelomično uspio pa ga možemo proglasiti neuspjelim“.

I to je bila sveukupna rasprava o stanju u obrambenom sektoru u 2016. godini. Ukupno oko 28 minuta, od toga 2 rasprave u ukupnom trajanju od 18 minuta. Svaka čast!

Vlada je na jutrošnjoj 18. sjednici prihvatila i u Sabor otposlala dokument nazvan “Godišnje izvješće o obrani za 2015. godinu“. Radi se o pregledu zbivanja i stanja u obrambenom sektoru u posljednjoj godini mandata tadašnjeg ministra obrane Ante Kotromanovića. O tome što su Kotromanović i njegov tim radili tijekom prošle godine, na Vladi je poduže izlagao aktualni ministar obrane Josip Buljević:

„Sukladno Zakonu o obrani, Vlada RH podnosi Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o obrani koje zastupnicima Hrvatskog sabora i javnosti daje uvid u stanje na području obrane u 2015. godini. U okviru trenutnih procjena sigurnosnog okružja ne uočavaju se pokazatelji izravne prijetnje oružanom agresijom državama-članicama NATO-a. Međutim, s obzirom na vojne postave i rastuće vojne sposobnosti pojedinih država, vjerojatnost potencijalnih vojnih prijetnji je u porastu, te se RH zajedno sa saveznicima okreće daljnjem razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti, te jačanju kohezije i solidarnosti među državama.

Tijekom 2015. godine obrambena politika je bila usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti definiranih Dugoročnim planom razvoja OS i NATO ciljevima i sposobnostima, kao i nastavak obrambenih reformi. Međunarodna obrambena suradnja i sigurnost provođene su kao sastavni dio vanjske i sigurnosno-obrambene politike RH, težišno usmjerene na razvijanje odnosa s glavnim strateškim partnerima i jačanje suradnje s državama Srednje Europe, te razvoj dobrosusjedskih odnosa i stabilizaciju jugoistočne Europe. Tijekom 2015. godine provođene su aktivnosti usmjerene na dostizanje i projiciranje personalne strukture OS, te unapređivanje kvalitete osoblja kroz uravnoteženje i usklađivanje prijema, razvoja, potpore i izdvajanja osoblja. Opremanje i modernizacija – u skladu s raspoloživim sredstvima provođene su s ciljem dostizanja sposobnosti za provedbu misija i zadaća OS, i NATO ciljeva i sposobnosti. Provedba programa opremanja i modernizacije za sve grane OS bila je usmjerena prema redefiniranim prioritetima. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz RH i poticanja rasta hrvatskog gospodarstva uz uvažavanje tržišnog natjecanja.

Oružane snage su 2015. godine provodile aktivnosti u potpori provedbi misija i zadaća u mirnodopskim uvjetima. Aktivnosti u 2015. godini bile su usmjerene na nadzor zračnog i pomorskog prostora, te doprinos savezničkoj kolektivnoj obrani. Sudjelovanjem u operacijama nastavljen je naš doprinos izgradnji međunarodne sigurnosti. Provedbom zadaća potpore civilnim institucijama dokazana je spremnost naših Oružanih snaga kao neodvojivog dijela identiteta države i društva u zaštiti interesa i vrijednosti RH. Posebno je to bilo vidljivo tijekom pomoći poplavljenim područjima, gašenju požara, potporama u akciji spašavanja unesrećenih i hitnog medicinskog prijevoza, te tijekom izbjegličke krize – pružanjem potpore institucijama u zbrinjavanju izbjeglica i migranata“.

Na ovo izlaganje tipa „pomalo o svemu, ništa konkretno“ svi su ministri bezraspravno dignuli ruke, i time Godišnje izvješće o obrani za 2015. otposlali na drugu stranu Markovog trga, u Hrvatski sabor.

Pred kraj ovogodišnjeg Izvješća nalazi se i dio o „realizaciji Dugoročnog plana razvoja od 2015. do 2024. godine“, u kojem se tek sumiraju neki raniji dijelovi i ranije spomenuti dosezi, uglavnom u upravljanju osobljem i nastavku opremanja i modernizacije. U ovom dijelu ipak nedostaje zaključak, budući je već krajem prošle godine bilo primjetno da se u nekim stvarima lagano odstupa od ciljeva zadanih DPR-om.

Među kuriozitetima treba spomenuti još i da je poglavlje o dušobrižništvu duplo duže od poglavlja o naoružanju i vojnoj opremi HRM-a. U poglavlju o naoružanju i vojnoj opremi HRZ-a posebno je izdvojen dio pod nazivom „Studija razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora RH višenamjenskim borbenim avionom“, u kojem izričito stoji:

„U skladu s Dugoročnim planom razvoja potrebno je utvrditi mogućnost zadržavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva, uključujući i multinacionalni pristup njezinu održavanju. Ministar obrane donio je 8. kolovoza 2015. odluku o izradi „Studije razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske višenamjenskim borbenim avionom“, na temelju koje je ustrojeno stručno Povjerenstvo te je Studija izrađena.“

To je ujedno i poruka svimaa koji bi ponovno radili studije i analize, i unedogled razglabali o budućnosti ratnog zrakoplovstva – sve je na stolu, ili u nečijoj ladici, i nema razloga da se odmah ne krene rješavati to goruće pitanje!

Današnje jutro saborski su zastupnici proveli raspravljajući o Godišnjem izvješću o obrani u 2014. godini, dokumentu kojeg je Vlada RH 30. travnja otposlala u saborsku proceduru. Nakon što je Izvješće 20. svibnja prošlo Odbor za obranu, danas je ono prošlo i plenarnu sjednicu, da bi o njemu zastupnici mogli glasati za dva dana, u petak, 12. lipnja. Taj redovni godišnji dokument o postignutom u obrambenom sustavu tijekom prošle godine obrazlagala je zamjenica ministra Višnja Tafra, baš kao i na sjednici Odbora za obranu, održanoj 20. svibnja. Budući se ta dva obrazloženja nisu bitno razlikovala, spojit ćemo ih u jedinstveni prikaz bitnih momenata djelovanja obrambenog resora. Iako su u samom Godišnjem izvješću rezultati rada tijekom prošle godine podijeljeni u nekoliko tematskih područja, i na sjednici Odbora i na današnjoj plenarnoj sjednici spojeni su u jednu veliku cjelinu, kojoj su saborski zastupnici podijelili uglavnom pohvale.

Kako bi se mogli ostvariti konkretni ciljevi, bilo je potrebno napraviti i donijeti niz novih planskih, strateških, konceptualnih i normativnih dokumenata. Tako je, prije svega, donesena opsežna podzakonska regulativa, koja je proizašla iz Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, koja je u sebi uključivala 24 pravilnika. Time je omogućeno brže i efikasnije postupanje u provedbi zadaća. U planskom dijelu usvojen je DPR OS RH za razdoblje od 2015. do 2024., kojim su definirani okviri i smjerovi razvoja obrambenih sposobnosti u idućem 10-godišnjem razdoblju. U suradnji s drugim tijelima izrađen je nacrt prijedloga Plana obrane Hrvatske, čije je usvajanje predviđeno ove godine. Nastavljen je proces prilagođavanja obrambenog planiranja u MO i OS s rješenjima i promjenama u NATO sustavu obrambenog planiranja. Dovršen je proces implementacije sustava NATO mjera odgovora na krize u RH, tako da se može ustvrditi kako je u RH uspostavljena sposobnost provedbe NATO mjera odgovora na krize kao mjera Saveza, ali i mjera na nacionalnoj razini. Intenziviran je rad na izradi i implementaciji NATO ciljeva sposobnosti, te je izrađen Strateški plan MO za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Ovi su dokumenti omogućili postizanje konkretnih rezultata Ministarstva obrane i Oružanih snaga tijekom 2014. godine, od kojih je Višnja Tafra sabornicima izdvojila sljedeće…

Međunarodna obrambena suradnja

– vod Vojne policije pridružen je multinacionalnoj bojni Vojne policije, čime je postao 1. postrojba OS RH integrirana u NATO strukturu snaga
– nacionalni sustav za nadzor i zaštitu zračnog prostora, tzv. NATINAMDS (NATO Integrated Air and Missile Defence System), integriran je u NATO sustav protuzračne i proturaketne obrane
– RH je u ožujku pristupila i Multinacionalnom središtu za planinsko ratovanje u Sloveniji (Multinational Centre of Excellence for Mountain Warfare – MNCOEMW), koji postaje NATO Središte izvrsnosti, a 2015. upućen je i prvi časnik u Središte izvrsnosti Vojne policije u Republici Poljskoj
– radi se na uspostavi Multinacionalnog zrakoplovnog obučnog središta (Multinational Aviation Training Centre – MATS) u suradnji s Češkom, Mađarskom, Slovačkom i SAD na tlu RH
– u inicijativi BRAAD vodeća smo nacija za izradu strategije o nabavi motrilačkih radara za BiH, Crnu Goru i  Makedoniju
– nastavljen je rad na projektu ASBE (što je tek donekle odgovarajuća skraćenica za “Air Command & Control System Software-Based Element”), a koji će omogućiti razvoj sposobnosti zapovijedanja i nadzora zračnog prostora – implementacija se očekuje 2019.-2020. godine
– nacionalni razmjestivi komunikacijski modul (NATO Deployable Communication Module – DCM) za potrebe Saveza predviđen je u 1. bojni veze NATO grupe do kraja 2017. godine, i taj hrvatski DCM biti će prva postrojba uključena u NATO zapovjednu strukturu pod operativnim zapovijedanjem SACEUR-a ili vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi.

– iz NATO vođene operacije ISAF u Afganistanu reorganizirali smo se brojem i strukturom u novu vođenu misiju „Odlučna potpora“ u siječnju 2015. godine. Po prvi puta je u operaciju potpore miru upućena postrojba za specijalna djelovanja kao dio specijalnih snaga Republike Poljske. Popunjena je i generalska pozicija savjetnice za rodna pitanja u zapovjedništvu ISAF-a u Afganistanu što je, nakon uspješno obavljene zadaće, rezultiralo imenovanjem brigadirke Gordane Garašić za prvu hrvatsku generalicu
– nastavljeno je sudjelovanje u misijama KFOR na Kosovu i u misiji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA s Autonomnim timom za zaštitu brodova s 12 pripadnika (po prvi put), a odobreno je sudjelovanje Hrvatske vojske u operaciji ALTHEA u BiH. Pripadnici OS RH sudjelovali su još u 5 UN-operacija potpore miru. Na operacije tijekom 2014. utrošeno je oko 140 milijuna kn i sudjelovala su 572 pripadnika i pripadnica OS RH.

– u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta uspostavljeni su preddiplomski 4-godišnji studijski programi vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja – to je prva faza u procesu šire transformacije sustava obrazovanja za potrebe obrane u skladu s propisima kojima je u RH uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje
– definiran je status i veličina pričuvne komponente, te su prvi puta nakon 15 godina učinjeni nužni pomaci u uređivanje ovog područja. Ustrojene su 2 pješačke pukovnije pričuvnog sastava s oko 1700 pripadnika, i izvršeno je smotriranje 2 bojni pješačke pukovnije u Osijeku i Dubrovniku na koje se odazvalo oko 1300 pričuvnika, što čini oko 92% pozvanih

Naoružanje i oprema

– do kraja 2014. godine u program BOV utrošeno je više od 2,222 mlrd kn, a potrebno ulaganje do njegovog ukupnog završetka je nešto manje od 300 milijuna kn, od čega će najveći dio otići na opremanje borbenom oružnom stanicom 30 mm
– nastavljen je razvoj, proizvodnja i nabava jurišne puške, te drugih potrebnih sredstava za OS – na sjednici Odbora za obranu Tafra je izjavila da je od domaćeg proizvođača nabavljeno oko 1121 pušaka, 90 bacača granata i 630 ciljnika, sveukupne vrijednosti negdje preko 15 milijuna kn. Nove prikrivne odore, vojničke čizme, kacige i druga oprema financirana je u iznosu preko 67 milijuna kn
– nabavljena su nebojna vozila iz SR Njemačke – 27 kamiona za oko 2 milijuna kn i 36 kabina veze, a ovih je dana u isporuci još 20 vozila
– zaključen je ugovor za nabavu haubica PzH 2000 – 12 operativnih haubica, 3 za pričuvne dijelove i jednog simulatora za obuku. Potpisan je sporazum o obuci, i postali smo punopravna članica programa NASPA-e preko koje će se realizirati servis, modifikacija i prilagodba. Procijenjena vrijednost ovog projekta je oko 340 milijuna kn
– završena je revizija 9 tenkova za 25 milijuna kn, a u 2015. očekujemo reviziju još 5, čime će se dostići ukupni broj od 14 remontiranih tenkova za jednu tenkovsku satniju
– tijekom 2014. opremanje HRM-a bilo je usmjereno na početak gradnje OOB-ova – s brodogradilištem specijalnih objekata u Splitu sklopljen je ugovor za izgradnju 5 obalnih ophodnih brodova – 1 prototip i 4 broda u seriji vrijednosti oko 400 milijuna kuna, gdje je za ovaj poduhvat planiran završetak 2018. godine
– osposobljavamo i ušli smo u projekt modernizacije radarskog sustava Enhanced Peregrine, vrijednosti oko 100 milijuna kn, čiji povrat od 80 milijuna kn očekujemo iz savezničkog Coalition Support Fund izvora.
– pokrenute su aktivnosti vezane uz opremanje s 2 autonomna podvodna vozila iz donacije SAD-a
– završen je projekt ugradnje automatskog sustava za identifikaciju na 2 raketne topovnjače
– krunu remonta u HRM-u predstavlja početak remontiranja raketa RBS-15, čime HRM zadržava sposobnost borbenog djelovanja na moru
– u 2014. godini aktivnosti opremanja HRZ i PZO bile su usmjerene na kapitalni remont i nadogradnju 12 borbenih aviona MiG-21, te nabavu protupožarnog aviona Air Tractor. Dvanaest borbenih aviona iz remonta isporučeno je u Republiku Hrvatsku, i s današnjim danom 11 od tih aviona nalazi se u uporabi. Prema Višnji Tafri, do kraja ovog mjeseca očekujemo da će u uporabi biti i njih svih 12, uz navodnu dnevnu razina spremnosti od 7 do 8 aviona. Na sjednici Odbora za obranu istaknuto je kako su do sada naplaćeni maksimalni penali za kašnjenje ovog posla, ukupno 3 milijuna kn
– izvršen je remont 6 helikoptera Mi-8 (85 milijuna kuna) i u tijeku je remont još 6 helikoptera
– obnovljen je i modificiran radarski sustav AN/FPS-117 s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe

Nekretnine i infrastruktura

Kako smo čuli od zamjenice ministra Tafre, u posjedu Ministarstva obrane RH je 4246 nekretnina. Nakon popisa iz postojeće dokumentacije napravljen je i stvarni, fizički popis – stanova (2527),  poslovnih prostora (252), i garaža (1238), dok se za još 1659 garaža čulo da su još od 1992. godine u trgovačkom društvu HVIDRA (!!!)
– do sada je MORH predao 350 neperspektivnih nekretnina, a prema odluci Vlade RH u ovoj će se godini predati DUUDI-ju oko 250 poslovnih prostora, 3 000 garaža i garažnih mjesta – za što je rok postavljen na 30. lipnja ove godine
– rok za kupnju stanova korisnicima koji su se našli u stanovima produljen je do 30. lipnja ove godine. Na Odboru za obranu održanom prije 3 tjedna Tafra je pojasnila kako će stanovi osoba koje se do 30. lipnja nisu javile za kupnju stanova biti predani državnom uredu za raspolaganje državnom imovinom, koji će nakon toga odlučiti o budućem statusu osoba koje se u tim stanovima nalaze. U 2014. MORH je prodao oko 107 stanova i od toga uprihodio oko 11,6 milijuna kuna
– što se ulaganja u vojne građevine tiče, u 2014. god završeno je uređenje 4 smještajna objekta u vojarni „Predrag Matanović“ u Petrinji, gradi se 10 skladišnih objekata za ubojna borbena sredstva u Doljanima (u vrijednosti 30 milijuna kuna), završeno je pralište za BOV u vojarni Petrinja u vrijednosti 4,1 milijun kuna, nastavljena je prva faza daljnje izgradnje vojnih objekata u Petrinji (u vrijednosti više od 3 milijuna kuna), a nastavlja se i uspostava zamjenske infrastrukture u zrakoplovnoj bazi Pleso te izgradnja objekta za dežurni dvojac lovaca MiG-21 (što je dvogodišnja investicija od 34 milijuna kuna, koji bi trebala financirati Zračna luka Zagreb)
– rekonstruirani su objekti na HVU u vrijednosti od 16 milijuna kuna i objekti Ministarstva obrane za još 6,2 milijuna kuna. Sporazumom o suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz ožujka 2014. godine, s ciljem podizanja energetske učinkovitosti pri rekonstrukciji postojećih građevina na rok od 6 godina, Fond se obvezao participirati s ukupno 41 milijunom kuna – od čega je 2014. godine povučeno 8,7 milijuna kuna, a povlačenje dodatnih 7 milijuna kuna se očekuje tijekom ove godine.

Upravljanje osobljem

Kako se 20. svibnja moglo čuti od zamjenice ministra obrane Višnje Tafre, u 2014. godini su OS RH pružile civilnim institucijama čak 8.349 različitih oblika potpore. Uz to…

– tijekom 2014. nastavljen je trend poboljšanja obrazovne strukture osoblja – npr. 01. siječnja 2012. je 87% časnika imalo zadovoljavajuću obrazovnu razinu, dok ih je do danas takvih više od 96%. Što se osoblja tiče, OS su se pomladile za 940 vojnika, 80 časnika i 5 liječnika, promaknuto je 2580 osoba, a prema Planu izdvajanja iz sustava je izašlo 1414 osoba (od toga 1158 DVO-a i 232 službenika), a po drugim osnovama još 288 osoba
– dragovoljno vojno osposobljavanje završila su 732 dragovoljna ročnika
– udio žena u djelatnom vojnom sastavu dosegao je ciljanu brojčanu veličinu od 10%, odnosno preciznije 10,34%. Časnica u OS RH je 15,66%, dočasnica 11,27%, a vojnikinja 5,71%

Ovakav sažetak pregleda Godišnjeg izvješća u obrani saborskim je zastupnicima trebao poslužiti kao uvod u raspravu o stanju obrambenog sustava, no većina se zadržala na proračunskim izdvajanjima za obranu i apelu da se proračun Ministarstva obrane u najmanju ruku zadrži u postojećim okvirima, ako već ne može rasti. Pri tome, kao i kasnije na plenarnoj sjednici, Godišnje izvješće za 2014. godinu je pred Odborom za obranu bilo prihvaćeno sa šest glasova vladajućih, uz suzdržavanje jedinog prisutnog predstavnika oporbe, predsjednika odbora Tomislava Ivića.

O tijeku saborske rasprave pisat ćemo uskoro opširnije.

Posljednjeg dana travnja ove godine pred Vladom se našlo Godišnje izvješće o obrani za 2014. godinu. Kao što je poznato, radi se o godišnjem prikazu aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema, te strukture obrambenih resursa i ostvarenje ključnih razvojnih projekata i prioriteta. Izvješće za prošlu godinu ima i poseban dodatak – „Aktivnosti u vezi s donošenjem i početkom realizacije Dugoročnog plana razvoja OS 2015.-2024.“. To je ujedno i novost definirana DPR-om – obveza izvješćivanja Ministarstva obrane o realizaciji projekata i aktivnosti planiranih u Dugoročnom planu razvoja, pa ćemo, ne bude li drastičnijih promjena, takvo izvješće čitati i sljedeće godine.

Ministar obrane Ante Kotromanović obrazložio je na jutrošnjoj 226. Vladinoj sjednici o kakvom se dokumentu zapravo radi:

“Ono obuhvaća područje obrane u politici i Oružanim snagama, upravljanje ljudskim, materijalnim i financijskim resursima, te drugim poslovima u području obrane. Znači, u području međunarodne obrane i suradnje u 2014. godini fokus aktivnosti je bio razvoj obrambenih, odnosno sposobnosti odgovora na  krize, implementacija NATO ciljeva sposobnosti, sudjelovanje OS u operacijama te postizanje visokog stupnja interoperabilnosti i aktivnog djelovanja u okviru NATO-a i EU. U području ljudskih resursa provođene su zadaće radi ostvarenja strateških odrednica o strukturi i kvaliteti osoblja. Implementirani su novi mehanizmi odabira za prijem i promicanje osoblja koji vode računa o osiguranju transparentnosti, jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i jasnih kriterija mjerljivih postignuća i sposobnosti. U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta uspostavljeni su preddiplomski četverogodišnji studiji vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja.

Što se tiče programa opremanja i modernizacije u 2014. godini, ono je nastavljeno prema redefiniranim prioritetima za sve grane Oružanih snaga i ostvareni su značajni projekti opremanja i modernizacije, uz stvarnu intenciju za što većim uključenjem i poštivanjem svih kriterija hrvatskih proizvođača. U pogledu upravljanja nekretnina po prvi put smo nakon dugi niz godina, znači nakon 20 godina… posebnu pozornost smo dali na sređivanje stanja imovine. Obavljen je cjelokupni popis nekretnina kojim upravlja Ministarstvo obrane – stanovi, garaže,  poslovni prostori, vojne nekretnine različitih tipova. Napravili smo razne akcijske planove za potpuno sređivanje stanja na ovom području u dogovoru s državnom agencijom – to sada rješavamo. Oružane snage su u 2014. godini imale niz obučnih aktivnosti i vježbi – to je ogromno povećanje u odnosu na prije 3 godine. Recimo, prošle godine smo potrošili negdje oko 200 tona streljiva, a 2011. negdje oko 60 tona streljiva samo na obuku. Što se tiče Oružanih snaga također smo pružili potporu civilnim institucijama, angažiranjem na gašenju požara, hitnom medicinskom prevoženju, traganju i spašavanju, a posebno smo imali veliki angažman kod pomoći na ugroženim područjima kod poplava u protekloj godini”.

Zaključivši kako je u svim funkcionalnim područjima rada obrambeni resor tijekom prošle godine postigao pozitivne pomake, a sposobnosti Oružanih snaga dodatno su unaprijeđene u skladu s proračunskim mogućnostima, Kotromanović je zamolio kolege ministre da prihvate ovo izvješće. Kao i do sada, oni su to bespogovorno učinili, pa je time Godišnje izvješće o obrani za 2014. krenulo na svoj uobičajeni put prema Hrvatskome saboru.

Prije nego se dubinski osvrnemo na rekapitulaciju prošle godine na području obrane, pogledat ćemo kako MORH i OS RH vide sami sebe na području opremanja i održavanja tehnike, te upravljanja kadrovima.

Logistički sustav – održavanje tehničko-materijalnih sredstava

U tijeku je program Generalne revizije tenkova M-84 u tvrtki „Đuro Đaković – Specijalna vozila“. Revizija je do sada završena na devet tenkova, za što je ukupno utrošeno 25 milijuna kuna. Napravljene su pripreme za generalnu reviziju još pet tenkova u 2015. godini, čime bi se ukupno dostigao broj od 14 generalno remontiranih tenkova (za jednu tenkovsku satniju).

Izvršen je remont šest helikoptera Mi-8 u ukupnom iznosu od 85 milijuna kuna, a u tijeku je remont daljnjih šest helikoptera Mi-8 u iznosu od 93 milijuna kuna. Provodi se redovito održavanje te je obavljena modifikacija radarskog sustava FPS 117, uz zajedničko financiranje s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o.

Plovila razna

Tijekom 2014. godine zadržana je dinamika provedbe Plana preventivnog održavanja brodova. Nastavljeno je održavanje brodova i mornaričko-tehničkih materijalnih sredstava koji se provodio i u 2013. godini. Od ukupno 37 brodova i plovila, 2014. godine proveden je ili započet remont na 30 brodova i plovila, od čega je remont RTOP-11 i OB-02 započeo 2013. godine. Remont osam manjih plovila proveden je vlastitim kapacitetima. Trenutačno se u remontnim brodogradilištima, po ugovorima iz 2014. godine, nalazi šest brodova: RTOP-41 i 42, OB-03, DJB-106 i MRB-83, te ŠB-72. Tijekom 2014. godine prioritet održavanja HRM-a bio je uspješan završetak remonta s generalnom revizijom pogonskog postrojenja topovnjače RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“. Brod je time vraćen u operativnu uporabu nakon višegodišnje neispravnosti. Mobilni obalni lanseri raketa RBS-15 bili su tehnički ispravni u 2014. godini. U održavanju ispravnosti brodova HRM-a, prioritet su bili brodovi Obalne straže. Zbog pojačanoga remonta ophodnih brodova OB-01 i OB-03 tijekom 2014. došlo je do smanjenja operativne raspoloživosti brodova Obalne straže Republike Hrvatske.

Plovila u sastavu Hrvatske kopnene vojske imaju niži stupanj ispravnosti, dok su plovila Bojne za specijalna djelovanja i Počasno zaštitne bojne ispravna. Na svim plovilima provedeni su planirani remonti, te obimni korektivni popravci gumenih čamaca oštećenih prilikom angažiranja na uklanjanju posljedica poplava u istočnoj Slavoniji.

Letjelice i zrakoplovna tehnika

Tijekom 2014. godine protupožarni zrakoplovi bili su prioritet u održavanju, a u protupožarnoj sezoni dostignuta je visoka razina stalne operativne raspoloživosti svih letjelica. Prošle godine provodio se prijam aviona MiG-21 s remonta u Ukrajini. Do kraja 2014. godine 12 aviona je remontirano i isporučeno u Republiku Hrvatsku, od čega je sedam aviona predano Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani na operativnu uporabu, dok je preostalih pet bilo u postupku prijma od strane Ministarstva obrane. Također, tijekom 2014. godine je s remonta u Zrakoplovno-tehničkom centru d.d. uvedeno u operativnu uporabu šest helikoptera Mi-8MTV-1. Dva helikoptera Mi-171Sh održavaju se na I. stupnju, u rotaciji u NATO operaciji KFOR na Kosovu. Dva transportna aviona An-32 i šest školskih aviona PC-9(M) proglašeni su neperspektivnima.

HRZ i PZO održava pet radara FPS-117 u radarskom sustavu za nadzor zračnog prostora. Sustavnim održavanjem postignuta je puna operativna raspoloživost radarskog sustava FPS-117. Proveden je otpis šest neperspektivnih radara, a u 2015. godini planira se otpisati neperspektivni stacionarni radar na RP Šašina Greda.

Na temelju sklopljenih sporazuma s Vladom SAD-a, kroz program EDA (Excess Defence Articles) za potrebe Oružanih snaga osigurano je ukupno 212 vozila kategorije MRAP (Mine Rasistent Ambush Protected). Navedena vozila zamijenit će dio postojećih teretno-terenskih vozila i nakon uvođenja u uporabu vodit će se kao borbena vozila.

Upravljanje materijalnim resursima

Borbena oklopna vozila BOV PATRIA CRO

Ministar obrane Kotromanović u razgovoru s predsjednikom Uprave Đure Đakovića Tomislavom Mazalom

Tijekom 2014. godine aktivnosti su bile usmjerene na nastavak realizacije višegodišnjeg ugovora s konzorcijem tvrtki PATRIA iz Finske i Đuro Đaković – Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod za nabavu 126 baznih oklopnih vozila modela Patria AMV 8×8, te na opremanje baznih vozila podsustavima naoružanja i specijalne opreme (NSO) kroz jednogodišnje ili višegodišnje ugovore s tvrtkama ĐĐ–Specijalna vozila d.d. – Republika Hrvatska; BELINA – Republika Hrvatska; PCE-THALES – Republika Hrvatska i Francuska Republika; KONGSBERG – Kraljevina Norveška; COBHAM – Ujedinjena Kraljevina Velika Britanija i Sjeverna Irska; ELBIT – Država Izrael; ITT (EXCELIS) – Sjedinjene Američke Države; FN HERSTAL – Kraljevina Belgija, kao i s drugim tvrtkama. Do kraja 2014. godine predana su na privremeno korištenje 44 borbena vozila. Isto tako, u potpunosti je opremljeno, kompletirano i predano Oružanim snagama na stalnu uporabu prvih 16 borbenih vozila u tri varijante. Do kraja 2014. godine u projekt Borbenog oklopnog vozila BOV PATRIA CRO utrošeno je ukupno 2.222.793.635,02 kuna.

Haubice – PzH 2000

U svrhu realizacije Projekta PzH 2000 5. prosinca 2014. između MORH-a i Saveznog ministarstva obrane SR Njemačke potpisan je sporazum o nabavi 12 operativnih haubica, dodatne tri haubice za pričuvne dijelove, te simulator za obuku. U prosincu 2014. godine potpisan je sporazum o obuci pripadnika Oružanih snaga za uporabu i održavanje haubica čija će provedba biti realizirana u 2015. godini. Paralelno s procesom ugovaranja nabave haubica, RH je postala punopravni član programa „PzH2000“ NATO agencije za potporu (NATO Support Agency, NSPA), u sklopu kojeg će se za navedene haubice realizirati servis, modifikacija i prilagodba. Projicirana vrijednost Projekta za razdoblje od 2014. do 2018. godine iznosi 340 milijuna kuna.

Tvrtka KMW se pripremila za hrvatsko preuzimanje PzH 2000

Nebojna motorna vozila – kamioni

Ministarstvo obrane je 14. kolovoza 2013. sklopilo sporazum sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke o kupnji rabljenih nebojnih motornih vozila i kontejnera raspoloživih s viškova njemačkih Oružanih snaga. Sporazum omogućuje kupnju do 580 različitih tipova vozila i opreme (Wolf-off-road, MAN-trucks, fuel cisterns, fuel trucks). Tijekom 2014. godine nabavljeno je 27 kamiona vojnog programa MAN 4×4 nosivosti pet tona u ukupnoj vrijednosti oko 1,9 milijuna kuna, te 36 kabina veze u vrijednosti od 630.000 kuna. Opremanje vozilima je u potpori dvaju NATO Ciljeva sposobnosti, kao i rješavanja nedostatka nebojnih motornih vozila u Oružanim snagama.

Ostalo naoružanje i vojna oprema

Osim primarnog financiranja iz obrambenog proračuna, opremanje OS RH realizirano je i donacijama Vlade Sjedinjenih Američkih Država putem programa ekonomske i vojne pomoći, na temelju koje je 2014. godine zaprimljeno ukupno 212 vozila različitih tipova (MAXPRO PLUS, RG 33 HAGA i MATV) u vrijednosti 58 milijuna kuna.

Ministarstvo obrane je u 2014. godini sklopilo dva ugovora s tvrtkom HS Produkt iz Karlovca o proizvodnji i isporuci jurišnih pušaka modela VHS-D1 i VHS-K1, uključujući dodatnu opremu. Na temelju tih ugovora tvrtka HS Produkt je 2014. godine isporučila 1121 jurišnu pušku za potrebe opremanja Oružanih snaga.

U 2014. godini ugovorena je i isporučena određena količina ostalih skupina oružja, ubojnih sredstava, osobne i zaštitne opreme (optički ciljnici, svjetiljke, bacači granata 40 mm, NBK oprema, kacige).

Obalni ophodni brodovi

Ministarstvo obrane je u 2014. godini potpisalo ugovor s tvrtkom Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) d.o.o. Split o gradnji pet obalnih ophodnih brodova (prototip + četiri broda u seriji). Ugovoreni iznos gradnje brodova je 396.094.125,00 kuna, a planiran završetak gradnje brodova je do 2018. godine.

Radarski sustav Enhanced Peregrine

Radi postizanja funkcionalnosti i uvođenja u punu operativnu uporabu radarskog sustava Enhanced Peregrine, potkraj 2014. godine pokrenut je Projekt osposobljavanja i modernizacije četiri radara (vrijednost projekta je oko 100 milijuna kuna). Predviđeni troškovi modernizacije značajnim dijelom će se financirati iz američkog fonda za potporu (Coalition Support Fund, CSF).

Autonomno podvodno vozilo

Tijekom 2014. godine pokrenute su aktivnosti u vezi s opremanjem s dva autonomna podvodna vozila iz programa pomoći Vlade SAD (Foreign Military Financing, FMF). Opremanjem autonomnim podvodnim vozilima unaprijedit će se NATO Cilj sposobnosti u smislu mornaričkih minskih protumjera za čišćenje luka, u dijelu otkrivanja i klasifikacije morskih mina i drugih nenamjenskih eksplozivnih sredstava u lukama i vrlo plitkom moru.

Automatski sustav za identifikaciju (AIS)

Početkom 2014. godine završen je projekt ugradnje automatskog sustava za identifikaciju (Warship AIS) na dvije raketne topovnjače čime je povećana sigurnost njihove plovidbe.

Borbeni avion MiG 21

Na temelju zaključka Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane iz studenoga 2012. godine o zadržavanju aviona MiG-21 u uporabi, u prvoj polovici 2013. godine proveden je postupak javne nabave, a 9. srpnja 2013. sklopljen je ugovor s ukrajinskom tvrtkom Ukrspecexport, kojim je ugovorena nabava, remont i nadogradnja pet aviona MiG-21, te remont i nadogradnja postojećih sedam aviona MiG-21. Do kraja 2014. godine 12 aviona je remontirano i isporučeno u RH, od čega je sedam aviona primljeno, odnosno predano HRZ-u i PZO na operativnu uporabu, dok je preostalih pet bilo u postupku prijma Ministarstva obrane. Početno je remont trebao završiti 30. lipnja 2014., međutim, tijekom realizacije je došlo do pogoršanja političke i sigurnosne situacije u Ukrajini što je utjecalo na probijanje ranije ugovorenih rokova.

Air Tractor AT-802

U svrhu dostizanja sposobnosti za provedbu namjenske obuke pilota na protupožarnim avionima Air Tractor AT-802, nabavljen je avion u dvosjed konfiguraciji, a ugovor o nabavi uključio je i obuku tehničkog osoblja za održavanje, te obuku pilota za nastavnika letenja.

Upravljanje ljudskim resursima

Ukupno brojno stanje djelatnog sastava na dan 31. prosinca 2014. bilo je 18 135 osoba. Popuna ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga po ustroju iznosi 88,66% (Ministarstvo obrane 93,18%, Oružane snage 88,40%). Prosječna dob djelatnih vojnih osoba je 38,34 godine (Ministarstvo obrane 47,66 godina, Oružane snage 38,14 godina), a državnih službenika i namještenika 49,77 godina (Ministarstvo obrane 47,9 godina, Oružane snage 50,87 godina). Ukupna prosječna dob svih djelatnika obrambenog resora je 40,06 godina (žene 43,2 godina, muškarci 39,5 godine).

U odnosu na stanje u OS RH potkraj 2013. godine, na kraju 2014. godine broj djelatnih vojnih osoba smanjio se za 297 osoba, što je u skladu s Dugoročnim planom razvoja, Strateškim pregledom obrane, te Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske od 25. ožujka 2014.

U skladu s Planom prijma djelatnih vojnih osoba u 2014. godini primljeno je 940 vojnika/mornara i 80 časnika, od čega pet doktora medicine. Za prijam doktora medicine, kao deficitarne struke u Oružanim snagama, pripremljen je poseban model osposobljavanja koji je, zajedno s pojačanom promidžbom i uvođenjem posebnih poticaja, rezultirao prijmom veće skupine liječnika.

Tijekom 2014. godine, na temelju Plana prijma u državnu službu, u Ministarstvo obrane putem javnog natječaja primljeno je 20 državnih službenika sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno specijalističkim stručnim studijem, od toga 16 državnih službenika bez radnog iskustva (vježbenika) i četiri državna službenika s radnim iskustvom. Iz drugih tijela državne uprave u Ministarstvo obrane premještena su dva državna službenika, a iz Ministarstva obrane u druga tijela državne uprave 14 državnih službenika. Također, 2014. godine uspješno je završen postupak stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa za 13 osoba.

Na temelju Zakona o službi u OS RH uvedeni su vojni specijalisti kao nova potkategorija djelatnih vojnih osoba. Vojni specijalisti su dočasnici do čina nadnarednika i časnici do čina satnika raspoređeni na specifične stručne, pretežno tehničke poslove. U ovu kategoriju prevedeno je 1. siječnja 2014. po sili zakona 537 osoba i to 188 državnih službenika i namještenika vojnih specijalista te 249 djelatnih vojnih osoba vojnih specijalista.

U 2014. godini započelo je ustrojavanje pričuvnog sastava OS, odnosno razvrstane pričuve. Ustrojene su dvije pješačke pukovnije te je u studenome 2014. godine provedeno smotriranje dviju ustrojenih bojni pješačkih pukovnija, prvi put nakon 2000. godine. Smotrirane su 1. bojna 2. pješačke pukovnije u Osijeku (651 pričuvnik), te 1. bojna 6. pješačke pukovnije u Dubrovniku (651 pričuvnik). U 2015. godini bit će nastavljeno ustrojavanje pričuvnog sastava Oružanih snaga, odnosno razvrstane pričuve. Provest će se ustrojavanje i smotriranje zapovjedništava, pristožernih postrojbi i dijela ostalih postrojbi dviju pješačkih pukovnija s ukupno 1700 pripadnika.

U 2014. godini provedeno je dragovoljno vojno osposobljavanje u dva ciklusa, na koje je upućeno ukupno 800 kandidata, od toga 80 kandidatkinja. Dragovoljnom vojnom osposobljavanju pristupilo je ukupno 788 kandidata (nisu pristupile tri kandidatkinje i devet kandidata), od kojih je 56 kandidata prekinulo dragovoljno vojno osposobljavanje (dvije ročnice i 54 ročnika), a 732 ročnika uspješno su završila osposobljavanje (74 ročnice i 658 ročnika).

U 2014. godini ukupno je izdvojeno 1702 djelatnika (1470 djelatne vojne osobe i 232 državna službenika i namještenika). Od ukupno 1702 izdvojena djelatnika, 266 imalo je pravo na uključenje u Program tranzicije. Navedeno pravo iskoristile su 134 izdvojene osobe. Informiranjem o Programu tranzicije u 2014. godini obuhvaćene su 394 osobe (279 djelatnih vojnih osoba i 115 državnih službenika i namještenika). Od ukupno 359 aktivnih korisnika Programa tranzicije, 177 korisnika (65 djelatne vojne osobe te 112 državnih službenika i namještenika) je uključeno u program 2014. godine, dok su 82 korisnika u Program tranzicije uključena ranijih godina.

Prije dva dana održana “Redovna godišnja analiza operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije za 2013. godinu” zauzima status svojevrsne zanimljivosti u regiji. Riječ je o događanju koje je održano u utorak, 13. svibnja, u Domu Vojske Srbije u Pančevu. S jedne strane, na ovome je okupljanju bio zanimljiv sastav prisutnih gostiju – uz predsjednika države, Tomislava Nikolića ondje se okupio vrh obrambenog sektora Republike Srbije (ministar obrane Bratislav Gašić i njegov državni sekretar Zoran Đorđević, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković, te “najodgovornije starešine Ministarstva odbrane i Vojske Srbije“), ali bez prisustva i predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića, koji je taj dan proveo u Sarajevu.

O obrani – tajno

S druge strane, sadržaj ovog događanja kao da je prilično odgovarao predstavljanju  godišnjih pregleda stanja u nacionalnim obrambenim sektorima, za period protekle kalendarske godine – što je i poprilično uobičajena stvar za ovo doba godine. Na portalu Obris.org pozabavili smo se usporedivim aktivnostima u Crnoj Gori, Sloveniji i Hrvatskoj. Sve su te navedene aktivnosti pripravljene u nacionalnome sektoru obrane, da bi onda obuhvatile kompletnu vladu, a tek onda ostale aktere vlasti u pojedinim državama. Dok je po državama varirala i uključenost pojedinog nacionalnog parlamenta u postupak sumiranja stanja, tim prikazanim postupanjima zajednička je jedna doza transparentnosti. Naime, u svim je ovim slučajevima spomenuti dokument, ta “Redovna godišnja analiza operativnih i funkcionalnih sposobnosti” (pod kojim god da ga nazivom vodila pojedina država), na kraju postupka njegova donošenja i objavljen u javnosti – što u Srbiji nije slučaj.

Sumiranje rada, u zatvorenome krugu

No, iako raspravljena u zatvorenome krugu, ova je analiza ipak obuhvatila sagledavanje uvjeta u kojima je Vojska Srbije tijekom 2013. godine izvršavala svoje zadatke. Pri tome, navodno se posebno razmatralo ispunjavanje ciljeva zadanih dokumentom “Smjernice predsjednika Republike Srbije za izgradnju operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije za period 2013–2018. godine“, sposobnost izvršavanja misija, rezultati postignuti u prethodnoj godini, te pitanja vezana uz održavanje i razvoj sposobnosti Vojske Srbije. Naravno, kao i u ostatku regije – pri tome se posebno bolnom točkom, na kojoj se želi pojačano raditi, pokazalo pitanje “opremljenost Vojske Srbije“, za koje je ocijenjeno da ga “u narednom periodu treba unapređivati“.

O čemu se tu zapravo radi, bolje ilustriraju izjave ministra Gašića dane medijima u Srbiji prije tjedan dana:

“Mi ove godine nastavljamo započete modernizacije borbenih sredstava i njihov remont, imaćemo značajna opremanja i infrastrukturna ulaganja, a prioriteti su dalje opremanje jedinica Vojske Srbije koje se upućuju u mirovne misije, nabavka opreme za jedinice Vojske Srbije po modelu M-21, vazduhoplovstvo treba da dobije nove školske avione ‘Lasta’, nastavljamo razvijanje našeg telekomunikacionog sistema, a poboljšaćemo i uslove za bezbedno skladištenje ubojnih sredstava“.

Jedino, uz ovaj optimistični ton, tom istom prilikom Gašić je i pomalo spustio loptu – istaknuvši kako po pitanju novih borbenih zrakoplova za Srbiju treba “imati u vidu stvarne mogućnosti države“. Po Gašiću – kako vremena nisu laka, kupovina aviona nije planirana iz budžetskih sredstava za ovu godinu, ali oni ostaju dio plana o kome će odlučivati država. Ukratko – tko to baš voli, neka im se i nada!

Nakon analize – igrarije za uzvanike

Red je da ponekad i dužnosnici vide vojsku te njihovu opremu!

Za sam kraj spomenutog vojno-obrambenog okupljanja ostavljen je još jedan kuriozitet. Naime, provedbi analize slijedio je “prikaz dijela naoružanja, opreme i publikacija Vojske Srbije“, te onda još i prikaz operativnih sposobnosti Specijalne brigade, održan u vojarni „Rastko Nemanjić“ u Pančevu. Kad već nije bila riječ o upoznavanju javnosti sa svim onim za što je Srbija tijekom 2013. investirala javna sredstva u sektoru obrane – barem se novome ministru obrane Bratislavu Gašiću i njegovim svekolikim gostima priredilo zabavu u obliku “nekoliko demonstracija vatrene i taktičke osposobljenosti” pripadnika Specijalne brigade Vojske Srbije.

Riječ je bila o čitavome nizu vrlo raznolikih aktivnosti – demonstriranju segmenata protuterorističkih i protudiverzantskih djelovanja, elemenata obuke u bliskoj borbi i borilačkim vještinama, gađanja u uvjetima ograničene vidljivosti, uklanjanju i uništavanju eksplozivne naprave te padobranskim skokovima. Uz to, kad je već bila prilika, obrambenome vrhu Srbije  prezentirano je na taktičko-tehničkom zboru i ponešto te opreme koju idućih godina treba unapređivati – izložen je vjerojatno onaj bolji dio naoružanja i opreme koju koristi Specijalna brigada. Na kraju su Predsjednik Republike Srbije, ministar odbrane RS i načelnik Generalštaba posjetili još i Spomen sobu te elitne postrojbe Vojske Srbije – čime je onda i završio taj dan obrambene analize te vojnih igara.