Današnja 103. sjednica Vlade počela je u ozračju noćašnje ruske invazije na Ukrajinu. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da je „Rusija započela ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.“ Noćašnjim brutalnim činom Rusija je grubo pogazila Povelju Ujedinjenih naroda, kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, rekao je premijer Plenković, dodavši kako je cijela situacija isključiva odgovornost Rusije, od koje je zatražio da momentalno prestane s vojnim aktivnostima i povuče svoje snage iz Ukrajine.

„Sada kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani – na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava,“ objavio je Plenković, dodavši kako je Hrvatska u ovoj teškoj situaciji spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, te da je spremna prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice. Na večerašnjem sastanku Europskoga vijeća, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednik Vlade, usvojit će se novi paket sankcija za Rusiju. S obzirom na jutrošnje povećanje cijena svjetskog plina i nafte, Vlada će primijeniti mjere za ublažavanje financijskog udara na kućanstva i poduzeća u RH. Nastavit će se i s ulaganjem u sposobnosti Hrvatske vojske, rekao je premijer, a kao primjer je spomenuo nabavu aviona Rafale i vozila Bradley. Tijekom jutra održan je najprije sastanak Užeg kabineta Vlade, a povećane aktivnosti u svrhu održavanja stabilnosti funkcioniranja države poduzima i hrvatski obavještajni sustav, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike i Ministarstvo financija. Hrvatska veleposlanica Anica Djamić ostaje do daljnjeg u Kijevu – „to je naša politička odluka“, rekao je premijer – a njen zadatak, kao i zadatak hrvatskog Veleposlanstva u Ukrajini, je da pomognu u evakuaciji onih hrvatskih državljana koji to žele. Premijer Plenković rekao je da se jutros čuo s predsjednikom Milanovićem, te da je izrazio spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, što će biti moguće već sutra, po povratku premijera iz Bruxellesa.

Vlada je potom odlučila i o dvije žurne mjere – nositelj jedne je Ministarstvo unutarnjih poslova, a druge Ministarstvo obrane. Tako je hrvatska Vlada namijenila Ukrajini i žuran paket pomoći, o čemu je izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„Državna služba Ukrajine za izvanredne situacije od međunarodnih institucija i veleposlanstava država članica Europske unije zatražila je pomoć. Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Ukrajini iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, i Hrvatske vatrogasne zajednice, i to u obliku robe i opreme navedene u predmetnoj odluci. Također, zadužuju se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da organiziraju slanje žurne pomoći. Ukupna procijenjena vrijednost ove tranše početne žurne pomoći iznosi 9.105.866,00 kn. Osim toga, Vlada izražava spremnost u pružanju pomoći Ukrajini u poslovima razminiranja, a to se prije svega odnosi na opremanje strojevima te pružanju stručne savjetodavne pomoći.“

U pripadajućoj Odluci o upućivanju žurne pomoći Ukrajini izričito se navodi popis robe koju Hrvatska šalje u ovu noćas napadnutu zemlju. To su:

• ampulirani lijekovi – 30.000 komada
• medicinske jednokratne rukavice – 1.000.000 komada
• razni sanitetski materijal – 10.000 komada
• maske kirurške – 1.000.000 komada
• sistem za infuziju – 1.000 komada
• CEIA CMD Compakt metal detector Version 1.34  – 10 komada
• kaciga BK-RAZ sa vizirom 6 mm debljine – 10 komada
• zaštitni prsluk protiv krhotina Demining M5 – 10 komada
• kreveti – 500 komada
• naočale zaštitne – 100.000 komada
• deke – 2.500 komada
• mobilna pumpa velikog kapaciteta s pripadajućom opremom
• vreće za spavanje – 5.020 komada
• medicinski kompleti prve pomoći – 2.000 komada
• šatori mali – 10 komada
• kaciga zaštitna – 50 komada
• čizme zaštitne – 50 komada
• vatrogasna cijev  – 50 komada
• cipele radne – 30 komada
• vreće za poplavu – 100 komada
• zaštitno odijelo – 10 komada
• spremnik za vodu – 50 komada
• pumpa za vodu potopna – 10 komada
• motorna pila – 10 komada
• balon reflektor za zaštitu – 2 komada.

Sličnu simboličnu pomoć pružit će i Ministarstvo obranem, odnosno OS RH, NATO savezu. “Nacrt prijedloga odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sustava snaga za brzi odgovor NATO-a” obrazlagao je ministar obrane Mario Banožić:

„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je još 2002. godine na summitu u Pragu. Na summitu NATO-a u Walesu 2014. Godine usvojena je odluka o uspostavi združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Razina spremnosti tih snaga kada su u stupnju pripravnosti je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima združenih snaga visoke spremnosti je riječ. Republika Hrvatska radi doprinosa euro-atlantskoj sigurnosti je prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a. U Ministarstvu obrane, koje uključuje Glavni stožer Oružanih snaga, provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga te u skladu s tim ovom odlukom predlaže se deklariranje do 10 pripadnika OS RH za angažiranje u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. I 2023. Godini. Navedeno deklariranje je u skladu s nacionalnim interesima Republike Hrvatske kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euro-atlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane.“

Sukladno odluci NATO summita u Walesu 2014. godine, u okviru Združenih snaga visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju pripravnosti. Kako stoji u popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnoga reda: “U skladu s ciklusom NRF-a (NATO Response Force), navedene deklarirane snage u sastavu VJTF-a bit će u vrlo visokom stupnju pripravnosti tijekom 2022., a od početka 2023. predviđena je tranzicija u niži stupanj pripravnosti.” Kako je objavio portal Obris.org, upravo o tome je proteklih dana razgovarao i zapovjednik LANDCOM-a general Roger L. Cloultier tijekom svoje mini-turneje po državama članicama NATO-a iz središnje Europe.

Nakon što je Vlada usvojila ovaj prijedlog o deklariranju snaga za VJTF, on se šalje Predsjedniku Republike na donošenje, a hoće li ga predsjednik Milanović zaista i potpisati – vidjet će se uskoro. No kako se čini, unatoč njegovom dosadašnjem protivljenju slanju vojnika u Ukrajinu, s ovim prijedlogom možda i neće biti problema.

Milanović je, inače, jutros održao hitni sastanak s čelnicima Oružanih snaga i obavještajnih agencija. Na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OSRH general bojnik Ivica Olujić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta Glavnog stožera OSRH brigadni general Ivan Turkalj, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić i ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije general Ivica Kinder. Oni su informirali Predsjednika o aktualnoj situaciji i mogućem razvoju događaja u Ukrajini, a na tu temu Milanović je jutros razgovarao i s premijerom Plenkovićem.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, a napade ruskih vojnih snaga smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Predsjednik Milanović poziva Rusiju na prekid vojnih napada protiv Ukrajine, nada se brzom smirivanju situacije i nastavku diplomatskih aktivnosti u cilju pronalaženja mirnog rješenja. Predsjednik Milanović izražava žaljenje zbog ljudskih žrtava u Ukrajini. Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza,”

stoji u priopćenju Ureda predsjednika RH.

Tijekom protekla dva dana Hrvatska je bila svjedokom dva događanja, koja su oba imala veze s integracijom  – onom u sustav NATO saveza i međugranskom. Jedno je događanje bilo teorijsko i više “papirnato”, a drugo terensko – a opet “papirnato”. Prvo teorija!

Hrvatska i integracija u NATO

Prema službenim izvorima, postupak prilagodbe hrvatskih Oružanih snaga uvjetima i standardima NATO saveza traje neprekinuto još od 2000. godine – prvo kroz program Partnerstvo za mir, a onda i dodatno ulaskom u Akcijski plan za članstvo (Membership Action Plan – MAP) i započinjanjem provedbe Procesa planiranja i raščlambe (Planning and Review Proces – PARP).  Dakle, neposredno pred sam ulazak Hrvatske u NATO, započela su održavanja i integracijskih konferencija – skupa radionica koje su u šestomjesečnome ritmu radile na jačanju operativnih sposobnosti RH za djelovanje u NATO sustavu. Na prvoj takvoj konferenciji (ožujak 2009. godine) odlučeno je i o donošenju “Plana integracije OS RH”. Taj dokument, donesen i primjenjivan van očiju javnosti, navodno je obuhvaćao ovih 7 područja:

(1) Izgradnju odnosa MORH i GS OS RH (MOD&GS Relationship Building), (2) Izgradnju sustava ugovaranja i nabave (Defence Aquisition & Procurement System), (3) Personalno upravljanje (Human Resources Menagement), (4) Izobrazbu i obuku (Education & Training – NATO preparation/curriculum), (5) Izgradnju odnosa časnika i dočasnika (Officer and NCO Integration), (6) Uvezivanje u NATO sustav razmjene informacija (NATO Network Enabled Capability) i (7) Promoviranje regionalne suradnje (Regional Cooperation Promotion).

U suradnji sa Savezničkim zapovjedništvom za transformacije (NATO Allied Command Transformation – ACT) Uprava za planiranje GS OS RH (zadužena za usuglašavanje, koordiniranje i praćenje ispunjavanja posla po Planu integracije) izradila je i tzv. “Integracijski radni program” (Integration Working Programm – IWP), kojim se operacionaliziralo aktivnosti na zatvaranju pitanja iz nabrojenih 7 područja integracije. Provođenje njegovih oko 30 aktivnosti godišnje pratilo se mjesečnim telekonferencijama između nadležnih u RH i NATO partnera (prvenstveno Allied Joint Force Command Naples – JFC NAPLES), a postupno se pristupilo izradi i pojedinačnih granskih integracijskih planova, u suradnji hrvatskih granskih zapovjedništava te partnera iz Izmira, Napulja i Madrida. No, bez obzira na globalni pogled koji je obilježio Plan integracije, izgleda da je u praksi težište svih ovih aktivnosti bilo prvenstveno na NATO integraciji postrojbi koje je Hrvatska deklarirala za slanje u saveznička djelovanja.

Konkretne aktivnosti

Na vježbi "Udar-10" u praksi je certificiran i RBK vod za dekontaminaciju

Taj je posao, započet 2009. godine, krajem iduće godine rezultirao vježbom “UDAR 10” (ili “UDAR-10” – ovisno o izvoru), provođenom od 11. do 29. listopada. Tijekom nje, provedena je prva certifikacija postrojbi OS RH (HKoV) delariranih za NATO, odnosno za nacionalne Ciljeve snaga (Force Goals) i to: (1) motorizirane pješačke satnije, (2) RBK voda za dekontaminaciju, (3) inženjerijskog voda za razminiranje, te (4) inženjerijskog voda za horizontalne konstrukcije – inače iz sastava Gardijske motorizirane brigade, Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu, te Bojne NBKO. Ocjenjivanje deklariranih postrojbi provedeno je po programu CREVAL (Combat Readiness Evaluation), od strane tima nacionalnih ocjenjivača iz sastava HKoV, a pod nadzorom NATO ocjenjivačkog tima iz Allied Force Command Madrid (FC Madrid). Gledalo se tu pet područja: (1) priprema i planovi, (2) operacije, (3) logistika, (4) KIS i (5) administrativno područje, a postupak je mogao trajati maksimalno 72 sata. Uz to, te iste 2010. godine pristupilo se razvijanju sposobnosti za borbu protiv improviziranih eksplozivnih naprava (Counter Improvised Explosive Device – C-IED T3), za što se izgradilo obučne poligone u Slunju te na Cerovcu (kod Karlovca), a povećan je i broj namjenskih timova za obuku (Mobile Training Team – MTT).

I na vježbi "Udar 11" evaluaciju za certificiranje radili su domaći kadrovi

Samo nekoliko mjeseci kasnije, tijekom 2011. godine, obrambeni se sustav i u ovome segmentu suočio s općom krizom – koja je tada već više od dvije godine tresla naciju. Aktivnosti međunarodne vojne suradnje su “izuzetno racionalizirane” (što doduše ispada upitno, kada se zna da je u Godišnjem  izvještaju o izvršenju državnoga proračuna za 2011. godinu – usvojenom u Saboru 6. srpnja 2012. godine – ova stavka i dalje trošila kao i ranijih godina, tek oko 3,7 milijuna kuna manje nego 2010. a ipak oko 8,5 milijuna više nego 2009. godine). Većina je aktivnosti iz Integracijskog radnog programa za 2011. održana na operativnoj i tehničkoj rrazini, s ponovljenim težištem na certificiranju snaga deklariranih za NATO djelovanja. Konkretno, certificirani su: (1) vod iz Bojne za specijalna djelovanja (BSD), (2) MOVCOM tim i postrojbe za prijevoz tereta, (3) inženjerijska satnija za razminiranje, (4) inženjerijska satnija za horizontalne konstrukcije i (5) vod Vojne policije. Uz to, potvrđene su (afirmirane) i snage koje su certificiranje prošle godinu ranije, koje smo već naveli. U tom je kontekstu na poligonu kod Slunja od 19. do 28. listopada 2011. godine održana i vježba “Udar – 11”, na kojoj su sudjelovali pripadnici Gardijske motorizirane brigade (gmtbr), Inžinjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu (ZOD), Bojne NBKO i Vojne policije.

Dovršetak procesa  

Integracija OS RH u NATO dovršena u samo tri godine

Dok je još početkom 2012. godine (na svom prvome sastanku s čelnicima MORH i GS OS, 3. siječnja) tada novi ministar obrane Kotromanović “podsjetio da plan integracije RH u NATO mora biti završen do 2014. godine“, stvari su tu onda krenule ponešto brže. Tijekom ove godine dovršena su sva ocjenjivanja i zaključeno je da na jesenskoj Integracijskoj konferenciji može biti potpisana Deklaracija o završetku integracijskoga procesa OS RH u NATO. Time je integracijska konferencija zakazana za 25. listopada 2012. godine postala “Final Integration Conference”, a dokument o službenome okončanju postupka integracije OS RH u NATO sustav je 25. listopada oko 11 sati u prostorima Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski” u Zagrebu s hrvatske strane potpisao general pukovnik Drago Lovrić, dok je u ime NATO-a to isto učinio zamjenik zapovjednika Savezničkog zapovjedništva za transformaciju, poljski general zbora Mieczysław Bieniek. Po mnogima je samo tri godine rada za obavljanje ovolikoga posla jedan prilično dobar rezultat.

A onda i malo svježe prakse!

Udar 12/1 - nova borbena oklopna vozila, ali ipak stare jurišne puške

Na tragu prakse ustanovljene tijekom protekle dvije godine, i ovoga je listopada na poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja organizirana vojna vježba “Udar”, ne bi li se ocjenilo spremnost postrojbi deklariranih za operacije NATO-a – sukladno obvezama koje OS RH imaju temeljem preuzetih Ciljeva snaga i NATO-ovog integracijskog radnog programa za 2012. godinu. Ipak, kako su se već prošle godine iskristalizirale dvije odvojene skupine snaga za NATO certificiranje (one manje, prvi puta certificirane 2010. i onda afirmirane 2011.godine , i one veće, po prvi puta certificirane prošle godine), a kako je izgleda raznolikost snaga za certificiranje još i dodatno povećana, ovogodišnji se “Udar 12” sastojao od dva odvojena dijela – vježbe “Udar 12/1”, održane od 16. do 19. listopada, i vježbe “Udar 12/2”, održane od 22. do 26. listopada 2012. godine. Obje su ove vježbe održane uz sudjelovanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane – slično vježbi “Udar-10”, a za razliku od vježbe “Udar-11”.

Na vježbi “Udar 12/1” po sustavu CREVAL ocjenjivalo se 1. motoriziranu bojnu Tigrovi Gmtbr-e i dva Taktička tima za psihološke operacije (PSYOPS) – koji su prošli kroz proces certifikacije, dok se Satniju za razminiravanje i Satniju za horizontalne konstrukcije Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a tek afirmiralo za NATO operacije. Ocjenjivanje su, kako je već uobičajeno, provodili certificirani ocjenjivači HKoV-a, ali ovoga puta uz dvostruki nadzor – ocjenjivačkog tima GS OSRH, i tima NATO-ovog Zapovjedništva snaga iz Madrida.

Za visoke je goste u vježbu "Udar 12/2" ukomponiran i vatromet te letački program

Za razliku od ostalih vježbi ovoga niza, u “Udar 12/2” je naglasak u odnosima s javnošću stavljen na događanja posljednjega dana vježbe, 26. listopada, kada su na poligonu po prvi put osvanuli i zaista visoki gosti – izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zlatko Gareljić, ministar obrane Ante Kotromanović, načelnik GS OS RH general Drago Lovrić, zapovjednici grana OS RH, bivši načelnici GS OS RH (uz već uobičajeni izuzetak admirala u mirovini Davorina Domazeta Loše), te predstavnike MUP-a i lokalne samouprave. Scenarij tog završnog dijela vježbe, na koji su i bili pozvani svi ti gosti, temeljen je na prikazu napada Namjensko organiziranih snaga ekvivalenta ojačane mehanizirane bojne na nekakvu neprijateljsku satniju. NOS su činili Zapovjedništvo Gmtbr-a, zapovjedništvo bojne “Tigrovi” i njena 1. mehanizirana satnija, tenkovski vod M-84 bojne “Kune” Gombr-e, Protuoklopna skupina iz 2. bojne “Pauci” Gmtbr-a sa sustavom FAGOT, bitnica haubica 122 mm D-30 i vod sustava višecjevnih lansera raketa 122 mm iz Topničko-raketne bojne Gmtbr-a, te posade letjelica PC-9M i Mi-171Sh iz sastava HRZ i PZO.

Potpisana Deklaracija je doseg na ponos mnogih

Dok je vjerojatno da čitava ova vježba ipak prvenstveno služi svojevrsnoj proslavi već spomenutog potpisivanja Deklaracije o završetku integracijskoga procesa OS RH u NATO, ovoliko rasipanje resursa ipak ostaje upitno. Bez obzira na konkretne ciljeve koji su postizani do tog zadnjeg dana vježbe, a o kojima javnost u priopćenjima nije niti načelno obavještena, ostaje činjenica da “Udar 12/2” ipak dovršava scenama koje prije svega sliče svojedobnoj vježbi “Ponos 08” (o čijoj su se specifičnoj strukturi i upitnoj smislenosti svojedobno itekako raspredale svakojake priče), a tek manje nekom suvislom vježbovnom događanju.