Europski parlament u izvješću usvojenom u srijedu, 11. veljače, ističe partnerstva EU-a u području sigurnosti i obrane kao ključna za učinkovito reagiranje na nove prijetnje i jačanje globalne uloge EU-a. Tekst je odobren s 440 glasova “za”, 119 “protiv” i 85 “suzdržanih”. Također tijekom današnjeg dana Europsko vijeće stavilo je na raspolaganje program SAFE osam država članica EU-a i to: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj.

U tekstu, koji je pripremio Odbor za sigurnost i obranu EP-a , tvrdi se da su partnerstva EU-a za sigurnost i obranu (SDP) – koja nastoje ojačati zajedničke napore u sigurnosti i obrani između EU-a i ključnih bilateralnih partnera – ključna za učinkovito reagiranje na trenutne i buduće sigurnosne prijetnje te za jačanje uloge Unije kao globalnog strateškog aktera. Parlament smatra ta partnerstva nužnošću, a ne opcijom, jer podržavaju stratešku autonomiju EU-a, a istovremeno ostaju u potpunosti komplementarna NATO-u i utemeljena na multilateralnoj suradnji, objavio je EP.

S druge strane, Europsko Vijeće je danas usvojilo skup provedbenih odluka kojima se financijska pomoć u okviru programa SAFE stavlja na raspolaganje osam država članica EU-a: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj . “Današnje odluke pokazuju da EU ne govori samo o obrani – mi ostvarujemo rezultate. Kroz SAFE jačamo našu sigurnost tamo gdje je to najvažnije”, riječi su Vasilisa Palmasa, ministar obrane Cipra, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.

Veleposlanici EU-a odobrili su i drugu skupinu provedbenih odluka Vijeća o financijskoj pomoći Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj, a očekuje se da će ih Vijeće formalno usvojiti 17. veljače. Današnja odluka uslijedila je nakon pozitivne ocjene Europske komisije o nacionalnim planovima ulaganja u obranu država članica. Njome se otvara put prvom valu pristupačnih, dugoročnih zajmova (SAFE) koje će Komisija odobriti, a koji će zemljama sudionicama omogućiti nabavu moderne obrambene opreme i jačanje njihove obrambene spremnosti.

Partnerstvo EU i Kanade kroz SAFE

Osim toga, Vijeće je donijelo odluku kojom se EU ovlašćuje da potpiše bilateralni sporazum između EU-a i Kanade o sudjelovanju kanadskih tvrtki i proizvoda podrijetlom iz Kanade u nabavi u okviru instrumenta SAFE. Kanada će biti prva ne-europska zemlja koja će sudjelovati u instrumentu SAFE. Nakon pregovora između stranaka, sporazum su prethodno podržali predstavnici država članica u Coreperu 19. prosinca 2025. Nakon potpisivanja, sporazum se može privremeno primjenjivati, ali će biti formalno sklopljen tek nakon što Europski parlament da svoju suglasnost. Tekst sporazuma uskoro će biti dostupan u Službenom listu EU.

Nakon donošenja provedbenih odluka, Komisija će sklopiti ugovore o zajmu s dotičnim državama članicama i nastaviti s isplatom predujma. Ukrajina i zemlje EFTA-e/EGP-a moći će sudjelovati u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a i bit će moguće kupovati od njihovih industrija. Isto vrijedi i za Kanadu, koja je sklopila sporazum prema članku 17. uredbe SAFE. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje, potencijalne kandidatkinje i zemlje koje su potpisale Partnerstva za sigurnost i obranu s EU-om također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi i doprinijeti ukupnoj potražnji.

EP: EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata,

A što se tiče EP-a, u usvojenom tekstu se naglašava da se EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata, potaknutom prvenstveno ruskom agresijom protiv Ukrajine, ali i širim hibridnim prijetnjama, terorizmom, kibernetičkim napadima i rizicima povezanim s kritičnom infrastrukturom, kao i onima povezanim s klimatskim promjenama. Rusija, uz podršku partnera poput Irana, Sjeverne Koreje i Bjelorusije, identificirana je kao glavna prijetnja europskoj sigurnosti, dok se Kina opisuje kao strateški konkurent čija podrška Rusiji zahtijeva od EU-a da preispita ekonomske odnose i ojača otpornost prema Pekingu.

NATO ostaje temelj kolektivne obrane

EU povjerenik za obranu Andrius Kubilius s ukrajinskim ministrom obrane Mihailom Fedorovim

Zastupnici Europskog parlamenta također naglašavaju potrebu za bližom suradnjom EU-a i NATO-a, potvrđujući NATO kao temelj kolektivne obrane, a istovremeno pozivaju na jači obrambeni stup EU-a kako bi se Uniji omogućilo da po potrebi djeluje autonomno. Naglašavaju važnost interoperabilnih vojnih sposobnosti diljem Europe, kao i zajedničke nabave, industrijske suradnje, standardizacije i usklađivanja s planiranjem NATO-a kako bi se izbjeglo dupliciranje i poboljšala spremnost.

Izvješće pozdravlja širenje SDP-ova s partnerima-istomišljenicima iz EU, uključujući saveznike NATO-a poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, kao i druge partnere u Europi i Indo-Pacifiku. Poseban naglasak stavlja se na Ukrajinu kao strateškog prioritetnog partnera, a zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na održivu vojnu, industrijsku i političku podršku Kijevu, sigurnosna jamstva i korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom. Također predlažu formaliziranje strateškog partnerstva s Ukrajinom.

Poruka Kubiliusa – osnažiti NATO

Uoči usvajanja ovog dokumenta EP-u se u utorak obratio i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius koji je upozorio da Europa ima odgovornost osnažiti svoju poziciju unutar NATO saveza. Europska unija je gospodarski div, ali na području obrane smo uspavani div. Probudimo zajedno uspavanog diva Europe, ocijenio je. On je naglasio kako je “NATO savez ključan za transatlantske odnose”, dodavši da je odgovornost Europe je osnažiti NATO na način da osnažimo Europu unutar tog savez”,

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak, 26. siječnja, odbacio je ideje nekih vodećih europskih političara o formiranju zasebne europske vojske, potaknute sumnjama u predanost Donalda Trumpa sigurnosti europskog kontinenta, ali i budućnosti NATO-saveza. Rutte je na sjednici Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) i Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta zagovornicima europskih snaga odvojenih od NATO-a poručio da “nastave sanjati” te je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin “obožavao” tu ideju jer bi rastegnula europske vojske i oslabila ih. Obrativši se euro-parlamentarcima, Rutte je rekao da bi europske nacije trebale nastaviti preuzimati veću odgovornost za vlastitu sigurnost, kao što je Trump zahtijevao – ali unutar transatlantskog saveza.

Glavni tajnik rekao je da saveznici NATO-a odgovaraju na sigurnosne izazove povećanjem obrambenih ulaganja, inovacija i proizvodnje: „Pošteno je i primjereno da Europa i Kanada preuzmu više odgovornosti za vlastitu sigurnost, a dobra je vijest da to i čine“. U tom je smislu potvrdio da je „sposobnija europska obrana ključna“, pozdravljajući napore EU-a da podrži značajno povećanje potrebnih ulaganja i industrije. Rad NATO-a i EU-a na obrani mora biti komplementaran, naglasio je Rutte, podsjećajući da su doprinosi i sposobnosti saveznika NATO-a koji nisu članice EU-a neophodni za kolektivnu obranu.

Ideja o europskoj vojsci nije nimalo nova. O njo je vrlo često govorio bivši europski povjerenik za vanjski politiku Josep Borrel, nastavio je njegov nasljednik – povjerenik za obranu Andrius Kubilius, a posljednjih tjedana tu je ideju promovirao i  španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Prema Reutersu, Rutte je kratko kritizirao opću ideju, inzistirajući da Trump i SAD ostaju snažno predani NATO-u, unatoč neizvjesnosti i povećanim tenzijama uzrokovanima Trumpovim zahtjevima da članica NATO-a i EU – Danska – odustane od kontrole nad Grenlandom. „Mislim da će biti puno dupliciranja i želim vam sreću ako to želite učiniti, jer morate pronaći muškarce i žene u uniformama – oni će već biti upoznati s onim što se događa“, rekao je Rutte, nastavivši: “To će stvari dodatno zakomplicirati. Mislim da će se Putinu to svidjeti. Zato razmislite ponovno.” Ocijenio je da bi Europa, ako to zaista želi, u tom slučaju izdvajala daleko više od 5% BDP-a koliko su zemlje NATO-a pod Trumpovim pritiskom pristale potrošiti na ulaganja u obranu i sigurnost. „Morate izgraditi vlastite nuklearne kapacitete, a to košta milijarde i milijarde eura. U tom scenariju ćete izgubiti američki nuklearni kišobran. Dakle, sretno!“.

Odgovarajući na pitanje francuskog zastupnika krajnje desnice Pierre-Romaina Thionneta, Rutte je izjavio da se europski kontinent ne može obraniti bez američke podrške, dok je za koncept europske vojske rekao da je taj “europski stup NATO-a pomalo šuplja fraza“. Rutteove izjave nisu dobro sjele Europljanima. Tako je francuska vlada oštro reagirala na izjavu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da se Europa ne može obraniti bez Sjedinjenih Američkih Država.

“Ne, dragi Mark Rutte. Europljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Države slažu. To je europski stup NATO-a”,

poručio mu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot na platformi X. Francuska ministrica oružanih snaga Catherine Vautrin izjavila je pak da je “ono što danas vidimo nužnost europskog stupa unutar NATO-a“. Ideju o kolektivnom jačanju Europe unutar NATO saveza, koju je Francuska prva predložila prije nekoliko godina, sada podržavaju i druge zemlje, uključujući Njemačku i Finsku. Finsku predsjednik Alexander Stubb je na Svjetskom forumu u Davosu pozvao svoje europske kolege da  stvari u i oko Ukrajine počinju procjenjivati realno.

“NATO još nije ni ušao u sukob, a oni u četiri godine nisu uspjeli napredovati koliko se očekivalo. Ovaj rat je bio potpuni strateški neuspjeh predsjednika Putina. Povećao je NATO. Učinio je Ukrajinu europskom. Povećao je obrambene proračune europskih država. A mi se tu pitamo dok se tresemo od straha: ‘Možemo li se obraniti?’ Moj odgovor je: da, možemo!”

Ove izjave Glavnog tajnika NATO- a na tragu je njegovih stavova iznijetih u Davosu prilikom njegovog sastanka s američkim predsjednikom. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je po ocijeni promatrača bio pun kontroverzi zbog Trumpovih ambicija za preuzimanje Grenlanda, mnogi su ocijenili da je Rutte rekao ono što Trump želi čuti, što nije prvi puta, ali je učestalo u zadnje vrijeme. Reuters je 23. siječnja objavio da su se glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Trump u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između SAD-a, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku. No kao što za Europu još uvijek vrijedi “o Ukrajini ništa bez Ukrajine”, jednako tako vrijedi i za Grenland – “ništa o Grenlandu bez Danske”, pa tako Rutteovi dogovori s Trumpom malo vrijede bez premijera Danske i Grenlanda.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je rekao da bi mogao postojati dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za postavljanjem sustava raketne obrane “Zlatna kupola” (što je novi razlog zašto bi Grenland trebao postati američki) i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirao ono što on naziva ruskim i kineskim ambicijama na Arktiku. Rutte je pak rekao da se tada na sastanku s Trumpom nije raspravljalo o iskorištavanju minerala. Dodao je da će se specifični pregovori o tom arktičkom otoku nastaviti između Sjedinjenih Država, Danske i samog Grenlanda.

*Photo: NATO, EP, M.Rutte/X

Europski parlament je u utorak, 25. studenoga,  dao zeleno svjetlo te odobrio prvi europski obrambeni program – EDIP („European Defence Industry Programme”), što eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. Uredba je donesena s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana. Države članice trebaju formalno odobriti tekst prije nego što bude objavljen u Službenom listu, priopćeno je iz EP-a. Cilj te uredbe je jačanje obrambene industrije EU, poticanje zajedničke nabave obrambenih proizvoda, porast obrambene proizvodnje i povećanje potpore za Ukrajinu. Tom uredbom, o kojoj je već postignut neformalni dogovor s Vijećem, uspostavlja se prvi „Program za europsku obrambenu industriju” (EDIP). Njegova je svrha ojačati europsku obrambenu i tehnološku bazu te povećati europske obrambene kapacitete.

Iz proračuna Programa vrijednog 1,5 milijardi eura, 300 milijuna odvojeno je za Instrument za potporu Ukrajini. EU  zakonodavci postigli su i dogovor o osnivanju Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (instrument „Fund to Accelerate Defence Supply Chain Transformation” – FAST), čija će se indikativna vrijednost od najmanje 150 milijuna eura prikupiti iz dodatnih financijskih doprinosa.

Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su uspjeli ishoditi povećanje proračuna Programa kroz dodatne doprinose iz Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („Security Action for Europe” – SAFE). Uz to, Uredbom se državama članicama omogućuje da iskoriste puni potencijal Mehanizma za oporavak i otpornost preusmjeravanjem i prenamjenom neiskorištenih sredstava Mehanizma za projekte u okviru Programa za europsku obrambenu industriju. Zastupnici su zagovarali i načelo „kupujmo europsko”: da bi se odobrila sredstva za obrambene proizvode, trošak njihovih komponenti koje potječu iz zemalja izvan Europske unije koje ne sudjeluju u Programu ne smije premašivati 35 % procijenjenih troškova svih komponenti.

Potpora za Ukrajinu

Europski povjerenik Kubilius s ukrajinskim ministrom financija Marchenkom

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa. Da bi bili prihvatljivi za financiranje, takvi projekti morat će uključivati najmanje četiri države članice, a u njima će moći sudjelovati i Ukrajina. Usto će se uspostaviti i Instrument za potporu Ukrajini, čiji je cilj modernizirati ukrajinsku obrambenu industriju i olakšati njezinu integraciju s europskom obrambenom industrijom.

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) važan je korak prema učinkovitijem, bržem i istinski europskom pristupu nabavi u području obrane i jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Osmišljen je tako da ima trajan učinak te služi kao referentna točka za buduće inicijative i pronalaženja načina na koji se europska suradnja u proizvodnji u području obrane organizira nakon 2027.”,

izjavila je predsjednica parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew Europe, Njemačka).

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) prvi je istinski europski obrambeni instrument EU-a. Suočeni s ruskim sveobuhvatnim ratom protiv naših susjeda i opetovanim napadima na naše zemlje, moramo ojačati naše zajedničke obrambene sustave i zajednički osnažiti svoje obrambene kapacitete. EDIP će nam omogućiti izgradnju otpornije i suverenije Europe zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te daljnjom integracijom ukrajinske i europske obrambene industrije. To je ključno kako bismo osigurali učinkovitu i autonomnu zaštitu naših demokracija”,

izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj iz Odbora za sigurnost i obranu EP-a.

„U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje: možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i JD Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina“,

upitao je Glucksmann na početku rasprave o EDIP-u.

„Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti“,

nastavio je Glucksmann pa upozorio da Europa zabija glavu u pijesak ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi.

„Ovaj program predstavlja važan korak naprijed za sigurnost europskog kontinenta i razvoj naše obrambene industrije. Nakon desetljeća opasnih ovisnosti koje su ugrozile suverenitet naših demokracija i zaštitu naših zemalja, program EDIP preokrenut će oslanjanje na uvoz koji je prevladavao u Europi. Služit će za stvarno jačanje naše industrijske baze, što će nam omogućiti da autonomno osiguramo da naše oružane snage imaju sredstva za ispunjavanje svoje misije”,

izjavio je François-Xavier Bellamy (EPP, Francuska), suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak. S time se slaže i hrvatska zastupnica „pučana” Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE). „Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom”, rekla je Zovko, nazvavši to začetkom jedne zajedničke industrije koja će proizvoditi kompatibilno naoružanje. Ona je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU: „Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura”.

Europska komisija je Prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) predstavila još 5. ožujka 2024. Njezin je cilj postići pripravnost obrambene industrije zamjenjujući kratkoročne hitne mjere, kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva („Act in Support of Ammunition Production” – ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave („European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement instrument” – EDIRPA), strukturiranim dugoročnim pristupom. Europska obrambena industrijska baza sastoji se od nekoliko vrlo velikih multinacionalnih poduzeća, velikih poduzeća te više od 2.000 malih i srednjih poduzeća čiji procijenjeni zajednički godišnji promet iznosi 70 milijardi eura.

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) Željana Zovko (EPP)  organizirala je u utorak 11. studenoga u Bruxellesu „Summit obrambenih industrija srednje, jugoistočne i istočne Europe“, događaj koji je okupio predstavnike obrambene industrije, institucija i političkih dionika iz država srednje, jugoistočne i istočne Europe. Taj skup – koji je Zovko inicirala zajedno s kolegama iz Bugarske, Češke i Poljske – imao je za cilj povezati obrambene i tehnološke industrije regije s institucijama Europske unije, potaknuti njihovu konkurentnost, inovacije i ravnopravno sudjelovanje u europskim obrambenim programima kao što su SAFE, Europski fond za obranu (EDF) i EDIRPA, priopćeno je na stranicama ove hrvatske eurozastupnice.

Od hrvatskih poduzeća su tako sudjelovali predstavnici vodećih hrvatskih obrambenih tvrtki –  ORQA, Agencija ALAN, DOK-ING, Shadow Nautics, Končar Digital i Blockingrement. Oni su predstavili inovativna rješenja i projekte u području obrambenih tehnologija, digitalizacije i bespilotnih sustava. Jedan je to od skupova na kojima se hrvatska obrambena industrija želi pokazati kao relevantan faktor u sklopu europske obrambene industrije, a naročito u okviru projekta EU-a „ReArm Europe“ , vrijednog 800 milijardi eura.

Sudionicima se obratila povjerenica za start-upove, istraživanje i inovacije Ekaterina Zaharieva, istaknuvši da je za jačanje europske sigurnosti i otpornosti ključno povećati ulaganja u obranu te osigurati pristup sredstvima i investicijama za inovacije i istraživanje, osobito kroz programe poput Obzor Europa. Pritom je naglasila kako da budućnost obrambenog sektora leži u novim tehnologijama, stoga je potrebno otvoriti prostor za razvoj start-upova te pružiti snažniju podršku malim i srednjim poduzećima. Središnje izlaganje održao je povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius, koji je naglasio važnost snažnije suradnje država članica i Europske unije u jačanju obrambenih kapaciteta te pozvao države i industriju da maksimalno iskoriste nove europske programe i financijske instrumente. Povjerenik je istaknuo da je Europska komisija u protekloj godini stvorila preduvjete za snažan obrambeni zaokret, a sada je na državama članicama i industriji da te mogućnosti pretoče u konkretne projekte.

Zovko smatra da je ključno osigurati uravnoteženu raspodjelu sredstava među državama članicama, naglašavajući da i manje zemlje moraju imati jednaku priliku za razvoj svojih industrijskih kapaciteta:

„Obrambena politika može biti uspješna samo ako sve države članice imaju jednaku priliku sudjelovati i doprinositi zajedničkoj sigurnosti. Hrvatska obrambena industrija ima što ponuditi – znanje, inovativnost i globalno konkurentne proizvode. Današnja inicijativa predstavlja značajan iskorak za hrvatsku obrambenu industriju, koja dobiva priliku za veću vidljivost i pristup europskim tržištima i fondovima te za jačanje tehnoloških i izvozno-poslovnih kapaciteta kroz zajedničke europske projekte“.

Jedan je to od sve učestalijih predstavljanje vojne industrije u Europi a idući tjedan očekuje se i izložba „Milipol Paris 2025″ – vodeći događaj za domovinsku sigurnost i zaštitu, organiziran pod pokroviteljstvom francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, od 18. do 21. studenog 2025. Očekuje se preko 30 000 posjetitelja i 1100 izlagača. Svake dvije godine Milipol Paris je okupljalište svih međunarodnih poslovnih stručnjaka iz sektora sigurnosti i domovinske sigurnosti. To je središnje mjesto za najnovije inovacije i mjesto gdje se definira budućnost industrije a kao platforma za poslovanje, inovacije i razmjenu.  On pokriva sva područja aktivnosti i tehnologije povezane sa sektorom sigurnosti i zaštite: od upravljanja rizicima i krizama do kibernetičke sigurnosti, od osobne zaštitne opreme do specifičnih tehnologija poput dronova i robotike ili rješenja za autentifikaciju.

Nedavni incidenti s dronovima iznad sjevernih članica NATO-a kao da su pokrenuli europske države na „oštriji pristup“ dronovima koji već neko vrijeme lete u njihovom zračnom prostoru te ometaju civilni promet. Tako bi Njemačka, tj. Bundeswehr, kako je Friedrich Merz najavio u svibnju ubrzo nakon stupanja na dužnost, trebala postati “najjača konvencionalna sila u Europi“. “Moramo postati spremni za rat“, zahtijevao je ministar obrane Boris Pistorius već prije dvije godine. Ali kako se mjeri snaga vojske i njezina ratna spremnost, pitaju se njemački mediji?!

Moglo bi se reći da je to broj vojnika, tenkova ili borbenih zrakoplova. Međutim, barem podjednako relevantna je i sposobnost otkrivanja i odbijanja kretanja neprijateljskih trupa, približavanja borbenih zrakoplova, projektila ili dronova već u ranoj fazi. Ili drugim riječima: prije nego što pucate, trebali biste znati gdje se mora pucati. Ova sposobnost, ratovanje u takozvanom elektromagnetskom polju, postaje sve važnija. U Ukrajini je to već godinama očito: dronovi potpuno dominiraju bojnim poljem. Biti u stanju otkriti ih, pratiti i učinkovito se boriti protiv njih glavni je prioritet u tom sukobu.

Sposobnosti “značajno povećane”

Sustav za elektroničko ratovanje 1L269 Krasuha-2 prve ruske jedinice dobile su 2012. godine

Rusija je to odavno prepoznala. Javni servisi WDR i NDR, te list Süddeutsche Zeitung (SZ), imali su pristup povjerljivoj analizi Bundeswehra o značaju elektromagnetskog ratovanja iz proljeća 2024. “Počevši od 2008., ruske oružane snage značajno su povećale i dodatno razvile svoje sposobnosti elektroničkog ratovanja“, navodi se u dokumentu. Ruska vojska je “uspostavila ukupno pet brigada, svaka s četiri bojne i jednom satnijom“, koje su dodijeljene ruskim vojnim okruzima, tvrdi se u dokumentu. Svaka bojna dodijeljena je nekoj vojnoj skupini, a satnija za elektromagnetsko ratovanje integrirana je u zračne snage “u svakoj brigadi i diviziji“. Ruske oružane snage stoga imaju “sposobnost vođenja elektromagnetskog ratovanja u svim  područjima djelovanja na razini svake veće jedinice“, nastavlja se u analizi. Stoga su sposobne provoditi “svaki pokret i svaku operaciju” s tim sposobnostima, stoji u tom dokumentu.

Rusija, prema dokumentu Bundeswehra, smatra ove sposobnosti “bitnim doprinosom pobjedi“. Za Bundeswehr to prvenstveno vodi do zaključka da se elektroničko ratovanje mora smatrati “samo po sebi razumljivim u svakoj operaciji“. Međutim, prema istraživanju WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga, ovo ključno područje ostaje i dalje jedna od najvećih slabosti njemačkih oružanih snaga, čak i tri godine nakon proglašene “prekretnice” („Zeitenwende”). U Bundeswehru su za ovo područje odgovorne Snage za elektroničko ratovanje (EloKa). U javnoj raspravi one dobivaju malo pažnje. Ipak, kako kaže nekoliko sugovornika, trupe su, kada je u pitanju borba u elektromagnetskim poljima, sve samo ne dobro opremljene – i u pogledu ljudstva i opreme.

Baltik na nogama zbog dronova

Zbog sve češćih ruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora – i uz pomoć dronova, piše portal Deutsche Welle. Latvija je predvodnica Koalicije dronova, a u Litvi učenici nekih škola prolaze kroz program u kojemu uče sve o bespilotnim letjelicama. Latvijske tvrtke  testiraju dronove u stvarnim uvjetima – na nedavno održanim vježbama, ali i na bojištu u Ukrajini. Pristup tom iskustvenom potencijalu i strateška ulaganja Vlade učinili su Latviju vodećom članicom EU-a u toj tehnologiji, a može se koristiti i za zaštitu vlastitog neba. Nedavni upadi ruskih dronova u poljski i rumunjski zračni prostor stavili su baltičke zemlje u stanje visoke pripravnosti.

I na razini Europskog parlamenta, u rezoluciji usvojenoj u četvrtak 07. listopada, zastupnici u Europskom parlamentu oštro su osudili „bezobzirno i eskalatorno djelovanje” Rusije u pogledu kršenja zračnog prostora država članica EU-a i NATO-a, Poljske, Estonije, Latvije, Litve i Rumunjske. Također osuđuju namjerne upade bespilotnih letjelica usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj. Zastupnici smatraju da je to dio ruskog „sustavnog vojnog i hibridnog ratovanja i provokacija protiv EU-a” i njegovih država članica, pri čemu Rusija snosi punu i nedvosmislenu odgovornost za djelovanja u poljskim, estonskim i rumunjskim zračnim prostorima.

Glavni tajnik NATO-a Rutte i SACEUR general Grynkewich objavljuju “Istočnu stražu”

Potičući svaku inicijativu koja omogućuje EU-u i njenim državama članicama da poduzmu „koordinirane, ujedinjene i razmjerne mjere protiv svih kršenja njihova zračnog prostora, uključujući uklanjanje prijetnji iz zraka”, zastupnici pozdravljaju inicijativu za stvaranje EU zida za bespilotne letjelice i inicijativu „Eastern Flank Watch“, istodobno naglašavajući potrebu da se osigura sveobuhvatna pokrivenost svih država članica koje se suočavaju s izravnim sigurnosnim izazovima duž južnog boka Unije. Smatraju da niz sabotaža i hibridnih aktivnosti Rusije protiv EU-a predstavlja terorizam pod pokroviteljstvom države, čak iako su ispod praga po kojim bi se okarakterizirali kao oružani napad.

Snažan europski stup unutar NATO-a

Pozivajući na pojačanu koordinaciju, jedinstvo i solidarnost među državama članicama, institucijama EU-a i strukturama NATO-a, zastupnici inzistiraju na hitnoj potrebi da se prijeđe na istinsku europsku obrambenu uniju, nadovezujući se na postojeće okvire kao što je Bijela knjiga o europskoj obrani i spremnosti za 2030. kao i da se takvi koncepti i dalje razvijaju. Taj bi napredak trebao ići ruku pod ruku s odgovarajućim financiranjem unutar sadašnjeg i sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, naglašavajući potrebu za jačom civilno-vojnom koordinacijom zračnog prostora te bolje opremanjem policijskih snaga i civilnih vlasti sredstvima za otkrivanje i obranu od bespilotnih letjelica. Parliament također poziva EU i njegove države članice da vlastima osiguraju primjerena sredstva za borbu protiv bespilotnih letjelica na kritičnim infrastrukturnim lokacijama kao što su zračne luke i elektrane.

Pouke iz Ukrajine

U rezoluciji se poziva na znatno jačanje obrambene suradnje s Ukrajinom, posebno u pogledu tehnologije bespilotnih letjelica i protumjera, a to bi uključivalo i jačanje industrijske suradnje. Također poziva su zakonodavce da brzo dovrše zakonodavstvo o Europskom programu obrambene industrije (EDIP). To bi se, zajedno s instrumentom Sigurnosno djelovanje za Europu (SAFE), trebalo iskoristiti za izdvajanje financijskih sredstava za pouke iz Ukrajine i za potporu Ukrajini u ratovanju bespilotnim letjelicama.

Europska komisija predstaavila je u utorak 17. lipnja nove mjere za smanjenje birokracije i olakšavanje ulaganja od 800 milijardi eura kako bi države članice EU osigurale da njihove obrambene industrije mogu isporučiti rezultate brzo i u velikom opsegu. Mjere se temelje na viziji iznesenoj u Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. koja je pojednostavljenje i usklađivanje pravila identificirala kao ključan način za jačanje obrambene spremnosti Europe.

Kako je objavila EK na svojim internetskim stranicama, mjere poznate kao “omnibus obrambene spremnosti” olakšat će ulaganja u obrambene sposobnosti, pružiti veću predvidljivost industriji i olakšati pristup europskim financijskim sredstvima. Konkretno, ubrzat će se režim izdavanja dozvola za obrambene projekte diljem EU  – time se smanjuje vremenski okvir postupka izdavanja dozvola na 60 dana i uspostavlja jedinstvene kontaktne točke u zemljama EU-a za obrambenu industriju. Također će se smanjiti administrativno opterećenje u Europskom obrambenom fondu (EDF) za podnositelje zahtjeva i sudionike te olakšati povećano sudjelovanje ukrajinskih subjekata u EDF-u. Poticat će se zajedničke kupnje i povećati pragove ugovora kako bi se olakšala nabava i ubrzao prekogranični transfer obrambenih proizvoda, razjasniti primjenu postojećih pravila na razini EU-a, kao što su zakoni o tržišnom natjecanju ili zaštiti okoliša, te osigurati da propisi o kemikalijama odgovaraju obrambenim potrebama. Te mjere trebale bi poboljšati pristup financiranju pojednostavljenjem kriterija prihvatljivosti za “Invest EU”, pružanjem smjernica o održivim ulaganjima u obranu i razjašnjavanjem pojma zabranjenog oružja.

Ovaj prijedlog uključuje povratne informacije iz javnog savjetovanja pokrenutog u ožujku 2025. i uključuje doprinos strateškom dijalogu predsjednice EK Ursule von der Leyen s europskom obrambenom industrijom u svibnju ove godine. Kao sljedeći korak, Europski parlament i Vijeće pregovarat će o “Omnibusu obrambene spremnosti”, objavila je EK.

Na predstavljanju ovih mjera europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis naglasio je da “paket pojednostavljenja za obranu predlaže oslobađanje golemog gospodarskog tereta Europe uklanjanjem unutarnjih barijera, smanjenjem birokracije i pojašnjenjem pravila, kako bi se mogao pojačati istinski europski obrambeni industrijski i tehnološki kapacitet”. Europske zemlje povećale su obrambene izdatke kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. i upozorenja Trumpove administracije da se SAD više ne može prvenstveno usredotočiti na sigurnost kontinenta. Što se tiče spajanja antimonopolske politike i politike državnih potpora, Komisija je izjavila da će “uzeti u obzir specifičnosti obrambene industrije i europskog tržišta obrambene opreme te njegov doprinos cilju obrambene spremnosti“. Komisija je također predstavila nove smjernice o održivim ulaganjima u obranu, s ciljem rješavanja pritužbi industrije da trenutna pravila ozbiljno odvraćaju privatna ulaganja u obrambeni sektor. “Obrana je kompatibilna s kriterijima održivosti kao i svaki drugi sektor“, zaključio je povjerenik za obranu Andrius Kubilius . Povjerenik Kubilius već danas euro-parlamentarcima prezentira “omnibus obrambene spremnosti”.

Odbor za sigurnost i obranu (SEDE), Europskog parlamenta koji je na plenarnoj sjednici u prosincu dobio status punopravnog stalnog radnog tijela Parlamenta, održao je u ponedjeljak, 27. siječnja, konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednicu jednoglasno izabrana liberalna zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew, Njemačka). Ona je poručila kako će Odbor biti „snažno nadzorno tijelo i pokretačka snaga u području europske sigurnosne i obrambene politike. Naše zajedničko djelovanje odredit će hoće li Europa biti spremna za sadašnje i buduće prijetnje te možemo li ozbiljno shvatiti svoju odgovornost za vlastitu obranu.” Europski parlament i novi stalni Odbor u potpunosti će podupirati Ukrajinu, ne samo dokle god to bude potrebno, nego koliko god to bude potrebno, te će poticati razvoj europskih obrambenih sposobnosti.”

U tom Odboru su 43 punopravna i 42 zamjenska člana, među kojima su i tri zastupnika iz Hrvatske: Stephen Nikola Bartulica (Dom i nacionalno okupljanje) iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Tonino Picula (SDP) iz kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), te Željana Zovko (HDZ) iz redova Europske pučke stranke (EPP). Zastupnici su također izabrali potpredsjednike Odbora: Christophea Gomarta (EPP, Francuska), Mihaija Tudosea (S&D, Rumunjska), Alberica Gambina (ECR, Italija) i Riha Terrasa (EPP, Estonija)

Tonino Picula – jedan od 3 hrvatska predstavnika u novom odboru EP-a.

Lista svih članova Odbora za sigurnost i obranu dostupna je na mrežnim stranicama EP-a. Inače, punopravne i zamjenske članove u odboru imenuju klubovi zastupnika EP- srazmjerno broju zastupnika u parlamentu. Odbor za sigurnost i obranu dobio je status stalnog radnog tijela na plenarnoj sjednici u prosincu 2024., zajedno s Odborom za javno zdravlje (SANT) koji će konstituirajuću sjednicu održati u srijedu u 9 sati. Zastupnici su također odlučili osnovati dva posebna odbora: za stambenu krizu (HOUS) i za europski štit za zaštitu demokracije čiji će mandat trajati 12 mjeseci. Promjene su dio paketa prijedloga predsjednice Parlamenta Roberte Metsole i čelnika klubova zastupnika za rješavanje trenutačnih izazova u Europi. Posebni odbor za europski štit za zaštitu demokracije prvu će sjednicu održati idući tjedan.

Europski parlament je, uz ostale resore, po prvi put utemeljio resor obrane u Komisiji, te je dužnost povjerenika za obranu EU-a dobio bivši litavski premijer Andrius Kubilius. I on, kao i visoki dužnosnici NATO-a, neprestano navodi kako EU i NATO moraju, zbog trenutne geopolitičke situacije, više trošiti na obranu, a europska obrambena industrija treba biti bolje organizirana i koordinirana.To je bila i jedna od tema nedavnog sastanka Kubiliusa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, kada su se obojica složili da je neophodno pojačati veze između EU  i NATO-a, ne samo na deklarativnoj nego i na vrlo konkretnoj razini.

“Hrvatska ostaje pouzdana i odgovorna saveznica koja pridonosi naporima usmjerenima prema globalnoj sigurnosti i miru“, poručio je u srijedu premijer Andrej  Plenković na platformi X nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Naime, Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u srijedu i četvrtak  u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu EU – zapadni Balkan, sastanku na vrhu Europske pučke stranke te Europskog vijeća. Kako je objavila hrvatska Vlada, Plenković je naglasio je da će u 2025. Hrvatska ostvariti cilj o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, što proizlazi iz brojnih ulaganja u obrambene sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske.   Također, Plenković i Rutte razgovarali su o važnosti daljnje potpore Ukrajini i NSATU aktivnosti koja se odvija na teritoriju saveznica NATO-a. Iako je Vlada predložila da Hrvatska sudjeluje slanjem par časnika u Wiesbaden u Njemačkoj, vladajućoj parlamentarnoj većini ipak nije uspjelo prikupiti 2/3većinu kako bi taj prijedlog bio izglsan unatoč protivljenju Predsjednika RH. Naime, predsjednik i vrhovni zapovjednik vojske Zoran Milanović odbio je dati suglasnost tvrdeći da se tako NATO uvlači u rat u Ukrajini a podržala ga je većina oporbe u Saboru. Iako su vladajući odugovlačili s glasovanjem u Saboru, do njega nije došlo sve do kraja jesenskog zasjedanja. A hoće li se i kada glasanje ipak provesti, trenutno nije poznato.

Inače, glavni tajnik NATO-a Rutte imao je tijekom srijede dan ispunjen bilateralnim susretima od kojih se ističu sastanak s predsjedateljicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i s predsjednikom Litve Nausedom. “Sigurnost Bosne i Hercegovine važna je za regiju i nećemo dopustiti da se teško stečeni mir ugrozi“, ocijenio je Rutte, dodavši: “Očekujem od svih političkih lidera u vašoj zemlji da rade konstruktivno i zajedno u duhu pomirenja, te da očuvaju funkcionalnost državnih institucija. Vjerujem da je to ključno za osiguranje trajne stabilnosti vaše zemlje i za rješavanje potreba vašeg naroda. Još jednom, BiH može računati na nepokolebljivu podršku NATO-a.” ” Hvala vam još jednom. Također sam vrlo zahvalna na vašem stavu u pogledu Daytonskog sporazuma. To je sporazum na kojem se temelji moja zemlja, njezino funkcioniranje i također njezino postojanje. I u redu je da ga zapravo podržavate, kao i europski proces. Mislim da je to važno čuti od vas“, kazala je Cvijanović.

U ponedjeljak je Mark Rutte dočekao i crnogorskog premijera Milojka Spajića u sjedištu NATO-a. Glavni tajnik zahvalio je Spajiću na potpori njegove zemlje vojnoj prisutnosti NATO-a u Latviji i Bugarskoj, mirovnoj misiji na Kosovu i misiji obuke u Iraku. Također je pohvalio predanost Crne Gore da ove godine potroši 2 posto BDP-a na obranu. Glavni tajnik je izrazio zahvalnost na potpori Crne Gore Ukrajini, uključujući isporuku vojne opreme i doprinose sveobuhvatnom paketu pomoći NATO-a. Naglasio je hitnost povećanja potpore dok se Ukrajina suočava s izazovnom zimom, s neprekidnim napadima iz Rusije usmjerenim na civile i kritičnu infrastrukturu. “Ukrajina treba našu hitnu potporu“, rekao je glavni tajnik Rutte, dodavši: “Svi saveznici moraju ispuniti obveze preuzete na summitu u Washingtonu“.

Andrej Plenković i Antonio Costa (Photo: Vlada RH)

Ništa manje aktivan u Bruxellesu nije bio ni hrvatski premijer Plenković. Osim s Rutteom, našao se i s novom povjerenicom za vanjsku politiku Kajom Kallas, kao i s novim predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, s kojima je razgovarao o proširenju EU, kao i o daljnjoj pomoći Ukrajini i postizanju trajnog i pravednog mira.

Obranom se danas bavio i Europski parlament.  Naime, zastupnici Europskog parlamenta glasovanjem na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu ustanovili su dva nova stalna odbora koji će biti nadležni za javno zdravstvo (SANT) i sigurnost i obranu (SEDE), te dva posebna odbora, jedan pod nazivom “Europski štit za zaštitu demokracije ” i drugi koji će se baviti krizom stanovanja. Odbori SANT i SEDE do sada su bili pododbori Europskog parlamenta. Očekuje se da će konstituirajuća sjednica Odbora za sigurnost i obranu biti održana27. siječnja sljedeće godine.

Europski parlament dao je u srijedu povjerenje za sastav nove Europske komisije kojoj je ponovo na čelu Ursula von der Leyen, a preuzima dužnost u nedjelju, 1. prosinca.  Glasalo je 688 zastupnika, od toga njih 370 je glasalo za potvrđivanje Komisije, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih, što je po ocjeni promatrača u Bruxellesu bilo i očekivano budući su se glavne političke grupacije u EP dogovorile oko resora. Jedan od novih resora, a vrlo bitan, jest resor obrane i svemira, a povjerenik za to biti će Andrius Kubilius, inače bivši premijer Litve.

Europska komisija u mandatu 2024.-2029.

Jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se zaustavilo zaostajanje za SAD-om i Kinom i povećanje obrambenih sposobnosti – to  će biti glavni prioriteti nove Europske komisije, najavila je danas Ursula von der Leyen.

“Naša sloboda i suverenost više nego ikad ovise o našoj gospodarskoj snazi, naša sigurnost ovisi o našoj sposobnosti da budemo konkurentni, inovativni i produktivni, a naš socijalni model ovisi o rastućem gospodarstvu uz istodobno suočavanje s demografskim izazovom”,

rekla je Ursula von der Leyen u svom završnom govoru u kojem je predstavila program rada nove Komisije i svoju novu ekipu povjerenika. Program rada uvelike će se oslanjati na izvješće o budućnosti europske konkurentnosti koje je za Komisiju izradio bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi, a koje je predstavljeno javnosti u rujnu. Također, von der Leyen je istaknula da se sloboda mora njegovati i čuvati, a to znači i donositi odluke. To će biti uokvireno prvom velikom inicijativom koju će nova Komisija iznijeti: Kompasom konkurentnosti.

“Kompas će biti izgrađen na tri stupa Draghijeva izvješća. Prvi je smanjenje jaza u inovacijama sa SAD-om i Kinom. Drugi je zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost. I treće je povećanje sigurnosti i smanjenje ovisnosti”,

objasnila je predsjednica EK.

Inzistirala je na tome da su novi povjerenici željni i spremni raditi od prvog dana te je istaknula iskustvo i raznolikost novih članova  Komisije, što uključuje bivše premijere i ministre, bivše gradonačelnike i lokalne dužnosnike, izvršne direktore, vlasnike tvrtki, novinare, one koji dolaze iz ruralnih i urbanih sredina, te pripadaju različitim generacijama.

Ursula von der Leyen dobila je do sda najslabiju podršku europarlamentaraca (Izvor: Politico)

Također je opisala prve mjesece svog novog mandata sa sedam inicijativa koje se očekuju u prvih 100 dana, uključujući Dogovor o čistoj industriji, Bijelu knjigu o europskoj obrani, inicijativu za tvornice umjetne inteligencije, Akcijski plan kibernetičke sigurnosti za zdravstvenu infrastrukturu, viziju za sektor poljoprivrede i prehrane, preglede politike proširenja i dijaloge o politici mladih koje će organizirati svaki povjerenik kako bi se dao jači glas sljedećim generacijama Europljana.

Predsjednica Komisije najavila je tako da će predstaviti tzv. Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane u prvih 100 dana mandata, zauzela se za suradnju s NATO-om radi jačanja sigurnosti i veća ulaganja Europljana u obranu, navevši kao primjer da Rusija za obranu izdvaja 9 posto svoga BDP-a, a EU samo 1,9 posto. “Moramo povećati naše troškove za obranu, treba nam jedinstveno tržište za obranu i moramo ojačati bazu naše obrambene industrije“, rekla je Ursula von der Leyen. Ona je također stava da su Europskoj uniji potrebne su goleme investicije kako bi zaustavila tehnološko zaostajanje za SAD-om i Kinom, te za zelenu i digitalnu tranziciju. Von der Leyen je najavila jednostavniji višegodišnji proračun za razdoblje 2028.-2034., ističući odmah da taj proračun neće biti dovoljan za investicijske potrebe i da je nužno mobilizirati privatni kapital. Također je najavila pojednostavljenje regulatornog okvira kako bi se poduzećima omogućilo lakše poslovanje.

Andrius kubilius nema lak posao na izradi Bijele knjige europske obrane

Novi europski povjerenik za obranu, Litavac Andrius Kubilius, zadužen je zajedno s povjerenicom za vanjsku politiku Kajom Kallas, za izradu tzv. Bijele knjige o europskoj obrani. On je već na društvenim mrežama objavio kako se pritom namjerava fokusirati na “spremnost za najekstremnije vojne nepredviđene situacije”.

“Pripravnost je zadatak za sve: za vodstvo EU i za nacionalne vlade, za industrije, stručnjake i građane. Zato na svakom sastanku koji imam s različitim ljudima ili različitim zajednicama, tražim od svih da nam daju svoj doprinos nadolazećoj Bijeloj knjizi. Prvi input koji smo dobili došao je od vrlo važnog partnera – iz ASD-a (European AeroSpace, Security and Defence industries Association), s puno vrlo vrijednih ideja. Hvala ASD-u i dobrodošli svima ostalima koji su spremni slijediti primjer ASD-a i izložiti nam svoje ideje,”

najavio je Kubilius uoči današnjeg potvrđivanja nove Europske komisije.

Nova povjerenica Europske unije  za pripremu i upravljanje krizama i povjerenica za jednakost, Belgijanka Hadja Lahbib, koja je prošlog tjedna prošla saslušanje u Europskom parlamentu, u svom predstavljanju nije ni spominjala Civilnu zaštitu Europske unije. To je bitan pomak u odnosu na prethodnog povjerenika, Slovenca Janeza Lenarčiča, koji je naglašavao važnost Civilne zaštite u svom resoru. Lahbib je predsjednica Komisije Ursule von der Leyen nominirala kao kandidatkinju za povjerenicu za “Pripravnost i Krizno upravljanje” te za “Jednakost”. To je portfelj zbog kojeg je čak šest odbora smjelo postavljati pitanja prije nego što Europski parlament odluči je li prikladna za povjerenicu i je li prava osoba za ovlasti koje su joj dodijeljene.

Hadja Lahbib – ipak je nisu potopili repovi iz Ministarstva vanjskih poslova

Kao što se očekivalo, navode dobro upućeni europski mediji, nekoliko zastupnika u Parlamentu postavilo je pitanja o  Lahbib kao ministrici vanjskih poslova u belgijskoj saveznoj vladi – kao što je npr. izdavanje viza delegaciji iz Irana u lipnju 2023. To je gotovo dovelo do njezine ostavke. “Jeste li u međuvremenu došli do novih spoznaja?”, željela je znati Assita Kanko (N-VA). Lahbib je odgovorila da je briselska vlada bila odgovorna za poziv iranskog gradonačelnika, “protivno savjetu mojeg Ministarstva”. Pitanje je završeno prošle godine glasanjem o povjerenju iz kojeg je Lahbib, prema njezinim riječima, naučila da kao povjerenica želi surađivati ​​s Europskim parlamentom “u istom duhu”.

Također je obnovljeno i pitanje o njezinu putovanju na ukrajinski poluotok Krim 2021. godine, tada još kao novinarka RTBF-a. To je u Belgiji izazvalo kontroverzu jer je putovanje išlo preko ruskog teritorija i jer je Lahbib putovala na ruski poziv. U Parlamentu je zanijekala da ju je pozvala “Putinova kći”. “To je bila umjetnica koja je živjela u Belgiji”, rekla je Lahbib.

Lahbib je iskoristila pitanje kako bi naglasila svoju privrženost neovisnosti i suverenitetu Krima i Ukrajine. Istaknula je da se uvijek  zalagala za slanje F-16 aviona i humanitarnu pomoć Kijevu, da je sama nekoliko puta otputovala u ukrajinski glavni grad i prošli mjesec posjetila vojnu bolnicu u Neder-Over-Heembeeku s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. “I pod belgijskim predsjedanjem EU-om učinjen je povijesni korak kako bi se otvorili pregovori o pristupanju s Ukrajinom i Moldovom”, pohvalila se. Također, izviješća govore kako su se tijekom saslušanja zastupnici u Europskom parlamentu uglavnom usredotočili na njezin portfelj jednakosti, postavljajući pitanja o rodnoj ravnopravnosti, spolno reproduktivnom zdravlju, pobačaju i pravima žena, ali su se tek povremeno zadubili u pripravnost, izazivajući kandidatkinju za povjerenicu u vezi s njezinim planovima da pripremi Europu za suočavanje s budućim krizama. Kroz sve to, Lahbib je navodno pokazala jasno razumijevanje svojih ovlasti i s lakoćom je skakala s jednog pitanja i teme na drugu, nabrajajući razne obveze i planove za svoj mandat povjerenice.

U Ukrajini je putovanje na okupirani Krim kazneno djelo

S druge strane, oko druge kandidatkinje bilo je puno manje upitnih stvari. Naime, kandidatkinja za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas prošla je saslušanje u Europskom parlamentu naglasivši kao prioritet, međuostalim, pobjedu Ukrajine u ratu protiv Rusije. “Stanje na bojišnici je vrlo teško i zato moramo pomagati svaki dan, danas, sutra i koliko god bude trebalo i s onoliko vojne, financijske i humanitarne pomoći koliko je potrebno“, rekla je Kallas euro-parlamentarcima. Istaknula je da je neprihvatljivo da Rusija, Iran i Sjeverna Koreja proizvode više vojne opreme i streljiva nego cijela euroatlantska zajednica, da EU treba jačati obrambenu industriju, sa čime bi ujedno i NATO postao jači. “Moramo više investirati u obranu i preuzeti više odgovornosti“, rekla je bivša estonska premijerka, dodajući da Europa ne treba imati zasebni vojni savez, te da je NATO najbolje rješenje.

Ujedno je istaknula da EU u politici proširenja u sljedećih pet godina mora imati jasne rezultate: “U sljedećih pet godina moramo imati jasne rezultate. Proširenje je geostrateška investicija i čini našu Uniju jačom, a nove članice naše europske obitelji stabilnijim i sigurnijim“, rekla je Kallas u uvodnom govoru na saslušanju u Europskom parlamentu. Dodala je da “današnji problemi naših susjeda” sutra postaju naši problemi te da EU ima veliku privlačnu snagu za Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju. Bivšu estonsku premijerku na mjesto visoke predstavnice imenovali su čelnici država članica i trebala bi zamijeniti Španjolca Josepa Borrella, koji se ovih dana oprašta od funkcije u Europskoj komisiji.

Kaja Kallas i Josep Borrell – uskoro smjena na vanjskopolitičkom tronu EU