Operativna skupina kodnog naziva „ZeBRa“ predstavljena je u Ravnateljstvu policije u petak, 8. ožujka, na tematskoj konferenciji za medije. Svrha operativne radne skupine „ZeBRa“ je provođenje kompleksnih kriminalističkih istraživanja s ciljem razbijanja utvrđene kriminalne skupine koje djeluju u više zemalja, odnosno usmjeravanje takvih postupanja prema metama visoke vrijednosti – organizatorima zločinačkih udruženja koje se bave krijumčarenja migranata u EU. Ovaj oblik organiziranog kriminaliteta ima izražen međunarodni karakter, a kako bi se suradnja među državama i institucijama podigla na višu razinu, uz pomoć Europola, odlučeno je da se osnuje operativna skupina „ZeBRa“ pod vodstvom Republike Hrvatske, u kojoj će biti i sjedište. Republika Slovenija je suvoditelj operativne skupine, zemlja partner je Bosna i Hercegovina, a priključila se i Savezna Republika Njemačka, dok bi se uskoro trebala priključiti i Rumunjska, navodi Ravnateljstvo policije. ZeBRe su predstavili potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a detalje o osnivanju i radu operativne skupine predstavio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič, te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.

„Republika Hrvatska, unutar nekoliko godina, suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan oblik organiziranog kriminaliteta, a posebno je aktivna zapadnobalkanska ruta, koja primarno ide preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Hrvatske u Sloveniju te prema zemljama odredišta u zapadnoj Europi“,

izjavio je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, dodavši kako Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu Europske unije, što predstavlja poseban izazov hrvatskoj policiji u borbi s nezakonitim migracijama i posljedično s time – s krijumčarenjem migranata. Gerovac je podsjetio da Uprava kriminalističke policije već nekoliko godina provodi operativnu akciju „Koridor“ koja funkcionira na području Republike Hrvatske i za cilj ima borbu protiv krijumčarenja ljudima.

Antonio Gerovac, MUP RH

Operativna skupina „ZeBRa“ će se najčešće nalaziti na području Policijske uprave karlovačke, ali ovisno o procjenama – djelovat će i u drugom policijskim upravama. Prema podacima Ravnteljstva policije, u najugroženija područja spadaju ličko-senjska, karlovačka te sisačko-moslavačka policijska uprava. Protekle godine zabilježeno je 1612 počinitelja i 1499 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, prema čl. 326. Kaznenog zakona. U prva dva mjeseca 2024. godine, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 437 počinitelja te 433 kaznenih djela. U odnosu na isti period prošle godine, radi se o povećanju za više od 320% što se kaznenih djela tiče, te 277% kad se govori o broju počinitelja.

„Tijekom svih postupanja policije, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Nešto manje od 20% je krijumčara državljana Republike Hrvatske, a više od 80% su strani državljani, među kojima najviše participiraju državljani Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine te Srbije“,

rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i Europola, aktivno sudjeluje u radu Europola i EMPACT prioriteta, među kojima je i krijumčarenje migranata, u čemu Hrvatska daje izniman doprinos kroz svoje obavještajne podatke koji se svakodnevno šalju nakon provedenih kriminalističkih istraživanja i aktivnosti.

„Krenuli smo s ovom operativnom akcijom jer smo uspjeli pokazati da se radi o velikom izazovu za sigurnost Europe. Od 2016. godine do danas, u mandatu sadašnjeg Ravnateljstva policije, uhićeno je više od osam tisuća krijumčara i pomagača. Mi sve sa čime se nosimo svakodnevno komuniciramo s relevantnim upravama Europske komisije. Siguran sam da će vrijeme pokazati interes i potrebu zemalja na zapadnobalkanskoj ruti da se još jače implementiraju. To je jedini pravi i konkretan način kako doskočiti prekograničnom kriminalu. Od svih podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola, Hrvatska participira s 35%, znači više od trećine svih operativnih podataka vezanih uz krijumčarenje dolazi od nas, što me čini posebno ponosnim i uvjerenim da radimo efikasan posao prepoznat na europskoj razini“,

izjavio je ministar Davor Božinović.

Dodatna vrijednost operativne radne skupine jest i činjenica da se kroz zajednički rad prikupljaju mnogobrojni kriminalističko-obavještajni podaci koji imaju vrijednost ne samo za članove operativne skupine, već i za zemlje članice i sam Europol. Nakon prikupljanja navedenih podatka, oni će putem SIENA kanala biti poslani Europolu, ali i svim državama članicama Europske unije kako bi na temelju njih i oni mogli planirati i svoje operativne aktivnosti na terenu. Osim policijske suradnje, uključeni su EUROJUST i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja.

Damjan Petrič, slovenski MUP

Višemjesečno kriminalističko istraživanje „Veliki transport“, u suradnji SIPA-e, MUP-a RH i MUP-a Slovenije uz potporu Europola, odvijalo se na području Republike Hrvatske te paralelno s njim „ZIP“ na području Bosne i Hercegovine. Policijski službenici MUP-a RH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u koordinaciji USKOK-a/Tužiteljstva BiH proveli su istodobnu realizaciju kriminalističkih istraživanja 6. veljače ove godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su pripadnici organizirane kriminalne skupine organizirali zakonit dolazak uglavnom državljana Turske u Bosnu i Hercegovinu te zatim njihovo nezakonito prebacivanje u teretnim vozilima preko područja Republike Hrvatske u druge zemlje Europske unije“,

objasnio je direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič i dodao kako je za učinkovitiji rad u području organiziranih oblika krijumčarenja ljudi vrlo važna međusobna suradnja kriminalističke policije te razmjena informacija. Prema podacima slovenskog MUP-a, u 2024. godini slovenska je policija do 6. ožujka 2024. obradila 127 slučajeva (u usporedbi s 32 u istom razdoblju prošle godine) u kojima su uhićena 144 krijumčara ljudi (142 stranca i 2 slovenska državljanina) s 803 ilegalna migranta. Pritvor je određen za 131 krijumčara osoba. Slovenska policija je u 2023. godini obradila 479 slučajeva (242 u 2022.), u kojima je uhićeno 557 krijumčara ljudi (548 stranaca i 9 slovenskih državljana) i 3280 ilegalnih migranata. Pritvor je određen za 514 krijumčara.

Zoran Galić, SIPA

U Republici Hrvatskoj su u završnoj realizaciji kriminalističkog istraživanja uhićena četiri bitna nositelja organizirane kriminalne skupine, dok je u Bosni i Hercegovini uhićeno 10 pripadnika organizirane kriminalne skupine povezane s krijumčarenjem ljudima.

„Mi smo vam pouzdan partner, želimo razvijati našu međusobnu suradnju i podizati je na jednu višu razinu. U svakodnevnoj smo komunikaciji i smatram da ćemo u budućnosti ostvariti još kvalitetnije rezultate“,

izjavio je zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić.

Drugo bitno kriminalističko istraživanje jest „Ruta  23“ u kojem se radilo o krijumčarenju migranata iz Republike Srbije preko Dunava na područje Republike Hrvatske, gdje su krijumčari imali pripremljena skrovišta za prebačene migrante, a potom su ih kamionima i kombijima pokušavali prevesti na odredišta u druge zemlje Europske unije.  Glavni organizatori u krijumčarskoj skupini su državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske, dok su vozači, vodiči i logističari bili državljani Srbije, Hrvatske, Kine, Bosne i Hercegovine i Švedske. Istraživanje je provedeno od strane PU osječko-baranjske u suradnji s PNUSKOK-om i Europolom, a podnijeta je kaznena prijava USKOK-u protiv ukupno osam osoba zbog počinjenja kaznenog djela zločinačko udruženje te zbog počinjenja ukupno 18 kaznenih djela krijumčarenja migranata koja su počinjena u sklopu tog zločinačkog udruženja.

Voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa istaknuo je kako je Europol prepoznao značajno povećanje aktivnosti vezanih uz krijumčarenje migranata na području Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Sloveniji.

„Iz tog razloga smo preusmjerili naša sredstva i učinili ih dostupnima policijskim snagama u regiji. Prepoznali smo da rad u borbi protiv krijumčara migrantima jedino može biti učinkovit s koordiniranijim pristupom, u kojem Europol daje potpunu potporu zemljama članicama i partnerima. Vjerujemo da zaštita vanjske granice uvelike ovisi o suradnji među zemljama, što nam je i svima u interesu, te da ćemo u budućnosti moći razbiti razne organizacije koje se bave krijumčarenjem migranata na rutama u ovoj regiji. Zahvalan sam svim našim parterima na posvećenosti i potpori, a zajednički ćemo uspjeti očuvati sigurnost, pravdu i solidarnost osiguravajući sigurniju budućnost za sve nas“.

“Hrvatska policija radi odličan posao, međutim, jasno nam je da nam je potrebna pomoć drugih zemalja jer samo tako ćemo uspješno rješavati probleme i postići zajednički cilj, a to je da oni koji dolaze u Europu ulaze na regularan način, a da zakonitost toga jamče državne agencije i Europska komisija“,

zaključio je ministar Božinović.

*Photo: MUP RH i MUP RS

** Video: MUP RH

Na inicijativu Hrvatske uskoro će se pod okriljem Europola formirati radna skupina kodnog imena „Zebra“ u kojoj će biti policijski stručnjaci iz nekoliko zemalja i koji će raditi na učinkovitijoj borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo jednu našu inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva ‘Zebra’ koja okuplja policijske stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a pridružili su im se i policijski službenici iz Njemačke“,

rekao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a . Kako je pojasnio Božinović, ta će radna skupina s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijalo onaj dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji.

Godišnji protok ilegalnih migranata u razdoblju 2015.-2024.

Krijumčarenje migranata, naglasio je Božinović, postalo je posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta. Hrvatska policija ove je godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, a do jučerašnjeg dana uhićeno ih je 435.

„To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno niti jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja. Stoga smo prepoznati, i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe“,

ocijenio je Božinović, dodavši kako je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja te da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a.

Naglasio je kako EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo. Upozorava na problem što neke države, među njima Srbija te Bosna i Hercegovina, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka iz smjera Rusije i Turske. Božinović je istaknuo kako se stalno ukazuje na potrebu za jačanjem Frontexa, koji bi se u puno većoj mjeri trebao angažirati i organizirati kako bi bio u stanju vraćati migrante u treće zemlje, dakle one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu ili azil na području Europske unije. Proces jačanja Frontexa ne ide zadovoljavajućom brzinom i to treba promijeniti, smatra ministar Božinović.

Inače, Frontex, agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebala bi do 2027. godine imati 10 tisuća pripadnika, a danas je daleko od toga cilja, ima ih ispod tri tisuće, navodi MUP u na svojim mrežnim stranicama.

Nacionalnost migranata po rutama

Drugog dana sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a u Bruxellesu postignut je dogovor o novom angažmanu Saveza. Glavni tajnik Jens Stoltenberg objavio je da će se ratni brodovi Saveza razmjestiti u Egejskom moru, ne bi li zaustavili krijumčarenje migrantima iz Turske u Grčku. Time su uslišeni zahtjevi ministara obrane Turske, Grčke i Njemačke koji su jučer, prvog dana sastanka, službeno zatražili pomoć u tom dijelu Europe. Njemačka ministrica obrane Ursula von Der Leyen na jučerašnjoj press-konferenciji podržala je turski zahtjev za intenziviranjem nadzora u Egejskom moru, naglašavajući kako

„glavni cilj mora biti prepoznavanje komercijalnog profila krijumčara, te sprečavanje i zaustavljanje ilegalne imigracije“.

Stoltenberg je danas izričito naglasio kako NATO-brodovi „neće zaustavljati ili vraćati plovila s izbjeglicama“, kako je sugerirala Turska, već će „pridonositi prikupljanjem važnih informacija i nadzorom u svrhu suprotstavljanja trgovini ljudima“. Njemačko-turska suradnja po ovom pitanju dogovorena je u ponedjeljak, 08. veljače, prilikom posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Turskoj. Najava da će te dvije zemlje problem migrantskog toka podići na razinu NATO-a prilično je iznenadile ostale članica Saveza, no Njemačka je očito bila vrlo uvjerljiva budući je angažman službeno dogovoren u samo 3 dana.

Ovu operaciju predvodit će Stalna pomorska skupina 2 NATO-saveza (Standing NATO Maritime Group 2 – SNMG2), koja je prije godinu dana prošla i kroz Hrvatsku, a sada se nalazi pod njemačkim zapovjedništvom. Nova operacija će se voditi u suradnji s grčkom i turskom obalnom stražom. Njihova je učinkovitost do sada bila više nego upitna, budući da se zbog male udaljenosti između turske obale i najbližih grčkih otoka krijumčari više ni ne ukrcavaju na plovila s migrantima, već ih sami otisnu s turske obale i puštaju da doplutaju do Kosa, Chiosa ili Lesbosa. Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice, samo u ovoj godini (dakle u nepunih mjesec i pol) ovom je pomorskom rutom u Grčku došlo gotovo 75.000 migranata i izbjeglica.

U Europi je trenutno krijumčarenje migranata i izbjeglica postao gotovo unosniji posao od šverca drogom. Direktor Europola Robert Mark Wainwright izjavio je sredinom siječnja da su tijekom prošle godine krijumčari ljudi rekordno zaradili između 3 i 6 milijardi dolara, iskorištavajući pri tome jad i nevolju izbjeglica iz Afrike i Azije.

„Posao s krijumčarenjem ljudi sada je ‘Liga šampiona’ među krim-poduhvatima u Europi, i potpuno se približio dominirajućoj trgovini nedopuštenim opijatima“,

rekao je Wainwright britanskom Independentu.

Detektirane mreže krijumčara i povezanost s organiziranim kriminalom (izvor: Europol, 2015.)

Migranti, bez izuzetka, plaćaju kriminalcima između 3 i 6 tisuća dolara za put do Europe. Cijena varira ovisno o zemlji porijekla migranta- tako npr. Sirijci plaćaju veću cijenu, jer moraju platiti već i sam izlazak iz zemlje bez da ih kontroliraju snage sigurnosti, potom plaćaju lažne dokumente u Turskoj, pa ukrcaj na gumenjak ili neko drugo plovilo prema Grčkoj. Kada se dokopaju europskih obala, plaćaju novi danak krijumčarima koji će ih provesti kroz balkanske zemlje kako bi došli do schengenske zone i prilike za sigurniji život negdje u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj. Na cijelom tom putu treba računati i na krađu životne ušteđevine, ili otmice djece i drugih članova obitelji i traženje otkupnine za njih. Krijumčarska se mreža proteže od sub-saharske Afrike do Skandinavije, i uključuje nekoliko desetaka tisuća ljudi uključenih u trgovinu. No Europol je prošle godine identificirao tek 10.700 sumnjivaca. Krijumčarska mreža uključuje sitne kriminalce, izrađivače lažnih putovnica, i taksiste koji prevoze migrante u svim zemljama migrantske rute i preko granica. Institucije Europske unije uglavnom su fokusirane na migrante, njihovu registraciju i smještaj, pa se u Europolu sada nadaju da će se NATO-snage više posvetiti baš krijumčarima i kriminalcima.

Ministar obrane RH Josip Buljević na sastanku ministara obrane NATO-a

Hoće li i na koji način i Hrvatska sudjelovati u novoj NATO operaciji još nije poznato. U NATO Stalnoj pomorskoj skupini 2 djeluju Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Španjolska, Turske, Velika Britanija i SAD, dok ostale zemlje-članice daju svoj doprinos povremeno, ovisno o potrebi. O potrebi ovisi i konfiguracija SNMG 2, koja se generalno sastoji od 4 do 8 fregata ili razarača, i jednog broda za podršku. Zapovjedništvo snaga rotira se u intervalu od godinu dana među zemljama-sudionicama. Hrvatska na prostoru Egejskog mora, točnije na grčkim otocima, sudjeluje u sklopu FRONTEX-ove operacije „Poseidon Sea“, odnosno „Poseidon Rapid Intervention“, s nekoliko pripadnika MUP-a i jednim plovilom. Odluči li se za sudjelovanje u ovoj novoj NATO-operaciji, nema sumnje da će nositelj hrvatskog doprinosa biti MORH, odnosno OS RH, za što će zeleno svjetlo prije toga morati dati i Hrvatski sabor.

* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0

Usprkos svome imenu, nedavno objavljeni dokument “TE-SAT 2013 – EU Terrorism Situation and Trend Report” iz radionice organizacije EUROPOL, odnosi se na 2012. godinu. Točnije, u njemu je dat pregled stanja i razvojnih trendova pojave terorizma na prostoru djelovanja EUROPOL-a – agencije EU zadužene za policijsko koordiniranje i suradnju. EUROPOL za izradu ovog godišnjeg dokumenta redovite surađuje s zemljama članicama EU, partnerskom agencijom Eurojust, ali i nizom država koje nisu članice EU (Hrvatska, Island, Kolumbija, Norveška, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Švicarska i Turska), ali se koriste i otvoreni izvori podataka. Uz to, na izradi izvješća za 2012. godinu sudjelovali su i članovi Savjetodavnog odbora EUROPOL-a, sastavljenog od predstavnika ‘Trojke’ (predsjedatelji Vijeća EU – Cipar, Irska i Litva), te stalnih članova – predstavnika Francuske, Španjolske, Eurojust-a, EU Centra za obavještajnu analizu (The EU Intelligence Analysis Centre – INTCEN) i Ureda EU koordinatora za borbu protiv terorizma (The Office of the EU Counter Terrorism Coordinator). Svi su oni sudjelovali u izradi izvješća predstavljenog krajem travnja 2013. godine, sedmog takvog godišnjeg dokumenta ukupno.

Projekt TE-SAT započet je nakon terorističkih napada na SAD, u rujnu 2001. godine, da bi zamah dobio nakon lipnja 2006. godine, kada je u suradnji EUROPOL-a i Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU (Justice and Home Affairs Council – JHA) razvijena metodologija izrade ovih godišnjih pregleda. Pri tome, za radnu definiciju “terorističkih čina” uzima se ona sadržana u članku 1. Council Framework Decision o borbi protiv terorizma, od 13. lipnja 2002. godine (2002/475/JHA), koju su sve zemlje članice EU implementirale u svoja nacionalna zakonodavstva. Prema njoj, kaznena djela terorizma namjerni su akti koji, prema svojoj prirodi ili kontekstu, mogu ozbiljno naštetiti državi ili međunarodnoj organizaciji kada se počine s ciljem: (1) širenja ozbiljnog straha među stanovništvom, (2) prisiljavanja pojedine vlade ili međunarodne organizacije da poduzme, ili da propusti poduzeti, određenu aktivnost, ili (3) ozbiljnog destabiliziranja ili uništavanja pojedinih fundamentalnih političkih, ustavnih, ekonomskih ili socijalnih struktura pojedine države ili međunarodne organizacije.

Uz samu numeričku analizu broja terorističkih napada koje se tijekom godine pokuša, pokrene (uspješno ili neuspješno) ili izvede, EUROPOL-ovo godišnje izvješće promatra i kretanje broja osoba uhićenih radi sumnje na kaznena djela terorizma, te kretanje sudskih postupaka za takve zločine (broj i vrsta postupaka okončanih u datoj godini na prostoru EU). Ovo je doprinos koji u godišnje izvješće dospijeva doprinosom partnerske agencije Eurojust.

Izvješće za 2012. godinu (TE-SAT 2013)

U njemu se tijekom protekle godine jasno vidi porast broja terorističkih djela u 2012. godine, u usporedbi s 2011. godinom – 219 prema 174 napada godinu ranije. Taj porast nije zanemariv, budući da iznosi oko 25 posto, na godišnjoj razini. U ovome izvješću porastao je i broj mrtvih od akata terorizma, s dvoje 2011. godine na ukupno 17 u 2012. godini. Pa ipak, tu ne treba nagliti s zaključcima.

Kao prvo, treba reći da nema mjesta strahu. Dok je broj terorističkih napada u EU tijekom 2012. doista bio primjetno veći nego godinu dana ranije, i ova nova brojka još je uvijek manja nego usporedivi podatak za 2010. godinu (nabrojeno ukupno 249 uspješnih i pokušanih terorističkih napada. Time vidimo da je terorizam ciklička pojava, s kojom i zemlje članice EU, a i mi izvan EU, zapravo živimo pod normalno.

Relativnost ovoga brojenja dodatno ističu i dva posebna primjera. Kao prvo, u spomenutom godišnjem pregledu EUROPOL-a nije brojen najprominentniji europski akt terorizma u 2011. godini – napad Andersa Behringa Breivika na Oslo i otok Utoya, budući da Norveška nije članica EU i tek izvana surađuje s organizacijom EUROPOL. Dakle, iako se spominje ukupno 77 smrtnih žrtava norveškoga napada, službeni je EUROPOL-ov broj  žrtava od terorizma u EU tek 2 osobe. Ako gledamo broj počinjenih napada, i tu je problem opseg gledanja. Tako je, recimo, napad Mevlida Jašarevića na američko veleposlanstvo u Sarajevu 2011. godine također tek usputno spomenut, ali nije bio i brojen u statistiku – koja nije kontinentalna, odnosno europska, i time zapravo ima veliki nedostatak u promatranju.

Dominantni događaji i problemi u promatranju

U 2012. godini, EU-poimanjem terorizma dominirala su 2 događaja – napad na izraelske turiste u Bugarskoj (Burgas, 18. srpnja 2012.) i djelovanje usamljenog islamističkog terorista u Francuskoj (11. do 19. ožujka, Toulouse i Montaubani). Dok se događanja u Francuskoj definira kao religijom motiviran terorizam (koji je s nula takvih događanja 2011. skočio na 6 situacija u 2012.) – još je otvoreno pitanje klasificiranja napada u Bugarskoj, koji je prouzročio 7 smrtno stradalih i niz ranjenih, uz još nejasne motive i podrijetlo počinitelja.

Pa ipak, što je već duže primjetno – većina terorističkih napada u EU ne dolazi od vjerski motiviranih počinitelja. Većinu napada izvode politički motivirani pokreti, koji se zalažu za neovisnost svojih pojedinih krajeva – bilo Baskije ili Galicije u Španjolskoj, Korzike u Francuskoj ili Sjeverne Irske. U tu je skupinu 2012. spadalo 167 od ukupno 219 akata terorizma, i to je jednako tako bio i ranije najbrojniji tip motivacije (u 2011. – 110, od ukupno 174 napada). Drugi po redu su motivi politički lijevoga podrijetla – 18 napada u 2012. godini, prema 37 u 2011. godini, dok su treći po redu 2012. religijski motivirani napadi (kojih 2011. nije zabilježen ni jedan). U protekloj godini su četvrti izvor motivacije terorista, po broju napada, bile radikalno desne ideologije – 2 napada u 2012. godini, prema samo jednome godinu dana ranije. Ni 2012.godine, kao ni 2011. – nije zabilježen ni jedan slučaj ekološkog terorizma.

Sudski postupci i presude za djela terorizma u 2012.

Dok je ukupan broj terorističkih djela u 2012. porastao prema prethodnoj godini, slično je kretanje zabilježeno i pri promatranju broja osoba uhićenih pod sumnjom da su sudjelovali u počinjenju kaznenih djela terorizma – od njih 484 u 2011. godini, došlo se do 537 uhićenih u 2012. godini (najviše u Francuskoj, pa Irskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenome Kraljevstvu). Budući da su najveći dio zabilježenih terorističkih napada vodili politički i separatistički motivi, ne čudi da je i glavnina uhićenih osoba u 2012. povezana baš s tim tipom terorizma – njih 257, što je relativno stabilan omjer prošlih godina. Najveći dio ove brojke zabilježen je u Nizozemskoj, kada je u jednoj akciji uhićeno 55 osoba povezanih s Radničkom partijom Kurdistana (Partiya Karkeren Kurdistan – PKK). Uhićenja za vjerski motiviran terorizam su 2012. bila u porastu jednako kao i broj takvih zabilježenih aktivnosti – sa 122 osobe u 2011. na 159 osoba u 2012. godini (najviše u Francuskoj, gdje se broj takvih uhićenja praktično udvostručio nakon islamističkih napada). Treba napomenuti da je uočeno kao trend da su za terorizam osumnjičene te uhićene osobe u prosjeku sve mlađe – od 33 godinu u 2010. godini, preko 32 godine 2011., do prosječnih 28 godina starosti u 2012. godini.

Sličan je trend primjetljiv i po pitanju pravomoćnih okončanja sudskih postupaka za djela s obilježjima terorizma na prostoru EU. Tu se u 2011. godini okončalo sudske postupke prema ukupno 316 osoba, dok je godinu dana kasnije sudsko postupanje pravomoćno okončano za 400 osoba. Pri tome, broj donesenih presuda bio je ponešto veći, njih 437 – budući se uz pojedince u nekima od ukupno 149 pravomoćno okončanih sudskih postupaka, osim pojedinim fizičkim osobama, donosilo i presude pojedinim pravnim osobama.

Najveći se broj osoba u 2012. godini procesuiralo pred španjolskim sudovima. Broj osoba pred sudom porastao je u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj , Italiji i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a smanjio se tek u Nizozemskoj. Također, 2012. godine Republika Češka sustavu EUROPOLA prijavila je svoju prvu registriranu presudu za kazneno djelo terorizma. Dok se u 2012. godini najviše oslobađajućih presuda donosilo u postupcima vezanim uz religijski motivirani terorizam (za razliku od prethodnih godina, kada su dominirale oslobađajuće presude za politički, separatistički motivirana djela), njih čak 35 posto od ukupnoga broja – prosječna zatvorska kazna koju se u Europi dosuđivalo za kaznena djela terorizma iznosi oko 8 godina. Pri tome, u tom su se prosjeku za 2012. godine našle obuhvaćene zatvorske kazne u trajanjima od dva mjeseca, pa sve do doživotnih.

Uloga Hrvatske u čitavoj priči

Novi kompleks zgrada agencije EUROPOL u Den Haagu, useljen u lipnju 2011. godine

EUROPOL obuhvaća zemlje članice Europske unije. Kako to Hrvatska još nije, ona dosadašnjim izvješćima TE-SAT nije bila obuhvaćena. Pa ipak, kako se radi o državi na granici EU, i proteklih je godina RH u ovo izvješće doprinosila podacima. To će se promijeniti nakon 1. srpnja ove godine i ulaska RH u punopravno članstvo EU. Zato će za nas biti zanimljivo vidjeti već iduće ovakvo godišnje izvješće – u kojem bi Hrvatska trebala biti i službeno obuhvaćena, kao 28. članica EU. Osim toga, u ovaj će pregled vremenski spadati i bombe postavljene u Zagrebu početkom ove godine, koje po nekim svojim osobinama itekako ispunjavaju EU-standardizirani opis terorističkoga čina (prvenstveno ova zadnja, postavljena na Trgu Bana Josipa Jelačića, 23. siječnja 2013. godine).

Do kraja siječnja bit će objavljena nova EU direktiva o cyber-sigurnosti. Iako se njen nacrt još uvijek razmatra unutar Europske komisije, doznaje se da će cyber-direktiva sadržavati odredbe o uspostavi mehanizma suradnje, kako bi se poboljšale reakcije na prekogranične cyber-incidente. Osim toga, trebali bi biti propisani i minimalni standardi cyber-pripravnosti na razini pojedinih zemalja-članica EU. Prema izjavi Ryana Heatha, glasnogovornika Neelie Kroes, povjerenice Europske komisije za digitalnu agendu, u direktivi će se prepoznati da „digitalne slobode i digitalna sigurnost mogu ići zajedno“, te da one „moraju biti balansirane“. Ne treba posebno podsjećati da će ta direktiva važiti i za Hrvatsku, kao skoru punopravnu članicu Unije.

Direktiva o cyber-sigurnosti jedan je od prioriteta povjerenice Kroes. Ona je 18. prosinca predstavila dokument „Digitalni prioriteti za 2013.-2014.“, inače tek reviziju masivnog dokumenta „Digital Agenda for Europe“ iz 2010. godine – kojoj je ovoga prosinca ponešto izoštren fokus kroz definiranje sedam glavnih prioriteta u ovom predstojećem razdoblju. Kao top-prioritet navedeno je povećanje širokopojasnih ulaganja i maksimiziranje doprinosa digitalnog sektora gospodarstvu Europske unije. Cijela 2013. bit će posvećena završavanju rada na zakonskim okvirima kojima bi se to i postiglo.

O novoj regulaciji cyber-sigurnosti treba brinuti Europski centar za kibernetički kriminal, koji će s radom započeti kada i Direktiva o cyber-sigurnosti ugleda svjetlo dana – u siječnju 2013. godine. Nakon dužih prijepora, ovaj je centar smješten u središnjici Europol-a u Den Haagu, brinut će o koordinaciji nacionalnih tijela nadležnih za kibernetički kriminal, te će obučavati nacionalne stručnjake za cyber-sigurnost.

Veliki problemi cyber-sigurnosti

Na Kreti bazirana ENISA (Europska agencija za informatičku sigurnost), inače sestrinska agencija spomenutom Europskome centru za kibernetički kriminal, u kolovozu je objavila rezultate analize zakona i propisa koji reguliraju cyber-sigurnost, kao i probleme pri njihovoj implementaciji. Ta je analiza pokazala da je najveći problem taj što se većina incidenata uopće ne prijavljuje ili čak ne bude ni otkrivena. Predloženo je da se unaprijedi dijeljenje izvještaja o ovakvim incidentima na razini čitave Europske unije. Zbog toga je radna skupina za nacionalne regulatore, osnovana unutar agencije ENISA, razvila zajednički set sigurnosnih mjera, te zajednički format izvještavanja o incidentima. Od tada je ENISA zaprimila izvješća nacionalnih regulatora o 51 velikom incidentu, u kojima se opisuju učinci i uzroci incidenata, kao i mjere poduzete za njihovo saniranje. Taj je materijal iskorišten pri pripremi europskih cyber-sigurnosnih vježbi te u izradi Europske cyber-sigurnosne strategije (koja se u planovima povjerenice Kroes spominje u istome dahu s Direktivom o cyber-sigurnosti najavljenom za siječanj, ali bez konkretnijih rokova dovršenja i upućivanja u proceduru).

Ista ta ENISA je područjem posebno osjetljivim na kibernetički kriminal detektirala „pametne“ energetske mreže. Takve „pametne“ energetske mreže i „pametna“ brojila djeluju kroz serije sastavljene od milijuna međusobno povezanih čvorišta – što je pobudilo strah da bi takvi sustavi mogli biti osjetljivi na „otmice“, terorističke napade, pa čak i provale. U tematskom izvještaju od 19. prosinca ove godine, oni zato predlažu njihovim operaterima niz od 39 različitih sigurnosnih mjera, organiziranih u tri razine sofisticiranosti, ovisno o ozbiljnosti prijetnje koju predstavljaju pojedine forme napada.

Ovaj izvještaj ohrabruje sve koji imaju udjela u „pametnim“ mrežama – uz njihove operatere, to su i proizvođači energije, ali i nacionalni te EU regulatori, da surađuju i iznađu konsenzus oko barem minimalnog seta sigurnosnih mjera. Ujedno, nastoji se i čitavu tu tematiku uklopiti u predstojeću Europsku cyber-sigurnosnu strategiju.

Kad se spomene informatika, informatička sigurnost i obrana od cyber napada, malo ljudi odmah pomisli na Tallinn, glavni grad Estonije. A ipak, upravo je ondje krajem svibnja 2008. službeno zasnovan NATO Zajednički centar izvrsnosti za pitanja cyber-obrane (NATO Cooperative Cyber Defence (CCD) Centre of Excellence (COE)) – da bi se njemu prije samo koji dan pridružila i još jedna, novoustrojena institucija.

O osnivanju zasebne Agencije za upravljanje EU informatičkim sustavima širokog opsega (Agency for managing large-scale EU information systems) počelo se razmišljati u lipnju 2009. godine. Ona je pravno zasnovana odlukom Europskog parlamenta i Vijeća (EU Regulativa broj 1077/2011) 25. studenog 2011. godine, a predstavljena javnosti prije samo nekoliko dana – 22. ožujka 2012. godine. Za sjedište ove nove europske agencije određen je već spomenuti Tallinn u Estoniji, dok će se operativno upravljanje spomenutim informatičkim sustavima voditi iz Strasbourga u Francuskoj. Uz to, određena je i lokacija back up-centra, mjesta za čuvanje sigurnosnih kopija podataka, koje će biti smještene u austrijskome mjestu Sankt Johann im Pongau (oko 60 kilometara južno od Salzburga, usred planinskog područja).

Svrha ove nove institucije je za sada osiguravanje i neometano upravljanje trima ključnim, zajedničkim informatičkim sustavima EU, i to: SIS II (Schengen Information System druge generacije), VIS (Visa Information System) i EURODAC (baze biometrijskih podataka podnositelja zahtjeva za azil u EU i ilegalnih imigranate uhvaćenih na području Unije). Svi oni trenutno rade pod neposrednim okriljem Europske komisije, a moraju biti operativni 24/7/365. Kroz zajedničko upravljanje te održavanje ovih sustava bi i troškovi čitavoga posla trebali biti smanjeni, dok bi se osiguralo da im tehnološka baza bude ujednačeno i redovito obnavljana. Ujedno, od zajedničke sigurnosne politike očekuje se i viša razina otpornosti spomenutih sustava na sve prisutnije cyber-prijetnje.

Novoosnovana će agencija imati status regulatorne agencije, čiji će se upravni odbor sastojati od po jednog predstavnika svake zemlje članice, uz još dva predstavnika Europske komisije. U radu nove agencije  sudjelovat će i predstavnici zemalja koje sudjeluju u razvoju, primjeni i implementaciji regulative vezane uz Schengen i EURODAC, a uspostavit će se i savjetodavno tijelo  – sastavljeno od predstavnika zemalja članica koje sudjeluju oko spomenutih Informatičkih sustava te predstavnika komisije. Pri sastancima savjetodavnoga tijela  moći će prisustvovati i predstavnici EUROPOL-a i EUROJUST-a, u okvirima svojih pojedinih djelokruga.

Za sada je najavljeno da bi nova agencija trebala početi operativno djelovati do 1 prosinca 2012. godine. To konkretno znači da bi ona od tada trebala u ime Komisije preuzeti upravljanje sustavima VIS i EURODAC, dok će sustav SIS II ova nova agencija preuzeti u trenutku njegovog početka djelovanja, najavljenog za ožujak 2013. godine.

Što se kadrova tiče, u tijeku je postupak odabira prvog Izvršnog direktora agencije (što bi trebalo biti obavljeno do jeseni 2012.), te prvih 75 zaposlenika. Oni bi prvo trebali popuniti tehničku jedinicu u Strasbourgu, a onda i opće te pomoćne  službe u Estoniji. U 2013. godini trebalo bi se zaposliti dodatnih 45 ljudi, ne bi li se polagano počelo dostizati i punu operativnost agencije.

U skladu s primjetnim bujanjem europskih institucija na području svekolikih cyber-djelovanja, treba naglasiti da novoosnovana Agencija za upravljanje EU informatičkim sustavima širokog opsega ni na koji način nije istovjetna Europskome centru za kibernetički kriminal, tijelu o čijem se osnivanju, statusu i lokaciji već neko vrijeme lome koplja. O tom novom organu EU bi detaljnije informacije navodno trebale biti objavljene uskoro.

Sve se mijenja, samo Balkanska ruta ostaje

Droga, ljudi, oružje – sve to ide Balkanskom rutom

Prije samo 10 godina, glavni ilegalni imigranti bili su Kosovari, Albanci, Rumunji i Turci, da bi posljednjih godinu i pol do najviše 2 glavnu ulogu preuzeli već spomenuti Afganistanci i Pakistanci. Ruta je, međutim, ostala ista – tzv. “Balkanska”, koja vodi iz Turske, preko Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do Austrije i dalje u EU. U nedavnoj izjavi za austrijsku novinsku agenciju APA, Ernst Geiger, načelnik Odjela za istrage, opći i organizirani kriminal Savezne kriminalističke službe Austrije, izjavio je kako se, unatoč svim sukobima i ratovima na području uže i šire regije, Balkanska ruta uspješno održala, bez ikakvih problema, samo je došlo do promjene robe kojom se krijumčari. Balkanska ruta najpoznatija je po švercu heroina iz Afganistana, no smirivanjem sukoba na ovim našim prostorima istim su uhodanim putem, uz heroin, počeli pristizati i ljudi.

"Regija Balkana igra važnu ulogu u prodaji droge i trgovini ljudima", smatra Wainwright

Početkom siječnja ove godine Europol se pohvalio uspješnim uništenjem velike krijumčarske mreže ljudi, koja je od kolovoza 2008. pa do kraja 2010. mjesečno u Europu prebacivala do 200 ilegalaca, najviše Afganistanaca. Afganistanci su krijumčareni kroz Pakistan, Iran i Tursku u Grčku a potom u Italiju preko Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore ili Slovenije. Nakon što bi došli u Rim, imigranti su prebacivani na sjever, a cilj su im bile Norveška, Švedska i Velika Britanija. Put od Afganistana do Italije koštao je između 3 500 i 5 000 eura po glavi, a krijumčari su koristili krivotvorene osobne dokumente Europske unije i tzv. Hawala sustav za prebacivanje novca između kriminalaca sa sjedištem u Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Iranu, Pakistanu i Britaniji, naveo je Europol. Ukupno je uhapšeno 26 osoba – članova krijumčarske mreže, uglavnom u Italiji, ali i u Francuskoj i Njemačkoj. U krijumčarenju su sudjelovale i skupine iz Grčke, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Afganistana, Irana i Pakistana.

Preko Tovarnika u obećanu zemlju

U Hrvatskoj stvari još uvijek nisu došle toliko daleko da se možemo pohvaliti raskrinkavanjem velikih švercerskih lanaca, ali određenih pomaka ima. Policijska postaja Tovarnik, (u sklopu PU  vukovarsko-srijemske) bilježi najviše uhićenih u nezakonitom prelasku granice.  Prema riječima glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske, Luke Barunčića, svuda gdje je “zelena granica” povoljno je mjesto za ilegalni ulazak jer su ilegaci na  tim mjestima zaklonjeni, a i sama konfiguracija terena dopušta lakši prijelaz nego npr. preko Dunava. Upravo je područje oko Tovarnika idealno za  ilegalni prelazak granice – posvuda je ravnica s dosta šumaraka, a glavni su orijentiri dalekovod i željeznička pruga Istanbul-München.

Hrvatska granična policija iznimno dobro surađuje s FRONTEX-om, Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država-članica EU, posebno kada je u pitanju obuka i opremanje nacionalnih graničara. Danas hrvatska granična policija broji 5 976 ljudi, (usporedbe radi – 2004. godine bilo ih je 3 027), dok se trenutno na Policijskoj akademiji školuje 900 novaka za rad na granici. Sve veći broj ilegalnih imigranata treba gledati ne samo kroz činjenicu da se neprestano povećava broj onih koji bježe u bolji život, već i kao rezultat efikasnijeg rada granične policije. U tome im pomaže i termovizijski nadzor graničnog područja – da bi u potpunosti na taj način kontrolirali granicu, policiji je, prema njihovoj vlastitoj procjeni, potrebno oko 250 termovizijskih uređaja, a cijena samo jednog kreće se oko nemalih 35 tisuća eura. Sljedeće godine očekuje nas i uvezivanje sa schengenskim sustavom, kroz koji u Europsku uniju godišnje ilegalno pokušava ući više od 120 tisuća ljudi.