Europska unija je postigla preliminarni dogovor o poduzimanje vojne obučne misije u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine nakon sastanka sa svojim EU-kolegama u ponedjeljak, 21. veljače. Do tog sporazuma dolazi u trenucima nakon što su SAD upozoravale na ruske namjere provedbe invazije u Ukrajini, državi koja je završila okružena s oko 200.000 ruskih i proruskih trupa. „Postigli smo sporazum s EU u načelu da će EU pokrenuti savjetodavnu i obučnu vojnu misiju u Ukrajini,“ rekao je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, okupljenim novinarima. Kako je naglasio, ta „potpora“ ne obuhvaća „borbene snage“, već je „jedan novi element u suradnji Ukrajine i Europske unije.“ Uz sporazum o toj vojno-obučnoj aktivnosti, Europska unija je u ponedjeljak odobrila i hitni paket financijske pomoći za Ukrajinu, vrijedan 1,2 milijarde eura, a pripremila je i sankcije koje će biti uvedene prema Ruskoj Federaciji u slučaju invazije. Ukrajinski ministar Kuleba opisao je sporazum o obučnoj misiji kao „novu stranicu u našim odnosima.“

Pritom, treba napomenuti da je potpora Europske unije zapravo iznimno ograničena po svom opsegu i zasigurno neće eliminirati prijetnje s kojima se susreću ukrajinske Oružane snage od ruskih i proruskih snaga nagomilanih oko svojih granica. Pa ipak, to je korak u smjeru koji je Ukrajina tražila već mjesecima. Još prošle godine Ukrajina je tražila pomoć EU u provedbi reformi za svoj profesionalni vojni obrazovni sektor, kažu diplomati. EU-dužnosnici tada su razmatrali molbu iznesenu u seriji sastanaka održanih od rujna do prosinca 2021. Europska vanjskopolitička služba (EEAS), diplomatska grana čitavog europskog bloka, na tu je temu onda proizvela i nekoliko opcija postupanja. Jedna od opcija bila je da se jednostavno financira misiju iz već postojećeg fonda teškog 5 milijardi eura – „Europskog instrumenta mirovne pomoći” (European Peace Facility – EPF), fonda odvojenog od redovnog EU proračuna, namijenjenog jačanju EU međunarodne vojne prisutnosti. Ponešto opsežnija opcija govorila je o pokretanju namjenske EU vojno-civilne obučne misije u Ukrajini. U teoriji, opcija financijske pomoći više je bila usmjerena prema osiguravanju opreme, dok bi se pokretanje obučne misije više fokusiralo na obuku, vjerojatno tu uključujući i veći broj ljudi. Njemačka je podržavala prvu opciju, dok su se baltičke države zalagale za onu drugu, širu opciju, objašnjavali su diplomati.

Dmiytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, zadovoljan je dogovor s EU

U tipičnoj EU-maniri, konačno postignuti dogovor je svojevrsni kompromis. Za sada plan je ojačati ukrajinsko profesionalno vojno školstvo, koristeći već spomenuti EPF fond od 5 milijardi eura, no dužnosnici su pridržali i mogućnost transformiranja ove aktivnosti u punu obučnu misiju u neko buduće doba. Iako je ovakav ishod samo ograničen korak u odgovoru na ruske agresivne poteze, on ipak donekle zadovoljava ukrajinske zahtjeve. Tijekom sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog u ponedjeljak 21. veljače, Kuleba je izjavio da je „pozvao svoje EU kolege da Ukrajini daju europsku perspektivu“. U EU-dokumentu s početka veljače ove godine, čiji su prijedlog vidjeli novinari, razmatrao se prijedlog kako bi EU mogla na teren poslati „djelatne časnike, umirovljeno vojno osoblje, i/ili civilne eksperte.“ Ipak, prema diplomatskim izvorima, EU bi u najboljem slučaju na teren slala tek vrlo mali broj dužnosnika.

„Parametri ove misije i vrijeme njezina raspoređivanja tek će se precizirati, ali odluka je načelno donesena. (…) Još jednom naglašavam: misija će biti savjetodavna i obučna, to nisu borbene postrojbe. No, iznimno je važno da je ova inicijativa došla do kraja. Dugo smo radili s prijateljima u EU kako bi se to ostvarilo”,

zadovoljno je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova. Na kraju su ovu kompromisnu opciju podržale i baltičke republike, barem se to može razaznati iz izjave litavskog ministra obrane.

„Pozdravljamo dogovor postignut unutar EU-a o pružanju dodatne potpore Ukrajini raspoređivanjem vojnih savjetnika koji će pomoći reformama i ojačati Oružane snage Ukrajine svojom stručnošću. Litva je aktivno podržala ovaj zahtjev Ukrajine, zajedno s državama članicama istomišljenicima, i namjerava aktivno doprinijeti ciljevima ove misije”,

rekao je ministar nacionalne obrane Litve Arvydas Anušauskas nakon što je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu objavilo da je postignut sporazum o raspoređivanju vojnih i civilnih savjetnika u Ukrajini.

Hrvatska u angažmanu CRRT za Ukrajinu

Osim ove misije, Europska unija priprema još jednu pomoć Ukrajini – kako je rekao Kuleba, Ukrajina je već ranije poslala pismo Europskoj uniji o konkretnim koracima za jačanje kibernetičke sigurnosti Ukrajine, te je konačno dobila pozitivan odgovor o spremnosti EU da pomogne po ovom pitanju. Ukrajinski ministar je istaknuo da se moderni rat ne odnosi samo na tenkove, topništvo i zrakoplove, već i na konkretna djelovanja u kibernetičkom prostoru, te da će od Europske unije dobiti sustavnu pomoć za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti. To je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Unije potvrdio i povjerenik EK za vanjske poslove i obranu Josep Borrell:

Josep Borrell u Zagrebu 2020. na sastanku ministara obrane EU

„Povećat ćemo svoju potporu protiv cyber-napada i u borbi protiv dezinformacija. Poslat ćemo misiju stručnjaka da pomognu Ukrajini da se suoči s cyber-napadima”.

Neslužbeno se tu već govori o slanju Tima za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru (Cyber Rapid Response Team – CRRT), što bi bilo prvi puta da jedan europski obrambeni projekt bude aktiviran u stvarnom okruženju. Radi se o jednom od PESCO projekata, ustrojenom 2019. godine, na čelu s Litvom, u kojem sudjeluju i Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, te Hrvatska, u kojoj su ove navedene zemlje i potpisale akt o pristupanju projektu tijekom hrvatskog predsjedanja EU u ožujku 2020. godine.

Litva se od početka ove godine aktivno zalaže za aktiviranje CRRT-a kao pomoći Ukrajini, što je prema pravilima projekta moguće u slučaju kibernetičke ugroze velikih razmjera ili kao potpora cyber-obrani Europske unije. U siječnju ove godine o mogućnosti angažmana CRRT-a razgovarali su zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius i zamjenik ministra obrane zadužen za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju te digitalizaciju Ukrajine Oleg Gaiduk, pri čemu su se obojica složila kako postoji i mogućnost jačanja suradnje kroz Regionalni centar za kibernetičku obranu, otvoren prošloga ljeta u Kaunasu. Zahvaljujući stručnjacima iz Litve, SAD-a, Gruzije i Ukrajine, taj regionalni centar doprinosi cyber-sigurnosti kritične infrastrukture u cijelog regiji. O angažmanu CRRT-a u Ukrajini govorilo se i na njegovom godišnjem sastanku početkom veljače ove godine, kada je prepoznat kao instrument Europske unije za pomoć Ukrajini. Izvješćujući o zaključcima sastanka, litavski zamjenik ministra obrane Margiris Abukevičius rekao je kako bi pri takvom angažmanu CRRT-a pomogle i druge zemlje – Belgija kao zemlja-promatrač u projektu, te Češka, Španjolska, Gruzija i SAD, no prema aktualnim izjavama – čini se da do takvog proširenja ipak neće doći. „PESCO projekt CRRT predvođen Litvom, kao i uzajamna pomoć u projektu kibernetičke sigurnosti, jedan je od najuspješnijih PESCO projekata, a ujedno je i projekt koji je postigao najveći napredak”, pohvalio se tada Abukevičius.

Potpisivanje suradnje u CRRT PESCO projektu u Zagrebu u ožujku 2020.

Prema današnjim još uvijek neslužbenim informacijama, novoformirani CRRT će činiti 8 do 12 stručnjaka iz Litve, Hrvatske, Poljske, Estonije, Rumunjske, te Nizozemske, kako bi pomogli obraniti Ukrajinu od cyber-napada. „Vidimo da su cyber-mjere važan dio ruskog hibridnog djelovanja”, citira BBC neimenovanog dužnosnika CRRT-a. Stručnjaci CRRT-a bit će opremljeni zajednički razvijenim cyber-alatima, napravljenim za otkrivanje, prepoznavanje i rješavanje posljedica cyber-prijetnji. Tim za Ukrajinu trebali bi činiti raznoliki cyber-stručnjaci, specijalizirani za odgovor na incidente, forenziku, procjenu razine ranjivosti i spremni za reakciju na različite scenarije. U Hrvatskoj o njenom sudjelovanju u CRRT-u za Ukrajinu službeno još nema ni govora, no pitanje je kako će ta namjera proći kod predsjednika RH Zorana Milanovića. Naime, Hrvatska je do sada u CRRT-u doprinosila s jednim stručnjakom iz relativno novog Zapovjedništva za kibernetičku sigurnost, a predsjednik Milanović je do sada vrlo žustro bio protiv slanja ikakvih hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Bit će zanimljivo pratiti odnosi li se to i na jednog pripadnika Tima za brzi odgovor, ili samo na veći broj pripadnika OS RH u slučaju neke obimnije misije, odnosno hoće li Europska unija u konačnici uopće poslati cyber-tim na užareni ukrajinski teren ili će se raditi „od doma”.

Od danas, 22. ožujka 2021. godine, Europska unija raspolaže novim financijskim instrumentom kojim će pokrivati troškove svojih aktivnosti u inozemstvu, kad god one imaju vojne ili obrambene implikacije prema odredbama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP). Vijeće EU je danas usvojilo odluku kojom se uspostavlja “Europski instrument mirovne pomoći” poznat i kao Fond EU za međunarodne mirovne operacije (European Peace Facility – EPF), izvanproračunski fond vrijedan oko 5 milijardi eura za period od 2021. do 2027. godine i popunjavan doprinosima zemalja EU članica. Ta nova struktura postaje operativnom danas, na dan svog usvajanja, a njen operativni dio će i nadalje biti pod okriljem Vijeća EU.

Konačan cilj EPF je unapređivanje sposobnosti EU da sprečava sukobe, čuva mir i jača međunarodnu stabilnost i sigurnost. On će to postizati kroz omogućavanje Europskoj uniji da bolje pomaže partnerskim državama – bilo putem (1) pokrivanja troškova EU mirovnih operacija širom svijeta koje se do sada financiralo Mehanizmom ATHENA (kao EUTM Mali, EUTM Central African Republic, operacija ATALANTA u Somaliji), (2) pokrivanjem troškova zajedničkih aktivnosti vojne ili obrambene prirode u podršci ciljevima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU (kao što su bile misije pod vodstvom partnera u okviru “Afričkog instrumenta za mir”), te kao posebno bitno – (3) kroz “izvanproračunsku” EU pomoć tim državama partnerima širom svijeta da jačaju svoje vlastite oružane snage infrastrukturom, opremom ili vojno-tehničkom pomoći (ne bi li one same onda bolje čuvale mir i sigurnost na svojim prostorima). Upravo je ovo zadnje velika novina koja bi mogla uvelike ojačati spektar međunarodnih djelovanja i utjecaja Europske unije.

“Trajni mir može biti izgrađivan samo kroz investiranje u međunarodnu stabilnost te sigurnost. Europska unija ima volje, a od danas i odgovarajuće financijske alate, da bi to radila. EU fond za međunarodne mirovne operacije omogućit će nam da osjetno pomognemo našim partnerskim državama u odgovoru na zajedničke sigurnosne izazove“, kazao je o tome Augusto Santos Silva, ministar vanjskih poslova Portugalske Republike, trenutne zemlje-predsjedateljice Vijećem EU.

Ovaj fond će po prvi puta omogućiti Europskoj uniji da aktivnosti misija te operacija iz okvira svoje Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) nadopuni i mjerama raznolike potpore. Ove mjere mogu obuhvaćati opskrbu raznom opremom vojne ili obrambene namjene, te pomoć pri uspostavi kakve infrastrukture ili sustava pomoći – sve to bilo na zahtjev pojedine strane zemlje, ili regionalne, odnosno međunarodne organizacije. Takve mjere pomoći bit će uključene u širi okvir jasne i koherentne političke strategije, te praćene temeljitim procjenama rizika i mjerama osiguranja uspješnosti poduhvata. Time će u praksi biti okončane situacije da Europska unija, kao najveći svjetski pružatelj humanitarne i razvojne pomoći, ali ujedno i najveći održavatelj vojnih obučnih misija u inozemstvu, nije ujedno bila u stanju efikasno opremiti prijateljske snage koje se obučavalo, pa čak ponekad ni osigurati kvalitetnu opremu na kojoj bi se takva vojna obuka izvodila. Ovakve su praznine u ovlastima i sposobnostima posljednjih godina stvarale čisto posebnu vrstu neugodnih međunarodnih situacija – kao one u Srednjeafričkoj Republici od siječnja 2018. godine, kada se na opsežno i dugotrajno djelovanje EU vojne obučne misije EU Military Training Mission in Central African Republic (EUTM-RCA) nadovezala Ruska Federacija i svojim relativno skromnim izvozom vojnih roba ondje najednom stekla poprilični utjecaj na dotadašnjem EU polju rada.

Ovaj novi fond predstavlja dio sveobuhvatnog EU pristupa financiranju vanjskih aktivnosti Unije, koje smjeraju oblikovati koherentnu i sveobuhvatnu sigurnosnu politiku, te stvoriti njeno pozitivno nadopunjavanje s drugim EU politikama i instrumentima – kao što je to Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (Neighbourhood, Development and International Cooperation Instrument, NDICI-Global Europe), posebno s obzirom na njegove dimenzije razvoja i izgradnje sposobnosti za sigurnost.

Put do novog alata za mirovne operacije

Europska unija je od 2004. godine svoja djelovanja u misijama te operacijama iz okvira Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) financirala kroz Mehanizam ATHENA. Postupak izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (BREXIT), započet nakon referenduma 23. lipnja 2016.godine, ali i promišljanja vezana uz Globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike EU (European Union Global Strategy for Foreign and Security Policy) usvojenu 28. lipnja 2016. godine, potaknula su reforme na ovome području. Jedna od ideja bila je i dotadašnje instrumente nadomjestiti Fondom EU za međunarodne mirovne operacije – koji bi proširio opseg priznatih zajedničkih troškova, omogućivši time brže raspoređivanje snaga, te bolju fleksibilnost EU odgovora na izazove terena i njegovu ojačanu predvidivost. Ovu novu strukturu javnosti je predstavila Federica Mogherini, tadašnja visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, na konferenciji o budućnosti CSDP 13. prosinca 2017. godine. Ona je tada objasnila:

“Moramo se opremiti sredstvima i resursima za ostvarivanje naših novih zajedničkih ambicija na polju sigurnosti i obrane. Zajedno s Komisijom mi radimo na novom Višegodišnjem financijskom okviru – našim planovima potrošnje za idućih sedam godina Europske unije. U tom kontekstu želim predložiti kreiranje jednog novog ‘Europskog mirovnog instrumenta’ kojeg će zajedno financirati i voditi zemlje članice. To bi omogućilo da budemo bitno efikasniji u planiranju i raspoređivanju naših vojnih misija, ali i da podržavamo naše partnere u suočavanju sa zajedničkim sigurnosnim izazovima“.

Prvi konkretni prijedlog novog EU Fonda za međunarodne mirovne operacije prezentiran je javnosti u lipnju 2018. godine, i idućih je godina bio predmetom intenzivnih diskusija po pitanju njegove organizacijske forme, upravljanja i ciljeva – koje su tekle paralelno s raspravama o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU. Pri tome se početkom ljeta 2018. planiralo u okvir EPF odvojiti ukupno oko 10,5 milijardi eura, kojima bi bili objedinjeni donedavno raštrkani izvanproračunski mehanizmi financiranja – koji nisu ni mogli biti u okviru EU proračuna radi svojih vojnih i obrambenih implikacija koje izrijekom iz EU proračuna isključuje članak 41(2) Ugovora o Europskoj uniji (TEU). No, nakon što je 17. prosinca 2020. bio donesen “Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.”, kojim se utanačilo EU proračun od 1.074,3 milijardi eura u cijenama iz 2018. godine, samo dan kasnije je Vijeće EU postiglo sporazum i o uspostavi “Europskog instrumenta za mir”, odnosno spomenutog “EU Fonda za mirovne operacije” iz okvira Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

Do danas se podrška Europske unije mogla pružati samo mirovnim operacijama pod vodstvom igrača iz Afrike – operacijama koje su vodile Afrička unija ili druge afričke regionalne organizacije. To je bilo provođeno kroz EU instrument zvan “Afrički instrument za mir” (African Peace Facility – AFP). Novi Fond EU za međunarodne mirovne operacije trebao bi nadići ova politička ograničenja i proširiti zemljopisni doseg djelovanja Europske unije, budući će EU biti sposobna doprinositi financiranju vojnih operacija potpore miru i programima pomoći partnerima bilo gdje širom svijeta. Od prvotno spominjanih oko 10,5 milijardi eura u ove svrhe između 2021. i 2027. godine, na kraju je za EPF završilo odvojeno oko 5 milijardi eura – što ipak predstavlja porast od oko 2 milijarde eura prema donedavno raspoloživim ukupnim zbrojenim sredstvima Afričkog instrumenta za mir i Mehanizma ATHENA.

* Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.