Nakon što je u nedjelju, 12. srpnja, na Champs-Élyséesu održana generalna proba vojnog mimohoda povodom francuske proslave La fête nationale, postrojbu specijalne policije ATJ Lučko iz sastava MUP-a RH u ponedjeljak, 13. srpnja, obišao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Plenković u Parizu boravi dva dana, gdje je ponedjeljak prošao posjetom “specijalcima” i sudjelovanjem na sastanku Koalicije voljnih, dok je utorak rezerviran za praćenje vojnog mimohoda na kojoj će sudjelovati i 22 pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.

Specijalci iz Lučkog rekli su premijeru Plenkoviću da je pripremni tjedan prošao “sjajno”, te su uvjereni da će kvalitetno predstaviti Hrvatsku.

“Meni je posebno drago da će pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, koji su zajedno s pripadnicima iz Rakitja bili dio hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu, sutra defilirati po Champs-Élyséesu za francuski Nacionalni dan”,

istaknuo je Plenković, dodavši:

“Sutra ćemo vas s ponosom gledati među pripadnicima više od 30 oružanih snaga koji će zajedno s francuskim postrojbama imati prigodu sudjelovati u tradicionalnom defileu, 10. u mandatu predsjednika Macrona, kojim na neki način zaokružuje svoj projekt jačanja europskih obrambenih sposobnosti i strateške autonomije Europe u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima diljem svijeta.”

Upravo bi zbog toga, upozorio je, izostanak Hrvatske s francuskog mimohoda zasigurno bio velika pogreška:

“Vlada je tu da sprečava pogreške, a vi ste tu da dostojno predstavljate Hrvatsku, kao što to činite svakodnevno u svim vašim zadaćama štiteći zakon i red i dajući ogroman doprinos sigurnosti cijele zemlje“,

poručio je premijer Plenković, ujedno prenijevši pozdrave potpredsjednika Vlade Božinovića, Medveda i Anušića.

Na mimohodu koji se ovoga puta zove “Strateško buđenje Europe” pripadnici ATJ Lučko trebali bi biti drugi u postroju – odmah iza domaćina Francuza. Mimohod ide svojom uobičajenom rutom od Slavoluka pobjede prema Place de la Concorde, što je dionica duga nešto više od 1,9 kilometara. Ovogodišnje izdanje uključuje gotovo 8500 sudionika, prema francuskom Ministarstvu oružanih snaga, uz otprilike 300 vozila i 193 konja Republikanske garde. Prelet je također značajno porastao – sa 65 zrakoplova i 29 helikoptera prošle godine na 98 zrakoplova i 32 helikoptera ove godine. Mimohod će otvoriti dva borbena zrakoplova Mirage 2000 kojima upravljaju zajedničke francuske i ukrajinske posade, a jedan zrakoplov je obojen u plavo-žutu boju ukrajinske zastave. Mimohod će dodatno obilježiti 400. obljetnicu francuske Mornarice, a svake se godine završava izvedbom “Ode radosti”, službene himne Europske unije. Ovo će biti deseti i posljednji mimohod parada predsjednika Emmanuela Macrona povodom Dana Bastilje prije isteka njegovog predsjedničkog mandata.

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Projekt FCAS, tj. naprednog europskog borbenog zrakoplova šeste generacije, kojeg je 2017. započelo nekoliko europskih država očito je u velikom problemima, ako ne i pred potpunom propašću.  Njemački kancelar Friedrich Merz prvi je put izrazio sumnje u zajednički njemačko-francusko-španjolski projekt borbenog zrakoplova FCAS:  “Želim da se ovo pitanje sada razjasni: Hoćemo li nam zapravo i dalje trebati borbeni zrakoplov s posadom za 20 godina?”, upitao se Merz u jednom podcastu, prenosi DW. Zahtjevi Francuske i Njemačke za borbeni zrakoplov sljedeće generacije, jezgru FCAS-a, vrlo su različiti. „Da budem sasvim precizan“, nastavio je Merz: “Francuzima je potreban zrakoplov sposoban za nošenje nuklearnog oružja i nosač zrakoplova u sljedećoj generaciji borbenih zrakoplova. Nama u njemačkom Bundeswehru to trenutno nije potrebno.“ Zahtjevi francuske obrambene tvrtke Dassault da preuzme jasno vodstvo u konzorciju s Airbusom ugrozili su projekt FCAS vrijedan 100 milijardi eura.

FCAS je kratica za “Future Combat Air System” (Budući borbeni zračni sustav). Ako se realizira, ovaj zračni borbeni sustav bio bi najveći i najskuplji europski obrambeni projekt . Ukupni troškovi procjenjuju se na stotine milijardi eura. Zračni borbeni sustav dizajniran je za djelovanje u kombinaciji s nenaoružanim i naoružanim dronovima te je stoga više od pukog borbenog zrakoplova. Prema planovima, trebao bi biti napredniji čak i od američkog F-35. Osim napredne nevidljivosti, trebao bi koristiti umjetnu inteligenciju i letjeti u koordinaciji s rojevima dronova. Plan je bio da od 2040. godine nadalje zamijeni Eurofighter koji trenutno koriste njemačke oružane snage, kao i francuski Rafale, što je u trenutnoj fazi ponovnog uspona ovog francuskog lovca prilično nevjerojatno.

Dva sustava i dva zrakoplova?

Njemačka trenutno sve ozbiljnije razmatra alternativne opcije za razvoj borbenog zrakoplova nove generacije, nakon što su se problemi u zajedničkom francusko-njemačkom projektu FCAS (Future Combat Air System) dodatno produbili. Sporovi između ključnih industrijskih partnera, Airbusa i Dassault Aviationa, doveli su projekt, vrijedan oko 100 milijardi eura, na rub propasti. Dassault inzistira na vodećoj ulozi u projektu, što izaziva nezadovoljstvo u Njemačkoj. Posebno je negativno odjeknula izjava čelnika Dassaulta Érica Trappiera da Njemačka, po njegovu mišljenju, nema ni kapacitete za gradnju borbenih zrakoplova. Lovac FCAS izvorno je bio namijenjen ispunjavanju zahtjeva i njemačke i francuske vojske. Međutim, Francuska želi “praktički prilagoditi zrakoplov specifikacijama koje su potrebne Francuskoj“, prema njemačkom kancelaru Merzu. To, međutim, ne odgovara njemačkim zahtjevima. “I zato ovo nije politički spor; imamo pravi problem s profilom zahtjeva. Ako to ne možemo riješiti, ne možemo održati projekt.”

Konačna odluka vlada Njemačke, Francuske i Španjolske, koja je nekoliko puta odgađana, očekuje se do kraja veljače. Razmatra se alternativa da zemlje razviju zajednički sustav zračne borbe, ali izgrade dva odvojena borbena zrakoplova.

Ako Njemačka zaključi da joj je potreban vlastiti borbeni zrakoplov, “tada ćemo pogledati tko će ga graditi zajedno s nama“, rekao je Merz, dodavši: “Postoje i druge zemlje koje su zainteresirane za razgovor s nama“. Potencijalni partneri za Airbus, čija se obrambena divizija smatra dijelom Njemačke, uključuju britansko-talijanski projekt GCAP ili švedsku tvrtku SAAB. P

Macron je „posvećen uspjehu FCAS-a”

U prvoj reakciji, francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će ostati “predan uspjehu FCAS-a“. “S obzirom na strateške izazove s kojima se suočava naša Europa, bilo bi neshvatljivo da se industrijske razlike ne bi mogle prevladati“, izjavio je Macron na marginama posjeta Indiji. Još u utorak je za Süddeutsche Zeitung izjavio: „FCAS je mlažnjak budućnosti. Trebamo takav zrakoplov.(…) Vjerujem da se stvari moraju kretati naprijed“. Međutim, Macron je iznimno zadovoljan kako napreduje proizvodnja i prodaja francuskih borbenih aviona Dasault Rafale. On je upravo ovih dana u Indiji, na marginama AI Impact Summita, najavio novu eru u francusko-indijskoj obrambenoj suradnji. Dok Indija naručuje još 114 novih Rafalea, Macron najavljuje njihovu proizvodnju u kooperaciji s Indijom: “Vrlo jasno, rekao bih da smo iznimno predani tome da imamo maksimalan broj indijskih komponenti i proizvodimo maksimalan broj kritičnih uređaja u Indiji,” rekao je Macron, dok se indijski premijer Modu zadovoljno smješkao.

U ovakvim okolnostimateško da će se Francuska odreći daljnjeg razvoja Rafalea u korist nekakvog zajedničkog europskog borbenog aviona. S druge strane, ocjena je promatrača i vojnih analitičara da bi propast europskog FCAS-a bila bi ozbiljan udarac europskoj obrambenoj suradnji, osobito u trenutku kada Europa nastoji ojačati stratešku autonomiju i smanjiti ovisnost o SAD-u.

Današnji dan (ponedjeljak, 8. prosinca) bio je glavni i najsadržajniji u dvodnevnom programu posjeta premijera Andreja Plenkovića i hrvatske delegacije Francuskoj. Danas se ponajviše govorilo o obrani – kako na Hrvatsko-francuskom Gospodarskom forumu, održanom u ranim poslijepodnevnim satima, tako i kasno popodne, kada je pred premijerom Plenkovićem i predsjednikom Macronom ministar obrane Ivan Anušić potpisao dva važna obrambena ugovora. Gospodarski forum organizirala je francuska organizacija poslodavaca MEDEF International, dok su Hrvatsku predstavljale kompanije koje ili već imaju suradnju s francuskim tvrtkama, ili će je imati u bliskoj budućnosti. Tako su se među njih 30-ak našle i kompanije Končar, Infobip, Rimac Technology, Ericsson Nikola Tesla, Span, ELKA, Đuro Đaković, DOK-ING, ORQA, HS Produkt, HEP, Prvo plinarsko društvo, Luka Rijeka, Croatia Airlines, Adris Grupa, Fortenova i Podravka.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da je ovo do sada najjača gospodarska delegacija u Francusku, i po broju i po sastavu, dok istovremeno „odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnji nikada nije bilo veći“. Potencijal za jačanje suradnje obje su strane prepoznale u IT sektoru, energetici, prehrambenoj te obrambenoj industriji. Među ostalim, prilika se otvara i s netom kupljenim samohodnim haubicama CAESAR, najavio je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe:

„U području obrambene industrije razvijamo suradnju s francusko-njemačkom grupacijom KNDS, s ciljem dugoročnog uključivanja Đuro Đaković Grupe u buduće aktivnosti održavanja novih borbenih sustava Hrvatske vojske – tenkova Leopard 2A8 i samohodnih haubica CAESAR“.

Ivan Anušić, član državne delegacije i ministar obrane RH, za nabavu samohodnih haubica CAESAR potpisao je danas ne jedan, nego dva ugovora. Najprije je uoči zajedničke press-konferencije premijera Plenkovića i predsjednika Macrona zajedno sa svojom francuskom kolegicom Catherine Vautrin potpisao ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2 6*6, uključujući s njima direktno povezane sustave, podsustave, opremu, softver i usluge. Kako je poslije Anušić rekao za Dnevnik Nove TV,

„Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle“.

Anušićeve riječi na društvenim je mrežama potvrdila i francuska ministrica Catherine Vautrin:

„Danas su u prisutnosti Ivana Anušića, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske, potpisani ugovori o nabavi 18 haubica CAESAR i potpornog sustava SCORPION. Ova suradnja jača naše veze, podržava našu industrijsku i tehnološku obrambenu bazu te izravno doprinosi sigurnosti kontinenta. Europa se naoružava: utrostručenje proizvodnje CAESAR-a između 2022. i 2026. omogućuje našim partnerima da ih nabave u skladu s europskom uredbom SAFE“.

Drugi ugovor vezan uz haubice CAESAR Anušić je potpisao s izvršnim direktorom kompanije KNDS Jean-Paulom Alaryjem (za razliku od pokraj njih prisutnog generalnog direktora Nicolasa Milliona, kojeg se kao potpisnika spominjalo u svim objava Vlade i MORH-a) i odnosi se na tzv. „dodatni paket“ koji uključuje sredstva za motrenje i akviziciju ciljeva, sustav upravljanja vatrom te 90-ak vozila veze (oklopna, teretno-terenska vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva i druga terenska motorna vozila) te drugu opremu. Iz objave KNDS-a na društvenim mrežama može se saznati da dodatni paket uključuje i oklopna vozila Serval – njih ukupno 15 komada. „Za KNDS ovo je važan trenutak: partnerstvo koje jača i dodatni doprinos europskoj obrani koja se gradi na konkretnim izborima“, objavio je KNDS na društvenim mrežama. Ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2, osnovnog i dodatnog paketa, ukupno je vrijedan 328.089.223 eura, dobrim dijelom će se platiti putem europskog zajma SAFE, a isporuka je predviđena do 2030. godine.

Treći dokument također su potpisali ministri obrane – Ivan Anušić i Catherine Vautrin, a radi se o „Pismu namjere o dodatnom opremanju 12 aviona Rafale sa standarda Rafale F3-R na dodatne sposobnosti standarda Rafale F4“. Kako je priopćio MORH, nadogradnja će unaprijediti vatrenu moć, poboljšati senzore za prikupljanje i obradu podataka te povećati razinu samozaštite i preživljavanja aviona Rafale u uvjetima suvremenog zračnog ratovanja. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo uspješnom realizacijom kupovine 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale i poručio:

„Nova namjera da se Rafalei dodatno opreme i dižu na razinu najsuvremenijih aviona koje koristi Francusko ratno zrakoplovstvo bit će dodatni korak u jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske i zahvaljujući njima Hrvatska ima najjače ratno zrakoplovstvo između Njemačke i Grčke, kada je riječ o našem dijelu Europe“.

Pritom je Plenković očito zaboravio i da je u svibnju 2021., nakon Vladine odluke o kupovini francuskih borbenih aviona, tvrdio da je Hrvatska kupila najmodernije avione, ne starije od 10 godina. U međuvremenu se pokazalo da su pojedini hrvatski Rafalei stariji od 15 godina, ali i da ćemo, eto, imati najmodernije lovce u obje verzije.

Iako su u ožujku ove godine francuski mediji izvještavali da se Hrvatska zanima za protuzračni sustav SAMP/T, on danas nije bio na dnevnome redu. Anušić je nakon današnjih potpisivanja najavio da se na kupovini protuzračnih sustava srednjeg dometa aktivno radi, te da trenutno OS RH procjenjuju neke ponude.

„Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje koristi“,

rekao je Anušić za Novu TV. Ujedno je najavio da će sljedeće, 2026. godine, biti donesena konkretna odluka i o nabavi korveta za HRM.

Aktualne vojne nabave komentirao je i predsjednik RH te vrhovni  zapovjednik OS RH Zoran Milanović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Nove Gradiške povodom Dana Grada.

„Čeka nas serija ugovora o kupovini i modernizaciji oružja koje će, kada ga kupimo i platimo, biti naše. Vrhovni sam zapovjednik i ne mogu biti ni protiv jedne transakcije koja će na kraju rezultirati većim imanjem Hrvatske vojske. Sve što Hrvatska vojska dobije više, a što trenutno nema, to je dobro. Cijena i faktori koji se u to upliću su druga stvar“,

rekao je Milanović u Novoj Gradišci komentirajući posjet premijera i hrvatske delegacije Francuskoj, no ujedno je i dodao:

„Međutim, sva ta oprema, čija kupovina će biti danas potpisana, doći će u Hrvatsku i stajati na raspolaganju i u funkciji obrane zemlje za jedno pet godina, neće prije. U pet godina završe dva svjetska rata. To je tako zato što se Hrvatska ne može izboriti za bolje i nitko ne može jer nitko nije u stanju proizvesti tu količinu za tu cijenu i to je naša stvarnost“.

*Photo: A.Plenković/X, KNDS/X, HGK, Ured predsjednika/T.Bušljeta

Kako Berlin neizbježno želi postati dominantna vojna sila EU-a, njegove milijarde mogle bi ili izgraditi ili zamagliti Macronovu viziju europske obrane. Tako se i stoljetna francuska noćna mora – ona o rastućoj njemačkoj vojnoj moći, kako tvrdi portal „Politico“ – ponovno pojavljuje u novom obliku. Strahovi od invazije preko Rajne iz 19. i 20. stoljeća odavno su izbrisani francusko-njemačkim partnerstvom unutar europskih i atlantskih saveza. Štoviše, trenutni planovi Berlina da udvostruči obrambene troškove u Francuskoj su pozdravljeni kao bedem protiv ruske agresije i američkog povlačenja, naglašava Politico.

Kancelar Merz i ministar obrane Pistorius

Ipak, prema anonimnim vladinim dužnosnicima, francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je “opsjednut” ogromnom fiskalnom slobodom koju Njemačka posjeduje za ponovno naoružavanje u sljedećih pet godina, posebno u usporedbi s Francuskom koja ima financijskih problema. Boji se, navodno, invazije, ali ne francuskog teritorija, već vodeće pozicije svoje zemlje kao najučinkovitije vojno-diplomatske sile EU. Također ga brine hoće li se Njemačka milijarde iskoristiti za izgradnju ili će zamagliti njegovu viziju strateški autonomne europske obrambene industrije. Teoretski, obje zemlje su obvezane novim obećanjem članica NATO-a da će do 2035. potrošiti 3,5 posto BDP-a na obranu. No, dok Njemačka ima vjerodostojan plan za postizanje tog cilja do 2029., osim ogromnih potpora iz obrambenog fonda EU-a koje možda nikada neće vidjeti, Francuska nema vidljiv način da ispuni svoju obvezu prema NATO-u i smanji svoj proračunski deficit na 3 posto BDP-a u četiri godine. S obzirom na razliku između BDP-a i broja stanovnika, ovogodišnji obrambeni proračuni Njemačke i Francuske otprilike su usporedivi – 86 milijardi eura u Njemačkoj i 62 milijarde eura u Francuskoj. Međutim, Njemačka očekuje da će do 2029. trošiti 150 milijardi eura godišnje; dok će Francuska – čak i sa svojim novoproširenim obrambenim planovima – trošiti u najboljem slučaju 80 milijardi eura.

Porast francuskog obrambenog proračuna

Ipak, neki visoki francuski dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti odbacili su strahove da će nova njemačka vojna moć, a donekle i poljska – narušiti utjecaj Pariza u Bruxellesu. Tvrde da francuski “poseban” status unutar EU također proizlazi iz njezina globalnog vojnog dosega, stalnog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a i njezinog nuklearnog odvraćanja. Francuski vojni zapovjednici koji su tražili da ostanu anonimni također su odbacili sposobnost Bundeswehra da postane učinkovita snaga nakon osam desetljeća povijesne averzije prema svemu što je vojno. Rekli su da su troškovi za sustizanje obrambene moći dobrodošli i važni, ali da će proći mnogo godina prije nego što njemačka vojska i zrakoplovstvo mogu parirati francuskim. Međutim, nastavlja Politico, neposredniji problem je smjer kretanja. Hoće li njemačko vojno jačanje pomoći u stvaranju strateški autonomnije europske obrambene industrije, stvaranju europskih radnih mjesta i jačanju europske ekonomske moći? Ili će ulagati u gotovu američku vojnu opremu i pogodovati industrijskim savezima s američkim obrambenim divovima?

Njemački kancelar Friedrich Merz ponekad se slaže s Macronom po tom pitanju, rekavši da porast obrambenih izdataka njegove zemlje mora imati europski „okvir“ i promicati „europski strateški suverenitet“. U drugim prilikama govorio je o „koalicijskom ugovoru“ unutar NATO-a i važnosti transatlantskog partnerstva. U svakom slučaju, sama veličina berlinske potrošnje u nadolazećim godinama neizbježno će učiniti njegovu obrambenu industriju ključnim igračem u europskim vojnim inovacijama i nabavi. A u prošlosti je velik dio njemačke industrije radije tražio partnerstva sa SAD-om ili se obraćao njemačkim start-upovima nego surađivao s etabliranim igračima u Francuskoj ili drugim zemljama EU-a.

Macron smatra da je sada vrijeme da se Europa okrene francuskim borbenim avionima

Držeći se ovog starog obrasca, Pariz je bio razočaran nedavnom odlukom Rheinmetalla da sklopi sporazum s američkom tvrtkom Anduril o proizvodnji dronova i projektila. No, iako je možda prekasno da se Njemačka odvikne od američkih borbenih zrakoplova, istina je da nikada ne može postojati čvrsta europska vojno-industrijska baza osim ako se zemlje EU-a ne udruže kako bi razvile oružje budućnosti. Stoga je ključno da Berlin i Pariz odmah uspostave obrazac za nadolazeće godine procvata i udvostruče svoju političku predanost francusko-njemačkoj suradnji u obrambenim inovacijama, obuci i nabavi. Prozor prilika je uzak  i nakon toga će biti prostora samo za provedbu već donesenih odluka, ocjenjuje „Politico“.

Većinsko mišljenje u Parizu je da će njemačko naoružavanje pokrenuti ova pitanja „industrijske ravnoteže“ mnogo prije nego što pokrene pitanja „političke ravnoteže“ unutar EU. Ali Merz također razumije da bi, osim ako nije ugrađena u europski konsenzus, njemačka vojna moć mogla postati politički problem i to ne samo za Francuze.

Unatoč tome, Francuska će s nestrpljenjem gledati na desetljeće koje je pred njom, budući da će Njemačka zadržati svoj status europske industrijske sile, a ujedno će postati – samo svojom veličinom – dominantna vojna sila unutar EU. Neugodna istina za Francusku jest da je, kada je riječ o stvaranju europske obrambene industrije, pa čak i potencijalnom brzom povećanju francuskih vojnih kapaciteta, strateška autonomija sada u rukama Njemačke, zaključuje Politico.

Francuska planira više nego udvostručiti broj rezervista u okviru šireg jačanja svojih vojnih kapaciteta. Mnogi se boje ruske agresije, objavio je prošli tjedan portal Deutshe Welle (DW) u tekstu pod naslovom „Jačanje europskih vojski počinje obukom pričuve”.

Više od dva desetljeća nakon što je Francuska ukinula obvezno služenje vojnog roka, desetine tisuća Francuza se sada prijavljuju u pričuvne jedinice. Broj operativnih pričuvnika naglo je porastao u posljednjih deset godina — s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila Kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između Mornarice i Zrakoplovstva.

Francuska Vlada, a o tome je pisao i portal Obris.org, želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 pričuvnika, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika, kao i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu s planovima predsjednika Emmanuela Macrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde eura u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017., kada je stupio na dužnost. U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije  kao i sumnja u to da Sjedinjene Američke Države s predsjednikom Donaldom Trumpom neće stati u obranu Europe. „Nikada naša sloboda nije bila toliko ugrožena“, rekao je Macron gostujući na televiziji prošlog mjeseca. „Moramo ubrzati napore za formiranje rezerve. Moramo pružiti mladima novi okvir za služenje.”

Umirovljeni francuski viceadmiral Patrick Chevallereau smatra da je Macronov potez „dobar korak” , iako upozorava da predviđeni vladin proračun tek mora biti potvrđen u francuskom parlamentu. „Ne treba nam samo više ljudi, potrebni su nam i specijalizirani kadrovi u ključnim sektorima kao što su dronovi i informacijske tehnologije“.

Novi pričuvnici se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pješačka pukovnija u Versaillesu, smješten u prostranoj vojnoj bazi na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca, navodi DW.

„Neki žele otkriti vojni svijet i vidjeti žele li mu se pridružiti s punim radnim vremenom. Neki dolaze zbog izazova prilagođavanja drugom svijetu, ili zato što je kasno da se pridruže aktivnoj vojsci“, rekla je poručnica Amelie, koja je vodila posljednju obuku. Kao i drugi u 24. pješačkoj pukovnniji, Amelie je i sama pričuvnica, a u civilnom životu radi kao carinska službenica. Sada provodi ljeto nadgledajući intenzivnu dvotjednu obuku i uvod u vojni život. Pričuvnici su starosti između 17 i 57 godina, bude se u 6 ujutro i često odlaze na spavanje u ponoć. „Uče kako sigurno nositi i koristiti oružje, stupati zajedno, koristiti kompas i komunikacijsku opremu“, rekla je Amelie o polaznicima, nabrajajući neke od zahtjeva na početnoj obuci. „Radimo na svim borbenim tehnikama koje vojna postrojba koristi.” Na obuci se koristi i bojevo streljivo. „Obuka je zaista rigorozna“, kaže Constance dodajući da poznaje i druge studente Sorbonne koji su prošli kroz isto. „Nemamo iste godine, iste poslove, ista znanja, ali učimo kako raditi zajedno.” Kao i Constance, 23-godišnji inženjer Gabriel prijavio se u pričuvni sastav jer je zabrinut za budućnost svoje zemlje. „Kao vojnik, neću komentirati političku ili ideološku komponentu“, kaže on, ponavljajući stav drugih pričuvnika koji su odbili otvoreno govoriti o ruskoj prijetnji: „Ali rat je na granici Europe, i to je signal da se moramo angažirati.“

Više europskih zemalja se angažira

Napori da se pojača vojna snaga ulažu se i drugdje u Europi, dok se pokušava odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Prema izvještaju koji su nedavno objavili think-tank Bruegel i njemački Institut Kiel, Europi bi moglo biti biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.

Litva, Švedska i Latvija su ponovno uvele obvezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Njemačka također vodi kampanju za pričuvni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar obrane Boris Pistorius upozorava da bi obvezni vojni rok mogao biti ponovno uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI provedeno ranije ove godine pokazalo je da 86 % Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata. „Mislim da ljudi razumiju da možda moraju zaštititi ono što im je drago“, kaže viceadmiral Chevallereau. „Jačanje pričuve može biti način da se ojača veza između mlade generacije i vojske.“

Francuska će povećati obrambene izdatke na 64 milijarde eura u 2027., objavio je u nedjelju, uoči francuskog nacionalnog praznika, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ne rekavši odakle će doći novac „Da  biste bili slobodni u ovom svijetu, moraju te se bojati, da bi te se bojali, morate biti moćni“, rekao je Macron pred visokim vojnim dužnosnicima uoči tradicionalne vojne parade u Parizu.  “Iako smo planirali udvostručiti obrambeni proračun do 2030., udvostručit ćemo ga do 2027. Za obranu će 2027. biti izdvojeno 64 milijarde eura, što je dvostruko više nego 2017. To je novi, povijesni i proporcionalni napor“, dodao je Macron.

Macronov govor o oružanim snagama – što je francuska tradicija uoči vojne parade povodom Dana Bastille 14. srpnja – dolazi neposredno nakon prošlomjesečnog summita NATO-a, gdje su se saveznici obvezali povećati temeljnu obrambenu potrošnju na 3,5 posto BDP-a do 2035. Europske zemlje članice NATO-a žele odvratiti ekspanzionističku Rusiju dok se istovremeno pripremaju za smanjeno američko vojno sudjelovanje na kontinentu, smatra ugledni Politico. Francuski predsjednik prvi je put u siječnju nagovijestio da će Francuska morati povećati vojnu potrošnju za više od 3 milijarde eura već predviđenih za 2026. i 2027. u sedmogodišnjem neobvezujućem zakonu o vojnom planiranju.

Kako bi pripremio javnost za povećanje potrošnje u kontekstu napregnutih javnih financija zemlje, Macron je u petak zatražio od načelnika obrambenog stožera, generala Thierryja Burkharda, da otkrije prijetnje s kojima se Francuska suočava – uglavnom prijetnje potiču od Rusije.

Novi novac neće se posuđivati, već će se generirati kroz “veću aktivnost i veću proizvodnju“, rekao je Macron u nedjelju, dodajući da će premijer François Bayrou iznijeti detalje kada u utorak predstavi glavne stavke francuskog proračuna za 2026. godinu. Dok se očekuje da će Bayrou iznijeti ukupno smanjenje potrošnje od 40 milijardi eura, francuski obrambeni proračun povećat će se za 3,5 milijardi eura u 2026. i 3 milijarde eura u 2027., rekao je Macron u svom obraćanju. Ažurirani zakon o vojnom planiranju bit će predstavljen na jesen, a ciljevi uključuju povećanje zaliha dronova i streljiva, protuzračnu obranu; i elektroničko ratovanje. Govor francuskog predsjednika održan je uoči ažuriranja Nacionalnog strateškog pregleda zemlje, koji će biti objavljen kasnije ovog tjedna. Očekuje se da će reći da će budućnost kontinenta biti određena “kontinuiranom, trajnom ruskom prijetnjom na europskim granicama“.

Uoči ove najave, načelnik francuskog Glavnog stožera obrane Thierry Burkhard opisao je Rusiju kao trajnu prijetnju, prenosi  Politico. On je naglasio da ruske podmornice “redovito ulaze u sjeverni Atlantik, a zatim se ponekad spuštaju u Sredozemno more” kako bi “nadgledale područja koja su važna za Francusku“. Osim Rusije, Burkhard je također istaknuo da napetosti u drugim dijelovima svijeta – uključujući Bliski istok – doprinose ionako zahtjevnoj situaciji za francuske trupe. Naglasio je da su “neobuzdana upotreba sile” i “navikavanje na nasilje” postali definirajući elementi globalnog krajolika. Iako je izbjegavao izravan poziv na povećanje vojnih izdataka, Burkhard je rekao da pronalaženje najboljeg načina za suočavanje s tim izazovima “vjerojatno ima svoju cijenu”.

Danas  rano poslije podne završio je tzv. sastanak o miru i sigurnosti u Ukrajini, kojeg je sazvao francuski predsjednik Emmnuel Macron, pozvavši 30-ak svjetskih čelnika, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Sastanku je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je nešto ranije u 4 oka razgovarao s francuskim domaćinom i britanskim premijerom Keirom Starmerom kao supredsjedateljem ovog summita. „Europa se zna braniti. Moramo to dokazati,“ objavio je Zelenski na društvenim mrežama nakon susreta s Macronom i Starmerom.

Po okončanju sastanka o miru i sigurnosti (ili „koalicije voljnih“), čije trajanje  je bilo ograničeno na otprilike 3 sata,  predsjednik Macron i premijer  Starmer  održali su press-konferenciju na  kojoj su iznijeli glavne teze o kojima se raspravljalo.

“Mi smo zaista na prijelomnoj točki. Pregovori su započeli i dobrodošli su. Naš cilj je jasan: to je uspostaviti mir i staviti Ukrajinu u najbolju poziciju za pregovore, te osigurati da dogovoreni mir bude čvrst i trajan za sve Europljane. Trideset i jedna država okupila se uz glavnog tajnika NATO-a i europske institucije, koje čine ovu koaliciju djelovanja za čvrst i trajan mir,”

naglasio je Macron. Također je najavio da će on i britanski premijer Starmer “zajednički voditi i koordinirati” napore koalicije saveznika za Ukrajinu:

“Želimo poslati jasnu poruku: nastavit ćemo podržavati ukrajinski narod i vojsku. Nužno je izbjeći ono što je ruski plan: pretvarati se da otvara pregovore kako bi se obeshrabrio protivnik i pojačali ruski napadi,”

naglasio je Macron.

Od konkretnijih stvari, saveznici su se danas uspjeli usuglasiti oko nekoliko točaka. Prvo – “odlučeno je ubrzati isplatu zajmova o kojima je odlučeno na G7 kako bi se Ukrajini omogućilo još brže financiranje kupnje topničkih granata”, navodi francuski Le Monde. Drugo – što se Europe tiče, nema ukidanja sankcija Rusiji dok se jasno i nedvojbeno  ne uspostavi mir. “Zadržat ćemo ekonomski pritisak, posebno na flotu u sjeni, i na određene industrijske kapacitete”, rekao je Macron, dok Starmer smata da je upravo sada “vrijeme za pojačavanje sankcija Rusiji”. Treće – ministri vanjskih poslova “koalicije voljnih” trebaju u roku od 3 tjedna predložiti načine kako bi se prekid vatre mogao nadzirati. Četvrto – Francuska i Britanija će u sljedećih nekoliko dana u Ukrajinu poslati vojno izaslanstvo koje bi trebalo “vrlo blisko surađivati s ukrajinskim partnerima”. Iako nije sasvim sigurno koji će biti njihovi zadaća, moguće je da će se francusko-britanski tim fokusirati na skeniranje stanja i konfiguriranje budućih snaga (u vidu broja ljudi  i njihove opreme) voljnih doći u Ukrajinu nadzirati provedbu nekog trajnijeg primirja, ali po nekim navodima i na jačanje ukrajinskih Oružanih snaga.

Tu se vidi i najveća promjena – više se ne govori o “mirovnim snagama”, nego o “snagama za sigurnost”. Macron je naglasio da su snage za sigurnost još  uvijek u fazi planiranja, iako je već sasvim izgledno da one neće biti raspoređene na liniji dodira, već u “strateška područja”. “Razgovarat ćemo s našim vojnim čelnicima kako bismo odredili lokacije i broj snaga koje treba rasporediti“, rekao je Macron, priznavši da danas nisu svi sudionici sastanka izrazili želju uključiti se u ove sigurnosne snage.

Među tim zemljama je i Hrvatska, koja je i prije par godina odbila sudjelovati u europskoj misiji za obuku ukrajinskih vojnika EUMAM, dok je o sudjelovanju u NATO aktivnosti NSATU Hrvatski sabor proveo raspravu, ali nikada nije o tome glasao. Glavnu ulogu u hrvatskom držanju “sa strane” igrao je predsjednik Zoran Milanović  koji je i danas na svom Facebook profile ponovio svoj stav izrečen jučer u Podgorici:

“Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno. Na tome sam vodio kampanju i to je moj dug vjere prema onima koji su mi dali povjerenje. Ali, vidim da tako razmišljaju i neki od ključnih ministara u Plenkovićevoj vladi. Nemojmo sami sebe dovoditi u poziciju samosluđivanja. Neće Hrvatska vojska ići u misiju, a jedan od razloga je taj što se ta misija neće nikada dogoditi, s Hrvatskom ili bez nje, jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija. Dakle, kada je u pitanju hrvatsko sudjelovanje u misiji – mi u tome nećemo sudjelovati. Ako Vlada i dalje smatra da treba Ukrajinu pomagati materijalno i opremom neka tako nastavi. Ja sam odgovoran za hrvatsku obranu, nacionalnu sigurnost i teritorijalnu cjelovitost, tako piše u Ustavu.”

Zanimljivo je da se  tu Milanović neizravno poziva  na ministra obrane Ivana Anušića koji je jučer (srijeda, 26. ožujka), gostujući na Hrvatskom radiju, rekao da se Ukrajini mora dati podrška te da Hrvatska mora biti dio pregovaračkog procesa i biti u tom društvu.  Međutim, također je rekao i da Hrvatska “neće žuriti” u “Koaliciju voljnih”:

“Ne govori se o slanju vojnika koji bi tamo borbeno djelovali, radi se o mirovnim snagama koje bi bile u službi čuvanja mira. Hrvatska nije ta koja će žuriti u tom smjeru, niti Hrvatska ima namjeru slati svoje vojnike. Dalje o tome ne bih nagađao, niti je na meni da to govorim. Tu su premijer i predsjednik države koji će o tome odlučivati, kao i Hrvatski sabor. U ovom trenutku ništa nije na stolu”.

I premijer Plenković je danas u Parizu priznao da su europski  čelnici još daleko od odluke o slanju svojih vojnih snaga u Ukrajinu, dok je na društvenim mrežama objavio:

”Nikada nije bilo predviđeno da hrvatski vojnici budu angažirani na teritoriju Ukrajine. Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu pomoć kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, osobito na području razminiranja i vojne pomoći. U kontekstu najava jačanja europske obrane, Vlada će nastaviti ulagati u jačanje obrambenih sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske, kako bi jamčila sigurnost Hrvatske i mogla odgovoriti na sve buduće izazove.”

Danas su Macron i Starmer naglasili kako postojeća situacija traži određenu  uključenost Sjedinjenih Američkih Država, čijeg predstavnika nije bilo na sastanku “Koalicije voljnih”. S druge strane, jučer je predsjednik Milanović, tijekom posjeta Crnoj Gori, rekao kako je jedan od temeljnih preduvjeta slanja europskih snaga na ukrajinsko tlo suglasnost Rusije, što se neće dogoditi. To je danas ponovila i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova: “Takav bi scenarij riskirao da dovede do izravnog sukoba između Rusije i NATO-a”, rekla je Zaharova, dodavši da “London i Pariz nastavljaju sastavljati planove za vojnu intervenciju u Ukrajini “, te je optužila europske zemlje da “sve to maskiraju kao nekakvu mirovnu misiju”. Rusija se “kategorički protivi” raspoređivanju bilo kojeg oblika vojnog kontingenta iz zemalja saveznika Ukrajine, zaključila je Zaharova.

*Photo: E.Macron, V.Zelenski, A.Plenković/X, Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Ministar obrane Ivan Anušić u ponedjeljak i utorak (24. i 25 ožujka) bio je u posjetu Francuskoj – u ponedjeljak je obišao tvrtku Dassault Aviation,  proizvođača borbenih zrakoplova Rafale, dok se u utorak u Parizu sastao s francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom. Sudeći prema prvim izjavama i reakcijama, vojna i obrambena suradnja Hrvatske i Francuske dodatno će se pojačati nabavom francuskog oružja i opreme za potrebe Oružanih snaga RH.

Kako je sam Anušić objavio na društvenim mrežama,

„u Parizu sam se susreo s francuskim ministrom Oružanih snaga Sébastienom Lecornuom. Razgovarali smo o geopolitičkoj situaciji u Ukrajini i jugoistočnoj Europi, s naglaskom na hrvatsko susjedstvo te o jačanju obrambene suradnje koja je u stalnom porastu. S našim strateškim partnerima nastavljamo raditi na projektima zajedničke nabave samohodnih haubica Caesar i protuzračne obrane srednjeg dometa za OS RH kao i na novim tehnologijama koje će naši borbeni zrakoplovi Rafale imati u budućnosti“.

Ministarstvo obrane RH priopćilo je da je hrvatsko-francuska obrambena suradnja u stalnom porastu od 2021. godine, a oslanja se na najveći projekt nabave 12 rabljenih višenamjenskih borbenih aviona Rafale. U svjetlu plana naoružanja Europe (ReArm Europe), Hrvatska vidi daljnji prostor suradnje s Francuskom Republikom, posebno kad je riječ o zajedničkim nabavama. Naime, u lipnju prošle godine potpisan je Okvirni sporazum o pristupanju projektu zajedničke nabave samohodnih haubica CAESAR, koja bi se provela putem francuske strane.

“Glavna tema današnjeg bilateralnog sastanka bilo je jačanje obrambene suradnje, modernizacija oružanih snaga te mogućnosti financiranja u sklopu plana ReArm”, rekao je ministar Anušić nakon sastanka s Lecornuom te dodao kako su razmijenjena mišljenja i o svim aktualnim sigurnosnim pitanjima u Europi:

“Francuska je jedan od naših ključnih partnera, a suradnja između naših ministarstava i vlada nastavlja se u svim segmentima obrane i sigurnosti”. 

U tom je kontekstu poseban naglasak stavljen na nabavu i modernizaciju ključnih borbenih sustava.

“Planiramo do kraja godine potpisati ugovor za nabavu 30 haubica CAESAR, dok će sustav protuzračne obrane kratkog dometa biti u potpunosti isporučen do kraja godine. Zainteresirani smo i za nabavu protuzračnog sustava srednjeg dometa, što je naš sljedeći prioritet”,

Haubica CAESAR upravo u Ukrajini polaže test u stvarnim borbenim uvjetima

naglasio je Anušić. Tu je primjetan povećani broj haubica koje se planiraju nabaviti od Francuske – umjesto, kako se  najavljivalo, 8 do 12 komada, Anušić najavljuje kupovinu čak 30 CAESAR-a. Istovremeno, specijalizirani francuski portali večeras se objavili da je hrvatska delegacija u Parizu razgovarala i o nabavi PZO sustava SAMP/T.  I haubice i spomenuti PZO sustavi mogli bi se nabaviti financiranjem utemeljenom na novom europskom plane pojačanog naoružavanja. Također, razgovaralo se i o budućim nadogradnjama borbenih zrakoplova Rafale.

“Borbeni zrakoplovi Rafale kontinuirano dobivaju nove sposobnosti, a modernizacija i tehnološka nadogradnja procesi su koji osiguravaju njihovu učinkovitost u godinama koje dolaze. Francuska također unapređuje svoje Rafalee, a mi ćemo nastaviti pratiti i implementirati najnovije tehnološke standarde”,

rekao je ministar Anušić.

Zaključeno je da će se svi navedeni procesi provoditi planski i sustavno, bez nepotrebne žurbe, ali uz svijest o hitnosti i važnosti jačanja obrambenih sposobnosti.

Uskoro će biti kompletirana Eskadrila lovačkih aviona (Photo: MORH/D.Volarić)

“Svima treba sve odmah, ali nema razloga za paniku. Ovaj proces vodimo strateški i odgovorno. Imamo jasne ciljeve, pripremamo se za budućnost i koristimo vrijeme koje je pred nama na najbolji mogući način”,

zaključio je ministar Anušić, a priopćio MORH.

Nakon sastanka u Parizu, Anušić je za HRT malo proširio ovu izjavu:

„Situacija je takva da naravno svima treba sve odmah. Takav je barem dojam, ali nije to toliko panično i nema potrebe biti stalno na neki način u nekakvim fazama polu- panike. Imamo vremena, mi se pripremamo, ovo je vrijeme koje je pred nama i koje moramo iskoristiti. Konkretno govorimo o protuzračnom sustavu srednjeg dometa. To je ono što u ovom trenutku smo zainteresirani, što moramo nabavljati. Protuzračni sustav kratkog dometa će do kraja godine biti u potpunosti isporučen Hrvatskoj. CAESAR-e planiramo potpisati do kraja godine, nabavku 30 haubica. Svakodnevno generacije borbenih zrakoplova dobivaju nove sposobnosti. Te sposobnosti se očitavaju u novom, kvalitetnijem, učinkovitijem djelovanju tih borbenih zrakoplova i o tome smo razgovarali kad govorimo konkretno o našim Rafalima i modernizaciji i nadogradnji njih u budućnosti koju u ovom trenutku i Francuzi rade na svojim Rafalima”.

Hrvatska delegacija u posjetu tvrtki Dassault Aviation

O tome je Anušić očito razgovarao u ponedjeljak tijekom posjeta tvrtki  Dassault Aviation:

“Razgovarali smo o zajedničkoj suradnji vezanoj uz njihovo daljnje naoružanje i nadogradnju, ali i o mogućnostima ulaganja ove francuske tvrtke u Hrvatsku”.

Podsjetimo, idući mjesec u Hrvatsku stiže posljednji od 12 kupljenih borbenih zrakoplova Rafale čime će u potpunosti biti kompletirana eskadrila višenamjenskih borbenih zrakoplova.

Inače, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Pariz za dva dana putuje i predsjednik Vlade Andrej Plenković. On će zajedno s kolegama iz Europe sudjelovati na sastanku  koji se okarakterizira kao “sastanak  o miru i sigurnosti u Ukrajini.”

*Photo: MORH/F.Klen

Ministarstvo obrane RH danas je kratko obavijestilo da je u Hrvatsku stigao još jedan borbeni avion Rafale. Ministar Ivan Anušić na društvenim je mrežama objavio:

“Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od danas je snažnije za jedanaesti višenamjenski borbeni avion Rafale! U idućem mjesecu u stiže i posljednji Rafale čime će #HRZ imati kompletnu eskadrilu.”

Za otprilike mjesec dana HRZ-u stiže posljednji, dvanaesti Rafale, čime će simbolično na godišnjicu dolaska prvih 6 francuskih borbenih aviona u RH završiti ova druga faza opremanja HRZ-a novim borbenim avionima.

Inače, u sklopu najavljene nove europske politike radnog naziva “kupujmo made in EU”, francuski predsjednik Emanuel Macron pozvao je Europljane (i ne samo njih) da proizvode američke vojne industrije zamijene europskima ili posebno francuskima. “Onima koji kupuju Patriot treba ponuditi francusko-talijanski SAMP/T nove generacije. Onima koji kupuju F-35 treba ponuditi Rafale,” rekao je Macron u subotu, 15. ožujka. Dassault Aviation trenutno ima niz narudžbi pa je najavljeno  da će ubrzati proizvodnju borbenih aviona Rafale – s prošlogodišnjih 2 mjesečno na maksimalno 5 mjesečno, posebno u trenutku ako i Indija odluči kupiti nove Rafale.

*Photo: OSRH/A. Stubičar

**Video: OSRH/D. Volarić