Četiri mjeseca nakon što je ideja o uspostavi stalnog zapovjedništva europskih obrambenih i sigurnosnih operacija  barem privremeno stavljena ad acta, njeni inicijatori – Francuska, Njemačka i Poljska, potpomognute Italijom i Španjolskom, lobiraju za novi prijedlog. Ovoga je puta riječ o novoj „vojnoj strukturi“, koja bi rukovodila prekomorskim operacijama Unije. Sredinom studenog vanjskoposlovni i obrambeni ministri tih 5 europskih zemalja izdali su, nakon sastanka, zajedničku izjavu u kojoj izražavaju svoju uvjerenost u to da „EU mora postaviti, u okviru koji bi tek trebalo definirati, istinsku civilno-vojnu strukturu za planiranje i vođenje misija i operacija“. Sve se to uklapa i u tekuću reformu procedura kriznog upravljanja te nadolazeći izvještaj Vanjskoposlovne službe EU (EEAS), koji bi trebao omogućiti Uniji da djeluje pravovremeno i učinkovito na cijelom spektru upravljanja krizama, u uskoj suradnji s međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i partnerskim zemljama. U tom smislu, poželjna je i bolja suradnja i veći stupanj sinergije između EEAS i Europske komisije, na što je upozoravano već nekoliko puta do sada. Pokretanje 3 nove misije tijekom ove godine za ovu je petorku dokaz da je Europska unija sposobna djelovati, a „prijetnje sigurnosti, uključujući europsko susjedstvo, pozivaju na odlučnu akciju. Europljani trebaju dijeliti odgovornost da aktivnije odgovore na buduće izazove kako bi se jamčila sigurnost Europe“.

Dok nestalni EU OPSCEN postoji već neko vrijeme - stalna struktura ostaje neuhvatljiva

Kao trusna područja na kojima Europska unija već djeluje (ili bi to djelovanje mogla i osnažiti) detektiran je Rog Afrike – prvenstveno Somalija, i područje Sahela – prioritetno Niger. Na popisu se još našao i Mali, kao potencijalna zemlja za novu EU-misiju izobrazbe i obuke Malijskih oružanih snaga. U istom se košu našao i Balkan, kao drugo ključno područje europske stabilnosti, Francuska, Njemačka, Poljska, Italija i Španjolska predlažu nužan razgovor s partnerima o načinu na koji bi Europska unija mogla optimizirati svoju trenutnu nazočnost i daljnji doprinos normalizaciji i te regije. Prema njima, treba razmotriti i daljnju uključenost u stabilizaciju Gruzije, kao i angažman u jačanju Afganistanske nacionalne policije.

Razvoj odgovarajućih strateških mogućnosti, transparentno i dosljedno, te u suradnji s NATO-om, poželjan je i bitan – no u izjavi se naročito ističe važnost nastavka rada na EU-projektu „pooling & sharing“. Kao područja pogodna za udruživanje sredstava („pooling“) istaknut je svemir, balistička proturaketna obrana, nadopunjavanje goriva u zraku, “airlift” kapaciteti, medicinska podrška operacijama, softverski definiran radio, itd. Dobar dio tih projekata već je u tijeku, što su nedavno ocjenjivali i ministri obrane EU okupljeni u Upravljačkom odboru Europska obrambene agencije (EDA).

Na sastanku grupe petorice najviše se ipak govorilo o „karici koja nedostaje“ – Velikoj Britaniji. Upravo je ta zemlja stopirala izgradnju novog vojnog zapovjedništva u Bruxellesu, namijenjenog prvenstveno vođenju vojnih operacija EU. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius poručio je svojim otočnim susjedima da se mogu pridružiti petorki kada god žele, jer je izjava intonirana kao poziv na suradnju svim zemljama, a posebno Velikoj Britaniji. Fabiusov poljski kolega Radek Sikorski nije bio tako pomirljiv. U intervjuu za britanski časopis “The Times” Sikorski je optužio „britansku nostalgiju za slavnim vremenima“ kao krivca za njeno povlačenje iz europskih integracija, uključujući i proračun EU, koji je upravo poslan na popravni zahvaljujući baš Velikoj Britaniji.