Tijekom prošloga tjedna mađarsko Ministarstvo obrane objavilo je da je okončano pristizanje međunarodnih snaga u susjednu nam Mađarsku – gdje su hrvatski, talijanski i američki vojnici oformili još jednu NATO skupinu Ojačane budnosti (NATO  Enhanced Vigilance Battle Group) – jednu među novim NATO borbenim skupinama na istoku Europe. Kako je već ranije objavio portal Obris.org, hrvatski kontingent put mađarske baze Bacony krenuo je još 27. srpnja, da bi potom stigli i ostali pripadnici oružanih snaga iz sastava ove borbene skupine. No čini se da je u hodu došlo i do nekih izmjena, pa se skupini pridružila Italija, dok će turski i crnogorski vojnici stići naknadno.

Dolaazak HRVCON-a u Mađarsku, prijavak zapovjednika HRVCON-a kapetana fregate Ivana Zečevića Tadića mađarskim domaćinima

Pripadnici talijanskog kontingenta

Ove međunarodne snage najprije čeka integracijska obuka i ustrojavanje manjih postrojbi, te vježbe bojnog gađanja. Plan je da mađarska borbena skupina dostigne početnu operativnu sposobnost do kraja kolovoza, ne bi li punu operativnu sposobnost pokazala na vježbi „Brave Warrior“ u rujnu ove godine. General-pukovnik Sándor Zsolt, zamjenik zapovjednika Oružanih snaga Mađarske, koji je više puta pregledao spremnost kampa za prihvat multinacionalnih snaga, naglasio je kako Oružane snage Mađarske nastavljaju biti okosnica ove sposobnosti kao vodeća nacija. Naime, Mađarske obrambene snage ustrojile su ojačanu borbenu skupinu razine bojne, organiziranu na nacionalnoj osnovi, koja je 23. veljače postigla spremnost prihvaćenu i od NATO saveza. Uslijed ruske invazije na Ukrajinu, ona mađarska nacionalna sposobnost odlukom NATO-a proširena je inozemnim partnerima, pa  je borbena skupina prerasla u multinacionalnu NATO borbenu skupinu.

“Mađarska mehanizirana postrojba, tenkovska postrojba, topnička baterija, zrakoplovne postrojbe, sposobnosti JTAC-a, kao i snage za specijalne operacije te razne postrojbe za provođenje zakona još uvijek su prvenstveno pod mađarskim vodstvom. To nadopunjuju talijanski, američki i turski kontingent  – ovaj posljednji ne dolazi iz Turske, već tamo vježbaju i tamo će postići spremnost – baš kao i crnogorska postrojba. A s hrvatske strane u našu su zemlju stigle posebno operativne i vojnopolicijske sposobnosti”, posebno je istaknuo zamjenik zapovjednika OS Mađarske. Talijani su svoju opremu dopremili transportnim avionom C-130 Hercules u zrakoplovnu bazu Papa, da bi je potom cestovnim putem dopremili do Središta za borbenu obuku u MH Bakony. General-pukovnik Sándor Zsolt očekuje dobru suradnju među državama članicama skupine, tim više što sve imaju određena ranija međunarodna iskustva i zajedničke prakse.

*Photo i video: Honvedelem.hu

Prvi hrvatski kontingent u NATO aktivnosti Ojačane budnosti (enhanced Vigilance Activity – eVA) jučer je krenuo iz Hrvatske put Mađarske. Kontingent čini ukupno 60 pripadnika OS RH (12 časnika, 36 dočasnika i 12 vojnika) – od čega se dio odnosi na stožerno osoblje, vojnu policiju, ZSS, EOD-tim, tim za civilno-vojnu suradnju, kao i odgovarajući element potpore, te pripadajuća oklopna i druga vozila. Ispraćaj kontingenta održan je čak dva puta – jednom u utorak, 26. srpnja, kada je pripadnike 1. HRVCON- u eVA posjetio ministar obrane Mario Banožić, te drugi put u srijedu, 27. srpnja, kada ih je netom prije njihovog polaska za Mađarsku pozdravio te ispratio predsjednik RH Zoran Milanović, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik OS RH.

60 pripadnika OS RH spremno je za Mađarsku (Photo: UPRH/T.Bušljeta)

Ministar Banožić poručio je pripadnicima kontingenta da je njihova odluka za odlazak u ovu misiju konkretan pokazatelj hrvatske opredijeljenosti za čuvanje i obranu zajedničkih vrijednosti Sjevernoatlantskog saveza i svih civilizacijskih vrijednosti: „Nitko nije računao da ćemo na tlu Europe ponovno imati situaciju koja će dovesti do ratnog stanja i koja će promijeniti mnoge stvari i u Hrvatskoj vojsci. I sam kontingent kojem pripadate i misija u koju idete, prije svega je odraz jačanja NATO saveza“. Predsjednik Milanović je pak rekao: „Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske odgovorno tvrdim da vas niti u jednoj situaciji nećemo neodgovorno koristiti. Ima vas malo, a vaš prvi, primarni, jedini i Ustavni cilj je obrana Hrvatske i njezinog teritorija, njezinog naroda i stanovništva, na kraju i državne vlasti, demokratski izabrane državne vlasti. Moja dužnost je, vjerujem i naša dužnost kao vodstva hrvatske države, da razborito, oprezno i promišljeno donosimo odluke. Odluka o upućivanju pripadnika OSRH u Mađarsku nije jedna od onih Odluka koje sam s lakoćom i rutinski potpisao“. No za razliku od Afganistana ili Litve, Mađarska ipak nije daleko,  i situacija se, prema Milanoviću, aktivno mijenja: „Ali, imam malo više optimizma nego prije 5, 10 i 20 dana i čini mi se da bi svijet mogao biti razumniji i da će se ovaj užas završiti, a ljudski životi biti spašeni. Budite nam na ponos, predstavljate Hrvatsku, njezinu zastavu, njezinu povijest i tradiciju. U punoj vjeri i nadi da ova kriza u koju smo uvučeni i u koju je svijet uvučen ruskom agresijom na Ukrajinu neće potrajati slijedećih 10 godina želim vam puno sreće, da korektno i profesionalno odradite svoj posao“.

Zapovjednik 1. HRVCON-a je kapetan fregate Ivan Zečević Tadić, koji već ima iskustvo sudjelovanja u međunarodnim misijama, zaključio je kako svaka mirovna misija može biti opasna, te da mu je prioritet sigurnost vojnika kojima zapovijeda: „Dokazat ćemo svoju profesionalnost, obučenost i uvježbanost. Kao zapovjedniku mi je uspješno izvršenje zadaća važno, ali će mi sigurnost pripadnika kontingenta uvijek biti na prvom mjestu“. Ovaj HRVCON u Mađarsku odlazi na ukupno 7 mjeseci.

Mađarski brifing uoći dolaska međunarodnih snaga

No čini se da mađarska borbena skupina (HUN eVA BG) i nadalje ima problema sa svojim formiranjem. NATO još uvijek drži kartu prema kojoj skupinu čine Mađarska i Hrvatska, dok se s mađarske strane čuje i o sudjelovanju Turske i Crne Gore. Na brifingu kojeg je prije tjedan dana (u četvrtak, 21. srpnja) održao pukovnik Béla Oszlánszki, zapovjednik Središta za borbenu obuku u MH Bakony, još uvijek se „pregovara s američkim snagama koje bi dale pješačku satniju“ za potrebe ove multinacionalne borbene skupine. Ovih dana započele su pripreme te ustrojavanje snaga – prije nekoliko dana započela je obuka na središnjem strelištu u bazi mađarske vojske Bakony, u kojoj sudjeluje mađarska 25. pješačka brigada „György Klapka“. Tu je, nedaleko grada Veszpréma, postavljen i kamp za prihvat međunarodnih postrojbi čije se pristizanje očekuje do kraja srpnja, kako bi s početkom kolovoza započela obuka koja će potrajati do druge polovice rujna. Tada bi mađarska borbena skupina trebala biti po prvi puta isprobana u realnoj situaciji, i to u sklopu međunarodne vojne vježbe „Brave Warrior“. U obuci će sudjelovati i zračna, prvenstveno helikopterska komponenta, pa su stanovnici mjesta u okolici baze upozoreni na mogućnost povećane buke tijekom dana, ali i u večernjim i noćnim satima.

NATO snage na istoku Europe

Na prošlotjednom izvanrednom summitu NATO-a šefovi vlada i država i službeno su odobrili raspoređivanje novih borbenih skupina u zemlje istočne Europe kao jačanje istočnog krila NATO saveza. No čini se da jedna borbena skupina – ona u Mađarskoj – i nadalje nije do kraj definirana. To je skupina koju za sada, barem službeno, čine samo mađarske i hrvatske oružane snage, no više na papiru nego stvarno. Predsjednik Milanović, koji je na summitu NATO-a vodio hrvatsko izaslanstva, rekao je da je odluka o hrvatskom angažmanu potpisana, ali:

„Kada će otići vojnici, to ćemo vidjeti. Zasad nije predviđeno da odu u Mađarsku fizički. Tu su, u Hrvatskoj. (…) Tim stvarima na kraju upravljamo mi, i mi odlučujemo kada i koliko. Budite mirni, ovo nije napad na članicu NATO-a, ovo je napad na susjedstvo. Dok to nije članica NATO-a, neće nitko o tome osim Hrvatske odlučivati“.

Za razliku od svog hrvatskog kolege koji je po drugi put za redom izbjegao NATO summit, mađarski ministar obrane Tibor Benko održao je odmah po povratku u Budimpšetu, već u četvrtak 24. ožujka navečer, press-konferenciju na kojoj je izvijestio o rezultatima ranijeg sastanka u Bruxellesu. Benko je tako rekao da Mađarska još od siječnja ove godine ima spremnu vlastitu borbenu skupinu veličine bojne koju je sada samo deklarirala kao pojačanje za NATO snage na istočnome krilu Saveza. To je bilo još u vrijeme dok je NATO razmišljao o raspoređivanju snaga ojačane Prednje prisutnosti, oslanjajući se na već postojeće snage koje zadnjih godina djeluju u baltičkim državama i Poljskoj. Mađarska je, kazao je Benko, signalizirala kako su mađarske Obrambene snage sposobne samostalno izvršiti ovu zadaću pa je 17. siječnja ove godine deklarirala svoju borbenu skupinu za NATO eFP. Spremnost mađarskih snaga potvrdio je u veljači i sam zapovjednik Savezničkog zapovjedništva kopnenih snaga NATO-a, general Roger L. Cloutier. U međuvremenu, s eskalacijom krize u Ukrajini u otvoreni rat, i NATO savez je odlučio uspostaviti prednju obranu Saveza kroz tzv. Ojačanu budnost (enhanced Vigilance Activity – eVA) na istočnom krilu, pa su postojeće operativne četiri međunarodne borbene skupine iz eFP-okvira nadopunjene s još četiri skupine u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

„Ovu sposobnost imamo od 17. siječnja, ali od sada ćemo našu borbenu skupinu otvoriti, što znači da joj se mogu pridružiti i druge države članice. Do sada je 5 zemalja naznačilo namjeru da pridonese svojim snagama u borbenu skupinu. To su Italija, Turska, SAD, Hrvatska i Crna Gora“,

rekao je mađarski ministar obrane Tibor Benko. To je potom potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova, Péter Szijjártó, napominjući da će mađarska borbena skupina djelovati pod mađarskim zapovjedništvom – dok su dosadašnje skupine ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) bile pod zapovjedništvima pojedinih velikih NATO članica različitih od država domaćina. No, nije to jedina od razlika ili barem nejasnoća po pitanju ove vojne aktivnosti.

Kako NATO vidi ojačanje svog istočnog krila

Naime, treba napomenuti da Hrvatska nije samo izrazila namjeru sudjelovanja, nego je Hrvatski sabor 11. ožujka većinom od 118 glasova „za“ i 1 „protiv“ već izglasao sudjelovanje OS RH u aktivnosti Ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj. Kako je portal Obris.org već ranije izvijestio, radi se o angažmanu maksimalno 70 hrvatskih vojnika, i to pripadnika vojne policije, Zapovjedništva specijalnih snaga, tima za uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinskog tima, taktičkog tima za civilno-vojnu suradnju, nacionalnog elementa potpore, kao i stožernog osoblja. Predsjednik Milanović u nekoliko je navrata zadnjih tjedana rekao kako je to maksimum hrvatskog angažmana, te da dalje od Mađarske Hrvatska vojska neće ići. Sve to, naravno, pod uvjetom da OS RH na kraju uopće i odu u misiju u Mađarsku.

Osim toga, u pitanju je izgleda i prostor djelovanja ove NATO kombinirane postrojbe. Što god da netko očekivao na prvi pogled, kako navode iz tamošnjeg Ministarstva obrane, mađarski ministar obrane Tibor Benkő već je na spomenutoj konferenciji za medije objasnio kako „samo mađarske snage i nadalje djeluju na istoku Mađarske, dok će međunarodni partneri započeti provedbu združenih vježbi s Mađarskim obrambenim snagama u Transdanubiji“ – dakle, umjesto kod granica s Ukrajinom, strani kontingenti će vježbati u zapadnom dijelu Mađarske, prema Slovačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Mađarski mediji su to onda i dodatno objasnili napominjući da će mađarska borbena skupina „ostati zapadno od Dunava“, funkcionirat će slično kao već postojeće borbene skupine, samo u „manjem opsegu“, ali se jednako kao i do sada mogu očekivati zajedničke vojne vježbe i uspješna suradnja nekoliko NATO članica. Za to vrijeme, jučer je u Budimpešti organiziran i prvi prosvjed protiv NATO snaga u Mađarskoj – radikalno desna stranka Mi Hazánk prosvjedovala je protiv NATO-a i protiv COVID mjera.