<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Federacija BiH &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/federacija-bih/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2026 22:11:58 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>U BiH novi ministri obrane i sigurnosti</title>
		<link>https://obris.org/regija/u-bih-novi-ministri-obrane-i-sigurnosti/</link>
		<pubDate>Sat, 24 Nov 2012 00:49:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Federacija BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Milorad Dodik]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo obrane BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[SDA]]></category>
		<category><![CDATA[SDP BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Zlatko Lagumdžija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=9017</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Od četvrtka, 22. studenog, Bosna i Hercegovina ima nove ministre obrane i sigurnosti. Zastupnički dom Parlamenta BiH potvrdio je imenovanje SDP-ovog Zekerijaha Osmića za ministra obrane, i „bosanskog Berlusconija“ Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost BiH, za ministra sigurnosti. Tako je završila višemjesečna trakavica o krizi u vladajućoj koaliciji, nastaloj na relaciji SDP-SDA još krajem svibnja, kada SDA [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<div id="attachment_9018" style="width: 423px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/radoncic-osmic.jpg"><img class=" wp-image-9018" title="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/radoncic-osmic.jpg" alt="" width="413" height="293" /></a><p class="wp-caption-text">Fahrudin Radončić i Zekerijah Osmić</p></div>
<p>Od četvrtka, 22. studenog, Bosna i Hercegovina ima nove ministre obrane i sigurnosti. Zastupnički dom Parlamenta BiH potvrdio je imenovanje SDP-ovog Zekerijaha Osmića za ministra obrane, i „<em>bosanskog Berlusconija</em>“ Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost BiH, za ministra sigurnosti. Tako je završila <a title="BiH – demilitarizacija ili što već…" href="http://obris.org/regija/bih-demilitarizacija-ili-sto-vec/" target="_blank">višemjesečna trakavica o krizi u vladajućoj koaliciji</a>, nastaloj na relaciji SDP-SDA još krajem svibnja, kada SDA nije glasala za Vladin prijedlog proračuna za 2012. U proračunu teškom 700 milijuna eura, 475 milijuna namijenjeno je državnim institucijama, dok je ostatak namijenjen za servisiranje vanjskog duga zemlja.</p>
<p>SDA je tražila dodatnih 27 milijuna eura za potrebe državnih institucija, smatrajući da je ovaj proračun „<em>više od štednje</em>“, točnije „<em>izravan je napad na državne institucije, jer izdvojeni novac nije dovoljan da one nastave učinkovito funkcionirati</em>“. Svega par dana nakon neposluha svog koalicijskog partnera, SDP je od ostale 4 stranke s kojima sudjeluje u vlasti (HDZ, HDZ 1990, Savez neovisnih socijaldemokrata i Srpska demokratska stranka) dobila blagoslov za izbacivanje SDA iz koalicije na kantonalnoj, entitetskoj i državnoj razini, te da sklopi ugovor o suradnji s do tada opozicijskim Savezom za bolju budućnost.</p>
<p>Iako se mjesecima govorilo o imenima koja bi trebala zamijeniti dosadašnje  dužnosnike SDA, imenovanje novih ministara – Osmića i Radončića, prošlo je bez uobičajene procedure. Zastupnicima u Parlamentu nije dano nikakvo obrazloženje o prijedlogu za imenovanja, niti su priloženi životopisi kandidata. Tek je predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda ustvrdio da je sve po zakonu, jer se temelji na dogovoru o formiranju nove parlamentarne većine, potpisanom samo dva dana uoči imenovanja novih ministara, u utorak 20. studenoga u Mostaru. Novi ministar obrane Zekerijah Osmić potpredsjednik je brčanskog SDP-a, i iznimno blizak predsjedniku stranke Zlatku Lagumdžiji. Tjednik „Slobodna Bosna“ piše da nije nimalo slučajno što je baš Osmić predložen za ministra obrane, i to odmah nakon što je Milorad Dodik (koji sa svojim SNSD-om sudjeluje u vladajućoj koaliciji) zaprijetio da stranke iz Republike Srpske neće podržati preslagivanje u državnoj vlasti ako jedan od novih ministara ne bude upravo iz RS. Osmić je rat proveo kao logističar Armije BiH u Gornjem Rahiću (petnaestak kilometara jugozapadno od Brčkog, nedaleko Maoče), zadužen za nabavu osnovnih živežnih namirnica, da bi od 1998. do 2006. bio zastupnik SDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To ga je, piše Slobodna Bosna, jako zbližilo s vrhom SNSD-a i šefom Miloradom Dodikom, što je Osmiću navodno pomoglo da isposluje dobivanje 79 tisuća konvertibilnih maraka za obnovu kuće u Brčkom, iako je jedan od najbogatijih ljudi u Distriktu.</p>
<div id="attachment_9021" style="width: 338px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/faksimil.jpg"><img class=" wp-image-9021" title="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/faksimil.jpg" alt="" width="328" height="339" /></a><p class="wp-caption-text">Ibrahimović je za sada ostao bez vojne mirovine. Što će biti s otpremninom - još se ne zna.</p></div>
<p>Kao što novi  ministar obrane nije došao u tišini, tako ni njegov prethodnik nije otišao bez buke. Bivši ministar obrane Muhamed Ibrahimović, kadar dojučerašnjeg koalicijskog partnera SDA, smijenjen je s funkcije uz prethodno oduzimanje povlaštene vojne mirovine u iznosu od 1.649 konvertibilnih maraka i otpremnine od 6 tisuća KM. Ibrahimoviću je povlaštena mirovina dodijeljena još 2007. godine, da bi se potom otkrilo da ju je dobio na nezakonit način, navodno zahvaljujući potpisu svog prethodnika, također SDA-ovog ministra obrane Selme Cikotića. Revizorski tim Federalnog Ministarstva za pitanja boraca utvrdio je da Ibrahimović od proglašenja neposredne ratne opasnosti u BiH pa do 9. studenog 1994. nije skupio 3 godine radnog staža kao djelatna vojna osoba, zbog čega ne ispunjava zakonski uvjet za dobivanje vojne mirovine. Rješenje o poništenju dodjele vojne mirovine doneseno je 28. prosinca 2011. godine, dok je isplata službeno obustavljena tek početkom studenog ove godine. Pitanje je bi li se to dogodilo i da je SDA ostala dio vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini.</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>BiH – demilitarizacija ili što već…</title>
		<link>https://obris.org/regija/bih-demilitarizacija-ili-sto-vec/</link>
		<pubDate>Tue, 13 Nov 2012 01:46:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[demilitarizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Federacija BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Milorad Dodik]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo obrane BiH]]></category>
		<category><![CDATA[OS BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=8681</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Već nekoliko mjeseci Bosnu i Hercegovinu trese niz svojevrsnih groznica. Nakon one izborne (povodom lokalnih izbora, održanih u nedjelju 7. listopada), polagano na red stiže i ona proračunska, dok ni današnje podnošenje izvještaja o stanju u BiH, koje je za Vijeće sigurnosti UN priredio Visoki predstavnik Valentin Inzko, tu nije daleko. Na sve te teme iz Banjaluke se odgovaralo [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<div id="attachment_8695" style="width: 380px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik.jpg"><img class=" wp-image-8695" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik.jpg" width="370" height="278" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik.jpg 400w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik-300x225.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik-310x232.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/milorad-dodik-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 370px) 100vw, 370px" /></a><p class="wp-caption-text">Milorad Dodik, čelnik Republike Srpske i spletkar &#8220;par excellence&#8221;</p></div>
<p>Već nekoliko mjeseci Bosnu i Hercegovinu trese niz svojevrsnih groznica. Nakon one izborne (povodom lokalnih izbora, održanih u nedjelju 7. listopada), polagano na red stiže i ona proračunska, dok ni današnje podnošenje izvještaja o stanju u BiH, koje je za Vijeće sigurnosti UN priredio Visoki predstavnik Valentin Inzko, tu nije daleko. Na sve te teme iz Banjaluke se odgovaralo prilično nervozno, tkanjem opsežne mreže političkih spletki koja, među ostalim, obuhvaća i davanje novoga života višestruko prežvakavanoj temi demilitarizacije BiH. No, da ne bude zabune – ne radi se tu o ičem racionalnom i činjenično zasnovanome – već samo o jednom od političkih smjerova djelovanja vodstva Republike Srpske i Milorada Dodika, njenog premijera u više navrata, a od 15. studenog 2010. i njenog predsjednika.</p>
<p>Tema demilitarizacije  u Bosni i Hercegovini prisutna je već dugo – još iz vremena prije 5. listopada 2005. godine, kada je donesen novi Zakon o odbrani BiH, kojim su regulirana jedinstveno Ministarstvo odbrane i jedinstvene Oružane snage BiH – institucije koje su od 1. siječnja 2006. naslijedile odvojena, entitetska Ministarstva odbrane Republike Srpske i Federacije BiH, te odvojene vojne snage – a pokreće se periodično, kad god zatreba u unutarnjopolitičke svrhe. Po posljednji se put Dodik demilitarizacijom počeo baviti 4. listopada, tik pred vrhunac kampanje za lokalne izbore u BiH, kada je najavio veliku inicijativu na tu temu – zakazavši njeno javno predstavljanje za 5. listopada, posljednji dan kampanje, tik pred predizbornu šutnju koja je započela s nadolaskom 6. listopada. Predizbornome mobiliziranju Srba trebala je doprinijeti i činjenica da je tog 5. listopada objašnjenu inicijativu Dodik odlučio poslati u formalnu proceduru u ponedjeljak 8. listopada, dan nakon izbora, valjda očekujući priliku da nerviranje Sarajeva spoji s proslavom prvih izbornih rezultata. No, tu mu sve i nije krenulo po planu.</p>
<div id="attachment_8698" style="width: 426px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/nsrs-sutra.jpg"><img class=" wp-image-8698" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/nsrs-sutra.jpg" width="416" height="263" /></a><p class="wp-caption-text">Narodna skupština Republike Srpske, predvidivo o demilitarizaciji BiH</p></div>
<p>Dok od proslave nije ostalo mnogo, budući je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na lokalnim izborima prošao iznimno loše, njegova je inicijativa o demilitarizaciji preživjela. I zaista, 8. listopada  Dodik je svoju inicijativu o demilitarizaciji predložio parlamentu Srpske, najvišem organu zakonodavne vlasti entiteta Republike Srpske, pozvavši parlament da je podrži i zaduži entitetsku Vladu te predstavnike Republike Srpske u zajedničkim organima BiH da pripreme konkretne prijedloge izmjena relevantnih propisa na nivou cjelokupne BiH. Oni bi se trebali svesti na ukidanje dotadašnjega sporazuma o odbrani, kao i donošenje Zakona o ukidanju Oružanih snaga BiH, koji bi imao <strong>samo dva članka</strong>: &#8220;<em>Prvi – ukidaju se oružane snage BiH, drugi – svi pripadnici oružanih snaga BiH prevode se u civilne strukture</em>&#8220;. No, tu je pravno loptanje Inicijativom tek počelo.</p>
<p>Kako je temu trebalo održati živom barem još nekoliko tjedana, 1. studenog  o Dodikovoj inicijativi izjašnjava se ne prozvana Narodna skupština, već Vlada Republike Srpske – naznačivši da ona sad ipak ide i pred parlament. Pri tome je Vlada priču pojačala pozivanjem na „<strong>Deklaraciju o strateškim opredjeljenjima RS-a u sistemu odbrane Bosne i Hercegovine</strong>“, dokument kojeg je tamošnja Narodna skupština usvojila 18. ožujka 2005. godine, u vrijeme smiraja procesa otpora ujedinjavanju entitetskih obrambenih sustava. U njoj se izrazilo strateško opredjeljenje RS-a, u sistemu odbrane Bosne i Hercegovine, za potpunu demilitarizaciju BiH. Te 2005. godine predstojeći <strong>prelazak na zajedničke organe i institucije BiH proglašen je prijelaznim</strong>, naglašavajući da je “<em>prijenos nadležnosti u oblasti obrane na državnu razinu samo prijelazni aranžman do potpune demilitarizacije</em>” – s čim je sad u skladu i svježa Inicijativa Milorada Dodika. Zato se i prozvalo Narodnu skupštinu Republike Srpske da inicijativu prihvati i pošalje dalje, prema zajedničkome parlamentu BiH.</p>
<div id="attachment_8707" style="width: 319px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/lagumdzija-covic-dodik.jpg"><img class=" wp-image-8707" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/lagumdzija-covic-dodik.jpg" width="309" height="213" /></a><p class="wp-caption-text">Mnogo od dogovora u trokutu Lagumdžija-Čović-Dodik u SDA nije dobro sjelo</p></div>
<p>No, penjanje inicijative o demilitarizaciji kroz zamršeno stablo vlasti u Bosni i Hercegovini nije jednostavno. A da je njen uspjeh malo vjerojatan – pa i usprkos aktivnih političkih razgovora Milorada Dodika s HDZ-ovim Draganom Čovićem te SDP-ovim Zlatkom Lagumdžijom – postalo je jasno još 4. studenog, kada smo čuli priznanje da za njen prolazak i stupanje na snagu ipak treba i glas s druge strane, iz entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (koji sad još navodno osluškuje, ne bi li vidio cjelokupnost te famozne Inicijative). Zato i ne čudi oklijevanje sa stavljanjem Inicijative o demilitarizaciji na konkretan dnevni red Narodne skupštine RS.</p>
<div id="attachment_8692" style="width: 260px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/untitled.png"><img class="size-full wp-image-8692" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/untitled.png" width="250" height="259" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/untitled.png 250w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/untitled-53x55.png 53w" sizes="(max-width: 250px) 100vw, 250px" /></a><p class="wp-caption-text">Valentin Inzko danas pred VS UN o BiH</p></div>
<p>Dok se Dodik posljednjih dana tako obrušavao na rijetke jedinstvene institucije BiH, te na Ured visokog predstavnika, uz podignute je tenzije dostignut i idući ključni datum – 13. studenoga, dan kad bi<strong> </strong>Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u New Yorku treba Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti svoj polugodišnji izvještaj o stanju u BiH. Već je duže izvjesno da će ovaj izvještaj biti očekivano loš, i to iz nekoliko razloga koje je zgodno sažeo Inzko:</p>
<blockquote><p>„<em>U mom izvještaju se jasno navode glavni politički događaji koji se nalaze u korijenu trenutnog stanja stvari. Sadašnji politički zastoj, koji je rezultat reorganizacije vladajuće koalicije na raznim nivoima, dodatno je pojačan političkim kalkulacijama koje, po svemu sudeći, imaju vrlo malo veze sa stvarnim pitanjima i stvarnom politikom. Međutim, ono što me najviše brine je što zvaničnici Republike Srpske otvoreno i javno zagovaraju raspad države, istovremeno osporavajući državne institucije i nadležnosti, posebno pravosuđa, a odnedavno i Oružanih snaga BiH</em>”,<strong></strong></p></blockquote>
<p>Dakle, stali su pozitivni pomaci u BiH s početka ove godine, kada je nakon gotovo 15 mjeseci od parlamentarnih izbora krajem 2011. formirana vlada, a krajem svibnja ove godine donesen je konačno i proračun za tekuću 2012. godinu. Uz to, oko lokalnih izbora u pitanje je došla vladajuća koalicija (načeta u doba donošenja proračuna), a intenziviralo se i destruktivno djelovanje Republike Srpske (prvenstveno putem Milorada Dodika) – gdje posebno mjesto ima i demilitarizacija. Dok još ostaje otvoreno pitanje popunjavanja ministarskih mjesta, upražnjenih nakon krize vlasti i preslagivanja koalicijske vlasti u BiH od 23. listopada (odlaska SDA iz vladajuće koalicija, te njihova gubitka pozicija ministara sigurnosti i obrane, te zamjenika ministra trezora i financija), prilično je izvjesno da će tema demilitarizacije živjeti barem do 20. studenog, za kad su zakazani idući opći razgovori ključnih stranaka u BiH.</p>
<div id="attachment_8709" style="width: 480px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage.jpg"><img class="size-full wp-image-8709" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage.jpg" width="470" height="270" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage.jpg 470w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage-300x172.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage-95x55.jpg 95w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/oruzane-snage-310x178.jpg 310w" sizes="(max-width: 470px) 100vw, 470px" /></a><p class="wp-caption-text">OS BiH &#8211; uvelike priča o &#8220;koliko para, toliko i muzike&#8221;</p></div>
<p>Za kraj, treba se posebno osvrnuti i na financijski aspekt ukidanja zajedničkog obrambenog sustava u BiH – na navodnu uštedu koja je Dodiku jedno od osnovnih opravdanja kojima i objašnjava svoju Inicijativu. Prema važećem ustroju, ugrubo gledano, OS BiH trebale bi se sastojati od oko 10.000 djelatnih vojnih osoba, 1000 civila i još oko 5000 rezervista. U praksi se govori o oko 11 tisuća ljudi u obrani BiH, za koje se godišnje odvaja oko 300 milijuna konvertibilnih maraka – konkretno, 293.366.003 KM u 2011. i 305.847.000 KM u 2012. godini – odnosno ugrubo oko 150 milijuna eura, od čega Republika Srpska daje između 30 i 33 posto. Lokalni analitičari ističu da to odgovara omjeru od<em> </em>oko 1,12 posto bruto društvenog proizvoda države, ili oko 90 maraka<em> (</em>preračunato, <strong>oko 46 eura po glavi stanovnika godišnje</strong>, a prema tečaju od 1, 956 KM za euro) godišnje po glavi<strong> </strong>stanovnika BiH. Od te cifre, <strong>gotovo 80 posto redovito odlazi na plaće i uz ljudstvo vezana davanja</strong>. Za usporedbu, Hrvatska za svoje oružane snage ove godine izdvaja 4.828.051.470 kuna ili oko 643.740.196 eura godišnje (prema tečaju HNB od 7,50 kuna za euro), što čini ugrubo oko 1,45 posto BDP. Gledano prema broju od 4.290.612 stanovnika RH (prema rezultatima popisa iz 2011. godine) – to je oko 1125 kn po glavi stanovnika godišnje, odnosno <strong>oko 150 eura po glavi stanovnika godišnje</strong>, od čega u RH <strong>na plaće ljudi u obrani odlazi oko 60 posto odvojenih sredstava</strong>.</p>
<div id="attachment_8693" style="width: 165px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/mirko_okolic.jpg"><img class=" wp-image-8693" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/11/mirko_okolic.jpg" width="155" height="176" /></a><p class="wp-caption-text">Mirko Okolić, od 23.10.2012. godine v.d. ministra obrane BiH</p></div>
<p>I već se na prvi pogled tu vidi rupa u argumentaciji Milorada Dodika, koji tvrdi da bi ukidanjem tog sustava uštedio sve novce – ali, uz to da se „<em>svi pripadnici oružanih snaga BiH prevode se u civilne strukture</em>“, gdje bi onda, naravno, i nastavili primati plaće – trošeći istih tih oko 80 posto negdašnjeg obrambenog proračuna, samo sa drugih stavki. Drugi put, različit od proklamirane demilitarizacije Milorada Dodika, a koji ima ozbiljnije šanse dovesti do stvarnih ušteda – daje <strong>strateški dokument “Pregled obrane”</strong>, u čiju je izradu BiH krenula još krajem travnja 2009. godine. Nakon više od 42 mjeseca nastajanja, nacrt &#8220;Pregleda obrane&#8221; je iz Ministarstva obrane BiH konačno početkom studenog završio upućen na ruke Predsjedništvu BiH, ne bi li ga ono dopunilo u svojevrsni &#8220;<em>konačni nact</em>&#8221; – dokument koji onda treba još u raspravu te pred parlament BiH, gdje bi trebao biti donesen u zakonodavnoj proceduri. Dok je oko tog dokumenta još mnogo nepoznanica, trenutni je vršilac dužnosti ministra odbrane Mirko Okolić izjavio da se njime predviđa smanjenje broja vojnika, starješina i civila u vojsci BiH na oko 8 100 ljudi, što je s obzirom na sadašnje stanje umanjenje od oko 3 000 ljudi. Dakle, ponešto konkretnija ušteda od Dodikovog prelijevanja iz šupljega u prazno.</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Napokon dogovor o vojnoj imovini</title>
		<link>https://obris.org/nato/napokon-dogovor-o-vojnoj-imovini/</link>
		<pubDate>Wed, 14 Mar 2012 14:20:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Federacija BiH]]></category>
		<category><![CDATA[konverzija vojnih nekretnina]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo obrane BiH]]></category>
		<category><![CDATA[OHR]]></category>
		<category><![CDATA[OS BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Paddy Ashdown]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[vojna imovina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=899</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Potpisom predsjednika 6 stranaka (SNSD, SDS, SDP BiH, SDA, HDZ BiH i HDZ 1990) na dokument pod imenom „Dogovoreni principi o raspodjeli imovine“ stavljena je točka na višegodišnji međustranački spor o raspodjeli državne i vojne imovine u Bosni i Hercegovini. Izostanak dogovora o raspodjeli vojne imovine bivše JNA u Bosni i Hercegovini već gotovo tri godine koči primjenu Akcijskog [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Potpisom predsjednika 6 stranaka (SNSD, SDS, SDP BiH, SDA, HDZ BiH i HDZ 1990) na dokument pod imenom „Dogovoreni principi o raspodjeli imovine“ stavljena je točka na višegodišnji međustranački spor o raspodjeli državne i vojne imovine u Bosni i Hercegovini.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/bih_nato.jpg"><img class="alignleft  wp-image-922" title="" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/bih_nato.jpg" width="176" height="184" /></a>Izostanak dogovora o raspodjeli vojne imovine bivše JNA u Bosni i Hercegovini već gotovo tri godine koči primjenu Akcijskog plana za članstvo u NATO-u, koji je BiH uvjetovano dobila još 2009. Da se taj problem mora riješiti želi li BiH uopće doći do vrata NATO-a, posljednjih godina učestalo su objašnjavali brojni američki i NATO dužnosnici, kao i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). Sada, kada je i to pitanje razriješeno, barem na papiru, očekuje se da bi BiH na svibanjskom summitu NATO-a u Chicagu mogla dobiti zeleno svjetlo za početak primjene Akcijskog plana.</p>
<p>U dokumentu potpisanom u petak, 9. ožujka, u Banja Luci, stoji da će se „<em>dio neperspektivne vojne imovine, u kojoj su smještene institucije BiH, kao i one za koje Vijeće ministara BiH donese odluku u narednih 60 dana, knjižiti kao vlasništvo BiH. Ukoliko odluke ne bude u roku od 60 dana, dio neperspektivne vojne imovine u koji nisu smještene institucije knjižit će se na druge nivoe vlasti</em>“. Dogovoreno je i da se neperspektivna vojna imovina, koja je do sada dodijeljena na korištenje drugim subjektima, knjiži u vlasništvo drugih nivoa vlasti, odnosno općina, kantona ili entiteta. Onaj dio neperspektivne vojne imovine koji je u posjedu Ministarstva obrane BiH postat će vlasništvo općine na čijem se teritoriju nalazi, dok će imovina Be-Ha institucija, koja im više nije potrebna, također prijeći u vlasništvo nižih nivoa vlasti.</p>
<p>S druge strane, perspektivna nepokretna vojna imovina, precizirana odlukama Predsjedništva BiH, knjižit će se kao vlasništvo BiH za potrebe Oružanih snaga BiH. Zbog političkih nesuglasica između stranaka iz Federacije BiH i Republike Srpske 69 vojnih objekata, obuhvaćenih spomenutom odlukom Predsjedništva BiH, do dana današnjeg još uvijek nije upisano u zemljišne knjige. Po sličnim kriterijima trebala bi se podijeliti i državna imovina.</p>
<p>Problem s državnom i vojnom imovinom datira još od 2005. Tadašnji Visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown 18. ožujka 2005. donosi „Odluku kojom se donosi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske“, s ciljem sprečavanja rasprodaje državne imovine dok tijelo kobasičastog naziva „Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obveza BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH u upravljanju državnom imovinom“ ne pripremi kriterije kojima bi se utvrđivalo koja je imovina u vlasništvu BiH, entiteta i distrikta Brčko. Na temelju tih kriterija bi onda bio donesen i odgovarajući Zakon o pravima vlasništva i upravljanja državnom imovinom. Komisija, koju je osnovalo Vijeće ministara BiH, imala je rok za pripremu kriterija do 30. svibnja spomenute 2005. godine,  no samo mjesec dana prije njegova isteka utvrđeno je da članovi te Komisije uopće još nisu ni imenovani, a kamoli da je izrada kriterija pri kraju.</p>
<p>Federalni dužnosnici nisu se složili s Ashdownovom odlukom, smatrajući da ona istovremeno poništava federalni Zakon o upravljanju imovinom bivše JNA, temeljem kojeg su do tada vlasti Republike Srpske i bivše tzv. Herceg-Bosne proteklih godina prodale ili podijelile na korištenje više vojnih nekretnina. Dužnosnici Ministarstva obrane Republike Srpske pravdali su se da su sve učinili transparentno, sukladno odluci Vlade RS iz 2003. godine, na čijem su računu završila i sredstva dobivena prodajom neperspektivne vojne imovine. Dio novca potom je potrošen za uređenje objekata za preseljenje vojarne Vrbas i za potrebe smještaja Generalštaba Vojske RS, dok je u trenutku kada je Ashdown donio odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom u tijeku bila prodaja objekata i zemljišta vojnog kompleksa &#8220;Trapisti II&#8221; u Banja Luci, te nekretnina u Kalinoviku, Trnu, Modriči i Lukavici, a u planu je bila prodaja šumskih kompleksa u Han Pijesku i Bosanskom Novom. Dio nekretnina podijeljen je lokalnim samoupravama, kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ashdown je pojasnio da se odluka neće primjenjivati retroaktivno, ali je njome zamrznuta prodaja dijela vojnih objekata (skladišta, vojarni i upravnih zgrada) kojima su u tom trenutku raspolagali i Republika Srpska, i federalno Ministarstvo obrane, i Vojska Federacije.</p>
<div id="attachment_924" style="width: 480px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce.jpg"><img class="size-full wp-image-924" title="Vojarna u Jajcu" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce.jpg" width="470" height="260" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce.jpg 470w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce-300x165.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce-99x55.jpg 99w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/Kasarna_Jajce-310x171.jpg 310w" sizes="(max-width: 470px) 100vw, 470px" /></a><p class="wp-caption-text">Neperspektivnu &#8220;vojarnu Jajce&#8221; u Sarajevu su Saudijci htjeli prenamijeniti u luksuzan hotel</p></div>
<p>Na tada još neslužbenom popisu neperspektivnih vojnih objekata, koji su bili namijenjeni za prodaju, među ostalim su se našli: aerodromi Željava i Glamoč, ratna džamija na Igmanu, poligon i sklonište u Hadžićima, podzemni objekt ARK Konjic, naftni terminal Dretelj, dio poslovnih prostora u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Bihaću, vojarne u Mostaru, Ilijašu i Sarajevu (koju je namjeravao kupiti saudijski princ Alwalees bin Talal bin Abdul Aziz Al Saud)… Poduži popis postao je služben nakon što su 2007. godine predsjedavajući Vijeća ministara BiH i premijeri Republike Srpske i Federacije BiH potpisali Sporazum o podjeli vojne imovine, kojim se predviđa da entiteti dobiju neperspektivnu imovinu koja se nalazi na njihovom teritoriju. Proces upisivanja vojne imovine u državno vlasništvo zaustavila je Komisija za državnu imovinu BiH, smatrajući da se time krši Ashdownova odluka, budući da još uvijek nije donesen Zakon o državnoj imovini, koji bi riješio i pitanje perspektivne vojne imovine. Ovakvu odluku Komisije podržao je i OHR, iako je već do tada Općinski sud Sarajevo nekoliko objekata bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu upisao kao vlasništvo države, a pravo raspolaganja je dano Ministarstvu obrane BiH. Nakon što je u petak postignut dogovor o podjeli perspektivne i neperspektivne imovine, Ured visokog predstavnika ga je pozdravio: „<em>Ovo bi zaista bio značajan korak naprijed za euroatlantske aspiracije BiH, ukoliko je sporazum o vojnoj imovini postignut u skladu sa Zakonom o obrani BiH, čime bi se državi omogućilo vlasništvo nad nepokretnom imovinom potrebnom za obavljanje poslova obrane</em>“.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-926" title="Oružane snage BiH" alt="" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih.jpg" width="255" height="192" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih.jpg 255w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2012/03/oruzane-snage-bih-65x50.jpg 65w" sizes="(max-width: 255px) 100vw, 255px" /></a>Status vojne imovine u BiH trenutno imaju 123 objekta, Ministarstvo obrane popisalo je 54 neperspektivna objekta, koja bi trebale preuzeti lokalne uprave u Republici Srpskoj i Federaciji, dok je Predsjedništvo BiH sastavilo popis od 69 perspektivnih objekata. Njih bi sada i službeno u svoje vlasništvo trebalo uknjižiti Ministarstvo obrane BiH za državu BiH, osim ukoliko u međuvremenu ne iskrsnu neki novi sporovi oko utvrđenih lokaliteta. Što nije nevjerojatno, budući da se na popisu perspektivne vojne imovine, dakle one koje treba biti uknjižena kao vlasništvo države BiH, nalaze 24 vojna objekta na području Republike Srpske.</p>
<p>Vlasti RS-a do sada su nudile kompromis &#8211; ti bi objekti mogli biti upisani u vlasništvo BiH, ali pod uvjetom da se zakonom propiše da svi ti objekti, kad jednoga dana ne budu potrebni Oružanim snagama BiH, budu vraćeni u vlasništvo entiteta. Dogovor od petka, barem koliko je do sada poznato, takav kompromis ne predviđa, pa će biti zanimljivo pratiti povrat tih objekata u vlasništvo BiH, odnosno pod kontrolu Oružanih snaga BiH. U tom grmu leži i razlog što se već par dana iz RS-a mogu čuti neslužbena jadanja o tome kako će ih SDP BiH i SDA izmanipulirati i izigrati u knjiženju vojnih objekata.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
