Samo 9 dana nakon što je prva generacija mladih završila temeljno vojno osposobljavanje, danas (18. svibnja) u 3 vojarne Oružanih snaga RH ušla je nova, druga po redu generacija ročnika.

Kapaciteti temeljnog vojnog osposobljavanja postupno se povećavaju. Od 18. svibnja 2026. kapacitet vojarne u Kninu podignut je za 100 ročnika, pa će se u toj vojarni obučavati 300 ročnika, u Požegi 400 te u Slunju 200, napominje MORH. Za treći uputni rok u kolovozu planira se dodatnih 100 mjesta u vojarni u Vinkovcima, pa će se po naraštaju obučavati ukupno 1000 ročnika. Ministarstvo obrane i Oružane snage RH tako će u samo nekoliko mjeseci od uvođenja TVO-a kapacitet obuke ročnika po naraštaju podignuti s 800 na 1000.

*Photo: MORH/T.Brandt

Dok prva generacija ročnika broji svoje zadnje sate na temeljnom vojnom osposobljavanju, MORH i OS RH pripremaju se za prihvat druge generacije, što će biti već u drugoj polovici svibnja. Kako je danas najavio ministar obrane Ivan Anušić na obilježavanju Dana grada Đakova, obuka drugog naraštaja ročnika na TVO počet će 18. svibnja, a broj ročnika bit će nešto veći:

“Obuka prve generacije ročnika odlično je prošla, završetak obuke za prvi naraštaj je sutra. Drugi naraštaj bit će povećan s 800 na 900 ročnika. Od 800 ročnika iz prvog naraštaja interes za ostanak u Oružanim snagama iskazalo je njih 260. Velika je to stvar za popunjavanje Oružanih snaga i naše pričuve.”

Za 10 dana u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi stiže 847 mladića i 53 djevojke, najavio je Anušić:

“Odaziv je odličan kao i u prvom naraštaju. Držimo se između 2 i 3 posto onih koji se pozivaju na prigovor savjesti, što je iznad svih očekivanja. Očekivali smo daleko veći postotak, ali ovo je fenomenalno”.

Djevojke nisu obveznice TVO-a, već pripadaju u kvotu dragovoljaca koja je činila većinu prve generacije ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju. Anušić tvrdi da je još uvijek veliki broj onih koji nemaju obvezu temeljnog osposobljavanja i koji dolaze dragovoljno, no konkretne brojke saznat ćemo uskoro. Početkom tjedna ministar obrane rekao je da su svi prezadovoljni ovim projektom te da će se povećavati broj ročnika na TVO jer je odaziv “iznad očekivanja.”

*Photo: MORH

Upetak, 20. ožujka, u vojarnama u Požegi, Kninu i Slunju prva generacija ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju položila je prisegu – ukupno 800 ročnika, među kojima su 82 ročnice. Ministar obrane Ivan Anušić taj je svečani čin pratio u vojarni u Požegi, gdje je na obuci ukupno 400 ročnika i ročnica:

“Unatoč brojnim sumnjama, upravo je prva generacija ročnika svojim gotovo sto postotnim odazivom pokazala da mladi žele nositi odoru pobjedničke Hrvatske vojske i služiti svojoj domovini. Time su jasno dokazali da nisu u pravu oni koji su tvrdili kako ćemo hrvatske vojnike i ročnike slati u borbe za tuđe interese. Zadaća hrvatskih vojnika i ročnika, kako i stoji u prisezi, jest braniti suverenost i teritorijalni integritet Republike Hrvatske te sigurnost hrvatskog naroda. To je ista zadaća koju je Hrvatska vojska imala u presudnim trenucima stvaranja slobodne Republike Hrvatske devedesetih godina, ali to je i odgovornost koju HV nosi danas i ubuduće. Hvala vašim obiteljima što su vam usadile domoljublje, a posebno pozdravljam i 82 djevojke koje dragovoljno služe TVO. Na ponos vaših obitelji, naših Oružanih snaga i cijelog hrvatskog naroda – čestitam vam na položenoj prisezi!”,

poručio je Anušić, dodavši ono što ističe već tjednima:

“Mi smo vjerojatno jedina država unutar NATO-a koja je uspjela u vrlo kratkom vremenu vratiti obvezno vojno osposobljavanje, mnogi to još ne mogu učiniti jer nemaju političko suglasje, možda nemaju ni dovoljno hrabrosti, a nemaju ni takav narod kao što je hrvatski narod.”

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović prisegu je pratio u vojarni u Slunju. U prigodnom obraćanju, predsjednik Milanović podsjetio je da Hrvatska 18 godina nije imala novačenja “zato što je prije osamnaest godina odaziv na novačenje bio mali“.

“Praktički su svi birali civilno služenje, to je ustavna mogućnost i kategorija,tako da se tada od toga odustalo. Ovo danas je i rezultat potrebe Hrvatske da ima vojsku, da je popuni, da pored profesionalne vojske imamo i pričuvu.”

Čestitajući ročnicima na danoj prisezi, predsjednik Milanović izrazio je zadovoljstvo “zbog vaše osobne, svjesne odluke da dva mjeseca provedete ovdje na obuci, da učite neke vojne vještine“. “Odavde ćete nakon dva mjeseca, što je kratko razdoblje, izaći kao iste osobe. Svi vi ostajete ono što ste bili i ranije, vezani uz sebe, svoj život, svoje obitelji“, rekao je Predsjednik uvjeren kako će ročnici vrijeme obuke pamtiti kao dobar i kvalitetan period svog života “jedno novo iskustvo, a za Hrvatsku dosta važno jer Hrvatskoj treba i profesionalna vojska i treba joj pričuva“.

„U nadi da će sve ovo što učite i što ćete naučiti u sljedeća dva mjeseca biti samo dobro upozorenje, dopuna vašeg znanja, a nikada stvarno u nuždi korišteno za potrebe obrane zemlje, ja vam želim uspjeh i zadovoljstvo, i dobro raspoloženje na ovoj obuci. Želim da se nakon toga vratite u svoje uspješne, civilne živote. A ako netko odabere vojnu profesiju -svaka čast, jer to je poziv. Vojska je kao što ste prisegnuli; stega i hijerarhija, ali s humanim licem, ne zlostavljanje, ona je isto tako i prijateljstvo i bratstvo među vojnicima, hrabrost i odgovornost“,

zaključio je predsjednik Milanović.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid koji je bio uz predsjednika Milanovića na Slunju istaknuo je kako se mladi ročnici ovom svečanom prisegom obvezuju na vjernost i služenje domovini te da sada slijedi intenzivan ciklus temeljnog vojnog osposobljavanja, kroz koji će ročnici dodatno unaprijediti razinu svojih psihofizičkih sposobnosti:

“Imate širok spektar različitih mogućnosti koje vam pružaju Oružane snage Republike Hrvatske, gdje svatko može pronaći područje svojeg interesa, ali isto tako i područje svojega profesionalnog razvoja”.

Svečanoj prisezi pristupio je danas ukupno 801 ročnik na tri lokacije, u vojarni “123. Brigade HV”u Požegi 400 ročnika od čega 82 žene, u vojarni “general Andrija Matijaš Pauk” u Kninu 201 ročnik te na Vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja 200 ročnika.  Obuka 1. naraštaja ročnika na TVO provodi se od 9. ožujka do 9. svibnja 2026., a o ročnicima i ročnicama brine se 80 instruktora iz Bojne za temeljno vojno osposobljavanje Središta za obuku pješaštva i oklopništva Hrvatske kopnene vojske. Obuka se provodi u četiri satnije: 1. i 2. satnija nalaze se u Požegi, 3. satnija na Slunju i 4. satnija u Kninu. Na obuci je i petero vrhunskih sportaša – budućih ugovornih pričuvnika. Od ukupno 800 ročnika čak je 446 dragovoljaca, što čini 55,75 posto ukupnog broja, a 354 su novaci rođeni 2007. godine koji podliježu obvezi služenja vojnog osposobljavanja. Tek je 10 ročnika izjavilo prigovor savjesti. Od 446 dragovoljaca, 82 su žene, što je 10,25 posto ukupnog broja ročnika. Među ročnicama ove prve generacije je i Diva Marija Perković, kćer trenutno vrlo popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koja dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje služi u Požegi.

Godišnje je planirano do 4000 ročnika u pet naraštaja. Ove godine, s obzirom na to da je TVO počeo u ožujku, bit će četiri naraštaja ročnika, priopćio je MORH.

*Photo: MORH/F.Klen, J.Šeri; UPRH/Ana Marija Katić

U ponedjeljak, 09. ožujka, prvi polaznici temeljnog vojnog osposobljavanja ulaze u 3 vojarne hrvatskih Oružanih snaga, najavio je na današnjoj press-konferenciji ministar obrane Ivan Anušić.  Radi se o ukupno 800 ročnika koji će 2-mjesečni vojni rok, odnosno do 09. svibnja, služiti u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. No kada se raščlani ovih 800 ročnika, dobiju se zanimljivi podaci:

„Od tih 800 ročnika čak 446 su dragovoljci, odnosno 55,75 posto od ukupnog broja koji su pozvani i od ovih ukupnih 8 stotina. Od 446 dragovoljca čak su 82 žene, odnosno 10,25% od ukupnog broja ročnika. Preostalih 354 su novaci koji su rođeni 2007. godine te koji podliježu obvezi služenja. Oni zajedno s ovih 446 čine upravo taj broj od 800,“

pobrojao je ministar Anušić., dodavši da se na temeljno vojno osposobljavanje u prvom krugu upućuje i 5 vrhunskih sportaša, MORH-ovih ugovornih pričuvnika.

Od pozvanih novaka, svega njih 10 se pozvalo na prigovor savjesti, dok se 12 oglušilo na poziv – nisu došli na zdravstveni pregled, niti su opravdali izostanak. Njima predstoji poziv na prekršajni sud.

U vojarne u Kninu i Slunju na TVO dolazi po 200 ročnika, a u Požegi 400 ročnika i ročnica.

„Već sada imamo oko 200 prijavljenih dragovoljaca na uputni rok u svibnju, a prijave i dalje stižu,“ zadovoljno je konstatirao ministar obrane. Prosjek godina dragovoljaca je u pravilu 23-24 godine i zbog toga ne podliježu zakonskoj obvezi, ali budući da ipak žele proći temeljno vojno osposobljavanje – zadnje zakonske izmjene su im to omogućile. Kako je rekao Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske resurse, dio dragovoljaca ima dvojno državljanstvo, dok MORH pozive za obavezno TVO nije upućivao van Republike Hrvatske.

„Zadovoljni smo i naravno ponosni smo prije svega odličnim rezultatima koji su, moram biti iskren, iznenadili i nas – u pozitivnom smislu. Zahvaljujemo u prvom redu mladim ljudima koji su prepoznali važnost i korist temeljnog vojnog osposobljavanja i koji su pokazali visoku dozu svijesti, odgovornosti i ozbiljnosti kada govorimo o ovom velikom i bitnom projektu za sigurnost Republike Hrvatske,“

kazao je Anušić. No veliki interes traži i dodatne prilagodbe zbog čega MORH planira proširenje kapaciteta za temeljno vojno osposobljavanje, i to u vojarnama u Benkovcu, Dugom Selu, Požegi i Belom Manastiru. Trenutno se ugovara projektna dokumentacija za rekonstrukciju i adaptaciju objekata u spomenutim vojarnama, dok će jedan od idućih uputa ići i u vojarnu u Vinkovcima – tamo se očekuje oko 100 ročnika. Koliko će proširenje kapaciteta dodatno povećati troškove uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanje Anušić ne može trenutno procijeniti, no trenutni troškovi prihvata i obuke 8000 ročnika tijekom godine dana kreću se između 22 do 25 milijuna eura. „Vi njih morate opremiti, morate ih, naravno smjestiti, morate ih, naravno, i nahraniti  i platiti 1100 eura mjesečne naknade , i to nekako čini ukupni taj trošak,“ rekao je Anušić.

Tijekom 2 mjeseca ročnike čeka obuka osnovnih vojničkih vještina te obuka do razine strijelca, taktika preživljavanja i samoobrane, i upravljanje naprednim tehnologijama poput dronova. Na 800 ročnika dolazi 80 instruktora, odnosno po 1 instruktor na 10 ročnika, što u MORH-u smatraju optimalnim. Iako je bio najavljen, paintball je u međuvremenu otpao iz programa obuke, a zamijenila ga je izraelska borilačka vještina Krav Maga. Uvođenje Krav Mage za ročnike (iako je ta vještina do sada bila speicifična za specijalne snage) Anušić opravdava potrebom za samoobranom i spremnošću za bilo kakvu vrstu krizne situacije:

„Cilj ovog temeljnog vojnog osposobljavanja nije slati vojnike na nikakav front i u nikakav rat. Znači, to moramo izbaciti iz zajedničke rečenice s temeljnim vojnim osposobljavanjem. Temeljno vojno osposobljavanje je jedan proces u kojem će ljudi naučiti niz vještina, biti pripravljeni za život i na kraju krajeva u eventualnim kriznim situacijama znati djelovati i znati se ponašati.“

Loša vijest za grupu ročnika koja odlazi na TVO 09. ožujka je da će naknadu dobiti u tri rate, odnosno prema Jušiću:

“U plaći koja će se isplatiti u travnju neće dobiti za ožujak 1100 eura jer neće provesti puni mjesec na obuci. U ovom slučaju njihova plaća će biti isplaćena u 3 navrata – dobit će plaću u travnju i svibnju, i za onih 9 dana koja će provesti u svibnju plaća će biti isplaćena u lipnju. Ali i dalje ostane kod toga da će dobiti 1100 eura za svaki puni mjesec koji provedu na obuci.“

Inače, kako je rekao Ivan Jušić, u siječnju ove godine na zdravstvene preglede upućeno je 1500 mladih – pri čemu su 1200 mladići rođeni 2007., dok je 340 dragovoljno prijavljenih mladića i djevojaka. Oko 10-15 posto onih koji su pristupili pregledima nije zadovoljilo zdravstvene kriterije za kategoriju „sposoban“, dok oko 10% nije dobilo ocjenu zdravstvene sposobnosti zbog akutnih stanja. Oni su dužni pristupiti zdravstvenom pregledu nakon godinu dana radi ponovne procjene. To su više-manje isti postoci koji su se pojavljivali i ranije kod kandidata za dragovoljno osposobljavanje. U veljači je poslani 2100 poziva za zdravstvene preglede, a Jušić tvrdi da će do kraja ove kalendarske godine kroz ruke medicinskih djelatnika proći cijela generacija 2007. koja broji oko 19.800 mladića.

„Jedini način za izbjegavanje opasnosti je da se za nju pripremite“, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom posjeta bazi francuskih Kopnenih snaga Varces-Allières-et-Risset kod Grenoblea na jugoistoku države. Izjava:„Moramo se mobilizirati, mobilizirati naciju da se brani, da bude spremna i ostane poštovana“, samo je dio tekuće debate u Francuskoj, o konkretnim načinima suočavanja nacije zadnjih desetljeća nenavikle na rat, s novim prijetnjama koje vlasti nakon agresije na Ukrajinu posebno centriraju prema Ruskoj Federaciji. Sve je to dostiglo i jednu novu razinu izjavama novopostavljenog načelnika Glavnog stožera, generala Fabiena Mandona, koji je nedavno objasnio da se francusko vojno planiranje sada zasniva na pretpostavci o sukobu s Rusijom u iduće tri do četiri godine.

Francuska trenutno ima oko 202.000 ljudi u djelatnom sastavu i još oko 38.500 rezervista (uz još i 31.500 ljudi u žandarmeriji), čime ima druge po veličini Oružane snage u EU, iza Poljske. Ove se snage do 2030. godine planira povećati na oko 210.000 profesionalaca te oko 100.000 pričuvnika. Ujedno, ta struktura bi sada trebala biti i nadograđena i trećom razinom – dragovoljcima. „Novi oblik vojne službe nas vodi u smjeru hibridizacije Oružanih snaga“, izjavio je Thomas Gassilloud, koji je do lipnja 2024. bio i predsjednikom Odbora za nacionalnu obranu i Oružane snage francuske Nacionalne skupštine, dodavši – „Otišli smo predaleko u smjeru potpune profesionalizacije“. „Mi se ne možemo vratiti u vrijeme opće obveze služenja“, kazao je Macron, no „ovaj hibridni model vojske odgovara predstojećim prijetnjama i rizicima, te spaja mlade na nacionalnoj službi, rezerviste i djelatnu vojsku“.

Dragovoljna „nacionalna služba“

Riječ je tu o novom sustavu „nacionalne službe“ koju se planira postupno pokrenuti od idućeg ljeta, prvenstveno za mlade muškarce i žene u dobi od 18 i 19 godina (oko 80 posto obveznika) – dok bi ostatak mogao biti i do 25 godina starosti, ako se radi o osobama sa specifičnim sposobnostima (recimo, inženjerskim ili medicinskim). Za sudjelovanje se uz smještaj te hranu, odoru i opremu, predviđa mjesečna naknada od barem 800 eura (manje od minimalne plaće), kao i popust od 75 posto na putovanja željeznicom. Time bi Francuska željela odgovoriti na razne i „sve oštrije prijetnje“, a Oružane snage bi trebale profitirati od motiviranih mladih muškaraca i žena, koji bi trebali služiti do 10 mjeseci (uključujući tu i mjesec dana obuke). Oni bi time potencijalno trebali dopuniti sastav profesionalnih vojnika, a možda ih i zamijeniti na neborbenim zadaćama – dok se od predsjednika Macrona moglo čuti i da bi parlament ovu službu u slučaju neke velike buduće krize mogao iz dragovoljne pretvoriti i u obveznu (što bi po njemu ipak bilo „iznimno“). Ne skriva se ni nadu da bi veći broj dragovoljaca mogao kasnije i ostati u Oružanim snagama. „To je potez povjerenja u našu mladost“, objavio je Macron.

U očekivanju posjete Macrona pripadnicima 27. brigade brdskog pješaštva i objava o novom sustavu dragovoljnog služenja, u javnost su 27. studenog bili pušteni i rezultati istraživanja javnog mnijenja na tu temu. Anketa koju je za francusku televiziju BFMTV provela specijalizirana agencija Elabe, pokazala je u četvrtak 27. studenog da 73 posto ispitanika podržava ovu mjeru, 18 posto se protivi, a 9 posto se snažno protivi. Mladi ljudi u godištima od 25 do 34 godine su bili manje oduševljeni, ali i u toj je skupini bilježena podrška od 60 posto – dok preko 8 u svakih 10 Francuza starijih od 65 godina podržava spomenutu najavu predsjednika Macrona. Očekuje se da ukupan broj tako pozvanih osoba bude ograničen na 3.000 u 2026. godini, da bi se onda postupno povećavao – do 10.000 sudionika 2030., pa možda i do 50.000 u 2035. godini (ovisno o razvoju prijetnji). Njima se najavljuje služba u samoj Francuskoj i u prekomorskim departmanima, ali ne i u nacionalnim vojnim poduhvatima u inozemstvu – dok bi se nakon okončanja službe obveznici mogli bilo vratiti u civilni život, ostajući dio pričuve, ili produžiti rad u Oružanim snagama.

Ako ne znaš što je bilo…

Najavljeni novi sustav dragovoljnog služenja vojne obveze u određenoj mjeri predstavlja i daljnji razvoj sustava „Univerzalne nacionalne službe“, četverotjednog tečaja s ponešto prakse, kojeg je Emmanuel Macron uspostavio već u svom prvom predsjedničkom mandatu – i kojim se nastojalo ojačati nacionalnu koheziju po terorističkim napadima 2010. godine. No, ta se shema pokazala skupom i slabo posjećenom vrstom ljetnoga kampa, te je i okončana početkom ove godine. Cijenu ovog sada najavljenog novog sustava dragovoljnog služenja vojne obveze u Francuskoj procjenjuje se na 2 milijarde eura godišnje, što je i sam Macron proglasio „velikim i nužnim poduhvatom“. Ipak, to bi bio tek dio dodatnih investiranja u obranu, koje se najavljuje u iznosu od 6,5 milijardi eura tijekom iduće dvije godine. Sve to je dio aktualnog plana za trošenje 64 milijarde eura na obranu u 2027. godini, zadnjoj u Macronovu drugom mandatu (što je porast od oko 32 milijarde eura, koliko se za obranu bilježilo kada je postao predsjednikom 2017. godine).

Novačenje u Francuskoj 1793. godine

Napomenimo da je u Francuskoj obvezno služenje vojne obveze bilo tradicija još od vremena Francuske Revolucije, kada se od 1793. spominjalo privremeno masovno novačenje poznato pod nazivom „Levée en masse“). Još je zakon o novačenju „Jourdan-Delbrel“ iz rujna 1798 govorio: „Svaki Francuz je vojnik i ima obvezu braniti domovinu“, a slične se izjave bilježilo i 1871., kad je tadašnji ministar i kasniji premijer Léon Gambetta po porazu od Prusa 1871. kazao „Kada se u Francuskoj rodi građanin, on se rodi kao vojnik“. Ročna vojska je sudjelovala u prvom i drugom Svjetskom ratu, kao i u ratu u Indo-Kini (od 1947. do 1954.), dok je rat za neovisnost Alžira (1954. do 1962.) ujedno bio i zadnji sukob kojeg je Francuska vodila ročnom vojskom (bilježilo se preko 12.000 mrtvih). No, od dvije godine trajanja službe 1913. postupno se od 1962. došlo na 18 mjeseci, 1970. na 12 mjeseci, i od 1992. konačno na 10 mjeseci službe, sada i s opcijom civilnog služenja. Obvezno služenje vojne obveze se krenulo postupno ukidati s 1997. godinom, za mandata predsjednika Jacques Chiraca, u sklopu sigurnosnih pogodnosti tijekom kraja Hladnoga rata – da bi zadnji ročnici izašli iz sustava 2001. godine, od kada se bilježilo i više rasprava te pokušaja ponovnog uvođenja ove obveze. Iako ni sada nema naznaka ponovnog uvođenja sustava obveznog služenja vojne obveze u Francuskoj, Macron je uvođenje te jedne drugačije forme služenja vojne obveze 27. studenog 2025. godine kratko obrazložio izjavom „Treba nam mobilizacija“.

A kako stvari stoje drugdje širom Europe?

Francuska time dolazi na razinu i niza drugih europskih država, koje su u raznim oblicima krenule jačati svoju obranu novim sustavima izvršenja vojne obveze građana. Dok je Velika Britanija 2024. godine za mandata premijera Rishija Sunaka kratkotrajno promišljala uvođenje obveznog služenja vojne obveze, iz Španjolske se čulo da tako nešto „nikome nije ni palo na pamet“. Zato je Belgija od 12. studenog ove godine iz svog Ministarstva obrane krenula slati službena pisma mladima od 17 godina, pozivajući ih da se prijave dragovoljno za naknadu od oko 2.000 eura mjesečno – dok se samo dan kasnije, u četvrtak 13. studenog, i iz Njemačke čulo da je između demokršćana i socijaldemokrata postignut veliki sporazum o budućem ustroju sustava služenja vojne obveze u državi (koji bi trebao biti zakonodavno reguliran u prosincu ove godine). Konkretno, dogovoreno je da će se i mladim muškarcima i ženama krenuti slati upitnik o interesu za vojnu službu od 6 mjeseci, na koji mladići moraju obvezno odgovoriti. Za one koje takav poziv potakne na dragovoljno služenje vojne obveze predviđa se otprilike 2.600 eura bruto mjesečno, a u slučaju odluke o služenju i na duži rok, spominje se davanje subvencija za vozačku dozvolu za automobile ili kamione. Tek ako se takvim pozivom ne prikupi dovoljan broj kandidata, krenulo bi se i prema uvođenju šireg koncepta obveznog služenja.

Za razliku od svega toga, istog tog četvrtka 13. studenog je u Republici Hrvatskoj na snagu stupio izmijenjeni Zakon o obrani, kojim se odlučilo uvesti model služenja vojne obveze nazvan „Temeljno vojno osposobljavanje“, u predviđenom trajanju od dva mjeseca, s naknadom od oko 1.100 eura neto mjesečno – ali za sve muškarce obvezno, te uz malo vjerojatnosti za bitnijim dragovoljnim odazivom ženskih kandidata. Dakle, za razliku od Francuske, Njemačke ili Belgije, Hrvatska je time postala najsvježiji primjer praktičnog uvođenja obveznog vojnog roka u Europi (nakon Latvije koja je takav sustav krenula primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine). No, dok se u saborskim raspravama sredinom ovog srpnja i onda opet krajem listopada često moglo čuti pozivanje zastupnika na primjer Švicarske, kao zemlje s obveznim služenjem vojne obveze – spomenimo da se baš ta ista Švicarska u nedjelju 30. studenog sprema glasovati na izjašnjavanju o zamjeni obveznog služenja vojne obveze samo za muškarce, s obveznom civilnom službom za sve.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Završnim postrojavanjem 47. naraštaja ročnika u Bojni za temeljnu vojnu obuku Središta za obuku pješaštva i oklopništva Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” u Požegi u srijedu, 12. studenoga 2025., završena je obuka posljednjeg naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju. To je ujedno i završetak jedne ere – dragovoljno vojno osposobljavanje završio je posljednji naraštaj ročnika prije uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja iduće godine, priopćio  je večers MORH.

Obuku 47. naraštaja, započetu 18. rujna 2025., uspješno je završilo 213 ročnika – 178 muškaraca i 35 žena  – najviše je ročnika iz Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba i Osječko-baranjske županije.

Pukovnik Robert Knežić iz Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” prigodno se obratio ročnicima:

“Na obuci ste puno naučili, a najvažnije je što ste naučili koje su vaše granice u psihičkom i fizičkom smislu. Također, našli ste se u potpuno drukčijem okruženju od onog u kojem ste živjeli, izašli ste iz svojeg komfora, upoznali ste nove ljude i stekli nova prijateljstva koja nećete zaboraviti. Na to možete biti ponosni. Ponosni možete biti i na instruktore i zapovjednike koji su vas vodili kroz obuku, među njima još uvijek ima ljudi koji su svoja znanja i vještine stjecali u Domovinskom ratu i koji su odgojili brojne naraštaje ročnika ovdje u Požegi. Oni su vam dali temeljne kompetencije za vaš daljnji razvoj u oružanim snagama, ali i u civilstvu. Vojnički poziv izabrali ste sami! Znam da ćete uspjeti jer ste ovdje naučili kako.”

Zapovjednik 1. obučne satnije natporučnik Igor Šimčik zadovoljan je motivacijom i postignućima ove zadnje  generacije dragovoljnih ročnika od kojih će većinaa, smatra, ostati usustaavu:

“S obzirom na veliko iskustvo zapovjednika i instruktora s približno 12 tisuća ročnika, ističem kako je program dragovoljnog vojnog osposobljavanja iznjedrio mnogobrojne kvalitetne mlade vojnike.”

Ovime je, nakon punih 17 godina, okončano dragovoljno služenje, koje će  temeljem izmjena Zakona o obrani  od sljedeće godine postati obavezno temeljno vojno osposobljavanje.

*Photo: OS RH, Hrvatski vojnik/T.Brandt

Iako je saborska rasprava, a onda i glasanje, o izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH predviđena tek za sljedeći tjedan, ministar obrane RH Ivan Anušić već je danas, uoči sjednice Odbora za obranu na kojoj su se, među ostalim, raspravljale upravo izmjene spomenutih dokumenata,  najavio konkretne rokove za početak primjene temeljnog vojnog osposobljavanja. Kako je istaknuo Anušić, čim zakoni budu izglasani – počinje njihova primjena i ubrzanje aktivnosti potrebnih za prihvat prvih mladića na TVO.

„Jedanaesti, dvanaesti mjesec krećemo sa svim tim aktivnostima koje su potrebne. Mi očekujemo od 01.01. prve ročnike u vojarnama i početak primjene temeljnog vojnog osposobljavanja,“

najavio je ministar obrane, dodavši kako 01.01. može značiti i tjedan dana kasnije, ali definitivno označava sam početak godine.

„Zakon kada bude bio usvojen već tada se kreće s primjenom temeljnog vojnog osposobljavanja – jer je zakon važeći i po njemu moramo raditi i primjenjivati ga. S time da ono što prethodni ulasku vojnika, ročnika, u vojarnu, znači novačenje, liječnički pregled, njegovo upućivanje i sva ta procedura koju prolazi ima svoje nekakvo vrijeme,  ona će se raditi prije kraja ove godine , tj. krajem ove godine, prije početka iduće godine… I u mjesecu siječnju krećemo“.

Iako se osobno zalagao da TVO traje 3 mjeseca, Anušić danas kaže kako su ga ipak uvjerili da su 2 mjeseca sasvim dovoljna za svladavanje najosnovnijih vještina.

„Od 2008. godine postoji dragovoljno služenje vojnoga roka kod nas, u kojem dragovoljni ročnik dolazi i bude 2 mjeseca i prolazi svu temeljnu obuku i sve vještine koje jedan vojnik strijelac mora imati. Znači, već postoji uhodani model i instruktori koji rade sa tim ljudima 2 mjeseca – njihovo tumačenje i njihov savjet je da je to sasvim dovoljno, da ne treba bit 4 mjeseca“,

kazao je Anušić, ubrzo dodavši: „Ako se pokaže potreba, nije problem to povećati na više“.

„Na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se novaci u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina života. U 2026. to će biti godište 2007.“,

rekao je Anušić. Po primitku poziva, mladići će najprije proći liječnički pregled kojem će osnova biti psihofizičko stanje (ali ne i test na droge!) na temelju kojeg će se ili upućivati na TVO ili pak proglasiti nesposobnima.

Što se tiče Ministarstva obrane, procjena troškova uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja kreće se oko 20 milijuna eura ili kako je svojedobno najavio ministar obrane – oko 4 milijuna eura po jednog generaciji ročnika. Ovim troškovima onda još treba pribrojit i troškove koje snosi MUP za tzv. civilno služenje. Prema neslužbenim procjenama, MUP-ovi troškovi su nešto manji i procjenjuju se na oko 15 milijuna eura.

Čelni ljudi Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova tijekom proteklih mjeseci obilazili su objekte u kojima će se provoditi TVO, odnosno civilno služenje. Tako su ministar obrane Anušić i načelnik GS OS RH general Kundid obišli vojarne u Kninu, Požegi i Slunju, gdje se pripremaju kapaciteti za prihvat do 800 ročnika po naraštaju, odnosno ukupno do 5 naraštaja godišnje.

Božinović i civilno služenje

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je 1. kolovoza ove godine obišao Regionalni centar civilne zaštite Osijek u Bizovcu kao jednu od tri lokacije na kojoj se planira provoditi obuku u civilnoj zaštiti za  mlade koji ne žele na TVO. Ostale dvije spominjane lokacije su Jastrebarsko i Divulje, pri  čemu Jastrebarsko ima kapacitet za prihvat 120 ročnika po turnusu, dok Bizovac i Divulje mogu smjestiti do 100 ljudi  po turnusu. MUP RH planira na ovaj način prihvatiti i osposobiti do 2.500 ročnika godišnje kroz 8 uputa godišnje. „To će biti dodatna vrijednost za sustav, novi bazen mladih osposobljenih ljudi“, istaknuo je ministar Božinović. Svi detalji – broj obveznika, lokacije i termini bit će poznati  po donošenju Godišnjeg plana civilne zaštite koji bi se trebao donijeti do 15 . prosinca. Ministar Božinović već je ranije rekao kako su program i udžbenici već gotovi, a ulaganja u opremu nastavit će se i kroz novi europski Višegodišnji financijski okvir, u kojem se sredstva za policiju i sustav civilne zaštite višestruko povećavaju. Nakon lokalnih izbora počelo se raditi  i na osposobljavanju čelnika regionalne i lokalne samouprave koji su po načelu supsidijarnosti nadležni za sustav civilne zaštite na svojoj razini – time će se i po županijama, gradovima te općinama obučiti još oko 2.000 ljudi.

Upravo regionalna i lokalna samouprava za sada predstavljaju najveću misteriju, jer do kraja godine trebaju izraditi i objaviti godišnji plan zaprimanja mladih koji ne žele Temeljno vojno osposobljavanje u okviru Ministarstva obrane RH, ili ne uđu u sustav osposobljavanja za civilnu zaštitu pod okriljem MUP RH. Za njih su predviđeni komunalni radovi u tijelima lokalne uprave što bi trebalo biti riješeno već spomenutim godišnjim planom – koji će propisivati broj ročnika, termine prihvata i popis poslova koji će im biti dostupni za služenje obveze.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Mladi su ili već emigrirali ili ih tema vojnog roka uopće ne zanima. Takav bi se zaključak dao izvesti nakon prosvjeda protiv obaveznog vojnog roka, prvog i za sada jedinog takvog, održanog  u subotu, 27. rujna, na glavnom zagrebačkom trgu. Organizator je bio Centar za ekonomsko obrazovanje, a na skupu su osim izvršnog direktora Centra govorili još i predstavnici Mreže mladih i Centra za anarhističke studije, no to nije bilo dovoljno da privuče više od 50-ak mladih i nešto prolaznika namjernika. Organizator je prosvjed prvi put organizirao za 13. rujan, no dozvola od Grada Zagreba stigla je prekasno, a i Hrvatski sabor – na kojem bi ove jeseni izmjene Zakona o obrani trebale  biti  u drugom čitanju – tada još nije počeo s radom, pa je prosvjed prebačen na prošlu subotu, 27. rujna.

Kao i svaki pravi anti-ratni prosvjed, tako je i ovaj započeo s par glazbenih klasika svjetskog mirovnog pokreta, kao uvod u prvog govornika, Hrvoja Markovića, izvršnog direktora Centra za ekonomsko obrazovanje, koji je prosvjed najavio kao tek „prvi korak u našoj borbi za slobodno, ravnopravno i pravedno društvo.“ „Obvezni vojni rok vodi Hrvatsku nazad“, rekao je Marković, naglašavajući kako su i do sada svi odrasli mladi ljudi mogli slobodno doći u svoj područni Ured za obranu i prijaviti se za dragovoljno služenje vojne obveze. Centar za ekonomsko obrazovanje nije ni protiv vojske ni protiv obrane zemlje, već smatra da se svi ovi ciljevi mogu postići uz manje ekonomske troškove i društvene posljedice. Tako na pitanje „a tko će nas braniti?“, Marković odgovara:

„Branit će nas isti koji nas brane posljednjih 18 godina. To se zove djelatni i pričuvni sastav Oružanih snaga. Isti koji brane većinu država na svijetu jer obvezni vojni rok ima svega nekoliko država u Europi, kao i manjina država u svijetu“.

Da se bolje plaća, rekao je Marković, više bi bilo i dragovoljnih ročnika, koji za svoje služenje domovini dobiju manje nego sezonski radnik na Jadranu. Sve je to pitanje ekonomije i ekonomske računice:

„Kažu ljudi da bi bilo preskupo da platimo dragovoljne pričuvnike. Dragi ljudi, dragi zakonodavci, moram vam nešto otkriti! Ne postoji besplatan ručak! Država ti ništa ne može dati – niti ručak u saborskoj kantini – a ovdje konkretno govorimo o obrani – bez da netko u potpunosti snosi troškove toga. Ako tebe ručak u saborskoj menzi košta 2 eura, to znači da troškove plaćaju svi porezni obveznici. Ako tebe brani ročnik ili pričuvnik za manje od toga koliko bi platio dragovoljca, to znači da tu obranu plaća ročnik. Znači, vi želite premjestiti troškove obrane države sa poreznih obveznika na ročnike i pričuvnike kroz njihov prisilni rad. Jel’ to pravedno? Jel’ to pošteno? Jel’ to normalno? Da ljudi od kojih konačno očekujete da daju svoj život za vas, da se još i subvencioniraju?!“.

Marković je sumnjičav i prema izjavi ministra obrane Ivana Anušića da osoba koja ide na obvezno služenje vojne obveze (u našem slučaju „temeljno vojno osposobljavanje“) ne smije izgubiti posao niti dobiti otkaz:

„A tko će uopće zaposliti nekoga za kog zna sto posto da će mu u sljedećih godinu dana nestati s posla 2 do 4 mjeseca? Ili još duže – na 5 ili 10 mjeseci? Stavite se u poziciju poslodavca – zakaj bi ja njega zaposlio, a ne nekog tko nema tu obvezu?! I onda će se svi čuditi zašto opet inflacija raste, zašto rastu cijene usluga i proizvedenih dobara! Pa zato što ste maknuli par desetaka tisuća ljudi s tržišta rada!“.

Dotaknuo se Marković i prigovora savjesti, smatrajući da ih se neutemeljeno sramoti u javnosti, a istodobno se zaboravlja da je prvi prigovarač savjesti bio najveći boksač svih vremena Muhammad Ali. Istodobno, u zemlji u kojoj fali liječnika i profesora mlade prigovarače savjesti se prisilno tjera da gube vrijeme na košenje trave i skupljanje lišća u nekom selu umjesto da rade u bolnici s pacijentima, ogorčen je bio Marković, koji se na kraju svog govora dotaknuo i „jednog košarkaša“ koji je cijeli prosvjed pratio kao crtež s glavnog plakata:

„Ako je čovjek odlučio odmah po završetku studija otići u Bruxelles i odmah graditi karijeru – umjesto da obuče vojnu uniformu obući košarkašku i učiti teambuilding, koordinaciju, leadership, vođenje ekipe… ja ovo sve govorim ne-ironično i ne-sarkastično – pa on je tamo stjecao vještine koje su mu pomogle da bude tako uspješan da bude treći put izabran da vodi vladu ove države. Tko smo mi… tko sam ja… tko si ti… tko je netko u Ministarstvu, tko je itko da njemu kaže: ‘Ne, mi znamo bolje kako ćeš ti provoditi svoj život’. Ako je on imao mogućnost bez obveznog vojnog roka odmah nakon fakulteta baviti se stvarima s kojima se on htio baviti, i doći na poziciju na koju je on sad došao, zašto bi ikome bilo uskraćeno to pravo, a kamoli zbog potpisa njegove ruke!“.

Aluzija na premijera Plenkovića izazvala je najveći odjek kod publike, pa je uz fućkanje i uzvike „Tako je!“ Hrvoje Marković iz Centra za ekonomsko obrazovanje završio svoj govor, a mikrofon predao Marinu Capanu iz Mreže mladih Hrvatska. „Ovdje smo jer želimo budućnost bez vojnog roka!“, započeo je Capan u ime naših mladih sugrađana. Mreža mladih je jasno zauzela stav već pri prvim najavama uvođenja obveznog vojnog roka i ovu je temu stavila u javni fokus. Međutim, kaže Capan:

„Je li Vlada pitala mlade? Nisu! Ispitivanje koje smo proveli… da mladi novce predviđene za njihovo prisilno slanje u rovove žele preusmjeriti u bolju budućnost. Želimo bolje obrazovanje, želimo da ni mi ni naši roditelji ne moramo čekati mjesecima na liječenja koja spašavaju živote, želimo da si možemo priuštiti stan u gradu kojem živimo i u gradu u kojem radimo, želimo više centara za mlade i više stipendija i potpora, želimo ulaganje u nas i u mir,a ne u bombe i ne u metke!“.

„Nećete nas zadržati tako da nam na silu tutnete pušku u ruke“, rekao je Capan dobivši veliki pljesak malobrojne publike. „Prigovor savjesti je naše ustavno pravo“, nastavio je  predstavnik Mreže mladih, napominjući da je zakonodavac osmislio sve što je moguće da mlade odvrati od civilnog služenja – od višestruko niže naknade, preko duljeg trajanja, do izostanaka benefita koje sa sobom nosi vojni rok.

„Radi se razlika u kojoj mnogi neće imati izbora. Ako će vojno služenje biti nagrađeno plaćom, statusnim prednostima i prednostima u zapošljavanju, onda zapravo kažnjavam one koji imaju moralni ili vjerski priziv savjesti. Socijalno i ekonomski ranjiviji neće si moći priuštiti priziv savjesti, a žene, stariji, osobe sa zdravstvenim poteškoćama bit će stavljeni u goru poziciju pri zapošljavanju. To nije izbor, to je ucjena!“,

zaključio je Capan, istaknuvši kako istodobno nisu viđene ozbiljne analize učinka uvođenja vojnog roka na obrazovanje, tržište rada, stvaranje obitelji i mentalno zdravlje. Smatra da se jačanje obrane postiže kroz bolje investiranje u profesionalnu vojsku, u modernu tehnologiju, u ozbiljno planiranje pričuve i sustava civilne pripravnosti, a ne kroz stvaranje lažnog osjećaja sigurnosti.

Tijekom svog ovog vremena, Ministarstvo obrane nije niti jednom vodilo dijalog s mladima, uključujući i svoj nedolazak na okrugli stol organiziran u Hrvatskom saboru u veljači ove godine. „Isključivanje iz dijaloga sa skupinom koju to najviše zahvaća jasna je poruka svim mladima da naše mišljenje u Hrvatskoj očigledno nije važno“, rekao je Capan uz povike odobravanja iz publike.

„Misle da će dva mjeseca brzog tečaja slaganja kreveta, kondicioniranja i čišćenja vojne opreme naučiti nas svim onim vrijednostima o kojima su propustili s nama razgovarati dok smo odrastali. Niste ulagali u našu mladost pa bi sad nas vodili i radili ratnicima i vojnicima?! E pa neće. Vojni rok nije ni obrazovna ni disciplinska alternativa. Zveckanje oružjem nikome neće donijeti dobro, osobito ne nama mladima“,

poručili su na subotnjem prosvjedu iz Mreže mladih Hrvatske.

Zadnji govornik na prosvjedu bio je Karlo iz Centra  za anarhističke studije s jednom izrazito tmurnom slikom  stanja:

„Sada smo na pragu toga da nas vrbuju za bojišta Trećeg svjetskog rata zbog nelegitimnih odluka i koristi domaćih političara, onih istih koji su državu pretvorili u osobnu blagajnu i leglo korupcije. Ti nam sad propovijedaju kako prema državi imamo dužnost… ima li veće arogancije i vulgarnosti?! Ne dajte da vas se prevari i da vas se uplaši. Recite NE vojsci, recimo NE obveznom vojnom roku!“.

Oko 25 minuta dugi prosvjed završio je najavom organizatora Hrvoja Markovića iz Centra za ekonomsko obrazovanje kako je ovo samo prvi korak, a ostali će uslijediti ukoliko izmjene Zakona o obrani, koje reguliraju i temeljno vojno osposobljavanje, prođu u Saboru.

Nakon prosvjeda, pitali smo Markovića koje akcije još misli poduzeti.

„Mi smo već podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti sadašnjeg Zakona o obrani, koji ima u sebi već ucrtan vojni rok, iako je kako mnogi ljudi kažu ‘zamrznut’, odnosno ne poziva se novake na novačku obvezu. Mi ćemo odmah, ako prođu izmjene Zakona, isti dan kad stupe na snagu podnijeti sljedeći prijedlog za ocjenu ustavnosti. Pokrenut ćemo sto posto udruženu tužbu za zaštitu od diskriminacije na temelju spola… svatko tko može zbrojiti 2+2=4 zna da je ovo protuustavno, jer u Ustavu piše da je vojna obveza i obrana Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana i piše da su svi jednaki pred zakonom. (…) Muškarci i žene služe u Oružanim snagama i doprinose obrani RH, znači načelno govoreći i muškarci i žene su sposobni za obranu Republike Hrvatske“,

rekao je Hrvoje Marković za portal Obris.org.

S obzirom na apatičnost društva, zadovoljan je da se prosvjed uspio održati, a najzadovoljniji bi bio kada bi se uspjeli realizirati i neki od prijedloga Centra za ekonomsko obrazovanje, kao što je npr. prilagodba i jačanje modela ugovorne pričuve umjesto stvaranja prisilne pričuve. No čini se da je općenito plan i analiza slabija točka u Ministarstvu obrane. Naime, Marković kaže da su u Centru željeli provesti istraživanje koliko bi koštala uspostava dragovoljne pričuve s određenim zadanim kriterijima za što im je bila potrebna suradnja s MORH-om:

„Ali nisu nam htjeli dati podatke koji bi bili potrebni za to. Na izravan upit da nam daju svoja istraživanja, studije, elaborate o tome… da li su usporedili koliko bi koštalo dobiti dragovoljnim sustavom dovoljan broj ročnika, nisu rekli da je klasificirano nego da nemaju te podatke, da nemaju te informacije. Ozbiljne države – Njemačka je angažirala svoj institut, druge države angažiraju svoje nacionalne ekonomske institute i onda oni stave na papir… svi ovi troškovi o kojima mi govorimo su u biti implicitni, ali samo zato što se ne prikazuju u proračunu to ne znači da nisu troškovi. Npr. liječnik kojeg prisiliš da – umjesto da radi u bolnici – za 250 eura kosi travu, to je trošak, samo što se ne pojavljuje kao stavka u  proračunu, al’ si izgubio liječnike“.

Prijedlog izmjena Zakona o obrani trebao bi, po svemu sudeći, biti u drugom čitanju već tokom ove saborske sjednice, a najmanje što protivnici ideje o vojnom roku, odnosno temeljnog vojnog osposobljavanja, mogu napraviti je prosvjed pred Saborom na dan izglasavanja, što Hrvoje Marković iz Centra za ekonomsko obrazovanje spominje kao realnu mogućnost.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Baš kao i u Hrvatskoj, tako trenutno i u Saveznoj Republici Njemačkoj traju diskusije o ponovnom uvođenju nekog oblika ročnog služenja vojne obveze. O tome je tamošnje Savezno ministarstvo obrane (Bundesministerium der Verteidigung – BMVg) izašlo s konkretnim prijedlogom još 12. lipnja 2024. godine. No prema već tada iznesenom planu, uslijedile su šire političke konzultacije – a najavljivalo se i konačno usvajanje potrebnog zakonskog prijedloga do ljetne stanke njemačkog parlamenta u 2025. godini. Iako je postupak ponešto kasnio, do političkog konsenzusa konačno se stiglo tijekom ovoga ljeta, a umjesto da izmjene odgovarajućeg propisa budu već usvojene i u pripremama za primjenu – Vlada SR Njemačke tek je 27. kolovoza ove godine na posebnoj sjednici održanoj u prostorima Ministarstva obrane usvojila prijedlog novog zakonskog rješenja. Tako usuglašeni tekst propisa pod imenom „Entwurf eines Gesetzes zur Modernisierung des Wehrdienstes – Wehrdienst-Modernisierungsgesetz“ (WDModG), odnosno – „Prijedlog Zakona o modernizaciji služenja vojne obveze“ konačno je otposlan u proceduru njemačkog Bundestaga. Ondje je na dnevni red stavljen u petak 5. rujna, da bi se uskoro našao i na dnevnom redu niza tamošnjih radnih tijela (Odbor za obranu kao matično tijelo, Odbor za rad, integraciju i socijalnu politiku, Odbor za unutarnje poslove, te Odbora za financije) – da bi, kad oni obave svoj posao, onda dospio i na raspravu plenarne sjednice Bundestaga. No nekoliko stvari tu treba izričito napomenuti.

Naime, u političkim usuglašavanjima zapravo nije dogovoreno stvarno uvođenje obveznog služenja vojne obveze – nego je, umjesto toga, usuglašeno samo da će biti postavljeni temelji da se takva opcija olakšano omogući ako to budu tražile neke posebne okolnosti. Konkretno, riječ je tu o izmjenama već postojećih normi temeljem Zakona o vojnoj obvezi iz 1956. godine, koji je bio suštinski izmijenjen tijekom ljeta 2011. godine – kada je većina njegovih odredbi završila ograničena tek na primjenu „u slučajevima napetosti ili potrebe za obranom“. Time je zapravo obvezno služenje vojne obveze bilo zamrznuto, a država se krenula oslanjati na dragovoljnu službu onih koji se za to posebno jave. Dakle, prema političkom dogovoru u okviru „Velike koalicije“ Kršćanskih demokrata (CSU/CDU) i Socijalista (SPD) – u Njemačkoj se prema novom sustavu modernizacije ne bi uvodilo obvezno služenje vojne obveze u miru već bi se tek postavili neki temelji za brže izvođenje takvog poteza – pokaže li se potreba u budućnosti. Konkretno – za sada se predlaže uvođenje obveze vojnog evidentiranja mladih muškaraca starijih od 18 godina, dok bi sve to za žene ostalo dragovoljno. Pri tome, prema najavama, mladi godišta 2008. bi od 1. siječnja 2026. trebali dobiti poveznicu na službeni upitnik kojim se ispituje njihova volja za službom u Oružanim snagama – dok bi takvo izjašnjavanje onda od 1. siječnja 2027. godine postalo obvezno, te kombinirano i s provedbom određenih provjera stvarne spremnosti. Dodatno, svi mladi (muškarci i žene) od godišta 2001. do 2008. ujedno bi iduće godine trebali primiti posebne informativne materijale o modalitetima dragovoljne službe u Oružanim snagama SR Njemačke. Međutim, do daljnjega bi sama popuna Oružanih snaga i dalje ostala oslonjena na kompletnu dragovoljnost, kao i do sada u mirnodopsko vrijeme.

Ipak, prijedlozi novog zakona uvode i neke praktične novine za one koji temeljem upita pokažu volju za konkretnim početkom dragovoljnog služenja vojne službe. Naime, za njih sve bi trebao početi i novi način obračuna naknade (koja bi trebala porasti na oko 2.000 eura neto, uz novčane dodatke za npr. posjedovanje vozačke dozvole, među ostalim). Zato bi dragovoljna služba u ovo mirnodopsko vrijeme ostala u minimalnom trajanju od 6 mjeseci, ali bi se lako mogla i produžiti nizom obučnih opcija – sve do mogućnosti ulaska u puni vojni sastav.

Suštinsko protivljenje vojnoj obvezi

Već se preko godinu dana raspravlja o promjenama sustava služenja vojne obveze za građane SR Njemačke, što je početkom jeseni dovelo i do konkretnog prijedloga zakonskih promjena u parlamentarnoj proceduri. Treba napomenuti da je samo nekoliko dana od usuglašavanja tog prijedloga u Vladi i prije zaprimanja konkretnog akta u parlamentu, njemački Bundestag dobio na stol i jednu političku inicijativu koja suštinski dovodi u pitanje sve ovo o čemu smo već govorili. Naime, politička stranka „Die Linke“ („Ljevica“) je 2. rujna u Berlinu sastavila svoj prijedlog ustavnih promjena – kojima se predlaže da Vlada SR Njemačke do 31. prosinca ove godine pripremi propis kojim bi se iz Ustava Savezne Republike Njemačke izbrisala odredba članka 12.a, koja u svojih 6 stavaka definira načelni okvir služenja vojne obveze. Ujedno su tražili i dizanje proračunskih sredstava predviđenih za dragovoljni ulazak u Oružane snage, kao i za niz drugih sustava dragovoljnog sudjelovanja mladih u korisnim društvenim i ekološkim aktivnostima iz okvira „Savezne dragovoljne službe“ (BFD). Riječ je o nizu aktivnosti koje je od 2012. do danas prošlo oko 490.000 mladih – uz naglašavanje dragovoljnog djelovanja umjesto državne prisile. Ovaj je prijedlog bio zaprimljen u njemačkom Bundestagu 4. rujna ove godine – da bi se na raspravi plenarne sjednice našao u četvrtak 11. rujna. Prijedlog je predstavila zastupnica „Die Linke“ Desiree Becker – poznata i po ovogodišnjem protivljenju nastavku aktivnosti SR Njemačke na Kosovu, obrazlažući da to nema smisla sve dok se EU oglušuje na negiranja ratnih zločina Aleksandra Vučića, potičući time u praksi srbijanski entnonacionalizam. Nakon kratke rasprave i očitovanja stranačkih klubova (CDU/CSU, AfD, SPD i Savez 90/Zeleni, praktično svi protiv prijedloga) – čitava je tema prebačena u djelokrug Odbora za obranu, gdje bi trebala biti dalje obrađivana prije ikakvog glasovanja.

Javno mnijenje i njegove zamke

Uz činjenicu da se tu uvelike radilo o potezu iz domene političke taktike, ipak treba napomenuti da se i o ovakvoj kratkoj raspravi moglo čuti neke zanimljivosti iz pojedinih aktualnih istraživanja javnoga mnijenja u Njemačkoj. Tako se na pitanje: „Je li moguće dragovoljno prikupiti dovoljno ljudi za Oružane snage?“ navodilo ankete njemačke televizije ZDF, prema kojoj je 72 posto ispitanih mislilo da to nije moguće, a tek 22 posto da je moguće. Od tih koji su mislili da nije moguće – postotak takvih stavova je među pristalicama CDU/CSU i AfD bilo 80 posto, među pristalicama SPD 69 posto, među Zelenima 65 posto, među pristalicama „Die Linke“ 63 posto, među pristalicama stranke BSW 65 posto i među pristalicama FDP 69 posto. Osim toga, zanimljivo je i da se ispitivalo tko bi sve trebao služiti – muškarci, muškarci i žene, ili nitko –  pa je 22 posto ispitanih bilo samo za mušku službu, 45 za službu muškaraca i žena, a 30 posto ispitanih protiv te službe. Tome treba dodati i rezultate istraživanja iz ožujka 2025. godine, kada se žene u Njemačkoj pitalo o spremnosti na takvu službu – gdje je njih dvije trećine pokazalo interes. Jednako tako, u ovom svježem istraživanju popratilo se i starosnu raspodjelu onih koji nisu za obvezno služenje vojne obveze – da bi se ustanovilo da je „protiv“ tek 23 posto starijih od 60 godina, 31 posto onih od 25 do 59 godina, te je „protiv“ 46 posto onih od 18 do 34 godine. Treba primijetiti da u ovoj anketi nitko ništa nije pitao sada mlađe od 18 godina – odnosno, baš onu kategoriju o čijem se životu i vremenu odlučuje – dok je i bez toga vidljivo da je obvezna vojna služba to prihvatljivija što su ispitanici stariji te više odmaknuti od njenog praktičnog ispunjavanja.

Dakle, dok je SR Njemačka u svom obrambenom sustavu na 31. srpnja 2025. imala 182.984 djelatnih vojnih osoba, te još 80.602 civila – dakle 263.586 ljudi ukupno – plan je za koju godinu broj djelatnih vojnika podići barem za 60 do 80 tisuća, ali postupno. Prvo bi se željelo krenuti s registracijom mladih muškaraca, možda to kasnije bude prošireno i na žene, a oslonac će i dalje biti na dragovoljcima – uz nastojanje da se takva služba učini atraktivnijom. Tek ako to ne uspije, a društvene okolnosti postanu još opasnije, onda na dnevni red dolazi i primjena obveznog služenja vojne obveze. Sve bi to trebao regulirati novi „Zakon o modernizaciji vojne obveze“ – koji će se u raspravi naći vrlo skoro, ne bi li bio spreman i na snazi za početak planirane primjene od 1. siječnja 2026. godine.

Naravno, sve je to temeljito drugačije od metoda koje se aktualno vidi u Hrvatskoj. Naime, u „Lijepoj našoj“ je teško zamislivo da Ministarstvo obrane prvo izađe s podacima i konceptom – kojeg bi se onda ostavilo u javnosti za pravu i višemjesečnu političku/društvenu raspravu. Zatim, na isti način kako se pustilo da sustav obveznog služenja vojne obveze propadne u praksi, da bi ga se onda naglo zamijenilo sustavom dragovoljnog služenja – i sada se (upravo suprotno od Njemačke) uopće ne radi na podizanju atraktivnosti postojećeg „dragovoljnog“ sustava. Umjesto toga, politika opet (bez mnogo priprema ili uvida) navija za brze, te politički isplative površinske promjene – bez da si dade truda optimizirati postojeći (vidljivo zanemareni)  koji već god aktualni sustav. Opet za razliku od Njemačke – u nas alternativa aktualnoj dragovoljnosti izgleda nije povratak na sustav obveznog služenja koji je definiran u postojećim zakonima i tek zamrznut odlukom parlamenta (baš kao u Njemačkoj) – već se najednom kreće izmišljati nešto sasvim novo, pod etiketom „Temeljnog vojnog osposobljavanja“. Time se otvara novi prostor za eksperimente, ne izvlaće se pouke ni iz jednog dosadašnjih iskustva, i nastoji se javno skupiti dnevnopolitičke bodove na populistički profiliranoj temi (o kojoj većina javnosti zapravo ipak zna vrlo malo). Sve je to, dakle, na primjeru jedne te iste teme, temeljito drugačije od pristupa i metoda koja ovih dana možemo gledati u Saveznoj Republici Njemačkoj.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid posjetili su u ponedjeljak,  7. travnja, vojni poligon “Eugen Kvaternik” na Slunju, te tom prilikom obišli objekte predviđene za polaznike temeljnog vojnog osposobljavanja. Nakon obilaska objekata u kojima će boraviti ročnici, ministar Anušić rekao je kako je sve spremno za temeljno vojno osposobljavanje (TVO) te da se još samo čeka usvajanje zakonskog okvira koji će ga regulirati, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Vojni poligon na Slunju jedan je od tri lokacije na kojima će se provoditi temeljno vojno osposobljavanje. Uz njega, tu je još vojarna “General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk” u Kninu i vojarna “123. brigade HV” u Požegi.

“Oružane snage pripremile su infrastrukturu i danas smo se ponovno uvjerili da je sve spremno. Obišli smo blagovaonicu, spavaonice, učionice, dakle prostore u kojima će ročnici boraviti dva mjeseca u sklopu temeljnog vojnog osposobljavanja”,

rekao je Anušić te dodao kako su izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH u fazi usuglašavanja te kako se očekuje da bi trebali biti usvojeni do ljetne stanke Hrvatskog sabora, odnosno kako se prvi ročnici u vojarnama očekuju na jesen. No do danas izmjena spomenutih zakona još uvijek nema u javnom savjetovanju, nakon čega bi tek trebali krenuti put Vlade  i Sabora.

Povlastice za temeljno vojno osposobljavanje

Osvrnuvši se na prednosti za kandidate koji budu na temeljnom vojnom osposobljavanju, ministar je izdvojio mjesečnu naknadu od 1100 eura, upis dva mjeseca TVO-a u radni staž te prednost pri zapošljavanju u državnoj i javnoj službi za one koji završe TVO. Ministar je naglasio da zaposleni ročnik ne može i ne smije tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja dobiti otkaz jer će njegova prava iz radnog odnosa mirovati u skladu sa Zakonom o radu. Studenti će pak moći zatražiti odgodu služenja TVO-a za vrijeme studiranja, a najdulje do navršene 29. godine. Naglasio je da će na temeljno vojno osposobljavanje moći ići i djevojke. Danas one zajedno s mladićima završavaju dragovoljno vojno osposobljavanje, na kojem čine oko 15 posto od ukupnog broja polaznika.

U kontekstu ciljeva i razloga uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, ministar je rekao kako je jedan od ciljeva jačanje pričuvnog sastava OS RH, koji je ozbiljno oslabio nakon ukidanja obveznog vojnog roka 2008. godine.

“Moramo imati pričuvne snage. Mi imamo ozbiljan problem koji je počeo nastajati krajem 2008. godine završetkom obveznog vojnog roka, jer više nemamo ljude za pričuvu. Upravo s ovim ljudima koji će završavati temeljno vojno osposobljavanje u budućnosti ćemo popunjavati naše kapacitete za eventualne potrebe pričuvnih snaga”,

rekao je ministar Ivan Anušić.

General Kundid: svi predviđeni standardi u osam tjedana

Načelnik Glavnog stožera OSRH general Tihomir Kundid osvrnuo se ukratko na program temeljnog vojnog osposobljavanja:

“Jedan dan ročnika je klasičan vojnički dan: rano ustajanje, tjelovježba, prijepodnevna obuka do ručka. Nakon ručka ide poslijepodnevni ciklus obuke i osposobljavanja do večere. Nakon večere završava taj ciklus što se tiče same obuke te ročnici imaju pravo na slobodno vrijeme, povečerje i sve ono što regulira pravilnik o vojnoj službi”,

rekao je načelnik GS-a.

U kontekstu eventualnih fizičkih priprema za temeljno vojno osposobljavanje, general Kundid rekao je kako nema potrebe za bilo kakvim prethodnim pripremama.

“Sve predviđene standarde koje će ročnici trebati dosegnuti – dosegnut će kroz ciklus obuke u trajanju od osam tjedana. Nakon tih osam tjedana dosegnut će planiranu razinu obučenosti, uvježbanosti i sposobnosti. Steći će, dakle, određene kompetencije, znanja i vještine koje su potrebne za prijavljivanje u djelatni vojni sastav ili za služenje u pričuvi”,

zaključio je general Kundid, a prenio MORH.

Inače, Ivan Anušić demantirao je odbacio medijske navode da je u sukobu s ministrom branitelja Tomom Medvedom a zbog smjene predsjednika Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra Ivice Vidovića.  Rekao je da njih dvojica surađuju, sjede zajedno na Vladi i razgovaraju. “Nismo mi ni u kakvom sukobu, ja i ministar Medved surađujemo, sjedimo zajedno na Vladi, sjedimo zajedno već dugo u stranci i stranačkim tijelima i nismo ni u kakvom sukobu“, izjavio je novinarima Anušić nakon obilaska vojnog poligona “Eugen Kvaternik” u Slunju gdje će se provoditi temeljno vojno osposobljavanje. “Naravno da razgovaramo, zadnji puta razgovarali smo prije 10-ak dana na sastanku u Vladi“, rekao je Anušić nakon što je Jutarnji list  objavio da već dva mjeseca traje sukob između dvojice potpredsjednika Vlade, HDZ-a i ministara, Anušića i Medveda, zbog smjene Vidovića s čela Uprave ZTC-a, kojeg se proziva Medvedovim kadrom, a na kojoj navodno inzistira Anušić ne bi li, navodno, instalirao bivšu direktoricu osječke “Saponije”, a sada članicu Uprave ZTC-a Dajanu Mrčelu.

*Photo: MORH/J.Kopi