Razvodnik Tino Ćuković, razvodnik Lovre Kovačević i vojnik Leon Zubović – pripadnici 6. HRVCON-a u NATO aktivnosti eFP u Litvi – vraćali su se iz Kaunasa prema vojarni u Rukli kada su u blizini sela Marinauka svjedočili nesreći u kojoj je osobni automobil izgubio nadzor, sletio s ceste i više se puta prevrnuo. Hrvatski vojnici odmah su se zaustavili i priskočili u pomoć unesrećenom vozaču čiji je automobil nakon slijetanja s ceste počeo gorjeti. Hrvatski vojnici izvukli su mlađeg muškarca iz gorućeg vozila na sigurnu udaljenost te mu pružili prvu pomoć do dolaska hitnih službi.

Pripadnik hrvatskog kontingenta, razvodnik Tino Ćuković, osposobljen je i certificiran za pružanje prve pomoći te je zajedno s razvodnikom Kovačevićem i vojnikom Zubovićem unesrećenom vozaču pružio adekvatnu i pravodobnu pomoć.

Unatoč zahtjevnim okolnostima, hrvatski vojnici tijekom intervencije iskazali su visoku razinu profesionalnosti, prisebnosti i spremnosti na djelovanje u kriznim situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi, priopćilo je danas Ministarstvo obrane RH.

Inače, šesti hrvatski kontingent u litavskoj Rukli sastavljen je od 91 vojnika i devet vojnikinja, zapovjednik mu je pukovnik Marijan Žukina, a ministar obrane Ivan Anušić posjetio ga je uoči uskrsnih praznika 30. ožujka ove godine.

*Photo: MORH/J.Šeri

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru svečano ispraćen 6. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Republiku Litvu. Šesti HRVCON u ovoj NATO – aktivnosti sudjeluje u sastavu multinacionalne borbene grupe pod vodstvom SR Njemačke i sudjelovat će u provedbi obuke i vježbi, jačanju interoperabilnosti te integraciji u obrambene planove Litve i NATO-a.

U ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića pripadnicima 6. HRVCON-a obratio se državni tajnik u Ministarstvu obrane Drago Matanović:

“Sudjelovanjem u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga jačamo kolektivnu sigurnost Saveza i pokazujemo da Republika Hrvatska ozbiljno i odgovorno doprinosi odvraćanju prijetnji te očuvanju stabilnosti u regiji i šire”,

poručio je državni tajnik, naglasivši kako hrvatski vojnici svojim znanjem i profesionalnošću potvrđuju snagu i ugled Republike Hrvatske među saveznicima. Matanović se još posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi kontingenta – zapovjednicima, instruktorima i svim pripadnicima OS RH koji su svojim radom omogućili da hrvatski vojnici u Litvu odlaze potpuno spremni za provedbu zadaća.

Načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako je kontingent dokazao svoju spremnost kroz preduputnu obuku i ocjenjivanje, zahvalio je obiteljima i pripadnicima 6. hrvatskog kontingenta, te im uputio poruku da profesionalno izvršavaju svoje zadaće i dostojanstveno predstavljaju Hrvatsku i njene Oružane snage. Zapovjednik 6. HRVCON-a je pukovnik Marijan Žukina koji je potvrdio da je kontingent uvježban i spreman za upućivanje u misiju na daleki europski sjever.

Kako napominje MORH u svom priopćenju, Republika Hrvatska sudjeluje u NATO-ovoj aktivnosti u Republici Litvi od 2017. godine, te je do danas u toj aktivnosti sudjelovalo ukupno 565 pripadnika OS RH, od kojih 31 žena. Nažalost, već u prvoj godini djelovanja OS RH u ovoj aktivnosti došlo je do tragedije – u prosincu 2017. u Litvi je iznenada preminuo pripadnik 1. HRVCON-a Mario Pavišić-Drndo.

*Photo: OS RH

Sabor  je (napokon) potvrdio odliku o slanju naših vojnika u NATO misije, ali ne i u NSATU! Možemo reći “napokon”, jer je Hrvatski sabor  u petak, na Sv. Nikolu, potvrdio dvanaest Vladinih prijedloga o slanju hrvatskih vojnika u misije, operacije i aktivnosti u druge države, dok se o odluci o slanju časnika u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) nije glasalo, te je ona i dalje na čekanju. Za aktivnost NSATU, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, predsjednik Republike Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost, pa je Vlada tu odluku morala prebaciti na 2/3 većinu saborskih zastupnika, odnosno na njih 101 koji bi morali dignuti ruku za Vladin prijedlog, a kontra mišljenja predsjednika RH. “Još se nisu stekli uvjeti za glasovanje o NATO-ovoj aktivnosti NSATU, očito da treba dodatnih pojašnjenja predstavnicima oporbe da razumiju o čemu se radi“, poručio je nedavno premijer Andrej Plenković. Sukob na relaciji Predsjednik Vlade i Predsjednik Republike tj.  vladajućih s oporbom oko te teme traje od početka listopada, a nije pomogao ni dolazak v.d. zamjenika Gladnog tajnika NATO-a Borisa Rugea u Sabor na pojašnjenja o NSATU aktivnosti.

Portal Obris.org još je 28. studenoga upozoravao da su misije pripadnika Oružanih snaga RH u biti talac političkih igara oko NSATU-a. Naročito smo tada naglasili da je hrvatska Vlada još na svojoj 28 sjednici, 3. listopada usvojila nacrte odluka o sudjelovanju pripadnika naših Oružanih snaga u inozemstvu, dok ih je Sabor stavio ad acta. I samo glasanje u Saboru 06. prosinca ostalo je u sjeni političkih igara oko imenovanja sudaca Ustavnog suda, izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića te predizborne kampanje za Predsjednika Republike krajem godina. Ne trebamo podsjećati da je Predsjednik RH ujedno i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

Sabor je 06.prosinca jednoglasno potvrdio sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu NATO-ove aktivnosti prednjih kopnenih snaga, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu i u misiji potpore miru “NATO misiji u Iraku”. Točka o NSATU nije ni uvrštena u glasovanje, no jest 12 ostalih odluka o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije, za koje je predsjednik Republike dao suglasnost. Potvrđeno je i sudjelovanje u operaciji potpore miru “Sea Guardian” u Sredozemlju, u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji koalicijskih snaga “Inherent Resolve”, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA“, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI“, kao i u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda. Potvrđena je također odluka o prelasku granice Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, kao i odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini. Temeljem saborske potvrde, hrvatski vojnici bit će upućeni i na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Misije, operacije i aktivnosti – što je Sabor izglasao

Sudjelovanje OS RH u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga: tijekom 2025. i 2026. do 170 pripadnika OS RH s borbenim oklopnim vozilima, razmješteni u Republici Poljskoj pod vodstvom SAD-a. Jednako tako, izglasano je u ovom vremenskom razdoblju i upućivanje do 120 pripadnika OS RH, uključujući i haubičku bitnicu, u Litvu, i to pod vodstvom SR Njemačke. U Mađarskoj može biti razmješteno do 220 hrvatskih vojnika (pod vodstvom Mađarske), a MORH predlaže povećanje broja pripadnika kako bi se omogućilo “povremeno slanje pješačke satnije radi  uvježbavanja i integracija snaga.” U Bugarsku se upućuje do 10 pripadnika OS RH pod vodstvom Italije, i to je ujedno i najmanji angažman u okviru aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga (NATO forward Land Forces), što je naziv zanekadašnje aktivnosti ojačanja Prednje prisutnosti (eFP).

Sudjelovanje OS RH u misiji potpore miru,,NATO MISIJI U IRAKU”: upućuje se do deset pripadnika OS RH, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2025. i 2026. godine s mogućnošću rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu: nastavak angažmana do 200 pripadnika OS RH s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u  aktivnosti  Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije. Angažman u ovoj skupini nastavlja se po istom modelu kao i do sada – u suradnji s Mornaricom Talijanske Republike.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru,,SEA GUARDIAN” u Sredozemlju: kao i do sada, i u narednom 2-godišnjem razdoblju predviđeno je upućivanje do 35 pripadnika OS RH i brod Hrvatske ratne mornarice.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EUNAVFOR – ATALANTA”: do 25 pripadnika Oružanih snaga RH/HRM u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Koalicijskih snaga,,INHERENT RESOLVE”: popunjavanje do tri stožerne pozicije u zapovjedništvu operacije u Kuvajtu i Iraku.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EU NAVFOR MED IRINI”: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.

Što se tiče operacija potpore miru Ujedinjenih naroda, jednoglasno je podržano sudjelovanje OS RH u operaciji UNIFIL (Libanon) – do 3 pripadnika OS RH, u operaciji MINURSO (Zapadna Sahara) – do 5 pripadnika, te u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) – do 9 pripadnika OS RH.

Sabor je također izglasao i odluku o o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO i OS RH angažiranih u
okviru modela snaga NATO-a u 2025.  i 2026. godini, i to za one snage koje su u spremnosti u roku do 10 dana. Jednako tako je izglasana i slična odluka o prelasku granice RH za oružane  snage članica EU i RH angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini.

Konačno, kako je već praksa nekoliko godina, uz misije i operacije veže se i odluka o upućivanju pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. Tako se, prema odluci Sabora, u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a može istodobno uputiti najviše 120 pripadnika OS RH.

Povratak iz “Sea Guardiana”

Doček RTOP “Dubrovnik” u luci Lora (Photo.HRM)

Inače, istovremeno dok se u Saboru glasalo o nastavku misija, u petak, 6. prosinca dolaskom raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” u luku Lora u Splitu završilo je sudjelovanje 10. hrvatskog kontingenta u NATO vođenoj operaciji “Sea Guardian”. U prilog doprinosu Republike Hrvatske savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru, 10. hrvatski kontingent je u području srednjeg Mediterana od početka studenog ove godine sudjelovao u aktivnostima podupiranja borbe protiv terorizma, stvaranja cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacije potencijalnih prijetnji, njihovog praćenja i otkrivanja te razmjene podataka. Zapovjednik raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” je poručnik bojnog broda Dino Čobo, dok je u svojstvu zapovjednika 10. hrvatskog kontingenta, u čijem sastavu je bilo 33 pripadnika, bio kapetan korvete Silvijo Bosančić. On je tom prilikom rekao kako je “u protekla četiri tjedna i nakon prevaljenih 4,500 NM raketna topovnjača “Dubrovnik” i pripadnici kontingenta uspješno su ostvarili zadane ciljeve na području srednjeg Mediterana. Hrvatski mornari pod hrvatskim stijegom još jednom su dokazali da imaju zahtijevane sposobnosti izvršenja zadaća u NATO vođenim operacijama.”

Već nekoliko mjeseci traju politička prepucavanja na relaciji Predsjednik Republike – Vlada RH, te  sukladno tome i između vladajuće parlamentarne većine i oporbe oko sudjelovanja  u NATO aktivnosti NSATU. Istodobno, neke važne odluke vezane za sudjelovanje pripadnika naših Oružanih snaga su na čekanju.  Naime, još na 28. sjednici hrvatske Vlade, održanoj 03. listopada, usvojeni su nacrti odluka o sudjelovanju pripadnika naših OS u inozemstvu, kako u okviru NATO saveza, tako  i pod okriljem UN-a i EU. Te je prijedloge formalno usvojio i saborski Odbor za obranu (16. i 21. listopada),  o njima se raspravljalo i na plenarnoj sjednici Sabora (22. listopada). No prijedlozi sudjelovanja pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i aktivnostima još uvijek čekaju na  glasanje u  Saboru, a dok se ne izglasaju – nema ni upućivanja hrvatskih vojnika  u misije.

Saborski Odbor za obranu o misijama 21. listopada 2024.

Razlog tome je insistiranje Vlade da se o misijama glasa  u paketu, uključujući i jedinu spornu – NSATU aktivnost o pomoći i obuci za Ukrajinu. Ni  dolazak v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea 30. listopada na sjednicu saborskog Odbora za vanjsku politiku nije pomogao dopozicij promijeni svoje mišljenje o NSATU. Važnu ulogu u svemu tome radi i činjenica da je predsjednik Milanović obio potpisati odluku o slanju dva pripadnika OS RH u tu misiju. Misija NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) formalno je osnovana 12. srpnja ove godine na NATO summitu u Washingtonu, s ciljem pružanja potpore Ukrajini u borbi protiv Rusije. Trebla bi imati oko 700 ljudi (konfiguriranje snaga je još u tijeku) smještenih prvenstveno u bazi u Wiesbadenu u Njemačkoj. Ova će struktura koordinirati opskrbu Ukrajine vojnom opremom i obuku ukrajinskog ljudstva iz zemalja članica i partnera Saveza. “Svrha ove strukture je pružiti Ukrajini dugoročnu sigurnosnu pomoć, osiguravajući poboljšanu, predvidljivu i dosljednu podršku”, objasnio je NATO. Protekla dva mjeseca trajala je žestoka rasprava o slanju hrvatskih vojnika u NATO-aktivnost NSATU. Dok vladajući na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem tvrde da se tako neće ući u sukob s Rusijom, predsjednik države Zoran Milanović, ali i dio oporbe, misli drugačije. I ministar Anušić i premijer Plenković više puta su naglašavali kako upućivanje naših vojnika u NSATU nikako ne znači hrvatsko uključivanje u rat u Ukrajini,te da hrvatski vojnici ni u jednom trenutku neće biti  upućeni u Ukrajinu, što je jasno rečeno  i  u  Vladinoj odluci o angažmanu OS RH u NSATU. No kako je i vladajućima jasno da nije moguće sastaviti dvotrećinsku većinu potrebnu za izglasavanje ove odluke, svi prijedlozi o sudjelovanju hrvatskih vojnika  u međunarodnim misijama su na “stand-by”.

Istovremeno, o ostalim misijama, opracijama i aktivnostima uopće se nije javno raspravljalo, uzimajući  ih zdravo za gotovo. Tako je ispod  radara prošao Vladin prijedlog o enormnom povećanju  hrvatskog kontingenta u NATO aktivnostima jačanja Prednje prisutnosti u Poljskoj, gdje se predlaže upućivanje čak do 170 pripadnika OS  RH. Dok se ne izglasa nova odluka, sudjelovanje OS RH u eFP u Poljskoj je simbolično.

“Trenutno se u Poljskoj, u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP – enhanced Forward Presence), nalaze četiri pripadnika Hrvatske vojske na dužnostima stožernih časnika. Od toga se trojica hrvatskih časnika nalazi u Zapovjedništvu Borbene skupine Poljska, na vojnom poligonu Bemowo Piskie, a jedan časnik, pripadnik HV-a, u Zapovjedništvu multinacionalnog korpusa Sjeveroistok (NATO Multinational Corps North East /NATO MNC NE) u Szczecinu,”

objavilo je Ministarstvo obrane RH.

13. HRVCON iz Poljske već je odavno doma (Foto: U.S. Army/ Sgt. Alex Soliday)

Sve do nedavno na poligonu Bemowo Piskie bio je smješten hrvatski kontingent koji se sastojao od 69 pripadnika. Glavninu 13. hrvatskog kontingenta su činili pripadnici Hrvatske kopnene vojske, odnosno Topničko-raketne pukovnije HKoV-a te pripadnici Hrvatskog vojnog učilišta, Zapovjedništva za potporu, Zapovjedništva za kibernetički prostor i Obavještajne pukovnije. U veljači ove godine posjetio ih je i ministar obrane Ivan Anušić. Zadaće te Borbene grupe u Poljskoj bile su razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti uz obuku i vježbe, kontinuirano poboljšavanje planove uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u poljske obrambene planove.
Uz hrvatske i oružane snage vodeće nacije, SAD-a, u Borbenoj grupi sudjelovali su pripadnici oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva i Rumunjske, a Borbena grupa ojačava 15. mehaniziranu brigadu OS Republike Poljske, zemlje domaćina. Nakon sedam mjeseci misije, većina od 69 pripadnika sretno se vratila svojim kućama.

Predsjednik Milanović, iako usred kampanje za predsjedničke izbore krajem godine, govoreći 21. studenoga na ispraćaju pripadnika  42. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju KFOR na Kosovu, pozvao je Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti UN-a i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi. Milanović smatra da ta odluka treba biti donesena do kraja ovog zasjedanjaSabora, odnosno do 15. prosinca kada zastupniciodlaze na zimski odmor, i da se “vojnici, njihovi zapovjednici, njihove obitelji i njihove karijere ne dovode u dilemu i u daljnje čekanje. To moramo učiniti. To je naša obveza i naša volja da u tome sudjelujemo“. Treba pomoći NATO saveznicama Poljskoj i Litvi,  poručio je Milanović:

„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“.

Milanović: “Ispunimo našeobveze prema saveznicima” (Photo:UPRH/Filip Glas)

Međutim, kako je hrvatska politička i medijska scena trenutno u potpunosti posvećena aferi korupcije u Ministarstvu zdravstva te svemu onom što donosi predizborna kampanja za predstojeće predsjedničke izbore, ostaje za čekati kako će sei kada ova obveza Hrvatske prema saveznicima u NATO-u ispuniti.

Na današnjoj 207. sjednici Vlade RH usvojena je značajna odluka o osiguranju novaca za kupovinu granata za PzH 2000. Tu je točku dnevnog reda pod nazivom „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini za nabavu streljiva putem Europske obrambene agencije“ obrazlagao novi ministar obrane Ivan Anušić:

„Započet ću, naravno, objašnjenje i predstavit ću točku koja je danas na Vladi. Narušena europska sigurnosna arhitektura izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu dodatno je istaknula važnost podizanja spremnosti i daljnjeg razvoja obrambenih sposobnosti za članice Europske unije radi jačanja europske i transatlantske sigurnosti. Na temelju iskaza potrebe država članica Europske unije, Europska obrambena agencija predložila je pokretanje projekta za zajedničku nabavu obrambenih proizvoda. Europska obrambena agencija prihvatila je ulogu agencije za nabavu koja u ime država članica Europske unije provodi natječaj, evaluaciju, ponudu te nabavu obrambenih proizvoda. Takvo postupanje omogućuje brzu isporuku obrambenih proizvoda, povoljnije jedinične cijene nabave zbog veće zajedničke narudžbe, kao i izuzeće plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Oružane snage Republike Hrvatske inicirale su zajedničku nabavu  obrambenih proizvoda koja je iznimno značajno za popunu zaliha i održavanje spremnosti, te implementaciju NATO Ciljeva sposobnosti. Europska obrambena agencija provela je natječaj i sklopila okvirni ugovor za nabavku streljiva 155 mm za haubice Panzerhaubice 2000. Obveza Ministarstva obrane za ugovor za ovu nabavu u 2023. godini je 3,118 mil eura, koja će biti plaćena predujmom,  a u 2024. godini preuzimanje obaveza plaćanja u iznosu od 7,625 mil eura, za koju se predlaže ova  odluka. Navedena financijska sredstva planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane“.

PzH u NATO aktivnosti u Poljskoj

Anušić je više-manje sve rekao – MORH će za ovu godinu platiti predujam u iznosu od 3.118.200,00 eura, dok je Vlada dala dozvolu da se u sljedećoj godini rezervira ostatak od 7.625.800,00 eura. Ukupno će Hrvatska nabavu granata 155 mm za PzH 2000 platiti 10,744 milijuna eura. Potrebna sredstva za 2023. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545049 „Opskrba materijalnim sredstvima“, na računu 32 „Materijalni rashodi“. Potrebna sredstva za 2024. godinu osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, u okviru limita koji su Ministarstvu obrane dodijeljeni Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2024. – 2026. godine.

Streljivo će se nabaviti od talijanske tvrtke „Simmel Difesa S.p.a.“, s kojom je Europska obrambena agencija sklopila Okvirni sporazum za nabavu streljiva 155 mm za PzH 2000. Riječ je o najvećem talijanskom proizvođaču streljiva, čija tradicija datira od 1912. godine, a u današnjoj formi postoji od 1948. godine. Od 2014. godine je „Simmel Difesa S.p.a.“ dio francuske Nexter Grupe, odnosno njenog dijela „Nexter Arrowtech“ specijaliziranog za streljivo.

PzH 2000 – gađanje na Slunju u svibnju 2021.

Na nedostatak ove vrste streljiva u OS RH višekratko je upozoravao predsjednik Zoran Milanović, a posebno uoči slanja PzH 2000 u Poljsku u aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti NATO-a. Krajem 2022. Milanović je bio protiv slanja „obiteljskog srebra“ u Poljsku zbog njihovog lošeg stanja u OSRH, ali i zbog nedovoljne količine streljiva za njih: „Mi ih imamo 7, ne znam jel’ imamo 10 … vrlo malo s vrlo malo ili nikakvom količinom streljiva“. Portal Obris.org je već ranije pisao o problemima s kojima se OS  RH suočavaju pri njihovom održavanju i nabavi streljiva, i tada smo zaključili da je njihovo slanje u NATO misiju dobro jer će se nužno morati investirati u njihovo održavanje, popravak, te nabavu rezervnih dijelova i streljiva. Deset mjeseci nakon toga ispostavilo se da smo bili u pravu – konačno će se nabaviti i nešto streljiva za ovo vjerojatno najmoćnije topničko oružje u OS RH.

Poljske Oružane snage jučer (utorak, 15. kolovoza) proslavile su svoj dan uz najveću vojnu paradu održanu u Varšavi nakon završetka Hladnog rata. Parada uz moto „Silna Biało Czerwona“ („Jaka bijelo-crvena“) održala se na 103. obljetnicu pobjede Poljske nad Sovjetskim Savezom u bitci za Varšavu, te je prema ocjeni promatrača istodobno slala poruku službenoj Moskvi, ali i poljskim građanima uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 15. listopada. Uz tribinu za uzvanike na središnjem paradnom prostoru uz rijeku Vislu (Wisła) prodefiliralo je oko 2.000 vojnika iz Poljske i drugih zemalja NATO-a, a pokazano je i oko 200 komada vojne opreme i 92 zrakoplova. „15. kolovoza nije samo prilika za odavanje počasti herojima pobjedničke bitke za Varšavu i zahvalu našim aktualnim vojnicima za obranu naše domovine. Također je savršen dan da pokažemo svoju snagu, da pokažemo da smo izgradili moćne oružane snage koje će učinkovito braniti naše granice bez oklijevanja“, poručio je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak.

Samo ove godine Poljska je na obranu potrošila rekordnih 137 bilijuna zlota (34 milijarde USD) oko 4% BDP-a, što se vidjelo i na paradi. Tako su pred uzvanicima i brojnim okupljenim građanima prikazani novi tenkovi M1A1 kupljeni od SAD-a, kao i njemački tenkovi Leopard 2, te tenkovi K2 i samohodne haubice K9 nabavljeni u Južnoj Koreji. Našli su se tu i sustavi HIMARS i Patriot, kao i razna vojna oprema poljske obrambene industrije. U letnom programu najveću pažnju zaokupili su helikopteri Black Hawk i Apache, te američki F-16 i južnokorejski FA-50. Ipak, na samome kraju, iznad Varšave su proletjeli i borbeni avioni F-35 Lightning II iz sastava Ratnog zrakoplovstva SAD-a. „Ove godine s američkim oznakama, a možda već sljedeće s poljskim bijelo-crvenim poljima“, najavio je ministar obrane Blaszczak.

Postroj NATO saveznika (Screenshot)

Nama je ipak najzanimljiviji bio postroj NATO-saveznika, iz NATO borbene skupine ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP), zajedno s pripadajućom tehnikom. Uz američke i rumunjske vojnike, u tom su postroju sudjelovali i pripadnici hrvatskog kontingenta. Naime, sredinom srpnja put Poljske je otišao 12. HRVCON sa 69 pripadnika OS RH, uključujući i 7 žena. I oni su, kao i njihovi prethodnici, smješteni u bazi Bemowo Piskie, a sa stožernim osobljem doprinose i u NATO Zapovjedništvu multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Szczecinu. Zapovjednik 12. HRVCON-a eFPBG-POL je bojnik Ivo Koščević. Kamere koje su prenosile jučerašnju paradu u Varšavi nekoliko su se puta zaustavile na hrvatskim vojnicima, koji su proteklih dana zajedno sa svojim kolegama iz borbene skupine snimili i prigodnu video-čestitku povodom Dana poljskih Oružanih snaga.

Sojusznicy są z nami #WeAreNATO@BG_Poland_eFP x @MON_GOV_PL pic.twitter.com/RAAvK1zHMC

— Dowództwo Generalne (@DGeneralneRSZ) August 15, 2023

Hrvatski vojnici u postroju NATO saveznika (screenshot)

Photo: Ministerstwo Obrony Narodowej

Video: Dowództwo Generalne Rodzajów Sił Zbrojnych/Twitter, NATO eFP BG Poland/YouTube

Uoči konferencije predsjednika parlamenata država članica NATO Saveza u Vilniusu, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković susreo se s pripadnicima 3. hrvatskog kontingenta (HRVCON) koji sudjeluju u NATO aktivnosti “Ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi”. Na vojnom poligonu Pabradė nalazi se 180 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na čelu sa zapovjednikom, pukovnikom Samirom Mršićem. On je predsjedniku Sabora prezentirao stručne analize dosadašnjeg i budućeg angažmana Oružanih snaga Republike Hrvatske u borbenim skupinama na istoku Saveza.

Predsjednik Jandroković istaknuo je važnost i obvezu kontinuiranog aktivnog hrvatskog doprinosa kolektivnoj sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, u skladu s NATO-ovim konceptom odvraćanja i obrane, dodavši kako je to osobito bitno u aktualnim iznimno složenim geostrateškim okolnostima. Zahvalio je pripadnicima hrvatskog kontingenta na njihovom predanom angažmanu u Litvi od siječnja ove godine, rekavši kako zajedničkoj sigurnosti i obrambenoj suradnji unutar NATO-a time daju vrlo konkretnu dodanu vrijednost. Naglasio je da, štiteći sustav vrijednosti čijoj je obrani Savez posvećen, kontinuirano štite i interese Republike Hrvatske. Poželjevši im uspjeh u nastavku izvršavanja svih planiranih aktivnosti, predsjednik Sabora uputio je hrvatskim vojnicima čestitke u povodu Dana državnosti, kao i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, te ujedno Dana Hrvatske kopnene vojske.

I samo zapovjedništvo NATO borbene skupine čestitalo je u utorak, 30. svibnja, sretan Dan državnosti hrvatskim vojnicima koji se nalaze u Litvi.

Osim posjetu hrvatskim vojnicima na vojnom poligonu Pabradė, Jandroković je današnji dan proveo i na obilježavanju Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH te Dana Hrvatske kopnene vojske, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi. U prigodnom obraćanju predsjednik Sabora podsjetio je na hrvatski put od uspostave prvog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. godine do današnjeg međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kada je ona dio skupine od svega petnaest država koje su istovremeno članice Europske unije, schengenskog prostora, europodručja i NATO-a. Među njima je i Litva, koja je hrvatski put ka neovisnosti dobro razumjela i među prvima politički podržala, priznavši Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu već u srpnju 1991. godine. Takav zajednički političko-sigurnosni okvir dvjema državama omogućava nove iskorake u suradnji u brojnim aspektima.

Kako bi to pokazao i u praksi, Jandroković se u Vilnisu sastao i s predsjednicom litvanskog parlamenta Viktorijom Čmilyte-Nielsen. Oboje su se složili da je suradnja dviju zemalja sve intenzivnija, posebice u sektoru obrane, a Hrvatska i Litva imaju odličnu suradnju i u okviru Stalne strukturirane suradnje EU (PESCO). Jandroković je podsjetio da Hrvatska sudjeluje u Ojačanoj prednjoj prisutnosti NATO-a od njezine uspostave 2017. godine, u sklopu koje trenutno u Litvi ima prilično veliki kontingent koji broji 180 pripadnika OS RH. Jandroković i Čmilyte-Nielsen. dotakli su se i rata u Ukrajini, kojom prilikom su osudili rusku agresiju te ponovili potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Jandroković je istaknuo važnost nastavka snažne političke, financijske, humanitarne, tehničke, vojne i druge pomoći Ukrajini.

Photo: Hrvatski sabor, NATO enhanced Forward Presence BG Lithuania

Mjesec dana nakon što je 11. hrvatski kontingent preuzeo dužnost u NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti u Poljskoj, u bazi Bemowo Piskie danas su ih posjetili ministar obrane RH Mario Banožić i načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, (domaćin) ministar obrane i potpredsjednik Vlade Republike Poljske Mariusz Błaszczak, te otpravnik poslova Veleposlanstva SAD u Hrvatskoj Mark Fleming. Kada je početkom mjeseca Błaszczak (ponovno) bio u Hrvatskoj, najavljeno je da će Banožić krajem mjeseca posjetiti Poljsku i posebno hrvatske vojnike koji vježbaju na oko 100 kilometara od poljsko-ukrajinske granice. Današnji posjet spojen je, pak, s vježbom koju su pripadnici hrvatskih i američkih Oružanih snaga zajedno proveli na poligonu Bemowo Piskie. Glavne zvijezde ove vježbe bila su vozila Bradley s američke strane i sustav Panzerhaubitze 2000 iz sastava OS RH.

Potpredsjednik Vlade i ministar nacionalne obrane Republike Poljske Mariusz Blaszczak izrazio je zadovoljstvo što je imao prigodu sastati se sa svojim hrvatskim kolegom, istaknuvši kako je to dokaz solidarnost i jedinstva dviju zemalja u okviru NATO-a: „Drago mi je da su hrvatski vojnici na poljskom tlu te da surađuju s pripadnicima vojski Poljske, SAD-a, Rumunjske i Velike Britanije čime doprinose interoperabilnosti među saveznicama”. Posebno je naglasio važnost opremljenosti hrvatskog kontingenta sustavom Panzerhaubitze 2000:

„Zanimljivo je da hrvatski vojnici koriste topničko oružje. Ovdje je stacionirana topnička jedinica. Svi jako dobro znamo da rat u Ukrajini pokazuje koliko je topništvo važno na modernom bojištu. Zadaća NATO snaga je obrana i odvraćanje, te time pokazati da nije isplativo napadati zemlje Sjevernoatlantskog saveza. To je također dokaz da zemlje koje se nalaze u drugom dijelu Europe, kao u slučaju Hrvatske, pokazuju solidarnost prema zemljama na istočnom krilu NATO-a. Oni zajedno podržavaju te zemlje stvarajući saveznički obrambeni sustav”.

Admiral Hranj i ministar Banožić u “inspekciji” meričkih Bradleya (Photo: US Embassy Zgareb)

Ministar Banožić očekuje vidjeti vozila Bradley u OS RH već sljedeće godine, a obol u njihovoj modernizaciji trebale bi dati i hrvatske obrambene tvrtke: „Nabavom Bradleya Hrvatska vojska uvelike će pridonijeti ispunjavanju NATO ciljeva sposobnosti, a time i naporima odvraćanja i obrane te kolektivne obrane NATO-a”. Ispunjavanju NATO ciljeva sposobnosti trebala bi poslužiti i nabava dodatnih borbenih vozila Patria, i to njih čak 30, o čemu su započeli pregovori.

Tijekom bilateralnih razgovora dvojica ministara razgovarali su u obrambenoj suradnji i jačanju interoperabilnosti unutar NATO-saveza, kao i o daljnjoj potpori Ukrajini u obrani od ruske agresije.

„Razgovarali smo o našoj suradnji, o aktivnostima Poljske na Zapadnom Balkanu, jer je to i izraz naše zajedničke solidarnosti. Razgovarali smo i o suradnji unutar NATO-a i na forumu Europske unije. Pred nama je ovogodišnji summit NATO-a u Vilniusu. Ovo je vrlo važan događaj sa sigurnosne točke gledišta. Razgovarali smo iu kontekstu potpore koju naše zemlje pružaju Ukrajini koja se bori. Slažemo se da ovaj proces treba nastaviti. Za sigurnost Europe, ali i slobodnog svijeta, važno je da se Rusko carstvo ne rodi ponovno”,

naglasio je poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak.

Upravo će Poljska odigrati veliku ulogu u budućem hrvatskom prebacivanju helikoptera Mi-8 u Ukrajinu, što je samo dio obaveza koje je Poljska preuzela u ovom velikom ratu na istoku Europe. Upravo na tome je svom poljskom kolegi zahvalio te čestitao i Mario Banožić, dodavši:

„Hrvatska, kao članica NATO-a pokazala je prilagodljivost u ovim izazovnim trenucima u kojima se našla cijela Europa. Hrvatska Vlada je Ukrajini od samih početaka pružala pomoć i to će činiti dok god to Ukrajini bude potrebno u skladu sa svojim mogućnostima”.

*Photo: US Embassy Zagreb i Ministerstwo Obrony Narodowej/Leszek Chemperek

Pripadnici 11. HRVCON-a ovoga su tjedna preuzeli dužnost u NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) u Poljskoj. Mala svečanost održana je u utorak, 24. siječnja, u vojnoj bazi Bemowo Piskie, dobro poznatoj svim prethodnicima 11. HRVCON-a. Međunarodnu borbenu skupinu, osim Hrvatske, čine SAD (3rd Battalion, 8th Cavalry Regiment (3-8 CAV), 3rd Armored Brigade Combat Team, 1st Cavalry Division (3-1 ABCT), 1st Infantry Division (1 ID)), Velika Britanija (The Royal Lancers, Prince of Wales Troop) i Rumunjska (Sky Guardians). Svaka pojedinačna nacija različitim sredstvima i borbenim elementima doprinosi jačanju ukupne borbene sposobnosti skupine. Tako Oružane snage RH po prvi puta ikada, u ovoj borbenoj skupini sudjeluju s bitnicom samohodnih PzH 2000, koje su već pri samom svom iskrcavanju bile prilično zapažene među saveznicima.

„U našem arsenalu imamo rumunjske sposobnosti protuzračne obrane s bitnicama protuzračne obrane, UK daje naš izviđački element koji kontrolira našu neizravnu paljbu ili topništvo koje imamo, i od američke topničke satnije i od hrvatskog topništva. To nam daje puno sposobnosti, puno ubojitosti…”, naglasio je izvršni časnik poljske borbene skupine Eric Yost. „Glavna zadaća za rumunjsku postrojbu je pružanje protuzračne obrane za poljsku eFP borbenu skupinu. Ovdje imamo suradnju manevarskih snaga, poput tenkova i pješačkih postrojbi, a naša je zadaća sve te snage zaštiti od prijetnji iz zraka”, rekao je bojnik Florian Ion, zapovjednik rumunjske postrojbe „Sky Guardians”:  „Zajedničke vježbe i obuka, razumijevanje načina na koji oklop, pješaštvo, topništvo i izviđački elementi rade zajedno, to je interoperabilnost. Kohezija i sinkronizacija između raznih snaga vrlo nam je važna”.

Utjecaj širih svjetskih događaja na europskom ratištu imao je značajan utjecaj te učinak i među savezničkim nacijama, pojačavajući važnost eFP borbene grupe Poljska. „Svaka nacija koja je danas ovdje predstavljena poslala je svoje najbolje, svoje prve timove… Ovo je doista najbolji tim predstavljen iz više zemalja koje su ovdje predane obrani jedna druge, NATO saveza i regije”, zaključio je Yost.

11. HRVCON u Poljskoj broji 73 pripadnika OS RH, uključujući 9 žena, a na čelu mu je kao zapovjednik bojnik Ivan Kamber.

Photo: eFP BG Poland i 15.GZB