Gvinejski zaljev već je dugo na udaru pirata

U četvrtak, 10. siječnja, Europska komisija objavila je pokretanje nove EU-inicijative u borbi protiv pirata – CRIMGO, odnosno „Critical Maritime Routes in the Gulf of Guinea Programme“. Cilj CRIMGO-a je jačanje sigurnosti na pomorskim rutama kroz 7 afričkih država (Benin, Kamerun, Gabon, Nigeria, Sâo Tomé i Principe, Togo i Ekvatorijalna Gvineja). Vlade ovih 7 zemalja, povezanih Gvinejskim zaljevom, trebale bi, uz pomoć Europske unije, provesti obuku za svoje obalne straže i uspostaviti mrežu za razmjenu informacija u široj regiji, te na taj način poboljšati sigurnost za brojne brodove koji plove tom rutom.

Projekt, kojem je EU putem svog Instrumenta za stabilnost namijenila 4 i pol milijuna eura, počet će već ovoga mjeseca, a svoj doprinos daju Francuska (France Expertise International i Direction de la Coopération de Sécurité et de Défense), Portugal (Direção-Geral do Polítca do Mar), Španjolska (Fundación Internacional y paralberoamérica de Administración y Políticas Públicas), Velika Britanija (Foreign and Commonwealth Office), Finska (Satakunta University of Applied Sciences), Italija (International Maritime Safety Security Environment Academy), i Poljska (Szczecin Maritime University).

Osim zabrinutosti zbog sve češćih i sve okrutnijih napada pirata na prostoru Gvinejskog zaljeva, Europska unija tu ima vrlo konkretan interes. EU iz Zaljeva uvozi oko 13 posto nafte i 6 posto plina, ali piratstvo, oružani prepadi, te trgovine drogom, oružjem i ljudima sve više ugrožavaju sigurnost te opskrbe i dobave. Ugroženosti dodatno pridonosi i nedostatak koordinacije među obalnim stražama spomenutih zemalja Zapadne i Središnje Afrike, nepostojanje zajedničkih standarda za pomorsku obuku, kao i dosadašnje nepostojanje suradnje između regionalnih agencija i drugih nacionalnih državnih tijela.

CRIMGO je po svojim ciljevima vrlo sličan EU-misiji s istočne strane Afrike, praktično pokrenutoj u srpnju prošle godine, pod nazivom EUCAP NESTOR. Ta antipiratska misija obuhvaća 8 zemalja na Rogu Afrike i Zapadnom Indijskom oceanu, s ciljem jačanja državnih mehanizama upravljanja svojim teritorijalnim vodama, uključujući obuku obalnih straža, nabavu potrebne opreme i jačanje pravosuđa. U misiji EUCAP NESTOR sudjeluje 175 ljudi, kao dio zajedničkog pristupa Europske unije borbi protiv pirata i stabilnosti u regiji. Predviđeno trajanje ove misije je 2 godine, uz proračun od 22,8 milijuna eura.

U srijedu i četvrtak Cipar je bio najsigurnija država EU

Dvodnevni neformalni sastanak ministara obrane zemalja-članica EU, održan 26. i 27. rujna na Cipru, ukratko bi se mogao sažeti kao sastanak o svemu pomalo, ni o čemu konkretno. Na dnevnom su se redu našle Libija, Sirija, Mali, Somalija, te Bosna i Hercegovina u sklopu razmatranja daljnje budućnosti tamošnje EU-operacije EUFOR ALTHEA.

“Bosanski lonac”

Po pitanju BiH su se ministri usredotočili na aktualne operativne promjene i smanjivanje snaga u skladu s revidiranim planom operacija u BiH. Očekuje se da će konačna odluka o jednogodišnjem produljenju operacije ALTHEA biti donesena u studenom ove godine, ali do tada se države-članice EU trebaju dogovoriti hoće li se nastaviti i njen izvršni mandat (prema Poglavlju VII Povelje UN) ili će ona biti preoblikovana u civilnu misiju. U Europskoj vanjskopolitičkoj službi (EEAS), na čelu s Catherine Ashton, smatraju da treba sačuvati taj izvršni mandat operacije jer, iako u BiH ne postoji vojna prijetnja, politička situacija još uvijek nije dovoljno stabilna. Slično mišljenje zauzimaju i Austrija i Mađarska, baš kao i susjedna nam Slovenija, koja u operaciji ALTHEA sudjeluje s 18 pripadnika (ali se obvezala do kraja godine osposobiti i rezervnu motoriziranu jedinicu od 120 pripadnika). S druge pak strane, Njemačka i Italija čvrsto zauzimaju stav o preobrazbi operacije u civilnu misiju. Kako ni ovih dana na Cipru nije postignut zajednički zaključak o budućnosti misije EUFOR ALTHEA, za pretpostaviti je da će EU-čelnici narednih mjesec i pol još vrlo često imati prilike za razgovore upravo o Bosni i Hercegovini.

Ostala krizna žarišta

U okviru rasprave o situaciji na južnom Mediteranu, prvi europski obrambenjaci dotakli su se Libije, u kojoj EU planira civilnu misiju, te Malija, kojem se također smiješi operacija ako je, naravno, najprije potvrde Ujedinjeni narodi. Europska unija zainteresirana je za sudjelovanje u operaciji u Maliju, a obrambeni ministri raspravljali su o mogućnostima sudjelovanja svojih pojedinih zemalja, s naglaskom na financiranju, opremanju i obuci za tu misiju.

Raspravljalo se i o Somaliji, tj. o misijama EU na Afričkom rogu. Ukupno ih ima tri na tom području: (1) EU NAVFOR ATALANTA – borba protiv pirata (u kojoj Slovenija sudjeluje s jednim, a Hrvatska trenutno s 4 pripadnika), (2) EUTM Somalia – operacija za obuku nacionalnih sigurnosnih snaga u Somaliji, i (3) EUCAP NESTOR – najmlađa misija kojoj je cilj podupiranje izgradnje regionalnih pomorskih kapaciteta (vojnih i civilnih) u 8 zemalja na Rogu Afrike i Zapadnom Indijskom oceanu. Vijeće Europske unije misiju EUCAP NESTOR odobrilo je 12. prosinca 2011. godine, s inicijalnim mandatom od 2 godine, a tek prije 2 i pol  mjeseca (17. srpnja 2012.) Francuz Jacques Launay imenovan je za šefa te misije.

Igračke i novci

Naravno, razgovaralo se i o koncepciji „pooling & sharing“ u razvoju obrambenih sposobnosti, pri čemu je istaknuta nužnost uspostavljanja jasnih pravila djelovanja na tom području. Jedno od takvih pravila trebalo bi biti i da članice EU pri planiranju svojih obrambenih politika vode više računa o konceptu „udruži i dijeli“, što uključuje i smanjivanje paralelnih struktura i nepotrebnih dupliciranja. Slični problemi uočeni su i na liniji EU-NATO, zbog čega su obrambeni ministri upozorili na potrebu jačanja fleksibilnosti, iskoristivosti, dostupnosti i usklađivanja aktivnosti s NATO-om, kako bi se izbjegla nepotrebna ponavljanja. Posljednji dio rasprave o mogućnostima odnosio se na aktualne probleme popunjavanja i mogućnosti za što fleksibilnije korištenje borbenih skupina EU. Pritom su obrambeni ministri podržali daljnje napore za fleksibilnije korištenje borbenih skupina u smislu njihove potencijalne upotrebe kao svojevrsne strateške rezerve.

Zamjenica hrvatskog ministra obrane na neformalnom sastanku ministara obrane EU

Iako još nije članica Unije, Hrvatska od ožujka ove godine ima pravo sudjelovati na takvim sastancima, pa ju je ovoga puta predstavljala zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, koja je pauze skupa iskoristila za druženje s hrvatskim pripadnicima UN-ove misije na Cipru, UNFICYP.