
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>DARPA &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/darpa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 16 Sep 2026 11:35:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Uporaba većih bespilotnih letjelica s aviona matice</title>
		<link>https://obris.org/svijet/uporaba-vecih-bespilotnih-letjelica-s-aviona-matice/</link>
		<pubDate>Wed, 05 Feb 2020 00:20:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Gost autor]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[budući borbeni sustavi]]></category>
		<category><![CDATA[DARPA]]></category>
		<category><![CDATA[robotizirani borbeni sustavi]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna tehnologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=61957</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Agencija za napredne istraživačke projekte u obrani (DARPA) u Sjedinjenim Američkim Državama provodi istraživanja raznih vrsta rojeva bespilotnih letjelica koje bi se moglo koristiti na bojnim poljima. Najnoviji od njih je tzv. program &#8220;Gremlins&#8221; u okviru njenog Ureda za taktičke tehnologije (Tactical Technology Office – TTO), nastojanje da se izgradi relativno jeftinu bespilotnu letjelicu koja se može lansirati iz [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524.png"><img class="size-medium wp-image-61960 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524-300x197.png" alt="" width="300" height="197" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524-300x197.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524-768x503.png 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524-84x55.png 84w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524-310x203.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/Gremlins-pp-800x524.png 800w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Agencija za napredne istraživačke projekte u obrani (DARPA) u Sjedinjenim Američkim Državama provodi istraživanja raznih vrsta rojeva bespilotnih letjelica koje bi se moglo koristiti na bojnim poljima. Najnoviji od njih je tzv. program &#8220;Gremlins&#8221; u okviru njenog Ureda za taktičke tehnologije (Tactical Technology Office – TTO), nastojanje da se izgradi relativno jeftinu bespilotnu letjelicu koja se može lansirati iz &#8220;matičnog&#8221; transportnog aviona, a po dovršetku misije i vratiti na njen matični avion.</p>
<p>Proteklih tjedana je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država provelo prvi test lansiranja u zraku za Dynetics X-61A Gremlins Air Vehicle (GAV), bespilotnu letjelicu na mlazni pogon koja se može lansirati iz unutarnjih okretnih ležišta za naoružanje na B-1 i B-52, s krilnih nosača, ili s aviona tipa C-130 – i koju bi se zatim trebalo vratiti na poseban C-130 opremljen sa sletnom sajlom i kranom za uvlaćenje nalik dizalici.</p>
<p>Prvi let X-61A  je obavljen u studenom, ali test krajem siječnja – održan na pokusnom poligonu Dugway u saveznoj državi Utah – obuhvatio je prvo zračno lansiranje ove bespilotne letjelice. Dok je 101-minutni let bio uspješan, zakazao je padobranski sustav koji bi trebao omogućiti meko slijetanje na tlo, i bespilotna letjelica je bila uništena u neočekivano tvrdom slijetanju koje je uslijedilo.</p>
<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Bvf9v4EHovY" width="560" height="315" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe><br />
&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;</p>
<p>Tim Keeter, voditelj programa Dynetics, rekao je na telefonskoj konferenciji za medije kako je ovaj test &#8220;<em>za ubuduće pružio puno pouzdanja da ova naprava može letjeti tamo gdje treba letjeti, baš tako kako i treba letjeti</em>&#8220;. Ustvrdivši to, Keeter je dodao: &#8220;<em>Sada se naš tim može primarno fokusirati na drugi dio našeg programskog plana, a to je uspješno sastajanje letjelice s C-130, spajanje s našim sustavom za pristajanje i njeno sigurno uvlaćenje</em>&#8220;.</p>
<div id="attachment_61963" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445.jpg"><img class="size-medium wp-image-61963" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445-300x156.jpg" alt="" width="300" height="156" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445-300x156.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445-106x55.jpg 106w, https://obris.org/wp-content/uploads/2020/02/dynetics-x-61a-gremlins-air-vehicle-gav-800x445-310x161.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Dynetics X-61A Gremlins Air Vehicle (GAV)</p></div>
<p>Prvi test pristajanja dogodit će se negdje ovog proljeća. Do kraja godine program ima za cilj dostići lansiranje i pristajanje po četiri letjelice Gremlins na C-130A u roku od 30 minuta.</p>
<p>Ministarstvo obrane SAD prethodno je testiralo puno manje bespilotne letjelice za jednokratnu uporabu, koje su <a href="http://obris.org/svijet/rojevi-bespilotnih-letjelica-u-vojnoj-uporabi/" target="_blank" rel="noopener">u rojevima lansirali iz kanistara na borbenim zrakoplovima</a>. No, &#8220;Gremlins&#8221; dronovi su veći, sposobniji i potencijalno jeftiniji, jer bi mogli letjeti na desetke misija prije nego što zatrebaju održavanje. DARPA gleda na takve dronove kao potencijalna komunikacijska čvorišta u okruženjima gdje bi radio veze mogle biti ometane, kao i potencijalne senzorske platforme za nadzor i ciljanje.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>*Ovaj članak napisao je Sean Gallagher<span class="author-name addthis"><span class="author-name">,</span></span> američki urednik i autor s vojnim te informatičkim iskustvom. Objavljen je 30. siječnja 2020. godine na internetskim stranicama portala ArsTechnica (<a href="https://arstechnica.com/" target="_blank" rel="noopener">https://arstechnica.com/</a>), a u originalu je dostupan na internetskoj adresi: <a href="https://arstechnica.com/information-technology/2020/01/here-come-the-gremlins-dod-tests-drone-launch-from-c-130-mothership/" target="_blank" rel="noopener">https://arstechnica.com/information-technology/2020/01/here-come-the-gremlins-dod-tests-drone-launch-from-c-130-mothership/</a></strong></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Rojevi bespilotnih letjelica u vojnoj uporabi</title>
		<link>https://obris.org/svijet/rojevi-bespilotnih-letjelica-u-vojnoj-uporabi/</link>
		<pubDate>Fri, 12 Jan 2018 21:10:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Krizna žarišta]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Sirija]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[budući borbeni sustavi]]></category>
		<category><![CDATA[DARPA]]></category>
		<category><![CDATA[Ruska Federacija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna industrija]]></category>
		<category><![CDATA[vojna tehnologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=46935</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Iako pojava i borbena uporaba robotiziranih borbenih sustava već neko vrijeme nije nezamisliva, posljednjih su se dana medijima provlačili podaci o prvoj zabilježenoj borbenoj uporabi roja bespilotnih letjelica. Naime, riječ je o napadu roja naoružanih bespilotnih letjelica na instalacije i opremu ruske zrakoplovne baze Hmeymim u Siriji, u noći s 5. na 6. siječnja ove godine. Kako je navedeno u opsežnom priopćenju Ministarstva obrane [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-46936" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4-300x211.jpg" alt="" width="300" height="211" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4-300x211.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4-78x55.jpg 78w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4-310x219.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron4.jpg 549w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><strong>Iako <a href="http://obris.org/predstavljamo/predstavljamo-oziceni-za-rat-po-peteru-singeru/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">pojava i borbena uporaba robotiziranih borbenih sustava</a> već neko vrijeme nije nezamisliva, posljednjih su se dana medijima provlačili podaci o prvoj zabilježenoj borbenoj uporabi roja bespilotnih letjelica. Naime, riječ je o napadu roja naoružanih bespilotnih letjelica na instalacije i opremu ruske zrakoplovne baze Hmeymim u Siriji, u noći s 5. na 6. siječnja ove godine. Kako je navedeno u opsežnom priopćenju Ministarstva obrane Ruske Federacije od 11. siječnja ove godine, tada je u napad bio otposlan roj od ukupno 13 letjelica, koje su do prostora djelovanja navodno letjele oko 80 kilometara, navođene GPS sustavom, uz postojanje i video-veze za finiju korekciju planiranog napada. Analizom podataka iz letjelica pretpostavlja se da je napad izveden s pobunjeničkih područja na jugu provincije Idlib, u unutrašnjosti Sirije, istočno od obala Mediterana, ruske zrakoplovne baze Hmeymim i pomorskog opskrbnog centra u Tartusu.</strong></p>
<div id="attachment_46938" style="width: 558px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3.jpg"><img class="size-full wp-image-46938" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3.jpg" alt="" width="548" height="390" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3.jpg 548w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3-300x214.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3-77x55.jpg 77w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron3-310x221.jpg 310w" sizes="(max-width: 548px) 100vw, 548px" /></a><p class="wp-caption-text">Ministarstvo obrane Ruske Federacije objavilo je i podatke o ishodištu, putanji i ciljevima napada</p></div>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2.jpg"><img class="size-medium wp-image-46937 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2-300x214.jpg" alt="" width="300" height="214" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2-300x214.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2-77x55.jpg 77w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2-310x221.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/dron2.jpg 545w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><strong>Same letjelice bile su sastavljene namjenski (za razliku od brojnih komercijalnih bespilotnih letjelica koje se u Siriji od početka 2016. godine koriste u izviđanjima), korištenjem prilagođenih motora s unutarnjim izgaranjem i radijske opreme, ne bi li se postiglo nošenje do deset eksplozivnih naprava po letjelici. Improvizirane eksplozivne naprave kojima se planiralo izvesti zračni napad bile su teške po 400 grama, a uz eksploziv PETN sadržavale su i dodatne fragmentacijske elemente (metalne kuglice), te sklop upaljača. Od ukupno 13 letjelica, koje su bile senzorima otkrivene u doletu prema cilju, njih je sedam bilo uništeno djelovanjem hibridnog topničko-raketnog protuzračnog sustava Pancir-S1 (NATO oznaka SA-22 Greyhound). Preostalih šest letjelica neutralizirano je djelovanjem snaga za elektroničko ratovanje &#8211; od čega su tri uspješno prizemljene bez oštećenja, dok su još tri uništene tijekom prizemljavanja, navodno od eksplozije nošenog borbenog tereta. Sve je to bitno različito od dosada spominjanih <a href="http://obris.org/nato/os-sad-i-privatne-bespilotne-letjelice/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">mirnodopskih sustava zaštite zračnih prostora nad vojnim kompleksima</a>, kao i od <a href="http://obris.org/hrvatska/dronovi-u-raljama-uhljeba/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">prakse korištenja takvih sredstava</a> u Republici Hrvatskoj ili <a href="http://obris.org/hrvatska/sto-ce-mup-u-anti-drone-puska/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">sredstava zaštite od ovih nadolazećih prijetnji</a> o kojima se u nas do danas promišljalo.</strong></p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled.png"><img class="alignleft size-medium wp-image-46964" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-300x169.png" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-300x169.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-768x432.png 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-1024x576.png 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-98x55.png 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled-310x174.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/untitled.png 1440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><strong>Za spomenuti napad u Siriji, od 5. siječnja 2018. godine, navodi se kako je riječ o prvom zabilježenom terenskom primjeru napada izvedenog rojem bespilotnih letjelica. No, velika je razlika od ovakvog priručnog korištenja rojeva besposadnih letjelica i rojeva &#8220;pametnih&#8221; dronova na čijem razvoju rade velike vojne i tehnološke sile svijeta. Kako izgledaju novosti na spomenutom tehnološkom području dobro se vidi u tekstu kojeg je 8. siječnja objavio specijalizirani američki portal Defense News, kojeg prenosimo u nastavku.</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<h3>Taktička uporaba roja dronova u urbanom prostoru</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3.jpg"><img class="alignright size-full wp-image-46954" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3.jpg" alt="" width="397" height="284" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3.jpg 397w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3-300x215.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3-77x55.jpg 77w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3-310x222.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/OFFSET-Infographic-3-75x55.jpg 75w" sizes="(max-width: 397px) 100vw, 397px" /></a>Cilj kao da je došao s polja znanstvene fantastike: postaviti autonomni roj robotiziranih letjelica, sastavljen od 250 ili više dronova, pod kontrolu pješaka ili marinca, a za ostvarivanje kompleksnih zadaća na urbanom bojištu. Natjecatelji sada ostvarivanju ovog cilja pristupaju u okviru višestupanjskog događanja, kojeg je krajem prošle godine oglasila američka Agencija za napredne istraživačke projekte u obrani (Defense Advanced Research Projects Agency &#8211; DARPA). Događanja nazvana &#8220;Sprinteri&#8221; trebala bi poslužiti razvoju &#8220;ofenzivnih rojnih taktika&#8221; (Offensive Swarm-Enabled Tactics &#8211; OFFSET) za ove nadolazeće tehnologije.</p>
<div id="attachment_46949" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2.jpg"><img class="size-medium wp-image-46949" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2-300x187.jpg" alt="" width="300" height="187" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2-300x187.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2-88x55.jpg 88w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2-310x193.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2-450x280.jpg 450w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron2.jpg 665w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Letjelice Perdix iz američkog China Lake pokusa tijekom 2016. godine</p></div>
<p>Već postoji tehnologija rojnog korištenja dronova. U 2016. godini Ministarstvo obrane SAD je na prostoru kompleksa China Lake, savezna država California, uspješno testiralo rojeve mikro-dronova. Tada je roj od 103 Perdix drona bio ispušten iz ukupno tri borbena aviona F/A-18 Super Hornet. Te su robotizirane letjelice imale tijelo od 16,5 cm i raspon krila od 29,97 cm, a pojedinačno su težile oko 290 grama, otprilike kao konzerva gaziranog pića. Prema priopćenju iz američkog Ministarstva obrane, ti su autonomni mikro-dronovi uspješno obavili raznolike misije, među ostalim i letenje u adaptivnim formacijama, kolektivno donošenje odluka i samoliječenje. Video snimka je pokazala kako nakupina ili roj pronalazi metu, okružuje ju i simultano se oko nje brzo okuplja, te ju onda orbitira u radijusu od oko 100 metara.<br />
&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/3XKiUtruQiY?rel=0" width="560" height="315" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe><br />
&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;</p>
<div id="attachment_46950" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1.jpg"><img class="size-medium wp-image-46950" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1-300x173.jpg" alt="" width="300" height="173" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1-300x173.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1-95x55.jpg 95w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1-310x179.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/DoD-dron1.jpg 721w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Ponašanje roja dronova u okviru američkog China Lake pokusa tijekom 2016. godine</p></div>
<p>Kompanija &#8220;China Electronics Technology&#8221; (u kineskom vlasništvu) izvela je u lipnju ove godine demonstraciju koja je obuhvatila lansiranje 119 bespilotnih letjelica napravom nalik na praćku. Spomenute letjelice su se onda okupile u formaciju i letjele prema obližnjim planinama prateći određene uzorke putanja, objavio je Financial Times. Jedna od taktičkih uporaba ovoga bila bi i korištenje relativno jeftinih besposadnih letjelica, kupljenih putem interneta, ne bi li se njih rojilo oko zrakoplova koji trenutno nemaju efikasne protumjere za obranu od ovakvih napada.</p>
<div id="attachment_46948" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3.jpg"><img class="wp-image-46948 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3-310x174.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset3.jpg 560w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">DARPA rojevi besposadnih letjelica</p></div>
<p>Vasily Kashin, ekspert za pitanje kineskih oružanih snaga pri Higher School of Economics u Moskvi, izjavio je za Financial Times da se i Kina i Sjedinjene Države utrkuju u razvoju efikasnih algoritama za korištenje tehnologija rojenja u zraku, na kopnu i na moru. Spomenuti pokus Ministarstva obrane SAD iz 2016. godine bio je usmjeren na misije prikupljanja obavještajnih podataka na malim visinama. Novi DARPA projekt kombinirat će robote na kopnu i u zraku, u okviru jednog kompleksnijeg okružja &#8211; u urbanim prostorima.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-46956" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2-300x190.jpg" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2-300x190.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2-87x55.jpg 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2-310x197.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/offset2-2.jpg 492w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Prvu fazu ovog projekta predvode Raytheon BBN Technologies i Northrop Grumman Corporation. Ove dvije kompanije sastavit će timove koji će pomoći pri dizajnu, razvoju i raspoređivanju otvorene arhitekture tehnologija rojenja u virtualnim i fizičkim okolišima, tvrdi se na internetskim stranicama agencije DARPA. Ti će timovi eksperimentirati s tehnologijama ne bi li pretvorili sposobnosti rojenja u stvarnost. Ostali takmaci će onda koristiti tu arhitekturu, kako bi se fokusirali na jedno od pet odvojenih područja &#8211; <strong>(1)</strong> taktike rojeva, <strong>(2)</strong> autonomnost rojeva, <strong>(3)</strong> suradnja čovjek-roj, <strong>(4)</strong> varijante za isprobavanja u fizičkom okolišu, i <strong>(5)</strong> virtualni okoliš. Svako od ovih područja će biti stavljano u fokus događanja u intervalima po šest mjeseci, kazali su dužnosnici. Na kraju svakog događanja bit će proveden test i ocjena integracije, u virtualnim i fizičkim pokusima. Također će se ponekad organizirati i ad-hoc Sprintere, između ovih natjecanja zakazanih za svakih šest mjeseci.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung.jpg"><img class="size-medium wp-image-46946 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung-300x183.jpg" alt="" width="300" height="183" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung-300x183.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung-90x55.jpg 90w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung-310x189.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/01/timothy-Chung.jpg 516w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Prvi najavljeni &#8220;Sprint&#8221;, za kojeg su se prijave prihvaćale tijekom mjeseca studenog 2017., bavit će se generiranjem taktika rojenja za mješovite rojeve od po 50 robota u zraku i na tlu, koji trebaju &#8220;<em>izolirati cilj u urbanom okolišu, unutar područja od dva kvadratna gradska bloka, tijekom misije trajanja od 15 do 30 minuta</em>&#8220;. Roboti tu moraju izvesti izviđanje, identificiranje ulaznih i izlaznih točaka, te uspostavu perimetra oko područja operacije. &#8220;<em>Natjecanja &#8216;Sprint&#8217; za rojeve su empirijski pokusi dizajnirani za unapređivanje našeg razumijevanja svega što rojevi mogu postizati u urbanom okolišu</em>&#8220;, kazao je Timothy Chung, voditelj projekata pri Uredu za taktičke tehnologije agencije DARPA. &#8220;<em>Kroz organiziranje &#8216;Sprintova&#8217; za rojeve u pravilnim intervalima mi možemo osigurati praćenje koraka s najnovijim tehnologijama &#8211; i ujedno pomažemo širenju i napretku tih tehnologija &#8211; ne bi li i bolje zadovoljili uvjete OFFSET programa</em>&#8220;.</p>
<p>Chung je napomenuo kako je agencija tu otvorena brojnim natjecateljima: &#8220;<em>Imajući u vidu široki raspon sposobnosti koje nas zanimaju, mi tražimo sva inovativna rješenja, bez obzira s koje strane ona dolazila &#8211; bila ona iz malih poduzeća, iz akademskih institucija, ili iz velikih kompanija</em>&#8220;.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>Ovaj je tekst autor Todd South 8. siječnja 2018. godine objavio na američkom specijaliziranom portalu Defense News (<a href="https://www.defensenews.com/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://www.defensenews.com/</a></strong><strong>). Članak je u izvorniku dostupan na internetskoj adresi: <a href="https://www.defensenews.com/news/your-army/2018/01/08/drone-swarm-tactics-get-tryout-for-infantry-to-use-in-urban-battlespace/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://www.defensenews.com/news/your-army/2018/01/08/drone-swarm-tactics-get-tryout-for-infantry-to-use-in-urban-battlespace/</a></strong></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
