Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kazala je u ponedjeljak, 28. rujna, da se “Europa mora brže i učinkovitije ponovno naoružati kako bi ostvarila cilj za 2030. godinu” . Kallas je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekla da je Europska unija donijela plan za obrambenu pripravnost do 2030. koji predviđa ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama i uklanjanje nedostataka u obrambenim kapacitetima. Plan uključuje četiri vodeće inicijative: Europsku inicijativu za obranu od bespilotnih letjelica; jačanje nadzora na istočnim granicama; europski nebeski štit i europski svemirski štit. “Europi je potrebna odlučna promjena u opsegu i tempu ulaganja u obranu, razvoju sposobnosti, inovacijama i industrijskim kapacitetima“, rekla je Kallas. Prvo godišnje izvješće o obrambenoj pripravnosti trebao bi biti tema i na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada ove godine.

Jedna od tema ministarskog sastanka bila je daljnja vojna pomoć Ukrajini. Kallas je pozvala države članice koje u svojim zalihama imaju sustave protuzračne i proturaketne obrane Patriot da ih dostave Ukrajini, kojoj su sada prijeko potrebni, a one bi svoje zalihe mogle kasnije popuniti. “Proizvodnja Patriota zahtijeva vrijeme, a Ukrajini su ti sustavi potrebni odmah. Jedna je od opcija da države članice i partneri isporuče projektile iz vlastitih zaliha Ukrajini u zamjenu za kasniju isporuku koja će se financirati iz zajma za potporu Ukrajini“, rekla je Kallas. Sudionicima sastanka putem video-veze obratio se i ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara koji je iznio sigurnosnu situaciju u Ukrajini i situaciju na bojištu, kao i nove izazove i prijetnje od strane ruskog neprijatelja. Ukrajina traži jeftina i učinkovita rješenja za suzbijanje mlaznih bespilotnih letjelica tipa Shahed, istaknuo je Hmara, napominjući da se takve mete već obaraju, posebno raketama presretačima. Ukrajinski proizvođači također nude vlastita rješenja i ona daju pozitivne rezultate, ali potrebno je vrijeme za izgradnju učinkovitog sustava protumjera, pa je Hmara pozvao EU da se pridruži financiranju ovog područja kako bi presretači što prije mogli u dovoljnom broju stići do Obrambenih snaga Ukrajine. Ministar obrane je posebno naglasio EU-partnerima važnost transfera projektila zrak-zrak, MANPADS-a i streljiva za F-16 u Ukrajinu, dok po pitanju suzbijanja balističkih raketa zahtjev Ukrajine ostaje nepromijenjen: prijeko su potrebne rakete za sustav Patriot. Ministar obrane Hmara obratio se državama članicama EU sa zahtjevom da prebace dio raketa iz vlastitih rezervi – u zamjenu za one koje bi Ukrajina trebala dobiti kasnije prema sklopljenim ugovorima.

Države članice EU prošli su tjedan nakon više od tri godine odblokirale 6,6 milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Ukrajinu. Ta sredstva bila su blokirana zbog veta tadašnjeg, u Bruxellesu omraženog mađarskog premijera Viktora Orbana. Europski instrument mirovne pomoći u početku je korišten za nadoknadu državama članicama koje su dostavljale Ukrajini oružje iz svojih zaliha. Od 6,6 milijardi eura, 4,7 milijardi eura bit će iskorišteno u tu svrhu.Neke države članice već su najavile namjeru da svoj udio uplate Ukrajini. Od tih 6,6 milijardi, jedna milijarda je namijenjena za zajedničku nabavu oružja za Ukrajinu, a preostalih 900 milijuna za Misiju EU-a za obuku ukrajinske vojske, objavljeno je nakon sastanka EU ministara. Što se tiče vojne obuke, ministri su se dogovorili o prvom koraku strateške revizije misije EUMAM Ukrajina, čime se mandat misije produljuje za još dvije godine. Kako se ranije najavljivalo, misija EUMAM će također uspostaviti koordinacijsku jedinicu u Kijevu radi jačanja vojne izobrazbe i olakšavanja razmjene iskustava stečenih na bojištu.

Uoči sastanka Visoka predstavnica EU Kaja Kallas izjavila je da obavještajni podaci govore o ruskim pripremama za nove sabotaže i hibridne napade, usmjerene protiv demokracije. Cilj takvih djelovanja je, kaže Kallas, podijeliti društvo, zastrašiti Europljane i uvjeriti ih da prestanu pomagati Ukrajini. Međutim, nije navela gdje bi se napadi mogli  dogoditi, ali je to najavila kao jednu od tema na današnjem sastanku ministara obrane EU. “Predložit ćemo i protokol za izvanredne situacije, odnosno za sve što je ispod praga oružane agresije te kako zajednički djelovati s Europskom komisijom, državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje i kojim se alatima možemo koristiti na različitim razinama“, najavila je Kallas.

Skupina uhićenika iz Fairforda

Ovaj sastanak održan je nakon što je britanska policija u nedjelju, 27. rujna, objavila “veliki incident” u blizini vojne baze RAF Fairford. Policija Gloucestershirea izjavila je da je u nedjelju u 00:45 BST primila poziv o “tri sumnjiva vozila” koja su se kretala prema RAF Fairfordu, bazi koju koriste i američki bombarderi za svoje napade na Iranske i druge ciljeve na Bliskom istoku. Kasnije su policajci uhitili petoricu muškaraca u blizini Whelforda, sela koje se nalazi istočno od baze, pod sumnjom na počinjenje bombaškog napada na bazu britanskog Kraljevskog zrakoplovstva. Američki predsjednik Donald Trump je brže-bolje objavio da je riječ o zajedničkoj američko-britanskoj antiterorističkoj operaciji: “Namjeravali su nanijeti veliku štetu našoj bazi. Surađivali smo s Britancima i posao je odrađen nevjerojatno. Dugo smo ih držali na oku i uhvatili smo ih“, rekao je Trump.Međutim, britanska policija u kasnijim objavama nije potvrdila Trumpove navode, a BBC je objavio da operacija nije bila vođena obavještajnim podacima. Petorica uhićenih su britanski državljani stari 23-25 godina, svi rođeni u Londonu, te su do kraja ponedjeljka na opće iznenađenje pušteni uz policijsku jamčevinu “pod strogim uvjetima kretanja i kontakta s drugima” dok su i dalje pod istragom. Prema britanskim političarima, priča o petorici terorista puna je rupa i traže od policije da izađe s potpunim informacijama.

U sklopu slovenskog predsjedanja inicijativom Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC), 21. i 22. rujna 2026. održan je sastanak ministara obrane zemalja CEDC-a i partnera sa zapadnog Balkana. Ministri su na Brdu kod Kranja raspravljali o europskoj sigurnosti, obrambenoj spremnosti, europskim obrambenim inicijativama, vojnoj mobilnosti, sigurnosnoj situaciji u regiji te konkretnim mogućnostima za daljnju regionalnu suradnju. Slovenija ove godine predsjeda CEDC-om pod geslom „Od politike do prakse – izgradnja snažnije srednje Europe”, naglašavajući prijelaz s političkog dijaloga na konkretnu suradnju, zajedničke projekte i razvoj sposobnosti. CEDC okuplja ministarstva obrane Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje u svojstvu promatrača. Suradnja s partnerima sa zapadnog Balkana u okviru CEDC+ provodi se od 2020. godine. Na ovotjednom sastanku MORH je predstavljao državni tajnik Tomislav Galić.

Prvog dana ministarskog sastanka, 21. rujna, ministri obrane zemalja CEDC-a prvenstveno su se usredotočili na europsko sigurnosno okruženje, novu europsku sigurnosnu strategiju i obrambenu spremnost. Raspravljali su o jačanju europskih obrambenih sposobnosti te obrambene industrijske i tehnološke baze, kao i o učinkovitoj provedbi europskih obrambenih inicijativa. Ključni naglasak rasprave bio je na utvrđivanju područja u kojima regionalna suradnja unutar okvira CEDC-a može dati konkretan doprinos kolektivnoj obrambenoj spremnosti.

Drugog dana, 22. rujna, po prvi je put održan sastanak na ministarskoj razini posvećen djelovanju Balkanskih medicinskih snaga (BMTF) u kojima sudjeluju Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. BMTF pruža brzu i održivu medicinsku potporu razine „Role 2” – prvenstveno tijekom prirodnih katastrofa, drugih katastrofa i kriza na zapadnom Balkanu – no sposoban je djelovati i izvan te regije. Slovenija je ove godine preuzela predsjedanje Upravnim odborom BMTF-a i radi na potpunoj operativnoj uspostavi tih snaga. Tijekom proteklog desetljeća šest je zemalja zajednički razvijalo sposobnosti za pružanje medicinske potpore u slučaju katastrofa i kriza, dok je Europska unija taj razvoj podržala putem Europskog instrumenta mirovne pomoći (European Peace Facility) mjerom vrijednom 16 milijuna eura. Ministri su usvojili zajedničku izjavu kojom su iskazali političku volju za nastavkom suradnje i unapređenjem operativne uspostave BMTF-a. Nakon sastanka, domaćin skupa – slovenski ministar obrane Valentin Hajdinjak naglasio je da je, nakon deset godina razvoja sposobnosti, došlo vrijeme za sljedeći korak: praktičnu uporabu tih snaga.

Kasnije drugog dana, predstavnici zemalja zapadnog Balkana pridružili su se ministrima CEDC-a. Na početku zajedničkog sastanka, ministar Hajdinjak naglasio je:

„Sigurnost srednje Europe usko je povezana sa sigurnošću zapadnog Balkana. Slovensko predsjedavanje ima za cilj prijeći s riječi na djela – ići dalje od pukog političkog dijaloga i postići konkretne rezultate. Stoga ćemo danas raspravljati o europskim obrambenim inicijativama, vojnoj mobilnosti, sigurnosnoj situaciji u regiji i šire, kao i projektima i inicijativama koje mogu dodatno produbiti našu suradnju.“

Ministri su u raspravama istaknuli da regionalni formati dokazuju svoju vrijednost prvenstveno kroz konkretne rezultate. Što se tiče europskih obrambenih inicijativa, sudionici su raspravljali o bližoj integraciji partnera zapadnog Balkana u europsku obrambenu suradnju – uključujući Europski mirovni fond, PESCO projekte i partnerstva EU u području sigurnosti i obrane. Ministri su također raspravljali o vojnoj mobilnosti, usredotočivši se na praktične prijedloge za brzo, koordinirano i sigurno prekogranično kretanje vojnog osoblja i opreme. S obzirom na strateški geografski položaj Slovenije, ključni prioriteti su i identificiranje uskih grla u prometnoj infrastrukturi i razvoj projekata kritične infrastrukture – uključujući infrastrukturu dvojne namjene. Državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić u svom je obraćanju istaknuo da je sigurnost zapadnog Balkana neodvojiva od sigurnosti Europske unije. U tom kontekstu Hrvatska podupire snažniju i sustavniju integraciju zemalja Zapadnog Balkana u europsku sigurnosnu arhitekturu po principu individualnih zasluga, uz provođenje reformi, poštivanje europskih vrijednosti i demokratskih načela te usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije država kandidata. Govoreći o regionalnim perspektivama i sigurnosnoj situaciji te daljnjoj suradnji unutar CEDC inicijative, Galić je naglasio da Hrvatska ostaje vjerodostojan partner kao članica Europske unije i NATO-a, s ciljem promicanja trajne stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi.

Posebna pozornost posvećena je i pružanju potpore Ukrajini. Slovenski domaćini ističu da je budućnost Ukrajine ključno pitanje za europsku sigurnost te da potpora Ukrajini – kao i uključivanje njezinih iskustava, obrambene industrije i inovacija u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu – mora ostati koordinirana i predvidljiva. Na kraju sastanka ministar Valentin Hajdinjak također je istaknuo potporu nastojanjima da se postigne pravedan i trajan mir. Istodobno, NATO ostaje temelj kolektivne obrane, a europske obrambene inicijative moraju nadopunjavati Savez.

Među konkretnim rezultatima slovenskog predsjedanja predstavljena su dva proizvoda Jezične platforme CEDC-a: višejezični terminološki rječnik koji obuhvaća područja snaga srednje kategorije, bespilotnih letjelica (UAV) i sustava za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama, te pregled jezičnog testiranja prema standardu STANAG 6001 u zemljama CEDC-a. Ti su proizvodi izrađeni pod vodstvom Škole za strane jezike Oružanih snaga Republike Slovenije.

Po završetku dvodnevnog sastanka, ministar obrane Valentin Hajdinjak istaknuo je tri ključna zaključka proizašla iz rasprava. Prvo – Europa mora ubrzati jačanje obrambene spremnosti te što prije pretočiti usvojene odluke i inicijative u konkretne sposobnosti. NATO ostaje temelj kolektivne obrane, dok europske obrambene inicijative moraju nadopunjavati Savez. Druga – stabilan i siguran zapadni Balkan u strateškom je interesu i Slovenije i Europe; stoga je važno uključiti partnere iz regije u oblike obrambene suradnje. Dobar primjer takve suradnje je upravo BMTF (Balkanske medicinske snage). Treće – regionalna suradnja ima smisla samo ako donosi rezultate. U kontekstu vojne mobilnosti to podrazumijeva pravovremeno uklanjanje prepreka brzom i sigurnom kretanju ljudstva, opreme i sredstava preko granica, kao i suradnju u pogledu prometne infrastrukture i procedura. Regionalni formati, napomenuo je Hajdinjak, moraju nadopunjavati NATO i Europsku uniju te istovremeno pridonositi popunjavanju određenih praznina i razvoju zajedničkih sposobnosti. „Naš je moto ‘Od politike do prakse’. Nakon ova dva dana dodao bih samo još jednu stvar: cilj nam mora biti da što manje toga ostane samo na papiru, a da se što više toga doista i provede”, zaključio je slovenski ministar obrane.

Do kraja ove godine CEDC-om predsjeda Slovenija, da bi nakon nje palicu predsjedavajuće države preuzela Hrvatska koja će biti domaćin zemljama CEDC-a tijekom 2027. godine.

*Photo: MORS

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.

Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.

„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,

zaključila je Kaja Kallas.

Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara

Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.

U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.

Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,

najavila je povjerenica Kallas.

Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.

*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine

Ministarstvo obrane Portugala objavilo je 20. srpnja 2026. da je s Italijom potpisalo sporazum o nabavi triju fregata nove generacije za portugalsku Ratnu mornaricu, s rokom isporuke 2029.-2030. godine. Brodove FREMM EVO izgradit će talijansko brodogradilište Fincantieri. Taj ugovor sada je predmet zahtjeva za parlamentarnim nadzorom poslova oko nove flote fregata vrijednu 3,9 milijardi eura, objavio je 12. kolovoza portugalski portal Resident. Svi radovi na održavanju triju novih portugalskih fregata talijanske proizvodnje obavljat će se u Portugalu, objavila je portugalska Vlada nastojeći odgovoriti na sve brojnija pitanja o obrambenom ugovoru vrijednom gotovo 4 milijardi eura. Portugalska Ratna mornarica, kao i neke druge u NATO savezu, trenutno je u procesu modernizacije i obnove flote, a ovaj posao jedan je od najvrijednijih i najskupljih poslova u modernom Portugalu. Ministarstvo obrane kao benefit za Portugal navodi da će brodogradilište Alfeite biti revitalizirano te ističe da će taj proces uključivati ​​„razine revizije bez presedana”, dok će se prema navodima portugalskog Ministarstva obrane potpora tijekom životnog ciklusa fregata FREMM EVO, uključujući njihove sustave i naoružanje, odvijati u Portugalu u razdoblju od najmanje 30 godina.

Korist za Portugal zbog prijenosa tehnologije

Brodogradilište Alfeite ujedno i održava brodove portugalske Ratne mornarice (Photo: Arsenal de Alfeite)

Ti bi radovi mogli činiti više od 85 % ukupne vrijednosti održavanja plovila te će biti dio širih nastojanja za razvojem nacionalnih obrambenih sposobnosti i revitalizacijom brodogradilišta Alfeite, smještenog južno od Lisabona.

Samo radovi koji uključuju zaštićene tehnologije u vlasništvu trećih zemalja mogli bi zahtijevati međunarodna partnerstva – kao što je već slučaj s drugom opremom portugalske Ratne mornarice. Portugalske tvrtke također će sudjelovati u radnim paketima tijekom izgradnje brodova i pratećih plovila, priopćilo je Ministarstvo, iako će njihovo sudjelovanje morati biti usklađeno s vremenskim rokovima programa Europske unije za financiranje obrane SAFE.

Očekuje se da će Portugal imati koristi od prijenosa tehnologije i osposobljavanja u specijaliziranim područjima visoke vrijednosti. Pojedinosti o gospodarskim i financijskim učincima bit će objavljene naknadno, priopćila je Vlada, navodeći kao razlog osjetljivost dijela pregovora koji su još uvijek u tijeku.

Razni stavovi političkih stranaka

Stranka CHEGA optužuje premijera Montenegra da umjesto transparentnosti bira progon onih koji postavljaju pitanja

Do ovog pojašnjenja došlo je nakon upita stranaka CHEGA i Socijalističke stranke u vezi s jednom od najvećih vojnih nabava u Portugalu u posljednjih nekoliko desetljeća. Stranka CHEGA zatražila je informacije o tome što je sve uključeno u cijenu od 3,9 milijardi eura te zašto se čini da je procijenjeni trošak porastao u odnosu na iznos od približno 3 milijarde eura koliko se uz tu nabavu vezalo u prosincu 2025. Također traže pojedinosti o kriterijima korištenim pri odabiru talijanske ponude.

Socijalisti su se usredotočili na obećanu gospodarsku korist za Portugal, uključujući i pitanje koje će to portugalske tvrtke sudjelovati, koje će se tehnologije prenositi, te kakva je točno uloga predviđena za brodogradilište Alfeite. Ministarstvo je navelo da su sporazum i povezani dokumenti „dostupni i bit će stavljeni na raspolaganje” parlamentu te institucijama nadležnim za odobravanje, nadzor i reviziju programa SAFE. Opisali su mehanizme nadzora kao „najveću strukturu za praćenje, kontrolu i reviziju ikad uspostavljenu u demokratskoj povijesti Portugala”. Uz postojeće ovlasti tijela kao što su Revizorski sud i Državno odvjetništvo, na program SAFE i druga ulaganja u obranu primjenjivat će se još tri razine revizije.

Ministar obrane Nuno Melo i dalje je na raspolaganju za istup pred parlamentom kad god se to zatraži, iako će informacije koje se mogu otkriti ovisiti o fazi u kojoj se postupak za program SAFE trenutačno nalazi. Vlada je također navela da će fregate u više od 95 % svoje konfiguracije biti identične onima kojima se koristi talijanska Ratna mornarica, što će Portugalu i Italiji omogućiti zajedničku nabavu rezervnih dijelova i smanjenje dugoročnih troškova. Očekuje se da će pet portugalskih helikoptera Lynx Mk95 djelovati s tih plovila sve do 2035. godine.

Optužbe za pogodovanje Talijanima

Fincantieri gradi fregate FREMM EVO i za talijansku Ratnu mornaricu (Photo: Fincantieri)

Odgovori stižu usred žestokog spora oko tvrdnji da je portugalska tvrtka NTG godinama zastupala talijansko državno brodogradilište Fincantieri, ali je navodno isključena neposredno prije sklapanja sporazuma, čime je izgubila oko 90 milijuna eura na ime provizije. Ministarstvo obrane izjavilo je da nema saznanja o bilo kakvom odnosu između NTG-a i Fincantierija te tvrdi da nijedna portugalska tvrtka ili posrednik nije sudjelovao u postupku nabave, koji je proveden izravno između portugalske i talijanske države. Melo je najavio pravni postupak protiv internetskog portala 24 Horas, koji je objavio te navode, kao i protiv čelnika stranke CHEGA Andréa Venture te zastupnika te stranke Pedra Frazãa, optuživši ih za širenje neistina i narušavanje ugleda Ministarstva i uključenih osoba. Premijer Luís Montenegro najavio je planiranu kupnju triju fregata još u srpnju, nakon razgovora u Rimu s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni.

 „Škola“ i za Hrvatsku

Budući da i Hrvatsku očekuje obnova i modernizacija Hrvatske ratne mornarice, portugalski je primjer dobra „škola“. Nakon sage s obalnim ophodnim brodovima između MORH-a i brodogradilišta „Brodosplit“ , očekuje se i konačna odluka o nabava korveta za HRM. Kako je riječ o vrlo skupim plovilima, po nekima možda i nepotrebima, treba očekivati i u Hrvatskoj brojne političke i stručne rasprave polemike i kritike samog odabira..

Punih 7 dana Francuska se bori s masivnim požarima koji su 22. i 23. srpnja izbili u dva okruga na jugozapadu zemlje. Prvi požar izbio je u selu Saumos, blizu Bordeauxa, u srijedu 22. srpnja, i već se nekoliko dana približava gradskom području. Do 24. srpnja već je bilo opožareno 42.000 hektara, posebno oko Le Porgea, koji je bio posebno teško pogođen. Ovaj požar naveo je vlasti da evakuiraju mnoga naselja oko zaljeva Arcachon i dio gradskog područja Bordeauxa kao mjeru opreza. Požar se do kraja prošloga tjedna sve više približavao zapadnim predgrađima Bordeauxa, da bi se potom iznenada pomaknuo prema jugu gradskog područja. U nedjelju 26. srpnja veliki se požar približio jugozapadnim predgrađima Bordeauxa, na samo 15 kilometara od grada. Nešto južnije, u četvrtak 23. srpnja izbio je u departmanu Landes, uz pokrajinsku cestu br. 652, zahvativši gradove Biscarrosse i Parentis-en-Born. Do nedjelje je taj požar uništio 3.600 hektara vegetacije i “donekle je obuzdan, ali ne i pod kontrolom“, prema prefekturi, koja je naredila preventivnu evakuaciju za više od 31.000 ljudi (od kojih su neki kasnije dobili dopuštenje za povratak kući).

Požari u Europi – najgore je u Španjolskoj i Francuskoj

Već u četvrtak, 23. srpnja, Francuska je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, a Bruxelles je odmah odgovorio raspoređivanjem 3 protupožarna aviona. Iste večeri je i hrvatska Vlada održala 187. (telefonsku) sjednicu na kojoj je donijela „Odluku kojom se odobrava prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Francuskoj Republici u gašenju požara“. Hrvatska je na francuski zahtjev odgovorila slanjem jednog od ukupno 2 protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 deklarirana za snage rescEU, te dvije posade pripadnika OS RH. Kapetan prve posade u Francuskoj je bojnik Ante Vranjić, a kapetan druge posade je bojnik Ivan Dukić.

U petak 24. srpnja 2026., u 8:05 sati CL-415 poletio je iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku na gašenje požara u Francusku. Zapovjednik 855. protupožarne eskadrile pukovnik Milan Došen istaknuo je da je posada spremna za zadaću u Francuskoj: „Situacija na jugozapadu Francuske je teška i priključujemo se francuskim snagama kako bi pomogli u borbi s vatrenom stihijom“. Nakon nešto manje od 3 sata leta, hrvatski protupožarni avion sletio je u zračnu luku u Nimesu, gdje je počeo gasiti požar u regiji Var, da bi se sljedeći dan, u subotu 25. srpnja, uputio prema Bordeauxu, gdje su već sletjela 2 portugalska Air Tractora, te po jedan helikopter iz Češke i Slovačke. Pripadnici 855. protupožarne eskadrile HRZ-a tijekom prva dva dana misije odradili su 72 leta, ostvarili 13 i pol sati naleta, te izbacili 402 tone vode. „Prvog dana bili su angažirani na području području Salernesa, a jučer su prebačeni u područje Bordeauxa te područje Biscarrossea. Hvala našim pilotima što pomažu u najtežim situacijama i ponosno predstavljaju Hrvatsku!“, priopćio je MORH. Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara. „Hvala Hrvatska“, napisao je Macron na hrvatskom jeziku na društvenoj mreži X. Pilot 855. protupožarne eskadrile bojnik Ante Vranjić javio se iz baze iz Bordeauxa te opisao detalje angažmana:

„Ovo je naš treći dan RescEU misije pružanja potpore Francuskoj. Stanje na požarištima i dalje je vrlo složeno i opožarena površina je izrazito velika, ali trudimo se uložiti maksimalne napore zajedno s našim francuskim kolegama da požare stavimo pod kontrolu. Naša misija je zaštititi ljudske živote, imovinu i prirodu te nam je iznimna čast predstavljati Republiku Hrvatsku i pomagati našim francuskim prijateljima s ostalim međunarodnim snagama kad je to najpotrebnije“.

Ponedjeljak 27. srpnja bio je četvrti dan angažmana hrvatskih protupožarnih pilota u Francuskoj koji su u četiri dana ostvarili 118 letova, 20 sati naleta i izbacili 576 tone vode. Prema riječima bojnika Ivana Dukića, stanje je u ponedjeljak ipak bilo puno bolje nego što je bilo nedjelju, i to ponajprije zahvaljujući kiši koja je pala tijekom noći. „Međutim, evo kako je danas viša temperatura, kako dan ide prema kraju, vjetar pojačava. Požar se, ponovno budi, stoga ćemo vidjeti što će donijeti naredni sat i dan“, rekao je bojnik Dukić. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez rekao je da je požar u Girondeu, „stabiliziran“, ali „nije pod kontrolom“. Međutim, Météo-France najavio je novi toplinski val, koji će zahvatiti veliki dio zemlje u utorak, 28. srpnja, s vrhuncem u srijedu, 29. srpnja, kada se na jugozapadu zemlje očekuju temperature od 40°C.

U ponedjeljak, 27. srpnja, tvrtka Dassault Aviation zatvorila je svoja 2 pogona u Merignacu i u Martignasu.

„U bliskoj suradnji s francuskom agencijom za nabavu obrambene opreme (DGA) i lokalnim vlastima, prebacili smo niz osjetljivih dijelova opreme iz naše lokacije u Martignasu i logističkog centra Cestas [smještenog u departmanu Gironde] u našu lokaciju u Mérignacu i zračnu bazu 106 u blizini Bordeauxa“,

rekao je predstavnik Dassaulta za Agence France-Presse (AFP). Prema njegovim navodima, zaposlenici u tvornicama u Mérignacu i Martignas- sur-Jalleu „ostaju kod kuće (vrijedi za one koji nisu evakuirani), osim timova bitnih za prijenos opreme i zaštitu naših objekata, kako bi se olakšali napori pri gašenju požara“. Lokacija Dassault Aviation u Mérignacu nalazi se pored zračne luke Bordeaux-Mérignac i glavno je mjesto za završnu montažu i letačko testiranje borbenih zrakoplova Rafale (što je dobro poznato i našim pilotima koji su u Francuskoj polazili obuku i letjeli na budućim hrvatskim Rafaleima) te poslovnih zrakoplova Falcon. Kompanija ArianeGroup također ima nekoliko lokacija u blizini Bordeauxa, koje su „sve evakuirane“, uključujući lokaciju Saint-Médard-en-Jalles, specijaliziran za pogonsko gorivo koje se koristi za pogon balističkih projektila M51. „Poduzete su sve potrebne mjere za njihovo osiguranje“, rekao je glasnogovornik ArianeGroupe, bez daljnjih detalja, a prenio Le Monde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je regiju Gironde u ponedjeljak navečer, te prisustvovao brifingu s regionalnim prefektom i vatrogascima. Pozvao je na jedinstvo i borbu za pobjedu protiv požara, priznajući pritom da će nadolazeći tjedni biti teški. Usput se osvrnuo i na kritike zbog loše pripreme za ovakvu vrstu nepogoda.

„Nikada nismo čekali. Ulagali smo. U posljednjih deset godina gotovo smo udvostručili resurse civilne sigurnosti“,

rekao je Macron osvrćući se na svojih 10 predsjedničkih godina.

Europska komisija objavila je da je temeljem Mehanizma civilne zaštite u Francuskoj trenutno raspoređeno 7 zrakoplova i 4 helikoptera iz Češke, Hrvatske, Njemačke, Portugala, Slovačke, Švedske i Turske, od čega je većina dio flote rescEU za gašenje požara. Štoviše, europska povjerenica za krizna stanja Hadja Lahbib najavila je da će Europska unija pojačati svoje napore u borbi protiv požara u Girondeu s dodatnih 9 zrakoplova i 2 helikoptera, povučenih iz europskih rezervi, koji će biti raspoređeni od utorka, 28. srpnja.

Hrvatska je u petak, 10. srpnja, primila prvu uplatu od 255 milijuna eura u okviru obrambenog instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), što predstavlja 15% ukupne alokacije od 1,7 milijardi eura. Ovaj avans omogućit će Hrvatskoj ubrzanje ključnih obrambenih projekata, jačanje otpornosti i nadogradnju vojnih sposobnosti u potporu zajedničkim europskim ciljevima, priopćila je Europska komisija.

 „Hrvatska je dosljedno pokazivala svoju predanost europskoj sigurnosti, a ovo predfinanciranje pomoći će da se ta predanost pretvori u jače sposobnosti na terenu. Ubrzavanjem ključnih obrambenih ulaganja, Hrvatska će ojačati svoju otpornost, modernizirati svoje oružane snage, poboljšati svoje obrambene sposobnosti u mediteranskoj regiji i ojačati svoj doprinos našoj kolektivnoj obrani. Svaka država članica koja ulaže u vlastitu sigurnost također čini Europu jačom. SAFE omogućava zemljama poput Hrvatske da brže napreduju, zajedno ulažu i grade sposobnosti koje su Europi potrebne za odvraćanje prijetnji i zaštitu svojih građana,“

rekao je Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu i svemir, koji je u svibnju posjetio Zagreb. Tom su prilikom povjerenik Kubilius i ministri financija i obrane, Ćorić i Anušić, potpisali Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE–

Ovo predfinanciranje slijedi nakon završetka svih potrebnih proceduralnih koraka i odražava predanost EU-a pružanju pravovremene, praktične podrške putem SAFE-a, napominje Europska komisija. Daljnja plaćanja slijedit će kako se budu ispunjavali dogovoreni ciljevi i provedba.

Dok se iz krugova administracije Donalda Trumpa najavljuje postupno povlačenje američkih snaga iz Europe, europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je u utorak 9. lipnja da Europa može popuniti nastalu prazninu samo suradnjom i “velikim ulaganjima”. “Povlačenje ključne vojne imovine SAD-a iz Europe koštat će 500 milijardi eura“, rekao je  povjerenik Kubilius, upozoravajući da Europa mora surađivati ​​i početi proizvoditi “velike proizvode” potrebne za obranu – ili će snositi posljedice.

Više novca za gradnju strateških resursa

„Trenutno se Europska unija suočava s velikim izazovima u obrambenoj industriji“, rekao je Kubilius na predavanju o europskoj sigurnosnoj arhitekturi u think-tanku Martens Centre u Bruxellesu.

„Njemački stručnjaci nedavno su izračunali da će Europljane koštati oko 500 milijardi eura da izgrade te strateške resurse i zamijene američke strateške resurse koji se sada nalaze na europskom kontinentu. Sada nam je potrebna velika promjena naših politika i praksi u obrani“,

ocijenio je Kubilius.

Kako navodi Euronews, povjerenik za obranu utemeljio je svoj argument radom njemačkog Instituta Kiel za svjetsku ekonomiju koji procjenjuje da će se 500 milijardi eura morati potrošiti u sljedećem desetljeću u 10 ključnih područja.

„Značajan napredak prema suverenitetu može se postići u roku od 3 do 5 godina, a visok stupanj autonomije može se postići u većini područja u roku od 5 do 10 godina – pod uvjetom da se to provodi kao politički prioritet kroz usklađeni europski napor“,

tvrdi se u dokumentu. Kubilius je više puta izjavio da bi EU, kako bi se obranila od strane agresije, trebala brže proizvesti više takvih sposobnosti. Bit će potrebna „velika količina novca“, rekao je u utorak.

Procjena broja američkih snaga u Europi (Izvor: Council on Foreign Relations)

Razne europske sigurnosne agencije upozorile su da bi Rusija mogla biti spremna napasti saveznika NATO-a ili državu članicu EU do 2030. Prijetnju je pogoršao američki predsjednik Donald Trump koji je svoj drugi mandat iskoristio kako bi se dodatno povukao iz obrane Europe. Štoviše, nedavno je najavio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, što je dio veće kampanje povlačenja trupa koja se očekuje tijekom 6-12 mjeseci. Oko 80.000 američkih vojnika stacionirano je diljem Europe pod pokroviteljstvom NATO-a, o čemu smo često pisali na našem portalu.

Napetost između SAD-a i EU-a

Napetosti između SAD-a i ostalih saveznika NATO-a – od kojih su 23 također države članice EU – rasplamsale su se posljednjih tjedana zbog suzdržanosti Europe da podrži Washington u njegovoj vojnoj kampanji protiv Irana. Krajem travnja, njemački kancelar Friederich Merz rekao je da iransko vodstvo “ponižava” pregovarače Bijele kuće, nakon čega je uslijedila objava smanjenja broja američkih trupa u Njemačkoj.

Američki veleposlanik u EU Andrew Puzder nedavno je za Euronews izjavio da je Trump „još uvijek razočaran“ Europom zbog njezina stava o ratu. Sam Trump otišao je dalje i na društvenim mrežama opisao svoje saveznike u NATO-u kao „kukavice“, obećavajući da će se „sjetiti“ kako su odbili zahtjev američke vojske za pomoć na Bliskom istoku. Povjerenju sigurno ne pridonosi i kašnjenje u isporukama američkog visokotehnološkog oružja i streljiva europskim kupcima, o čemu smo također pisali na stranicama portala Obris.org

Može li EU podržati velike projekte?

Unatoč političkoj volji Bruxellesa da se poveća obrambena proizvodnja bloka, ključna pitanja ostaju kako Europa može podržati potrebne ogromne projekte.

Kubiliusovi komentari dolaze dan nakon što su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili da je vodeći europski obrambeni projekt, francusko-njemački program Future Combat Air System (FCAS), napušten. Program je pokrenut 2017. kako bi zamijenio zrakoplove Rafale i Eurofighter. Na pitanje Euronewsa je li paneuropska obrambena suradnja ostvariva i je li neuspjeh FCAS-a loš znak za buduće projekte, glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da izvršna vlast EU neće komentirati konkretne projekte.

SAFE .- ključni projekt EU obrane

Ali Unijine inovativne mogućnosti financiranja, posebno program financiranja nazvan Sigurnosna akcije za Europu (SAFE), pomogle bi, rekao je Regnier, dodavši: „Ovo je glavni prioritet koji je odredio povjerenik Kubilius, kao i sama predsjednica (Europske komisije) Ursula von der Leyen“. Europska komisija je u sklopu programa namijenila otprilike 150 milijardi eura za kredite, s ciljem osiguranja da nacionalne vlade dovoljno troše na svoju obranu. Cilj je osigurati da će Europa biti spremna ako se SAD nastavi povlačiti, a Rusija pokuca na vrata do 2030. godine. „Zajednička nabava je prilično živa i, ponavljam, uspjeh programa SAFE govori sam za sebe“, rekao je Regnier.

Poljska je najveći dobitnik sredstava iz programa SAFE

Komisija je odobrila osamnaest zahtjeva, a pet ugovora o zajmu je finalizirano. Što se nas tiče,  Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca potpisala sporazum o zajmu u sklopu programa SAFE, Sigurnosne mjere za Europu, vrijedan čak milijardu i sedamsto milijuna eura, za jačanje svoje obrane. Taj će novac, među ostalim, biti iskorišten za nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U Banskim dvorima tom prigodom sastali su se premijer Andrej Plenković i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius, dok su ministri Ivan Anušić i Tomislav Ćorić s povjerenikom potpisali Sporazum o zajmu u sklopu Instrumenta SAFE.