Unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, u Bosni i Hercegovini nije došlo do pogoršanja sigurnosne situacije nakon što je sud BiH potvrdio presudu kojom je proglasio Dodika krivim zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice i nakon što mu je oduzet mandat predsjednika RS. “Uzeo sam da nosim ovaj križ i nosit ću ga! Dok god mi narod bude davao mandat, ja ću biti ovdje uprkos CIK-u i Sarajevu,” grmio je još prije nekoliko dana Dodik u zgradi Predsjedništva.  Iako je na samu najavu tu optužnicu odbacio, govorio da ne priznaje sud i prijetio ratom, o čemu je pisao i portal Obris.org, može se ocijeniti i da su se „tresla brda-rodio miš“. Iako je na međunarodnom planu računao na potporu američke administracije te na potporu Ruske Federacije te drugih čimbenika, ponajviše Srbije – ona je ili izostala ili je bila poprilično mlaka.

“Zahvalan sam mu jasnim porukama da se poštuje ono što narod izabere, a ne ono što neizabrani nameću”, rekao je Dodik nakon susreta s Orbanom

Iako je Dodik najavljivao referendum na kojem bi se građani RS izjasnili da li ga žele kao predsjednika te otvoreno vrijeđajući sve i svakoga tko ga ne podržava, iza kulisa stvari izgledaju drugačije. Nakon što je propala ruska inicijativa da se u Vijeću sigurnosti UN-a raspravlja na temu njegove presude – već je sve prošlo kroz zatvorene konzultacije i nakon što američka administracija nije pokazala interes za njega – po mišljenju dijela analitičara Dodik je stjeran u kut. Tako npr. BiH i regionalni mediji javljaju da će se na presudu Dodik žaliti ili pak namjerava otkupiti novcem svoju kaznu, iako je javno izjavljivao da ne priznaje taj sud. Uz njega su na međunarodnoj pozornici stali samo Ruska Federacija te Mađarska i Srbija. Uz klasičnu retoriku iz Srbije o napadima i ugrožavanju srpskog naroda te potpori Srbima u BiH, prava vojna i druga reakcija nije primijećena. Također,  ni u RS nisu zabilježeni nikakvi incidenti prema mirovnim snagama kao ni prema Federaciji BiH. S druge strane, službeno Sarajevo nije dalo naznake da bi željelo uhiti Dodika ili bilo što slično poduzeti.

Dio političkih analitičara u regiji govori kako je u biti sve spremno za odlazak Dodika s vlasti te njegov politički konačni pad. Rade su i usporedbe s Radovanom Karadžićem koji se također opirao međunarodnoj zajednici te nakon godina uhićen i osuđen na sudu u Den Haagu, što nije slučaj kod Milorada Dodika.

Kriza u BiH i u stranim medijima nije zauzela veliki prostor. Situacija u Ukrajini, politika Donalda  Trumpa pod agendom MAGA, kao i situacija u Gazi te politika Kine prema Tajvanu ipak su bitnije teme od balkanskog političara bez pravih karata u rukama (da parafraziramo Trumpa). I u samoj Srbiji, pritisnutoj unutarnjim problemima i prosvjedima, nije se pokazala velika spremnost za spašavanje Milorada Dodika, ako izuzmemo već tisuću puta izrečene fraze o Srbima i njihovoj zaštiti.

*Photo: Kabinet predsjednika Republike Srpske

Nakon višemjesečnih sigurnosno-političkih napetosti u susjednoj BiH, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik predao se u petak, 4. srpnja, sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu nakon što ga je ignorirao više od tri mjeseca. On je odmah, u nazočnosti odvjetnika, saslušan u sklopu slučaja „napada na ustavni poredak BiH“. a, kako navode mediji, zbog toga mu je ukinuta ranije određena mjera pritvora. Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, protiv njega se vodi istraga pod sumnjom da je počinio kazneno djelo napada na ustavni poredak. Budući je do sada odbijao pozive Tužiteljstva BiH na saslušanje, za njim je bila raspisana tjeralica i određen mu je jednomjesečni pritvor.

Sada je ta odluka stavljena izvan snage, a izrečena mu je mjera obveznog povremenog javljanja policiji. Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda Bosne i Hercegovine. „Osumnjičeni je posebice upozoren da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obveze iz određenih mjera zabrane“, stoji u zajedničkom priopćenju Suda i Tužiteljstva BiH.

Dodik je nakon saslušanja potvrdio kako je dao izjavu po zahtjevu državnog tužiteljstva.

Ročište na kojem je Dodiku ukinut pritvor (Screenshot Face TV)

„Pristao sam dobrovoljno doći u Sud BiH i nakon sat i pol vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inozemstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati“,

kazao je Dodik, naglasivši da ima obvezu svakih 15 dana javljati se u policijsku postaju Laktaši pokraj Banje Luke gdje ima prijavljeno prebivalište. Usput je dodao i da je „umoran od svega“.

Uz Dodika, Tužiteljstvo BiH istražuje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i entitetskog premijera Radovana Viškovića za kojima je također raspisana tjeralica i određen im je pritvor. Oni i dalje imaju status bjegunaca od pravde.

Trio s tjeralice

Inače, 14 ožujka je Sud Bosne i Hercegovine, na prijedlog Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, izdao nalog za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića zbog sumnje na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. U međuvremenu zbog te odluke, koju je Dodik otvoreno ignorirao i u „svom stilu“ kritizirao, porasle su sigurnosno-političke tenzije u BiH. Prijetilo se privođenjem koju je trebala provesti BiH Agencija SiP-a, dok su isto vrijeme Dodika čuvali specijalci iz RS.

Dio javnosti u BiH bio je otvoreno razočaran ovom odlukom Suda i Tužiteljstva s kraja prošlog tjedna. Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, na društvenim mrežama je komentirao Dodikov dolazak u Tužilaštvo i Sud BiH gdje mu je u konačnici ukinuta mjera pritvora. Borenović je napisao da je Dodik u jednom satu porazio Be-Ha entitet Republiku Srpsku, Bosnu i Hercegovinu, kao i sve pravosudne i policijske agencije. Istaknuo je da se „kartelski model“ ponašanja mora promijeniti.

„Teško je pronaći riječ koja može opisati pravosudno-političku bruku koja se pod velom tajnosti dogodila prije dva dana u Tužilaštvu i Sudu BiH, kada je Dodik s aktualnim pravosuđem uz vozačku asistenciju prvog čovjeka Obavještajne agencije krišom završio određene nevjerovatne sudske nagodbe“,

ocijenio je ogorčeni Borenović.

Dodik je i nakon ove sudske odluke nastavio sa starom retorikom pa je u nedjelju, 6. srpnja, samo dva dana nakon što je Tužilaštvu BiH dao iskaz o optužbama za udar na ustavni poredak BiH, nastavio s pričom o secesiji Republike Srpske od BiH. Naime, u Nevesinju se obilježavala 150. godišnjica ustanka Srba ovog kraja protiv Osmanske imperije, a Dodik je u govoru istaknuo da „povijesni cilj srpskog naroda mora biti ujedinjenje Republike Srpske i Srbije“.

Kako će se situacija nastaviti, i hoće li se – ili bolje pitanje kada će se – opet „zveckati oružjem“ zapravo i nisu jako otvorena pitanja. Zacijelo nećemo morati dugo čekati nastavak ove sage.

Nakon što su ministri obrane Hrvatske, Albanije i Kosova u utorak 18. ožujka u Tirani potpisali Deklaraciju o jačanju obrambene suradnje, ona je u Srbiji dočekana na „nož“ s brojnim izjavama osude i negativnih kritika. Naime, Deklaracijom, kojoj mogu pristupiti druge države, ističe se važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost. Već nekoliko sati nakon objave svečanog potpisivanja dokumenta u Albaniji, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije objavilo je priopćenje u kojem najavljuje da će uputiti hitan zahtjev ministarstvima vanjskih poslova Hrvatske i Albanije za detaljnim objašnjenjem u vezi s potpisivanjem trilateralnog memoranduma o suradnji u području obrane, kojim su ove dvije zemlje, zajedno s “nelegitimnim predstavnikom privremenih institucija samouprave u Prištini, poduzele korake koji narušavaju regionalnu stabilnost“.

“Republika Srbija, kao država koja je jamac mira i vojne neutralnosti na Balkanu, s pravom zahtijeva odgovore o prirodi i ciljevima ove sigurnosne suradnje. Posebno je zabrinjavajuće što se ovaj vojni savez formira bez konzultacija s Beogradom, uz direktno uključivanje strukture koja nema međunarodni legitimitet i koja predstavlja sigurnosnu prijetnju po srpski narod i čitavu regiju”,

navodi se u ovom pomalo bizarnom priopćenju.

Vučić na kavi i kolačima sa Šekerinskom i Rutteom (Photo: NATO)

Samo dan kasnije, 19. ožujka, srbijanski predsjednik Vučić sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i njegovom zamjenicom, Makedonkom Radmilom Šekerinskom. Nakon sastanka, Vučić je izjavio da su razgovarali o svim važnim pitanjima, suradnji, situaciji na Kosovu i odnosima između Vojske Srbije i KFOR-a, kao i o situaciji u BiH i ocijenio da je to bio “jedan uspješan dan za Srbiju“. Rutte je pak na društvenim mrežama objavio:

“Dobar nastavak sastanka s Predsjednikom RS u Bruxellesu nakon našeg telefonskog razgovora prije dva tjedna. Razgovarali smo o kritičnoj važnosti očuvanja regionalne sigurnosti, kao i o tome kako nastaviti jačati odnose NATO-a i Srbije”.

No Vučić je još iz Bruxellesa poručio da potpisivanje Deklaracije između Albanije, Kosova i Hrvatske o suradnji u području obrane predstavlja “kršenje subregionalnog sporazuma” i dodao da je gotovo uvjeren da NATO o tome nije bio obaviješten. Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Vučić je potvrdio da je to bila jedna od tema razgovora koju je on pokrenuo.

Vučić u Bruxellesu o srpskim ugrozama (Photo: Predsjedništvo Srbije/Dimitrije Goll)

“Otvorili su utrku u naoružanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno obraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog”,

rekao je srpski predsjednik  Vučić nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a.

Bratislav Gašić, srbijanski ministar obrane u ostavci, istoga je dana (19. ožujka) u Beogradu ocijenio da potpisivanje trilateralnog memoranduma Hrvatske, Albanije i “takozvanog Kosova” o suradnji u obrani “bez konzultacija s Beogradom, predstavlja potvrdu ispravnosti strateškog ulaganja u jačanje i modernizaciju Vojske Srbije“. “Riječ je o provokativnoj inicijativi susjednih država koja je u suprotnosti s naporima jačanja regionalne sigurnosti“, rekao je Gašić, ustvrdivši da takav “razvoj situacije za Srbiju nije iznenađenje jer Zagreb i Tirana već dugo nastoje privremene institucije samouprave u Prištini uvesti u NATO ‘na mala vrata’, ujedno pomažući nelegalne procese razvoja tzv. ‘vojske Kosova’. Za Srbiju takav scenarij nije prihvatljiv“, naglasio je Gašić i objasnio da su “Kosovo i Metohija autonomna pokrajina u sastavu Srbije bez obzira što su pojedine zemlje, među ostalima i Albanija i Hrvatska, priznale njenu protupravnu i samoproglašenu neovisnost“.

Nakon sastanka s predstavnicima domaće obrambene industrije, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, jedan od potpisnika Deklaracije,  na upit novinara o reakcijama u Srbiji rekao je kratko i jasno:

„Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba djelovati, i to se nikada više neće ponoviti. Već 35 godina smo suverena država, prošli smo kroz pet godina agresije i politiku koja je propagirala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s onima s kojima to želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom fokusira se na razmjenu znanja, vojnu industriju i podršku njihovom euroatlantskom putu“.

Predsjednik hrvatske Vlade, Andrej  Plenković, komentirao je te kritike na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu (četvrtak, 19. ožujak), ocijenivši da „razumijem da se treba tražiti neprijatelja“. Očito je aludirao na nedavne izjave srbijanskih dužnosnika, uključujući i Vučića, o stranim, pa i hrvatskim, utjecajima na prosvjede studenata u Beogradu kojima se, kako tvrde u Beogradu, nastoji srušiti režim u Srbiji.

“Mi smo bili u poziciji da napravimo dokument koji pomaže njihove (kosovske, op.a.) napore u reformama. On nije neprijateljskog karaktera. Razumijem da se treba tražiti nekog neprijatelja dalje, ali ovo nije neprijateljskog karaktera. Hrvatska za to ne treba nikog pitati, ni Srbiju ni NATO“,

poručio je Plenković iz Bruxellesa. Na pitanje novinara o stanju na jugozapadnom Balkanu, Plenković je najavio da će iskoristiti sjednicu Europskog vijeća kako bi skrenuo pozornost na aktualnu situaciju u regiji:

“Mi moramo pratiti stabilnost BiH i situaciju u Srbiji. Vrijeme je da se jedan dio pozornosti fokusira i na područje koje se pokazalo zapaljivo posljednjih godina”.

Danas se reakcijama pridružio i Milorad Dodik, još uvijek neuhićeni ali i dalje osuđeni predsjednik Republike Srpske – on je iz Banja Luke poručio da nema ničega novog u tome što se “Hrvati udružuju s Albancima, Šiptarima“, te da će Republika Srpska spriječiti svaku inicijativu da BiH bude dio te suradnje:

“BiH tome ne može pristupiti, RS prati vojnu strategiju Srbije i tako će se i ponašati privržena tom strateškom opredjeljenju”,

kazao je Dodik, ponovivši da za razliku od Hrvata i Bošnjaka, Srbi iz BiH ne žele u NATO pa će, kada RS donese novi ustav, taj entitet uspostaviti svoje oružane snage koje će surađivati sa Srbijom. U međuvremenu je srpski Kurir  objavio “ekskluzivnu” ali neslužbenu vijest da Srbija i Mađarska navodno dogovaraju i vlastiti vojni savez kao odgovor na spomenuti sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova. Pritom Kurirovi sugovornici smatraju da bi Srbija trebala obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a i nastaviti jačati vlastite obrambene sposobnosti.

Srpski ministar obrane Šutanovac u lipnju 2010. posjetio je MORH

Vučić se opetovano poziva na to da je Deklaracija iz Tirane kršenje “Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja” iz 1996. godine. Spski predsjednik je pobrkao već i sam naslov, jer se taj dokument zapravo zove “Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja”, potpisan je 1996. i zapravo je Aneks 1-B Daytonskog mirovnog sporazuma. Zemlje potpisnice su u tom trenutku bile BiH, Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Federacija Bosne i Hercegovine, te Republika Srpska. Ako i zanemarimo činjenicu da se u doba rata 1999. godine isključilo Kosovo iz područja djelovanja ovog sporazuma, ostaje i činjenica da se po raspadu SR Jugoslavije, Sporazum također počeo primjenjivati na Crnu Goru i Republiku Srbiju, ali ne i na Kosovo.

Posebno je pretjerano reći da se ovom trilateralnom Deklaracijom otvara “utrka u naoružanju“. Sama definicija deklaracije govori o “proglasu političke, pravne ili druge naravi u obliku svečane izjave koja sadrži temeljna načela ili stajališta o nekom važnom problemu“, kako navodi Hrvatska enciklopedija. Za razliku od deklaracije kao izjave, sporazum je više obvezujući i ima dvostruko značenje: (1) dogovor o čemu spornom, ili (2) čin sporazumijevanja, približavanje i ujednačavanje stavova i mišljenja (Hrvatski jezični portal). Tako, primjerice, Hrvatska i Srbija i dan-danas imaju važeći “Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji na području obrane”, koji su još 2010. potpisali tadašnji ministri obrane Hrvatske i Srbije, Branko Vukelić i Dragan Šutanovac. Sporazum govori izričito o 9 područja hrvatsko-srpske obrambene suradnje i 5 oblika njene provedbe, te je sklopljen na “neodređeno vrijeme“, iako se u praksi vjerojatno zadnjih godina ni ne provodi. No taj sitni “detalj” Aleksandru Vučiću nije bitan sve dok postoji Deklaracija u kojoj Kosovo igra ijednu od tri važne uloge.

U srijedu je došao je i taj dan u kojem je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izdalo nalog za uhićenje čelnika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.  Čim je objavljeno da Dodik i suradnici trebaju biti privedeni jer se odbijaju odazvati na pozive za saslušanje u sklopu pokrenute istrage, u Banja Luci su na konferenciji za novinare najavili da se njih troje neće odazvati državnom pravosuđu, garnirajući mnoštvom izrečenih prijetnji, optužbi na račun službenog Sarajeva i ugroženosti Republike Srpske. “Piše ovdje da nas hitno traže, kao da smo Al Kaida“, jedna je od takvih izjava Milorada Dodika, koji je ustvrdio i da je poziv na privođenje dio “harange protiv RS“, najavivši i da će u entitetu na to odgovoriti usvajanjem novog ustava koji bi, kako tvrdi, trebao afirmirati pravu suštinu Daytonskog sporazuma.

Dolazak pričuvnih snaga EUFOR-a

“Nismo željeli eskalaciju, ali smo na to primorani“, kazao je Dodik pozvavši sve Srbe da mu sada daju potporu, dok je za Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) koja je dobila nalog pomoći pravosudnoj policiji u privođenju imao poruku kako joj “ne bi preporučio” da djeluje na teritoriju RS-a. Istragu vidi kao dokaz “da su muslimani krenuli rušiti RS” i tvrdi kako nema zakonske osnove za kazneni progon njega i njegovih suradnika pa shodno tome ne žele sudjelovati u tom procesu.
Dodik je zprijetio da će stanje u BiH za nekoliko mjeseci biti “nalik onome kada se raspala Jugoslavija“, a zapovjedniku EUFOR-a poručio je “kako mu tenkovi neće pomoći protiv naroda RS“.  Zapovjedniku EUFOR-a Florinu-Marianu Barbu, koji je došao iz Rumunjske u BiH, Dodik je zaprirjetio: “Vidimo da taj jedan zapovjednik pokušava ojačati svoju karijeru raznim manifestacijama i prijetnjama. Možda je vidio priliku da u biografiju upiše nešto uspješno. Džaba mu tenkovi. Mislim da nema odgovora na jaja u glavu i neke druge stvari. Ne bih mu ni preporučio da to provjerava jer srpska jaja su daleko tvrđa nego neka druga. Može slobodno mačku o rep okačiti te svoje prijetnje, bez obzira što je zapovjednik EUFOR-a.“ Najavio je i da će od Rusije tražiti da uskrati suglasnost za produženje misije Altea kada se o tome bude raspravljalo na Vijeću sigurnosti UN. Ovih dana se užurbano jačaju snage EUFOR-a u BiH – proteklih je dana došlo novih 400 vojnika iz Češke, Italije i Rumunjske, deklariranih kao rezervne snage. Dolasvi pričuvnih snaga očekuju se i u narednim danima, a u slučaju potrebe, EUFOR može rasporediti do 3500 vojnika iz sastava pričuvnih snaga zemalja sudionica operacije.

Ujutro revolucija, navečer rođendansko slavlje (Photo: M.Dodik/X)

Inače, dok je Dodik govorio pred novinarima, inače baš  prigodno na svoj rođendan, te zatražio “još veću podršku svojih sunarodnjaka“, na ulicama Banja Luke bile su raspoređene jake snage sigurnosti s dugim cijevima. Ministar unutarnjih poslova RS Siniša Karan izjavio je da će njegovi policajci zaštititi entitetske dužnosnike, odnosno da neće dopustiti da na teritoriju RS djeluju državne policijske agencije koje su dobile zadaću njihova privođenja.

I premijer RS Radovan Višković odbija nalog za privođenje iako je, kaže, očekivao da će ga državno pravosuđe procesuirati. Za to je optužio visokog predstavnika Schmidta nazvavši ga “podlacem i prevarantom“. Iako smatra da je to prijetnja „praznom puškom“, dodao je: “pravite situaciju da možda netko zapuca iz pune puške.” U RS-u su odlučili odgovoriti na istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića tako što će kazneno prijaviti sve državne tužitelje koji rade na tom predmetu. Dužnosnici Republike Srpske podršku su, očekivano, dobili od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kojem se također trese stolica. “Nalog za uhićenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Viškovića i predsednika skupštine Stevandića, koji stiže iz Sarajeva nije nikakav doprinos miru. Naprotiv, to je doprinos destabilizaciji, razaranju međusobnih veza, i to je doprinos stvaranju potpunog kaosa u regiji. Srbija će se uvijek boriti za mir, čuvati mir, poštovati Dejtonski mirovni sporazum, ali i biti uz Republiku Srpsku i uz njeno rukovodstvo jer ne postoji u 21. stoljeću ni jedna zemlja u svijetu u kojoj se predsjednici entiteta tjeraju u zatvor. I nije ni čudo što taj nedostatak demokracije, odnosno diktaturu, podržavaju brojni međunarodni predstavnici, jer upravo oni pokušavaju zajedno, da u istom postupku sruše i Srpsku i Srbiju“, rekao je Vučić u videu objavljenom na Instagramu.

NATO je priopćio da ostaje čvrsto opredijeljen za stabilnost ove regije i za suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnost Bosne i Hercegovine. Ističe da je Daytonski mirovni sporazum kamen temeljac mira u BiH i da se mora poštovati, što je rekao i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u nedavnom posjetu Sarajevu. “Podržavamo Ured visokog predstavnika, neprihvatljive su sve radnje koje potkopavaju Dayton, ustavni poredak ili nacionalne institucije, zapaljiva retorika i postupci su opasni i predstavljaju direktnu prijetnju stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine“, stoji u priopćenju NATO saveza. Naglašavaju da je Glavni tajnik NATO-a istaknuo potrebu da politički lideri u Bosni i Hercegovini učine svoj dio i preuzmu odgovornost za napredak i stabilnost svoje zemlje. „Ovo nije 1992. godina jer su NATO i njegovi međunarodni partneri prisutni i angažirani u Bosni i Hercegovini te neće dopustiti da nastane sigurnosni vakuum“. Na kraju priopćenja je naglašeno da je NATO opredijeljen za suradnju s Bosnom i Hercegovinom

Bez reakcije nisu mogli ni hrvatski političari pa je tako premijer Andrej Plenković  komentirao napetu situaciju u Bosni i Hercegovini rekavši:”Mi smo itekako zabrinuti. Pozicija Hrvatske je da poštuje i respektira susjednu zemlju. Želimo da bude funkcionalna, na temeljima Daytonskog sporazuma, da Ustav BiH bude poštovan, a jednako tako i odluke svih tijela u BiH. Želimo da ne dođe do bilo kakve eskalacije odnosa“, kazao  je Andrej Plenković. I ministar obrane Ivan Anušić komentirao je sigurnosnu situaciju u regiji, naglasivši da Hrvatska pažljivo prati politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. “S velikom pažnjom i pozornošću promatramo sve političke događaje ne samo u BiH nego i na Kosovu i u Srbiji. No, vidimo da ih prate i međunarodne političke i vojne sile, poput NATO-a i Ujedinjenih naroda. U ovom trenutku i glavni tajnik NATO-a posjetio je Sarajevo i poslao određene poruke. Siguran sam da NATO i međunarodna politika neće dopustiti da se situacija razvija kao prije 25 ili 30 godina, već da će se kontrolirati i da se neće ići u neželjenom smjeru“, rekao je Anušić.

Tijekom popodneva oglasila se i SIPA – Agencija za istraživanje i zaštitu koje je priopćila kako su Sudskoj policiji BiH poslali sigurnosnu procjenu za privođenje Dodika, koja je ocijenjena  kao visokorizična.  “Zbog velikog interesa javnosti, kao i točnog informiranja, obavještavamo vas da SIPA nije odbila asistenciju Sudske policije BiH, koja se odnosi na izvršenje naredbe Tužilaštva BiH. Uzimajući u obzir kompleksnost situacije, od strane SIPA je izvršena  procjena, koja je ocijenjena kao visokorizična i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH, radi daljeg informiranja nadležnih institucija, odnosno Tužilaštva BiH” – navode iz SIPA-e.

U srijedu poslijepodne počela je zasjedati Skupština RS kako bi izglasala novi Ustav, ali nije prošlo bez trzavica i izbacivanja oporbenih zastupnika. nakon više od 9 sati zasjedanja, u srijedu navečer Skupština je usvojila Prijedlog odluke o donošenju novog ustava Republike Srpske. Za usvajanje odluke bila je potrebna natpolovična većina u parlamentu – pa je “za” glasalo 50 zaastupnika, protiv je bilo sedam, a suzdržanih dvoje. U četvrtak ujutro počinje nova, 20. izvanredna sjednica sa 2 točke dnevnog reda – prva je Nacrt ustava Republike Srpske, dok je druga Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Srpske, koji je po hitnom postupku predložio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. U utorak je RTRS objavila radnu verzija novog nacrta Ustava Republike Srpske, u kojem se, među ostalim, briše Vijeće naroda RS, briše se funkcije potpredsjednika Srpske, vraća vojska Republike Srpske, kao i to da će Banjaluka biti glavni grad umjesto sadašnjeg Sarajeva.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak se u Sarajevu sastao s članovima Predsjedništva BiH. Istaknuo je potporu Uredu visokog predstavnika i ponovio da je rješavanje aktualne situacije na političarima u BiH.

Posjet Ruttea je važan jer je Bosna i Hercegovina usred krize uzrokovane potezima vlasti u Republici Srpskoj koje otvoreno zagovaraju neovisnost RS. “Daytonski sporazum temelj je mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Potrebno je izbjeći zapaljivu retoriku i opasne poteze koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje,” rekao je Mark Rutte te je naglasio da se Daytonski mirovni sporazum mora poštovati.

Rutte u Predsjedništvu BiH (Photo: NATO)

“Budimo jasni, ovo nije 1992. Nećemo dopustiti da se pojavi sigurnosni vakuum i nećemo dopustiti da se teško stečen mir ugrozi. NATO će vas i dalje podupirati i na vašem europskom i na euroatlantskom putu na kojem napredujete. Činimo to s našim međunarodnim partnerima, uključujući Europsku uniju i visokog predstavnika, čiji se autoritet mora očuvati. Bitno je da politički lideri Bosne i Hercegovine učine svoj dio i cijela će regija imati koristi od istinske predanosti pomirenju i trajnom miru”,

riječi su Glavnog tajnika NATO-a i poruka političarima u BiH koju su prenijeli brojni regionalni mediji. On je  najvišim dužnosnicima BiH poručio da NATO ostaje privržen miru, stabilnosti i sigurnosti ne samo Bosne i Hercegovine, nego i cijele regije. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina suverena i nedjeljiva država te da NATO ostaje spreman na sve izazove. Inače, ovoga bi tjedna trebalo stići i pojačanje snagama EUFOR-a u misiji Althea, koje uključuje 400 novih vojnika.

O krizi u BiH već smo na portalu Obris.org pisali, posebice nakon što je ona eskalirala nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka Visokog međunarodnog predstavnika. Na tu presudu odgovoreno je donošenjem zakona Republike Srpske kojima su stavljene van snage odluke državnih institucija BiH. Tako je RS zabranila rad državnim institucijama poput SIPA-e, Suda BiH, Tužiteljstva i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, što je dodatno produbilo političku krizu. Očekuje se i reakcija Ustavnog suda BiH u narednim danima.

Aleksandar Vulin i Milorad Dodik – “dva brata uboga” (Photo: M.Dodik/X)

Predsjednik RS-a Milorad Dodik u ponedjeljak je izjavio da se neće odazvati pozivu na saslušanje u Tužiteljstvu BiH koje ga istražuje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo rušenja ustavnog poretka BiH.  Novinarima je kazao da još nije dobio službeni poziv državnog tužiteljstva, ali ga očekuje. “Vidjet ćemo koga će on privesti i uhititi, i hoće li uhititi“, izjavio je Dodik. Za njega je Ured visokog predstavnika (OHR) “zločinačka organizacija”, a tu ocjenu temelji na netočnoj tvrdnji da je OHR u prošlosti financirao USAID. Dodao je kako vjeruje da će nova američka administracija prije ili kasnije OHR-u uskratiti financijsku potporu. Tvrdi da se zalaže za mir i dijalog uz pojašnjenje kako razgovarati trebaju dva entiteta, dok temeljnim problemom vidi to što RS i Federacija na različit način vide ustav BiH. Tvrdi i da su sada i RS i Srbija na udaru “antibirokratske revolucije” čiji je cilj smjena vlasti. Nakon što se u Bana Luci sastao s potpredsjednikom vlade Srbije, notornim  Aleksandrom Vulinom, Dodik  je kritizirao i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Potpredsjednik srpske Vlade, Vulin, je pak kazao da je u Banju Luku stigao kako bi još jednom potvrdio da sadašnja vlast u RS-u ima snažnu Vučićevu potporu. Presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora označio je “osvetom” zbog njegove politike. Zaprijetio je da će Srbija reagirati na moguće uhićenje Dodika i sve je povezao s prosvjedima studenata u Srbiji nazvavši ih hibridnim ratom protiv Srbije i Srba gdje god oni bili, pa tako i u RS.

Napetosti u BiH nisu ostale neopažene u međunarodnoj zajednici pa je tako u ponedjeljak na mreži X republikanski senator Chuck Grassley komentirao je krizu u BiH. On je nakon separatističkih prijetnji Srpske i negiranja institucija BiH od strane Milorada Dodika napisao:

„Milorad Dodik je lider bosanskih Srba koji podržava separatizam. Sada i separatisti među bosanskim Hrvatima kreću u akciju, Ovo je zabrinjavajući odjek događanja iz devedesetih kada su mnogi morali pobjeći usred rata i genocida. Tada nije dobro završilo za separatiste, neće ni danas”.

Ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u Dnevniku Nove TV (Photo: Dnevnik.hr)

Hrvatski potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić je u razgovoru za Novu TV – na upit novinara je li to sigurnosno najizazovniji trenutak za Hrvatsku od Domovinskog rata – potvrdno odgovorio:

“Jest, tu nema dileme. Od završetka svih sukoba na području jugoistočne Europe ova situacija postaje užarena. Javnost možda ne zna ili zna, ali zaseoci bošnjačke nacionalnosti u RS-u, ljudi su otišli zbog vlastite sigurnosti, ne znaju što će biti sutra”,

naglasio je. “Vrlo je ozbiljna situacija, trebamo se pripremati za sve scenarije“, ocijenio je ministar Anušić.

Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika  sud BiH  je jučer (srijeda, 26. veljače) proglasio krivim  za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta te ga osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti. Riječ je o prvostupanjskoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe, ali već je i ova presuda izazvala opću konsternaciju u tzv. „srpskom svetu“ i državama koji ga podržavaju. Prema zakonu BiH, u zamjenu za godinu dana zatvorske kazne Dodik može platiti 36.500 konvertibilnih maraka. Dodik je rekao da se neće žaliti na presudu, iako mu je njegov odvjetnik savjetovao da iskoristi tu pravnu mogućnost.

Kako je portal Obris.org pisao 24. veljače, ova presuda, iako očekivana, izazvala je nove napetosti u Bosni i Hercegovini, kao i prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske i mogućim oružanim sukobima. Iako je ta presuda u našim medijima prošla u sjeni slučaja Dabro i uhićenja bivšeg ministra poljoprivrede, u Srbiji je bila povod za hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu sigurnost te hitni put predsjednika Aleksandara Vučića u Banja Luku. “Od danas vam nema više BiH koju ste zamišljali“, kazao je u srijedu Milorad Dodik.

Ministar obrane BiH i zapovjednik EUFOR-a o staanju u BiH nakon presude Miloradu Dodiku (Photo: MoD BiH)

Unatoč medijskoj buci i svakakvim prijetnjama, zapovjednik europskih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini (EUFOR) general bojnik Florian-Marian Barbu izjavio je  da ne postoje prijetnje miru u toj zemlji nakon izricanja prvostupanjske presude čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku. Nakon susreta s ministrom obrane Bosne i Hecegovine Zukanom Helezom, najviši časnik na čelu misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini rekao je da ‘EUFOR pozorno prati situaciju u BiH te da nema naznaka niti konkretnih postupaka koji bi ugrozili mir u zemlji‘. “EUFOR ima dovoljno raspoređenih vojnika u BiH, uključujući pričuvne snage spremne za brzu reakciju. (…) “Naša prisutnost osigurava stabilnost i sigurnost u cijeloj BiH”, tvrdi zapovjednik EUFOR.a. Prema dostupnim informacijama, EUFOR-ova misija u Bosni i Hercegovini trenutačno broji oko 1.500 vojnika iz 22 zemlje, uključujući članice Europske unije i druge države koje doprinose snagama. Ove snage su raspoređene u više gradova širom zemlje, s glavnim sjedištem u kampu Butmir u Sarajevu. Posljednjih dana, uoči izricanja prvostupanjske presude čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku, ophodnje EUFOR-a su vidljive u većem dijelu zemlje, a napose u Republici Srpskoj.

U srijedu navečer nakon sastanka Vučića i Dodika čule su se ipak manje ratoborne izjave. Naime, na konferenciji za novinare Vučić je kazao kako je došao pružiti podršku „našem narodu, da im kažem da je Srbija uz njih, ali i to da kažem Miloradu Dodiku, pritom ne ugrožavajući nikoga“. “O svakoj riječi sam vodio računa u prethodnih 13 godina, uvijek brinuo  naglasiti neophodnost očuvanja Daytonskog sporazuma, integriteta BiH i svega drugog. Uvijek mi je uzvraćeno na najgori mogući način, od fizičkog linča do najbrutalnijih laži i uvreda koje sam morao da trpim sve ove godine,” pojasnio je Vučić. “Dvije stvari koje sam zamolio su slijedeće: Prva je da pozovu sve političke aktere u Bosni i Hercegovini, ali i strane, na razgovore, da započne dijalog kako bi pokazao srpsko opredjeljenje za mir. Druga stvar, zamolio sam večeras i gospodina Dodika i Stanivukovića za jedinstvo, makar u ključnim pitanjima. Znam da nikada neće biti potpunog jedinstva, ali za pitanja vezana za opstanak Srpske to je važno” rekao je Vučić. “Srbija će dati sve od sebe uvijek da pomogne u očuvanju mira, i da moli i Dodika i naš narod za dijalog, ali također, Srbija će uvijek da bude uz Republiku Srpsku, uz instituciju predsjednika Republike Srpske, a ako je ovo bio razlog za presudu Dodiku za razaranje naroda, onda vam svaka čast,” zaključio je sinoć Vučić.

Govoreći novinarima u Banja Luci Dodik je zahvalio Vučiću i Srbiji na podršci: “Svjestan sam mirotvorne uloge koju Srbija ima, i jako mi je drago što ćemo imati sjednicu Narodne Skupštine Srbije, gdje će Republika Srpska imati priliku da iskaže svoje viđenje Daytonskog  sporazuma”. Izrazio je spremnost za razgovore i rekao da “nemamo ratni plan, niti imamo posebne namjere ili resurse za tako nešto. Spremni smo da razgovaramo, ali nismo spremni na ignoriranje. Spreman sam  razgovarati s pripadnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda, ali tako da ne gubimo prava koja smo stekli do sada“.

Reakcije se nižu …

Mađarski specijalci u Republici Srpskoj (Photo: MUP RS)

Inače, osudu presude Dodiku uputilo je i Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije ocijenivši kako će osuđujuća presuda Suda BIH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku “imati katastrofalne posljedice po situaciju u BiH i cijeloj regiji“. Rusko Ministarstvo je ocijenilo da suđenje, koje je trajalo godinu i po, od samog početka nije bilo ništa drugo do “parodija pravde i očigledno ismijavanje temelja vladavine prava“. Osudu je kritizirao i mađarski predsjednik Viktor Orban na platformi X: „Politički lov na vještice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika je tužan primjer naoružanog pravnog sistema usmjerenog na demokratski izabranog lidera. Ako želimo da sačuvamo stabilnost na Zapadnom Balkanu, ovo nije put naprijed.” Sasvim slučaajno, u Republici Srpskoj trenutno boravi 40  pripadnika mađarske specijalne policije iz Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske. Oni će od 24. veljače do 9. ožujka održati vježbe i obuke na više lokacija u Republici Srpskoj, usmjerene na borbu protiv terorizma. Mađarsko veleposlanstvo u BiH prijavilo je nadležnim BiH-tijelima dolazak ukupno 78 specijalaca, dok Milorad Dodik tvrdi da je stiglo čak 300 mađarskih specijalaca. “Suradnja specijalnih snaga dvije zemlje započeta je 2023. godine, dok su detalji trenutnog programa – uključujući sadržaj, lokaciju i raspored obuke – finalizirani 2024. godine dogovorom TEK-a i specijalne policije Republike Srpske. Prema postignutom sporazumu, zajednički treninzi bit će nastavljeni na jesen u Mađarskoj”, naveo je Zoltan Kovač, glesnogovornik mađarskog premijera Viktora Orbana.

O Republici Srpskoj oglasio se i američki State Deparrtment. Glasnogovornica Tammy Bruce je na društvenoj mreži X objavila da State Department uvažava presudu Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Milorada Dodika: “Sjedinjene Američke Države desetljećima ulažu u stabilnu BiH i protive se bilo kakvim akcijama lokalnih lidera koje bi narušile sigurnost. Podržavamo Dayton i suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.”

Dekonstrukcija institucija BiH …

Vlada RS na hitnoj sjednici

Sinoć je izvanredno zasjedala i Narodna skupština Republike Srpske koja je zaključila da je Sud BiH izvršio čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka BiH jer je donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Schmidta, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Osim toga, Skupština je zatražila od “Pravobraniteljstva Republike Srpske da zbog organiziranja, planiranja, i pripremanja kaznenih djela protiv ustavnog uređenja podnese kaznenu prijavu protiv svih tužitelja Tužilaštva BiH i sudaca Suda BiH koji su postupali po nametnutoj odluci.” Također je zadužila Vladu Republike Srpske da pripremi i uputi u Skupštinu zakone kojima će zabraniti djelovanje organa koji nisu definirani Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske, a naročito Visokog sudskog i tužilteljskog savjeta BiH, Suda BiH, Tužiteljstva BiH i Agencije za istragu i zaštitu BiH. Vlada u Banja Luci je kasnije iste večeri održala 16. izvanrednu sjednicu na kojoj je prihvatila više zakonskih rješenja i uputila ih na razmatranje Narodnoj skupštini Republike Srpske. Vlada je tako prihvatila Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona Republike Srpske, kao i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Dopuna Kaznenog zakona je posebno zanimljiva jer propisuje da zaposlenici iz Republike Srpske koji ne napuste pravosudne institucije Bosne i Hercegovine mogu biti kazneno gonjeni te da bi ih mogla čekati kazna od 6 mjeseci do pet godina zatvora.

Dok se i danas nižu reakcije i sazivaju hitni sastanci, u zraku je ostalo visiti temeljno pitanje – bude li presuda Dodiku potvrđena i tako postala pravomoćna, koje je  to tijelo koje će se očito na silu smijeniti s mjesta predsjednika Republike Srpske?!