Prvi dan sastanka, u utorak, 3. lipnja, započeo je zasjedanjem Sjevernoatlantskoga vijeća (NOC) u sastavu ministara obrane, koji su punu pažnju posvetili pregledu implementacije trenutnih i budućih sigurnosnih mjera svih 28 zemalja-članica i tako potvrdili napredak prema Akcijskom planu spremnosti – što će biti i jedan od najvidljivijih rezultata jesenskog NATO summita. Pritom su saveznici naglasili važnost daljnjeg razvoja sposobnosti za sve tri ključne zadaće Saveza. Govoreći o osiguravanju potrebnih obrambenih sposobnosti Saveza, ministar Kotromanović u svom je izlaganju ukazao na nužnost zaustavljanja daljnjeg smanjivanja obrambenih proračuna, kako bi NATO mogao u potpunosti obavljati svoje temeljne zadaće.

Usvajanjem Izvješća o obrambenom planiranju i razvoju sposobnosti 2013/14 ministri su zaključili trenutni ciklus NATO-procesa obrambenog planiranja. Nalazi Izvješća bit će polazišta za raspravu o budućem smjeru razvoja Saveza i mjerama za dostizanje zadanih ambicija, kako prije summita, tako i u okviru priprema novih Političkih smjernica Saveza. Sastanak je potom nastavljen zasjedanjem Komisije NATO-Ukrajina (NUC), kojem je s ukrajinske strane sudjelovao Mihajlo Vladimirovič Kovalj, vršitelj dužnosti ministra za obranu Ukrajine. Sadržaj rasprave bio je usmjeren na političku i vojnu dimenziju krize u Ukrajini.

Hrvatski i češki ministar obrane: Ante Kotromanović i Martin Stropnicky

Drugi radni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća bio je usmjeren rješavanju preostalih prioriteta za summit u Walesu. Ministri su se upoznali s napretkom na području Inicijative vezanih snaga (CFI), gdje su u svjetlu odgovora na aktualna sigurnosna pitanja preuzeli dodatne zadatke za dovršenje pojedinih segmenata paketa CFI na području obuke i vojnih vježbi. Ministri su potvrdili i Koncept vodećih zemalja, s ciljem stvaranja skupine zemalja-dobrovoljaca pod okriljem vodeće države, kako bi se osigurao opsežan set sposobnosti, u skladu sa smjernicama i zahtjevima NATO-procesa obrambenog planiranja. Njemačka ministrica Ursula von der Leyen i britanski ministar obrane Philip Hammond svoje su kolege upoznali s napretkom u uspostavljanju takve dobrovoljačke skupine. U sklopu priprema za summit u Walesu, ministri su se suglasili s jačanjem cyber-obrane NATO saveza, te su usvojili Sveobuhvatnu izjavu o reformama. Isto tako, dali su smjernice za pripremu daljnjih izvješća o operacionalizaciji pomorske strategije, poboljšanju uloge NATO-a na području razvoja lokalnih snaga i interoperabilnosti s partnerima u 2014. godini.

Drugi dan redovitog proljetnog sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a započeo je zasjedanjem Komisije NATO-Gruzija (NGC). U raspravi ministri su se usredotočili na sigurnosnu situaciju u regiji, prvenstveno u svjetlu krize u Ukrajini, pregledu provedbe obrambenih reformi u Gruziji i doprinosu Gruzije u NRF 2015. godine.

Bismellah Mohammadi, ministar obrane Afganistana

Pri kraju dvodnevnog radnog susreta, ministri obrane sastali su se s partnerima u okviru operacije ISAF u Afganistanu. Vojne vlasti NATO-a (NATO Military Authorities – NMAs) i visoki civilni predstavnik napravili su drugu procjenu rizika i implikacija daljnjih kašnjenja u planiranju operacije “Resolute support”. Ministri su također upoznati s planom povlačenja svih snaga ISAF-a iz Afganistana do kraja 2014. godine, bude li takvo povlačenje potrebno. Na marginama sastanka moglo se čuti i ponešto o učincima odluke SAD o vjerojatnoj brojnosti njihova ljudstva u Afganistanu nakon 2014. godine – tako će NATO-vođena obučna misija u Afganistanu sljedeće godine imati oko 12 tisuća vojnika, uključujući i oko 8 tisuća Amerikanaca, dok će oko 1800 američkih vojnika sudjelovati u misiji borbe protiv terorizma. SAD-u bi bilo drago da im se u tim anti-terorističkim naporima pridruže zemlje s dobro uvježbanim specijalnim snagama, poput Velike Britanije i Australije.

NATO-ministri odlučili su produžiti i protu-piratsku operaciju u Indijskom oceanu za još dvije godine, odnosno do kraja 2016.godine, procjenjujući pirateriju kao ozbiljnu prijetnju i unatoč priličnom padu broja napada u posljednje vrijeme. Svjetska banka je prošle godine procijenila da piraterija godišnje košta svjetsku ekonomiju oko 18 milijardi dolara. Tako će se NATO-va operacija “Ocean shield” nastaviti provoditi u vodama oko Roga Afrike, zajedno s misijom EU i drugim protu-piratskim misijama. Trenutno u sastavu protu-piratske flote NATO-a plove brodovi iz Španjolske, Italije i Turske.

Nakon kraja listopada prošle godine, danas je u Bruxellesu ponovo na redu bilo dvodnevno okupljanje ministara obrane zemalja-članica NATO saveza. Kao i prije četiri mjeseca, hrvatsku delegaciju ponovo predvodi ministar obrane Ante Kotromanović, kojem se u Belgiji pri ruci našao i Zoran Drča, pomoćnik nadležan za ovakve međunarodne obrambene teme. Kako se čulo uoči ovoga skupa, žiža interesa bit će na pitanju obrambenih sposobnosti NATO zemalja i stanju u Afganistanu, što je već donekle uobičajeno, ali i na pregledu stanja u Ukrajini.

Nakon pristizanja niza dužnosnika u Bruxelles, rad je nizom bilateralnih sastanak započeo danas oko podneva. Dva sata kasnije otpočela su i plenarna zasjedanja, a kako izgleda, hrvatska je delegacija tu ponešto kasnila u dolasku, budući da iz njenih redova nije bilo nikoga oko 16 sati – u doba snimanja službenih protokolarnih fotografija sudionika. Nakon toga, počelo je i za javnost zatvoreno plenarno zasjedanje, na kojem je već bilo vidljivo prisustvo hrvatskog ministra obrane Kotromanovića.

Radni program skupa

Ministar Kotromanović u društvu Martina Stropnickýa, ministra obrane Češke Republike

Tema prvog radnog odjeljka ovog sastanka bilo je pitanje obrambenih sposobnosti zemalja članica NATO, posebice u svijetlu jasnoga trenda smanjivanja obrambenih proračuna u čitavome nizu NATO zemalja – pojave koja se često provodi i bez konzultacija s državama saveznicama. Današnji drugi radni segment ovoga skupa koncentrirao se na razvoj obrambenih sposobnosti – posebice na području cyber-obrane, pomorske sigurnosti i buduće interoperabilnosti snaga saveznika te partnera (u okviru Inicijative povezanih snaga – Connected Forces Initiative). Ministrima je tom prilikom prezentirana i procjena napretka u pojedinim ključnim područjima, kao i izvješće o glavnim uočenim nedostacima u sposobnostima (temeljem dosadašnjih djelovanja u Afganistanu i Libiji), zajedno s prijedlogom budućih prioriteta. Cjelovito izvješće na ovu temu očekuje se do NATO ministarskog sastanka u lipnju ove godine, kada bi svojevrsno završno izvješće trebala pratiti i jedna čisto vojna ocjena dosadašnjega procesa. Među ostalim, saznajemo da je ministar Kotromanović ovdje i govorio, pohvalivši suradnju zemalja-članica, te pozvavši na daljnje solidarno multinacionalno djelovanje u doba sve manjih obrambenih proračuna. Pri tome, kako se teško može igdje očekivati rast odvajanja za obranu – posebno je važno korištenje unutarnjih rezervi i solidarno djelovanje NATO članica.

Nakon što su ministri na radnim dijelovima skupa danas uskladili i jednu zajedničku izjavu o stanju u Ukrajini, s ovom se temom nastavilo i tijekom radne večere koja je – zajedno s promišljanjem na temu “Što dalje u Afganistanu?” – zaključila prvi radni dan ovog dvodnevnog skupa.

Četvrtak bi trebao biti rezerviran za teme s današnje večere. Jutarnji će program otvoriti skup predstavnika zemalja što sudjeluju u misiji ISAF u Afganistanu, zbog čega su tu opet pozvani i na te teme gotovo pa “kućni gosti”: afganistanski ministar obrane Bismullah Khan Muhammadi, posebni izaslanik glavnoga tajnika UN za Afganistan Jan Kubis, i baronesa Catherine Ashton, visoka povjerenica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Uz razmatranje posljedica koje na stanje u Afganistanu ima kašnjenje pri sklapanju bilateralnog sigurnosnog sporazuma SAD-Afganistan (a time posljedično i sporazuma o statusu snaga na liniji NATO-Afganistan), bit će dat pregled obavljenih priprema za buduću međunarodnu misiju “Resolute Support” u Afganistanu. Temeljem osvrta na tijek tranzicije odgovornosti za sigurnosno stanje u toj zemlji u ruke domaćih aktera, bit će promotrene i pripreme za predsjedničke izbore, koji Afganistan očekuju u travnju ove godine.

Oleksandr Oliynyk, prvi zamjenik ministra obrane Ukrajine

Nakon toga, na red bi za kraj još jednom trebala doći Ukrajina – kroz zasjedanje Komisije NATO-Ukrajina, na kojem će ukrajinsku delegaciju predvoditi Oleksandr Oliynyk, prvi zamjenik ministra obrane Ukrajine. Dok pažljivo prate razvoj stanja u Ukrajini, navodno se članice NATO saveza slažu kako s tom državom treba nastaviti dijalog, te ustrajati na principima demokratskog nadzora nad oružanim snagama i daljnjoj provedbi već započetih obrambenih reformi. Time bi do ranog poslijepodneva trebao biti i okončan ovaj skup – inače, još jedno od događanja koja polagano vode ka predstojećem NATO summitu, zakazanom za 4. i 5. rujna u Walesu, Velika Britanija.

U pokrajnjim sobama i na marginama…

Ministrica obrane Republike Albanije Mimi Kodheli, u društvu prvog čovjeka hrvatske obrane

Među ostalim, predviđeno je i da se u Bruxellesu okupe ministri obrana država iz sastava “Američko–jadranske povelje” (A-5), kojom trenutačno predsjedava Albanija. Na tom skupu, predvođenom albanskom ministricom obrane Mimi Kodheli, napravit će se osvrt na dosadašnju regionalnu suradnju u ovome okviru, te pretresti i perspektive daljnje suradnje članica Povelje u operacijama i projektima NATO-a.

Jednako tako, očekuje se da mimo glavnog ministarskog sastanka bude sklopljen i trilateralni Sporazum o razumijevanju, kojim će Crna Gora, Hrvatska i Vrhovno savezničko zapovjedništvo snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – SHAPE) regulirati pitanja vezana uz integraciju Crne Gore u ASDE (Air Situation Data Exchange) – NATO program razmjene podataka o situaciji u zračnome prostoru.

U kompleksu NATO zapovjedništva u Bruxellesu od jučer, 22. listopada, traje dvodnevni ministarski sastanak NATO saveza, na kojem Hrvatsku predstavlja ministar obrane Ante Kotromanović. Radni dio skupa započeo je zasjedanjem Skupine za nuklearno planiranje (Nuclear Planning Group – NPG), radne grupe kojom predsjeda Glavni tajnik NATO, i koja obuhvaća predstavnike svih nacionalnih delegacija zemalja članica, osim Francuske. Na jučerašnjem takvome sijelu pretreseno je izvješće predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva o stanju njihovih nuklearnih politika, budućim planovima i prioritetima.

Uz to, tijekom prvoga dana ministarskog skupa, predviđena su bila dva velika radna segmenta – zasjedanja Sjevernoatlantskoga Vijeća u ministarskome sastavu. Prvi od tih segmenata, zakazan za rano popodne, bavio se obrambenim sposobnostima i naporima za njihovo unapređivanje. Ministri su tu raspravljali o NATO raketnome štitu (NATO’s Ballistic Missile Defence system) – sustavu koji bi zemlje članice, njihovo stanovništvo, prostor i snage trebao štititi od raketnih napada iz krajeva van euroatlantske regije. Uz diskusiju o izazovima pri uspostavi te sposobnosti, spomenut je i novi konkretni korak u njenom razvoju – do kraja listopada u Rumunjskoj bi trebali započeti građevinski radovi na kopnenoj varijanti borbenoga sustava Aegis, osnovi NATO sustava raketne obrane koju se razvija pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Glavni tajnik NATO Rasmussen, njegova pomoćnica za javnu diplomaciju Kolinda Grabar-Kitarović, te ambasador Checchia, stalni predstavnik Italije pri NATO

Po pitanju cyber-obrane, ocijenjeno je da razvoj sposobnosti napreduje u skladu s planovima.  Dok je Anders Fogh Rasmussen, glavni tajnik NATO saveza istaknuo “Cyber-obrana je pitanje u nacionalnoj odgovornosti članica. Ali, mi se svi slažemo da NATO tu može, i treba, igrati korisnu ulogu u olakšavanju razvoja jakih nacionalnih sposobnosti za cyber-obranu“. U tu je svrhu usvojeno i posebno izvješće, na temelju odluka s prethodnog NATO ministarskog sastanka, održanog početkom lipnja ove godine. U ovom se dokumentu govori o unapređivanju procesa upravljanja cyber-obranom na razini NATO saveza, o suradnji sa EU po tim pitanjima, te o potrebi dublje suradnje s informatičkom industrijom.

Tijek NATO obrambenih reformi pobudio je posebnu pažnju. Ministri su tu usvojili izvješće o napretku pri provođenju reformi, temeljem revizije više od 20 “Smart Defence” projekata koji su bili pokrenuti nakon NATO summita u Chicagu, krajem svibnja 2012. godine. Razvoj suradnje je na općoj razini ocijenjen dobrim, iako su na pojedinim područjima uočena i znatna odstupanje, koja traže dodatan napor. Ujedno, rasprava se povela i o pitanju “vodećih država” pri višenacionalnome razvoju obrambenih sposobnosti, u formi svojevrsnih clustera. Tu se radi o njemačkome prijedlogu, nazvanom “Framework Nation Concept”, koji pokušava proširiti značaj pojma vodećih država, ne bi li se njime dalo novi poticaj obrambenome povezivanju – u sklopu “Smart Defence” pristupa, ali i izvan njegovih uskih granica. To je tema o kojoj će vjerojatno još itekako biti riječi u budućnosti.

Drugi radni segment, zakazan za kasno popodne, bio je posvećen konceptu povezanih snaga (Connected Forces Initiative). Ministri obrana NATO članica prihvatili su pripravljeno izvješće o napretku, kao i političko-vojne smjernice za daljnje provođenje ove inicijative. U tim se dokumentima definiraju elementi potrebni za zadržavanje iskustava stečenih u obuci, izobrazbi, i uvježbavanju snaga temeljem iskustava iz posljednjih 20 godina – a posebno temeljem misije ISAF u Afganistanu, čiji se skori kraj predviđa za drugu polovicu 2014. godine. Ključni elementi paketa Inicijative povezanih snaga trebali bi saveznicama omogućiti dostizanje ciljeva “NATO snaga 2020” – prema riječima Andersa Fogha Rasmussena, glavnog tajnika NATO saveza: “modernih, usko povezanih snaga; opremljenih, obučenih, uvježbanih i zapovijedanih na takav način da mogu djelovati u suradnji, i s partnerima, u svim operativnim sredinama“. S jedne strane, na ovu su temu svi relevantni dokumenti tek pripremni, budući će se o cjelovitome paketu mjera Inicijative povezanih snaga raspravljati 2014. godine – na NATO summitu u Londonu, kada se očekuje i njegovo usvajanje od predsjednika država te Vlada. S druge strane, te će se ideje u dogledno vrijeme razrađivati kroz nizove međunarodnih vojnih vježbi – koje će 2015. godine ugostiti Španjolska, Portugal i Italija – da bi one nakon toga prerasle u redovita događanja, koja bi trebala imati širok opseg i koja će pokrivati puni raspon savezničkih misija. Kako je Rasmussen istaknuo: “Danas smo se usuglasili i o tome da sastavimo jedan širi koncept obuke i vježbi do 2020. godine – ne bi li osigurali da je sve što radimo koherentno i uvezano, kako unutar Saveza, tako i sa zemljama partnerima“.

Ministri Kotromanović i Jakič (Slovenija) proveli su aktivan dan među kolegama

Na kraju, jučerašnji je dan u Bruxellesu okončan radnom večerom, zakazanom u terminu za večernji dnevnik. Tijekom nje je, kao prvo, načeta tema o kojoj će više riječi biti danas – očekivanja NATO članica za period jeseni iduće godine u Afganistanu, te daljnje sudjelovanje NATO zemalja u toj zemlji (operacija Resolute Support). Uz to, bilo je riječi i o predstojećem NATO summitu, koji bi trebao prethoditi spomenutoj tranziciji u Afganistanu, a na kojem će  dominirati teme razvoja obrambenih sposobnosti zemalja članica (čemu bi poticaj trebalo dati i za tu prigodu predviđeno usvajanje dokumenta “Političke smjernice 2014”). Ujedno, tijekom radne večere otvorena je i još jedna tema, ponešto manje prisutna u široj javnosti – situacija u Libiji, te nedavno prihvaćena molba za pružanje NATO podrške tamošnjim vlastima u izgradnji lokalnih sigurnosnih struktura. Za to je 21. listopada uspostavljen jedan mali savjetnički tim, koji će ondje djelovati usklađeno sa širim nastojanjima međunarodne zajednice.

Drugi dan skupa

Danas, drugog dana ministarskog sastanka, radni je program skupa započeo ranojutarnjim zasjedanjem Vijeća za suradnju NATO-Rusija. Zbog tog je skupa u Bruxelles stigao i Sergej Šoigu, ministar obrane Ruske Federacije. Uz uobičajene floskule o produbljivanju dosadašnje suradnje, za koju se tvrdi kako je jača nego ikada, od tema se spominje tek suradnja na suzbijanju terorizma, te zajednička podrška afganistanskim sigurnosnim snagama. Ujedno, prilično je jasno kako će se na repertoaru naći i neka područja gdje je to slaganje i ponešto manje – recimo, pitanja uspostave NATO sustava protu-raketne obrane ili aktualnog sigurnosnog stanje u Siriji.

Konačno, ovaj skup NATO ministara obrane i predstavnika partnerskih zemalja trebao bi biti dovršen sastankom predstavnika država koje sudjeluju u radu misije ISAF u Afganistanu. Na ovoj se radnoj zadaći oko 11 sati očekuje i prisustvo Bismullah Mohammadi Khana, afganistanskoga ministra obrane, kao i Catherine Ashton, visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te Jana Kubiša – od 23. studenog 2011. godine posebnoga predstavnika Glavnog tajnika UN Ban Ki-moon, te čelnika UN misije UNAMA (United Nations Assistance Mission in Afghanistan). Dio je to pristupa afganistanskoj materiji kojeg dobro opisuje jučerašnja optimistična izjava Andersa Fogha Rasmussena: “Afganistanske snage sada vode, pri tome pokazuju hrabrost, pouzdanje i sve veće sposobnosti. Mi ćemo nastaviti planiranje post-2014 misije, ne bi li ih uvježbavali, savjetovali i pomagali, kao dio našeg trajnog partnerstva“.