Ponavljanje je majka znanja. To vas nauče već u prvim školskim danima, što je očito vrlo dobro svladala i Vlada RH. Jer drugačije se ne može objasniti današnje Vladino mudrovanje o generiranju snaga za tzv. talijansku borbenu skupinu, koja će već za mjesec i pol biti u tzv. „stanju pripravnosti“. No po redu stvari idu ovako…

Vlada danas…

Na današnjoj 6. sjednici Plenkovićeva je Vlada usvojila „Nacrt prijedloga odluke o deklariranju snaga u Borbenu skupinu EU pod vodstvom Talijanske Republike“. Ministar obrane Damir Krstičević ukratko je naznačio o čemu se tu radi:

„Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage OS RH mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Europska unija uspostavila je borbene skupine kao mehanizme brzog odgovora na krize kojima izravno se pridonosi jačanju kapaciteta i sposobnosti EU za upravljanje krizama kao dijelu zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Ovom se odlukom predlaže da RH za angažiranje u borbenoj skupini EU pod vodstvom Talijanske Republike biti u stanju pripravnosti od 01. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. godine, stavljanjem na raspolaganje kontingent veličine do 25 pripadnika OS RH. Sukladno Zakonu o obrani, ovu odluku donosi Predsjednica Republike Hrvatske na prijedlog Vlade RH, te predlažem da ovaj nacrt odluke usvojimo i da prijedlog odluke uputimo Predsjednici RH na donošenje“.

Prijedlog je uspješno odaslan prema Pantovčaku, bez da su ministri obaviješteni da se radi o tzv. regionalnoj borbenoj skupini koju, osim Italije i Hrvatske, čine još i pripadnici oružanih snaga Austrije, Mađarske i Slovenije. A to je ujedno tema kojom se bivša Vlada premijera Milanovića već bavila dvaput tijekom svog mandata.

Potpisivanje Pisma namjere u Luksemburgu 2014.

Prvi puta je ta borbena skupina došla na dnevni red Vladine 110. sjednice, održane 22. kolovoza sada već davne 2013. Tada je Vlada prihvatila „Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pisma namjere između Ministarstva obrane Republike Austrije, Ministarstva obrane RH, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije o osnivanju Multinacionalne borbene skupine EU uz sudjelovanje Austrije, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovenije“. Tadašnja zamjenica ministra obrane Višnja Tafra na Vladinom sijelu objasnila je da će borbena skupina s Italijom kao vodećom nacijom dostići punu operativnu sposobnosti (FOC) do 2017. godine, te da se njenim formiranjem stvaraju „razmjestive i samoodržive zajedničke vojne snage za brzi odgovor na krize, pogoršanu sigurnosnu situaciju ili eventualne oružane sukobe.“ Hrvatska je tog ljeta 2013. bila sprema doprinijeti spomenutoj borbenoj skupini sa „do 20 pripadnika OS RH“.

Vlada 2014.

Potom je ista ova tema tzv. regionalne ili talijanske borbene skupine pretresana na 156. sjednici Vlade, održanoj 15. svibnja 2014. Tada je Vlada prihvatila „Prijedlog zaključka u vezi s Pismom namjere između ministra obrane i sporta Republike Austrije, Ministarstva obrane RH, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije u vezi s Multinacionalnom borbenom skupinom EU.“ I tada je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra ponovila više-manje sve što je o tome rekla i godinu dana ranije, s izuzetkom nove informacije o tome da je 15. travnja 2014. tijekom zasjedanja Vijeća za vanjske poslove ona osobno potpisala pismo namjere o pristupanju MORH-a „formiranju i osposobljavanju multinacionalne borbene skupine EU, s rokom do prve polovice 2017. godine.“ Dodala je Tafra još i detalj oko hrvatskog angažmana: „Što se naših Oružanih snaga tiče, predviđa se uključivanje do 20 pripadnika iz Vojne policije i stožernog osoblja.“

Danas se Vlada ovom temom bavila po treći put.

Potpisivanje sporazuma o talijanskoj borbenoj skupini u Udinama 2013.

U svemu tome treba primijetiti jednu jedinu relevantnu činjenicu – dvije Vlade potrošile su vrijeme na 3 svoje sjednice tijekom 3 godine o temi o kojoj je bilo odlučeno prije svih tih sijela. Naime, dogovor o formiranju ove borbene skupine sklopljen je još 19. srpnja 2013. godine, na Drugom Međunarodnom susretu Inicijative za obrambenu suradnju (DECI – Defence Cooperation Initiative), a u ime Hrvatske potpisao ga je tadašnji zamjenik načelnika GS OS RH general Mate Pađen. Tako su 3 godine potrošene na isprazne točke Vladinih sjednica, pri čemu je ona zaista zanimljiva informacija danas ostala neizrečena – zašto je za 5 pripadnika povećan angažman OS RH u talijanskoj borbenoj skupini, pa ih je umjesto 20 sada pripravno 25 ?

Certificiranje HRVCON-a za EUBG 2017/1

No osim što je za EUBG 2017/1 malo povećan hrvatski angažman, izmijenjen je i karakter snaga. Umjesto Vojne policije, Hrvatska će u talijanskoj borbenoj skupini izgleda sudjelovati s Vodom za psihološke operacije (PSYOPS), stožernim osobljem i nacionalnim elementom potpore (NEP) – što također nije objašnjeno u svim tim situacijama pred Vladom RH, a nikoga izgleda ondje nije ni posebno zanimalo. Kako bilo da bilo, ocjenjivanje sposobnosti i nacionalna certifikacija HRVCON-a u EUBG 2017/1 provedena je od 9. do 11. studenog ove godine, tijekom vojne vježbe „POSKOK 16/2“ u vojarni „Josip Jović“ u Udbini.

Nećete vjerovati, ali hrvatska Vlada na današnjoj 156. sjednici ponovno je prihvatila „Prijedlog zaključka u vezi s Pismom namjere između ministra obrane i sporta Republike Austrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije u vezi s Multinacionalnom borbenom skupinom EU”. Da, radi se o novom pismu namjere za istu onu regionalnu borbenu skupinu u vezi s kojom je ista ta Vlada RH u kolovozu prošle godine prihvatila “Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pisma namjere između Ministarstva obrane Rep. Austrije, Ministarstva obrane RH, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Rep. Slovenije o osnivanju Multinacionalne borbene skupine EU, uz sudjelovanje Austrije, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovenije”.  Baš kao i tada, i danas je tu točku dnevnog reda obrazlagala zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, i to s ne naročito izmijenjenim tekstom obrazloženja u odnosu na onaj kolovoški:

 „Prijedlogom zaključka namjera je upoznati Vladu s pismom namjere koje sam 15. travnja ove godine potpisala u Luksemburgu tijekom zasjedanja Vijeća za vanjske poslove EU u formatu ministara obrane, a kojim Ministarstvo obrane u okviru tzv. DECI skupine, zajedno s Ministarstvom obrane Italije, Austrije, Mađarske i Slovenije pristupa formiranju i osposobljavanju multinacionalne borbene skupine EU, s rokom do prve polovice 2017. godine. Što se naših oružanih snaga tiče, predviđa se uključivanje do 20 pripadnika iz Vojne policije i stožernog osoblja.“  

Potpisivanje Pisma namjere u Luksemburgu, travanj 2014.

Ni u samim tekstovima Pisma namjere nema nikakvih bitnih razlika. U ovom danas priloženom jedino je dodano da ovih 5 ministarstava objavljuje svoju namjeru o osnivanju borbene skupine „pozivajući se na uspostavljanju Multinacionalnih kopnenih snaga (MLF) od Mađarske, Italije i Slovenije, uz sudjelovanje Austrije i Hrvatske kao promatrača“. Ove reference u prošlogodišnjem Pismu namjere nije bilo. No kako je riječ o nečemu što je uspostavljeno još u travnju 1998. godine, pozivanje na MLF zaista ne čini bitnu razliku u ovim Pismima namjere. Inače, snage u sastavu MLF-a (stacionirane u talijanskim Udinama) od 23. lipnja do 05. srpnja održat će na području Slovenije vježbu pod nazivom „Clever Ferret 2014“. Na vježbi će sudjelovati 1500 vojnika iz Italije, Slovenije i Mađarske.

Hrvatska je Vlada, dakle, danas primila na znanje najnovije Pismo namjere potpisano još prije mjesec dana, kojim se njegovi potpisnici (dužnosnici navedenih ministarstava obrane) obvezuju svoju „borbenu skupinu ponuditi Europskoj uniji za prvu polovicu 2017. na Koordinacijskoj konferenciji Borbene skupine EU u travnju 2014. godine“ – što je već, da ‘prostite, iza nas.

Tako, kao i u kolovozu prošle godine, Vlada RH ponovno stvari odrađuje post festum. Jedino je utješno u cijeloj priči da od toga nema nikakve štete, kao što ni od borbenih skupina EU baš nema koristi.

Hrvatska Vlada nikako da dospije na zelenu grana kada su u pitanju borbene skupine EU. Nakon što je svojedobno odobrila hrvatskoj vojsci sudjelovanje u borbenoj skupini čiji je mandat već završio, na jučerašnjoj 110. sjednici prihvatila je „Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pisma namjere između Ministarstva obrane Republike Austrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije o osnivanju Multinacionalne borbene skupine EU uz sudjelovanje Austrije, Hrvatske Mađarske, Italije i Slovenije“. Što se krije iza ovog kobasičastog naslova na Vladinom je sijelu razotkrila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra (koju je, uzgred budi rečeno, premijer Milanović najprije titulirao ministrom, ali se i ispravio brzinom svjetlosti):

„Pismom namjere utvrđuje se namjera osnivanja multinacionalne borbene skupine EU u okviru inicijative za obrambenu suradnju koju čine Italija kao vodeća nacija, Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska, s ciljem dostizanja pune operativne sposobnosti (FOC) do 2017. godine. Formiranjem i ove borbene skupine stvorile bi se razmjestive i samoodržive zajedničke vojne snage za brzi odgovor na krize, pogoršanu sigurnosnu situaciju ili eventualne oružane sukobe. Koordinacijska konferencija za ovu ponudu borbenih skupina EU održat će se u rujnu ove godine, i ukupna brojčana veličina hrvatskog doprinosa međunarodnoj borbenoj skupini za sada bi bila do 20 pripadnika OS. Sudjelovanjem u ovoj multinacionalnoj borbenoj skupini dodatno bi se afirmirao položaj RH kao konstruktivnog partnera u provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.“

Riječ je o svojevrsnome sklapanju jedne šire-regionalne borbene skupine, u čijim dijelovima je već sudjelovala i Hrvatska – prošle godine hrvatski vojnici sudjelovali su u istoj skupini s Austrijom (inače tradicionalnim sudionikom EU borbenih skupina pod njemačkim vodstvom), dok su drugu skupinu već duže činile Italija, Mađarska i Slovenija, kojima će se sada tu Hrvatska i Austrija pridružiti.

Sporazum o EU-borbenoj skupini u Udinama je potpisao general Mate Pađen

I tu ne bi bilo ništa čudno da talijanska agencija ANSA 19. srpnja ove godine nije objavila vijest pod nazivom „Oružane snage: EU ‘borbena skupina’ do 2017“. U kratkom tekstu kaže se da su u Udinama načelnici stožera oružanih snaga 5 zemalja (Italije, Austrije, Hrvatske, Slovenija i Mađarske), povodom Drugog Međunarodnog susreta Inicijative za obrambenu suradnju (DECI – Defence Cooperation Initiative), postigli dogovor o formiranju borbene skupine EU do 2017. godine kako bi, među ostalim, pojačali zajedničku obuku. „Ovu inicijativu potaknula je Italija, kako bi se poboljšao zajednički projekt usmjeren na jačanje stabilnosti na ovom području“, piše ANSA. Usput je načelnik Glavnog stožera talijanskih Oružanih snaga, admiral Luigi Binelli Mantelli, čestitao hrvatskoj delegaciji uspješan ulazak Hrvatske u EU, naglasivši pritom da „aktualna gospodarska kriza zahtijeva racionalizaciju resursa i jačanje međunarodne suradnje usmjerene na razmjenu sposobnosti i struktura“.

Predstavnici Austrije, Hrvatske (general Mate Pađen, zamjenik načelnika GS OS RH), Slovenije i Mađarske izrazili su spremnost da dijele sposobnosti svojih oružanih snaga, naglašavajući pritom „mogućnost potvrđivanja zajedničke podrške bilo kom projektu koji se smatra korisnim za regionalnu sigurnost i razvoj kontinentalnih razmjera“. U tom kontekstu, Vladina odluka o prihvaćanju Pisma namjere tek je formalna potvrda suradnje dogovorene prije mjesec dana. To je otprilike kao da muškarac i žena prvo nešto potpišu kod matičara u knjizi vjenčanih u srpnju, onda se “razmjenom pisama namjere” međusobno upitaju o sklapanju braka u kolovozu, da bi potom konačno za rujan najavili i svadbeni pir nazvan “Koordinacijska konferencija”. Stvarno potpuno prirodan redosljed stvari!

U prosincu o novom konceptu za borbene skupine EU

Hrvatsko sudjelovanje u novoj borbenoj skupini EU dolazi u trenutku kada se širom Unije ozbiljno promišlja sudbina te tzv. europske vojske. O tome će se ozbiljno razgovarati i na predstojećem summitu EU o obrambenoj i sigurnosnoj politici, koji bi se trebao održati 19. prosincu ove godine. Uoči skupa, neke zemlje-članice EU već zauzimaju pozicije – tako su 26. srpnja Francuska i Velika Britanija šefici europske diplomacije Catherine Ashton poslale pismo u kojem traže nužno oživljavanje obrambene politike EU. U tom smislu, francuski i britanski ministar vanjskih poslova pozivaju na unapređenje borbenih skupina EU, kao i na upotrebu bespilotnih letjelica u civilnom zračnom prostoru. Nakon francuskog iskustva u Maliju, nije nimalo neobično da baš ta zemlja, zajedno sa svojom otočnom susjedom, traži europski sporazum o jačanju „operativne učinkovitosti“ EU borbenih skupina, što podrazumijeva i brzo donošenje odluke o jednako tako brzom raspoređivanju 1500 europskih vojnika. Tijekom 6 godina, odnosno od 2007. otkad su borbene skupine uspostavljene, niti jednom nisu upotrijebljene, a i ambicije oko njihove upotrebe splasnule su zajedno s obrambenim proračunima zemalja EU. Francuska i Velika Britanija drže da bi se tome moglo doskočiti „naprednim planiranjem mogućih scenarija“ u kojima bi borbene skupine mogle biti iskorištene. Službeni Pariz i London nadaju se da će se ove njihove ideje i prijedlozi naći i na dnevnom redu neslužbenog sastanka ministara vanjskih poslova EU, koji će se održati sljedećeg mjeseca.

Beskorisnošću borbenih skupina nezadovoljni su i Nijemci. Njemački ministar obrane Thomas de Maziere predlaže da se europskim jedinicama proširi namjena, pa da ubuduće mogu biti upotrijebljene i za obučne misije (poput EUTM Mali), ili za one UN-ove kojima su osnovni zadaci „promatrati, savjetovati i pomagati“. Taj je prijedlog podupro i šef Vojnog odbora EU, general Patrick de Rousiers, koji se generalno protivi nekim idejama o ukidanju borbenih skupina. Kao jedan od velikih problema de Rousiers vidi statičnost klasičnih borbenih jedinica, dok su manje, dodatne postrojbe „više otvorene i sveobuhvatne“, pa su time pogodnije za korištenje u područjima s manje sukoba.

O budućem konceptu borbenih skupina EU na široko će se razgovarati na EU summitu u prosincu, pa bi se moglo dogoditi da skupina u kojoj je Hrvatska netom potvrdila sudjelovanje jednom ipak i izađe na teren te se okuša u kakvim konkretnim zadacima.