U srijedu, 17. ožujka, Kombinirani centar za zračne operacije (Combined Air Operations Centre – CAOC) u španjolskome Torrejónu de Ardoz proveo je sintetičku zrakoplovnu vježbu “TORREJÓN ARCHER”. Ova aktivnost CAOC TJ te hrvatskog, slovenskog i mađarskog Centra za kontrolu i izvještavanje (Control and Reporting Centres – CRC) imala je za svrhu uvježbavanje i produbljivanje integracije Statičkog centra protuzračne obrane Torrejón (Static Air Defence Centre) s nizom CRC njegove regije, u scenarijima nadzora zračnog prostora (Air Policing), sa sekundarnim ciljem balansiranja iskustava svekolikih timova osoblja unutar tog Statičkog centra protuzračne obrane.

Za ovu su jučerašnju vježbu bili priređeni simulacijski scenariji – kao, na primjer, gubitak veze s besposadnom letjelicom, prijetnje bombom, ili otmica zrakoplova – ne bi li se uvježbavalo osoblje i njihove sposobnosti tako da se pred njih postave izazovi simultanog provođenja raznolikih operacija nadzora zračnog prostora u prostoru funkcionalne odgovornosti CAOC Torrejón. Od 2017. se vježbe niza “Torrejón ARCHER” redovito sastoje od četiri individualna događaja. Ukupno dizajnirane kao godišnja sintetička zrakoplovna događanja, one rade na implementaciji usuglašenih mirnodopskih procedura kontrole zračnog prostora u raznim regijama prostora nadležnosti CAOC Torrejón, koje se prostire južno od Alpa.

“Svi su ti sintetički vježbovni događaji bili savršeno odigrani; svaki je događaj izazivao različite reakcije i korištenje drugačijih procedura suradnje između CAOC i pojedinih CRC“, kazao je general bojnik Fernando de la Cruz Caravaca, od sredine lipnja 2020. godine zapovjednik CAOC Torrejón. “Mi uvježbavamo posao koordiniranja i protok informacija među saveznicima, kako bi li unaprijedili svoje operativne postupke u svrhu boljeg provođenja naše misije nadzora zračnog prostora, radi zaštite NATO zračnog prostora“.

Sam se CAOC Torrejón nalazi sjeveroistočno od Madrida, i zajedno s CAOC u njemačkome Uedemu ima primarnu misiju osiguravanja 24/7 sigurnosti zračnoga prostora, kroz provođenje misija nadzora zračnog prostora (Air Policing) kao kolektivnog napora sa svim NATO članicama. Završni segment lanjske vježbe “Torrejón Archer” održan je 9. i 10. prosinca 2020. godine, kada je Statički centar protuzračne obrane pri CAOC Torrejón uvježbavao NATO odgovore na strane zrakoplovne letove dugoga dometa i provedbu prekograničnih procedura s CRC u Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.

Photo: CAOC-TJ (arhiva)

Usprkos svojoj veličini, slovenski zračni prostor je vrlo dobro osiguran. Nadziru ga brojne oči, a država uvijek ima spremne postrojbe koje paze da netko ne bi neopaženo prošao zračnim prostorom. Kompleksan sustav nadzora i zapovijedanja, baziran u Španjolskoj, može aktivirati vojne avione u Italiji, Sloveniji ili u Mađarskoj, a i slovenski Pilatusi presreću zrakoplove koji se nađu nad Slovenijom.

Avioni pod oznakama NATO saveza redovito uvježbavaju presretanja – od sjevernih krajeva Europe pa do obala Sredozemlja, i Slovenija tu nije nikakva iznimka. Tako svakog ponedjeljka na nebu iznad Slovenije vježbaju “mete” i presretači – Pilatus PC-9M “Hudournik” i Eurofighter Typhoon. “Oni koji presreću najčešće ni ne znaju što se događa. Mi koji letimo kao mete smo prilično dobro informirani unaprijed o tome što trebamo i što će se događati. Talijani najvjerojatnije baš i ne. Za njih je to pravo polijetanje nakon uzbune (scramble), ponašanje i djelovanje kao da se sve događa za pravo“, kaže Gregor Virant, zapovjednik slovenske 152. letačke eskadrile.

Letačke posade Slovenske vojske već su u petak obavile većinu priprema, tko će letjeli i kuda će se ići, te kakva su ograničenja. U vojnim uvjetima letenje je popriličnim dijelom dogovoreno unaprijed, među ostalim i zato da bi se što je moguće manje smetalo civilnom prometu koji teče na nebu iznad države.

Brza reakcija, zlatni sat

Tehničari vojne zrakoplove pripravljaju već više sati prije misije, a zadnji pregled je naravno tik pred polijetanje, u ranim jutarnjim satima. U tome su dobro uvježbani, budući da Slovenska vojska svaki dan ima jednog Pilatusa u pripremi za potrebe nadzora zračnoga prostora, koji svoje zadatke u pripravnosti čeka na svom dijelu zračne luke. Tu on mora biti spreman za dizanje u zrak unutar 15 minuta od primanja zapovijedi, a slična se razina pripravnosti očekuje i od ostalih letjelica (presretača) u pripravnosti širom Europe.

Za to vrijeme su se piloti okupili u zasebnom prostoru, razgovor se većinom tiče aviona, a svi čekaju na službeno predstavljanje misije. Okupile su se i druge posade, prati se meteorološka prognoza koja najavljuje hladnu frontu koja će u ponedjeljak navečer preći Sloveniju. No, važno je bilo tek da će vrijeme u trenucima izvođenja zadaće biti zadovoljavajuće. Nije bilo točnijih informacija o smjeru i vremenu pristizanja Talijana – moguća su bila njihova dva zrakoplovna uporišta. Dok se većina razišla u urede i dnevne prostore, dvije posade su započele s detaljnijim pripremama, oblačenjem, te spremanjem za let.

Ogromna mreža ljudi

Ono što na prvi pogled iznenađuje je rasprostranjenost nadzorno-zapovjedne mreže, koja pazi i uzbunjuje vojne resurse kada se za to ukaže potreba. Kada je Slovenija 2004. postala članica NATO saveza i slovenski zračni prostor je postao dio zajedničkog zračnog prostora. To znači da se radi o povezanom sustavu zračnog nadzora i obrane. Onaj element čitavog tog sustava koji je javnosti najviše poznat je takozvani air-policing. No u čitavom spektru, od nadzora pa do zračne obrane, članice NATO saveza dijele zajedničke sposobnosti i informacije. Tako talijanski borbeni zrakoplovi Eurofighter Typhoon nad Slovenijom ne lete pod “talijanskom” zastavom, već pod NATO oznakama.

Važno je napomenuti kako Slovenija nikome nije predala suverenost svog zračnog prostora, strane letjelice i presretači tu ulaze po dozvoli, a iznad Slovenije njima upravljaju slovenski kontrolori. Tko tu odlučuje, i kada? Europa je u okviru NATO saveza podijeljena na sjeverni i južni dio, a Slovenija spada u južni dio, za koji se zapovjedništvo nalazi u španjolskom Torrejonu. “U slučaju vojne ugroze, vojnog zrakoplova, naš nadređeni vojni zapovjednik u Torrejonu odlučuje hoće li aktivirati presretače iz Italije ili Mađarske, ili oboje. Zadaća našeg 16. centra za nadzor i kontrolu zračnog prostora je da te poslove izvede, u uskoj koordinaciji sa civilnom kontrolom zračnog prometa Republike Slovenije“, kaže bojnik Samo Mali. Takve vježbe nisu jeftine, ali su ključne za provjeru sposobnosti. Većinu vježbi i usavršavanja obavi se pomoću simulatora, osim onih odabranih, poput ove ponedjeljkom iznad Sovenije, prema različitim scenarijima koji su prilagođeni da smetnje po civilno stanovništvo ostanu na minimumu.

Nina Ražen je vojni kontrolor leta, s obavljenim svim izobrazbama koje traži NATO, ne bi li bila ovlaštena “zapovijedati” zračnim snagama saveza: “Po dobivanju NATO licence i dodatnom obrazovanju u domovini, te licence obnavljamo svake godine. Dužni smo ih održavati i provjeravati u skladu s NATO standardima, i zato su redovite obuke bitne. Današnja vježba je još i važnija, budući da provjerava sve koji su u taj proces uključeni“. To vrijedi za kompletnu liniju vođenja i zapovijedanja, kontrolore, radariste, pilote, tehničare…

Kontrolorka Ražen kaže da se presretači ne koriste samo za presretanje prijetnji, nego služe i kao pomoć, dodatno oko u zraku. Piloti pomoću dogovorenih metoda postupanja i tehnologije mogu ustanoviti i ako nešto ne teče kako bi trebalo. Oni mogu u transponder, napravu koja pokazuje položaj i oznaku letjelice, upisati jedan od tri dogovorena “squawk-a” (dogovorena koda) koji označavaju opasnost: 7.500 – otmica, 7.600 – teškoće s komunikacijskom opremom, ili 7.700 – letjelica u opasnosti. I u tim bi slučajevima bili aktivirani presretači, ovisno o tipu zrakoplova moglo bi se odlučivati i o aktivaciji Talijana, ili o slovenskim Pilatusima. Ako se radi o komercijalnom putničkom zrakoplovu, ili o avionu koji je brži od približno 250 čvorova, tu Hudournik nema dovoljno snage – tu su talijanski Eurofighter Typhoon ili mađarski Gripeni ključni za uspješno presretanje. Drugi primjer je letjelica koja se jednostavno više ne javlja civilnim kontrolorima leta.

U većini slučajeva se tu ipak radi o presretanjima radi problema s komunikacijskm opremom, no presretač ipak mora poletjeti prema problematičnoj letjelici koja se ne oglašava – budući da se ne zna kakve bi to poteškoće mogle biti u pitanju. Je li posada bez svijesti, kao što je to bilo u slučaju leta Helios Airways 552? Je li zrakoplov otet? Lako se dogodi i da pilot ne može unijeti pravilne kodove u transponder, ili je komunikacijska oprema kompletno zatajila. U tom slučaju će presretač komunicirati s posadom vizualnim znakovima te im pomoći pri slijetanju. To je bitno na civilnim letnim koridorima da bi se izbjegle neugodne situacije, a i zajamčila sigurnost zrakoplova koji ne može komunicirati s osobljem na tlu.

Presretač može pomoću znakova, od kojih su neki međunarodno usuglašeni, ali i gestama ruku, prenijeti određene poruke kontrolora leta. Ako ustanove da bi zrakoplov rado negdje sletio, presretači se pobrinu da svi na tlu znaju kada bi i gdje avion sletio – ako ne drugačije, a ono i direktnim traženjem da negdje konkretno sleti. Sve je to, naravno, u koordinaciji s civilnom kontrolom zračnog prometa. No simulacije su jedno, a praksa nešto sasvim drugoga: “Sami znate da ako nešto trebate izvršiti ili predstaviti – deset je puta lakše ako prethodno vježbate. Jednako kao i kod igara, ako stvar možete pauzirati, to je bitno drugačije od onoga kada je sve ‘u živo’ i teče aktivno“, objasnio je Virant.

Sporije letjelice presreću i Hudourniki. U bazi Cerklje ob Krki u 15-minutnoj pripravnosti je jedna takva letjelica, kao što to traži NATO savez. Ona se može brzo odazvati i presresti letjelice koje su u slovenskom zračnom prostoru ili u njega ulaze – a prije svega se baš tu pokazuje važnost skupnog nadzora zračnog prostora svih država saveznica.

“Slovenija je premalena”

Mnogi rado pričaju kako je Slovenija premalena da bi mogla hvatati letjelice u svom zračnom prostoru. To je (djelomično) točno, ali nije direktno vezano samo s tom državom. Putnički zrakoplov koji je upravo ušao u zračni prostor nad Prekomurjem i namjerava ga napustiti kod Portoroža, prelazi tom državom unutar 20 minuta. Ključan preduvjet za presretanje su prave informacije.

Kontrolori koji nadziru zračni prostor ne aktiviraju presretače za svaku grešku ili nejavljanje letjelica, jer bi tako oni bili u zraku skoro stalno. Civilni kontrolori koji nadziru tijek prometa nad državom skrbe da komunikacija teče redovito, a s letjelicama koje lete nisko uspostavljaju kontakt unutar pola sata. Ako bi hipotetska letjelica ulazila u nacionalni zračni prostor i ne bi se javila slovenskim kontrolorima leta, oni bi pokušali uspostaviti komunikaciju na druge načine, recimo, na drugoj frekvenciji. Ako ni to ne bi bilo uspješno, obavijestili bi o tome svoje vojne kolege. Oni u poseban sustav zapisuju da se ta neka letjelica ne javlja – a taj sustav omogućava susjednim državama da pripreme svoje presretače za slučaj da Slovenija ne uspije s vlastitim presretanjem. U svemu tome može proći i dovoljno vremena da letjelica napusti slovenski zračni prostor, pa je zato od ključne važnosti sustav koji takve informacije dijeli među saveznicama u Europi, mnoge od kojih su i same male države.

U prošlosti je bilo primjera zrakoplova s kojima je kontakt bio izgubljen na jugu Njemačke, da bi onda u zajedničkom centru NATO saveza u Španjolskoj aktivirali razne formacije presretača, koji su problematičnu letjelicu čekali na pojedinim granicama. Upravo je taj zajednički sustav, putem kojeg Slovenija s nekim državama dijeli i radarske slike, omogućava uspješnost u čuvanju nacionalnog zračnog prostora. On omogućava da se već i prije dolaska zrakoplova, civilnog ili vojnog, zna o kakvoj je letjelici riječ i što se tu može očekivati. U suprotnom bi takve letjelice bitno češće prelijetale države Saveza i prije nego bi bilo moguće učinkovito reagirati. Ima primjera kad se saznalo da treba presresti zrakoplov u zračnom prostoru iznad države, a on je i prije odaziva već završio iznad Hrvatske – gdje su ga na granici dočekali hrvatski presretači.

Vježba u ponedjeljak je završila kako je to bilo i očekivano. Pilatusi su bili presretnuti, zrakoplovi Eurofighter Typhoon su se pobrinuli da sigurno slete na Cerklje ob Krki. Borbeni avioni su slovenske letjelice pratili sve do njihova slijetanja, pazeći da stvarno i ostanu na pisti – prije nego su punom snagom motora pozdravili domaćine i krenuli na let kući u Italiju.

Photo: Miro Majcen

*Ovaj tekst je autor Daniel Fazlić objavio 8. srpnja 2020. godine na portalu 24ur (https://www.24ur.com/) slovenske medijske kuće POP TV. Članak pod izvornim naslovom „Varuhi slovenskega neba“ prenosimo s dozvolom uredništva, a originalno je dostupan na internetskoj adresi: https://www.24ur.com/novice/slovenija/varuhi-slovenskega-neba.html

Prošle je srijede, 12. rujna, NATO Zapovjedništvo za zrakoplovstvo (HQ AIRCOM) organiziralo i provelo vrlo zanimljivu i sveobuhvatnu vježbu nadzora zračnog prostora Europske unije. U vježbi je sudjelovalo ukupno 10 država, kroz koje je preletio „uljez“ regrutiran iz Belgijskog ratnog zrakoplovstva. Njega su presretali borbeni avioni pojedinih nacija (Tango Scramble), a uz to su obavljane i procedure preuzimanja pratnje na granicama nacionalnih zračnih prostora pojedinih država uključenih u vježbu. U ovoj aktivnosti su sudjelovale zemlje Beneluxa (Belgija, Luksemburg i Nizozemska), Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Italija i Francuska, a krajnje odredište „uljeza“ bilo je u zrakoplovnoj bazi Torrejon u Španjolskoj.

Ruta na kojoj se odvijala NATO vježba nadzora zračnog prostora EU

Belgijski A-321 čeka polijetanje (Photo: Sébastien Raffin/Allied Air Command)

„Uljeza“ je glumio Airbus A-321 iz sastava 21. eskadrile Belgijskog ratnog zrakoplovstva, koji je poletio iz ZB Melsbroek kod Bruxellesa, i u kojem se, osim dužnosnika iz NATO-a te Belgijskih oružanih snaga, nalazilo 30-ak specijaliziranih novinara posebno pozvanih na ovu vježbu. U simuliranju presretanja aviona A-321 sudjelovali su avioni EF Typhoon iz sastava britanskog, njemačkog i talijanskog Ratnog zrakoplovstva, belgijski F-16, češki i mađarski JAS-39 Gripeni (pri čemu su mađarski Gripeni prezentirali air policing i nad Mađarskom i nad Slovenijom), MiG-29 Slovačkih zračnih snaga, MiG-21 iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (dežurni borbeni dvojac), francuski avioni Rafale i Mirage, te F-18 Španjolskih zračnih snaga. Svi su ovi lovci bili naoružani projektilima zrak-zrak. Cijela ova vježba pomno se pratila u CAOC-u (Combined Air Operations Centre) u Torrejonu, tim više što je osim same prezentacije nadzora zračnog prostora bila riječ i o vježbi koordinacije aktivnosti te postupaka među državama članicama NATO-saveza.

Dežurni borbeni dvojac kreće na zadatak (Photo: HRZ)

Jedan od 2 MiG-21 HRZ-a koji su sudjelovali u prošlotjednoj NATO vježbi (Photo: NATO AIRCOM)

Španjolski brigadni general Garcia Servert letio je zajedno s novinarima u belgijskom A-321 (Photo: Sébastien Raffin/Allied Air Command)

„Mi nismo uvijek bili uspješni u pokazivanju poreznim obveznicima da imamo sredstva i mogućnosti za zaštitu stanovništva“, priznao je tijekom prošlotjedne vježbe brigadni general Španjolskih zračnih snaga Ruben Garcia Servert, koji je zajedno s novinarima letio u belgijskom „uljezu“. No učestali incidenti nehotice su pomogli u percepciji onoga što se zove nadzor zračnog prostora. „Vidjeli smo avione koji dolaze na nađe granice bez plana letenja, bez ikakvih kontrola, sigurnosnih mjera… kako ulaze u naš prostor,“ rekao je Garcia Servert i nastavio: „Vidjeli smo učestale aktivnosti iznad Crnog mora, ali i ne samo tamo. Ponekad smo vidjeli te avione koji lete uokolo po Europi,“ referirao se Servert na ruske bombardere kod portugalske obale.

Njemački Eurofighter u vježbi presretanja belgijskog A-321 (Photo: Bundeswehr)

Iako su se iz NATO-a trudili isticati da ova vježba zaštite i nadzora zračnog prostora EU nije usmjerena protiv Rusije, nisu mogli poreći da je sve više upada ruskih vojnih letjelica u europski zračni prostor. Drastično povećanje ovakvih upada bilježi se od 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima. Iako je najugroženije područje Baltika, upadi u zračni prostor do sada su se događali širom Europe. Najviše upada zabilježeno je 2016. godine, s rekordnim brojem od 870 presretanja diljem NATO-zračnog prostora. Prošle godine, borbeni avioni NATO-a digli su se 430 puta, od toga 250 puta zbog ruskih vojnih aviona. U Europi je svakoga trenutka u punoj pripravnosti 60 borbenih lovaca, s isključivom namjenom zaštite zračnog prostora.

Pomalo i koristeći nategnutu situaciju s Rusijom, NATO pokušava provući koncept „jedinstvenog neba“, prema kojem bi zračne snage pojedinih NATO-država jedne drugima čuvale zračne prostore, bez obzira na zemlju u kojoj se nalaze. No to je koncept koji se tek treba ispregovarati, što nije lako s obzirom na političke otpore zbog pitanja održanja pojedinih državnih suverenosti.

Dva češka JAS-39 Gripen u pratnji belgijskog A-321 (Photo: Sébastien Raffin/Allied Air Command)

Francuski Mirage 2000 preuzeo je Airbus A-321 pri ulasku u francuski zračni prostor (Photo: Sébastien Raffin/Allied Air Command)

Na zahtjev NATO zapovjedništva u Torrejonu u Španjolskoj (CAOC – Combined Air Operations Centre), jutros oko 9 sati intervenirao je dežurni dvojac MiG-ova 21 iz sastava HRZ-a. Oni su u zračnom prostoru iznad Bregane dočekali putnički zrakoplov Boeing 747-400 aviokompanije El Al i prepratili ga do iznad Slavonskog Broda, kada je on napustio zračni prostor RH. Ova intervencija bila je dio šire kontinentalne akcije zaštite zračnog prostora, u kojem su sudjelovali zrakoplovi više europskih zemalja, prateći izraelski zrakoplov za kojeg je bila dojava o bombi na letu od New Yorka do Tel Aviva.

Putnici izraelskog zrakoplova iznenadili su se ugledavši švicarski F/A-18C (Izvor: AP)

U trenutku kada je izraelski zrakoplov u francuskom zračnom prostoru prilazio švicarskoj granici, američke vlasti alarmirale su Francusku i Švicarsku, nakon čega je uslijedila brza akcija vojnih zrakoplova. Švicarsko Ratno zrakoplovstvo oglasilo se priopćenjem, potvrđujući angažman dva zrakoplova F/A-18C Hornet jutros oko 08:30 sati, pri čemu se čulo jako probijanje zvučnog zida. U tzv. “hot-mission”, švicarski lovci prepratili su izraelski zrakoplov do austrijskog zračnog prostora. Kako javljaju strani mediji, tu su alarmirane i snage talijanskog ratnog zrakoplovstva. Iako su prema hrvatskim medijima Talijani kasnili s intervencijom, na slovenskoj se medijskoj sceni moglo čuti da je Italija ipak uspjela intervenirati sa ukupno 2 lovačka zrakoplova EF2000, koji su tom prilikom također probijali zvučni zid nad Slovenijom (nad Novim Mestom, što su zabilježili i slovenski seizmografi) – što bi opet lako moglo ukazivati na određeno kašnjenje i hitno približavanje ruti izraelskog putničkog zrakoplova na izlasku iz Slovenije. Ministrstvo obrambe Republike Slovenije napominje i da je izraelski zrakoplov nad Slovenijom bio oko 10 minuta, nakon čega je prepraćen do zračnog prostora iznad Dobove (praktično pa u Hrvatsku). Nakon tog posla oni su se podzvučnom brzinom vratili u svoju matičnu bazu u Italiji, a NATO zapovjedništvo u Torrejonu odlučilo je podići Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, koje je bez ikakvih dvojbi uspješno odradilo svoj zadatak.

Pisanje stranih i domaćih medija oko 13 sati i 30 minuta priopćenjem je potvrdilo i Ministarstvo obrane RH. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 „Dva borbena zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) MiG 21 danas, u utorak, 5. srpnja 2016., po zapovijedi nadležnog NATO zapovjedništva smještenog u Torrejonu u Španjolskoj (Combined Air Operations Centre – CAOC ) izvršili su presretanje izraelskog zrakoplova koji je ušao u hrvatski zračni prostor.

Radilo se o Izraelskom zrakoplovu Boing 747, koji je bio na letu iz SAD-a prema Izraelu, za koji je dobivena dojava o potencijalnoj prijetnji bombom.
Nadležno NATO zapovjedništvo nešto prije 9,00 sati izdalo je zapovijed za praćenjem zrakoplova tijekom preleta kroz zračni prostor Republike Hrvatske, te je dežurni borbeni dvojac, od 09:07 do 09:20 sati, izvršio presretanje i praćenje od ulazne točke kod Bregane do izlazne točke jugoistočno od Slavonskog Broda.

Presretanje je izvršeno prema svim NATO pravilima i procedurama predviđenim za takav postupak.
Cjelokupni zračni prostor NATO-a jedinstven je prostor i sve snage brzog odgovora koje provode zadaće air policinga djeluju koordinirano i sinkronizirano pod zapovijedanjem NATO CAOC-a (Combined Air Operations Centre), koje je nadležno za pokretanje procedure presretanja.“

Nakon HRZ-a, El Al-ov zrakoplov prepratilo je još nekoliko europskih ratnih zrakoplovstava. Tako je i Ministarstvo odbrane Republike Srbije potvrdilo da su jutros lovci MiG-29 dežurne postrojbe iz zračne luke Batajnica presreli avion izraelske aviokompanije, i pratili ga čitavim njegovim preletom iznad Srbije. Konačno, ulaskom u zračni prostor Izraela njega je preuzelo tamošnje ratno zrakoplovstvo i uspješno prepratilo do zračne luke Ben Gurion u Tel Avivu, gdje je on i sletio oko 13 sati po lokalnome vremenu. Glasnogovornica kompanije El Al potvrdila je da je za navedeni let pristigla anonimna dojava o podmetnutoj bombi, ali nije željela precizirati zbog čega zrakoplov nije prisilno sletio u neku od europskih zemalja. U tijeku je detaljan pregled zrakoplova u potrazi za mogućim eksplozivnim sredstvom.

Što se HRZ-a tiče, to je ukupno treća ovakva intervencija presretanja i preprate zrakoplova objavljena javnosti u posljednje vrijeme.

Nepuna četiri mjeseca od prvog i posljednjeg takvog događaja, danas je ponovno intervenirao dežurni borbeni dvojac HRZ-a. Za razliku od događaja u srpnju, kada je odrađeno presretanje civilnog britanskog zrakoplova, danas je presretnut putnički zrakoplov Boeing 737 talijanske zrakoplovne tvrtke Meridiana.

Ministarstvo obrane o tome se oglasilo priopćenjem, koje prenosimo u cijelosti.

Danas, 20. listopada 2015., tijekom prijepodnevnih sati, zbog nemogućnosti uspostave veze s civilnim zrakoplovom koji se približavao zračnom prostoru Republike Hrvatske, dežurnom borbenom dvojcu HRZ i PZO-a je izdana zapovijed za presretanje i identificiranje navedenog zrakoplova.

Riječ je o putničkom zrakoplovu Boeing 737 talijanske zrakoplovne tvrtke Meridiana, koji je letio na relaciji Beirut-Trst, a s kojim hrvatska niti talijanska kontrola leta nisu mogle uspostaviti radio vezu, zbog čega je nadređeno NATO zapovjedništvo u Torrejonu u Španjolskoj (Combined Air Operations Centre – CAOC), po drugi put ove godine, podiglo pripravnost NATO deklariranih snaga iz sastava Oružanih snaga RH te zapovjedilo dežurnom borbenom dvojcu iz sastava 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a desetominutnu pripravnost za polijetanje.

Nakon što je uspostavljena radio veze sa civilnim zrakoplovom Boeing 737, hrvatskim pilotima koji su djelovali po unaprijed propisanoj proceduri i zapovjedi nadređenog zapovjedništva, izdana je zapovijed za povratak u matičnu postrojbu, a civilni zrakoplov nastavio je let prema planu.

Koordinacija zadaće Air Policinga i navođenje borbenih zrakoplova provedena je iz Središta za Nadzor Zračnog prostora bojne ZMIN iz sastava HRZ i PZO-a koje je zajedno s dežurnim borbenim dvojcem, avionima MiG-21, integrirana postrojba u sustavu NATINAMDS, odnosno NATO integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane.

Uspješna provedba ove zadaće demonstrirala je brzi prijenos podataka i zapovijedi između operativnih središta zemalja NATO članica i brzu reakciju dežurnog borbenog dvojca iz sastava HRZ i PZO-a.

Danas poslije podne dežurni borbeni dvojac MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva intervenirao je prema zapovijedi NATO zapovjedništva u španjolskoj vojnoj zrakoplovnoj bazi Torrejón (CAOC-TJ) nedaleko Madrida. Da podsjetimo, riječ je o NATO zapovjedništvu aktiviranom 7. veljače 2013. godine, koje od 1. srpnja te godine nosi odgovornost za planiranje, upravljanje, koordiniranje i nadzor nad NATO zračnim operacijama na prostoru Europe južno od Alpa (dok se NATO zračnim prostorom sjeverno od Alpa upravlja iz centra CAOC-U, smještenom u mjestu Uedem na zapadu Njemačke). Kako se ipak radi o nesvakodnevnoj, da ne kažemo izvanrednoj situaciji, priopćenje MORH-a o tom događaju prenosimo u cijelosti:

Dva borbena zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) MiG 21 danas, u srijedu, 1. srpnja 2015., po zapovijedi nadležnog NATO zapovjedništva (Combined Air Operations Centre – CAOC ) izvršili su presretanje civilnog zrakoplova koji je ušao u hrvatski zračni prostor. Radilo se o putničkom avionu, koji je bio na letu iz Frankfurta prema jugoistoku Europe i nije se javljao kontroli leta već na području Slovenije.

Amblem NATO CAOC-TJ

Nadležno NATO zapovjedništvo u 16,52 sati izdalo je zapovijed za intervencijom  dežurnog borbenog dvojca HRZ i PZO-a, koji su odmah poletjeli i presreli civilni zrakoplov u neposrednoj granici sa Slovenijom. Nakon što je izvršena identifikacija, utvrđeno je da je riječ o avionu Airbus 321 britanske kompanije Monarch Airlines. S obzirom da je navedeni avion letio po planu leta, borbeni dvojac pratio ga je do granice BiH,  te su se po zapovijedi NATO zapovjedništva CAOC vratili u zrakoplovnu bazu Pleso.

Presretanje je izvršeno prema svim NATO pravilima i procedurama predviđenim za takav postupak.

Cjelokupni zračni prostor NATO-a jedinstven je prostor i sve snage brzog odgovora koje provode zadaće air policinga djeluju koordinirano i sinkronizirano pod zapovijedanjem NATO CAOC-a (Combined Air Operations Centre), koje je nadležno za pokretanje procedure presretanja.

Upravo je ovakvu situaciju predvidio nedavno izmijenjeni Zakon o obrani. Savezno zapovjedništvo za operacije do sada je već 2 puta upozorilo Ministarstvo obrane da nije prenijelo ovlasti (tzv. TOA – “Transfer of Authority”) operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora u okviru zajedničkog sustava protuzračne i proturaketne obrane NATO saveza. Umjesto da se takav prijenos ovlasti riješi zakonski, bivši ministri obrane tu su ovlast tek praktično prenijeli na savezničko zapovjedništvo, ali bez odgovarajućeg zakonskog uporišta u pravnome sustavu RH. Posljednje izmjene i dopune Zakona o obrani napokon su riješile i tu zakonsku rupu. Kako je pred saborskim zastupnicima obrazložila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra…

“Mi smo to pokušali regulirati na način da predloženim utvrđuje se kako RH dio Oružanih snaga za nadzor i zaštitu zračnog prostora može dodijeliti nadležnim zapovjedništvima u sklopu zajedničkog sustava protuzračne i proturaketne obrane kojima je pristupila na temelju međunarodnih ugovora, a odluku o dodjeljivanju dijelova OS donosi predsjednik RH na prijedlog Vlade RH. I nadalje, znači 3. stavak tog istog članka, govori o tome da onda načelnik GS može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora nad OS iz stavka 1 ovog članka prenijeti na nadležnog saveznog zapovjednika na temelju odluke iz stavka 2 i uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane. Riječ je o tome da savezni zapovjednik može naš tzv. dvojac uporabiti na način da ga podigne u situacijama koje bi zahtijevalo djelovanje na prostoru RH.”

Odluka o takvom djelovanju, pojasnila je Tafra, mora se donijeti u rekordnom roku:

“Odluka se mora donijeti u roku 15 minuta – vi sami znate da u 15 minuta ukoliko se na radarskoj slici u Napulju vidi da objekt koji je zrakoplov bilo koje vrste prijeti suverenitetu RH, tada savezni zapovjednik u Napulju donosi odluku konzultirajući našeg zapovjednika(zapovjednika HRZ i PZO, op.a.) i kaže da se digne dvojac, jer upravo on može biti taj koji može presresti, koji može kontaktirati sa zrakoplovom, pitati koji je razlog da nije najavljena ruta i zašto se pojavio nad teritorijem RH. Imali ste pred nekakvih mjesec do dva dana priliku vidjeti da se slična situacija dogodila na području RH kada je savezni zapovjednik donio odluku da je efikasnije dignuti talijanske lovce za reakciju, budući da je objekt koji je bio, odn. zrakoplov nad Hrvatskom, u tom trenutku već bio na izlaznoj putanji iz Hrvatske i bila je procjena njegova da kad bi digao hrvatske lovce bi zakasnio do granice Hrvatske. Tada je digao talijanske lovce koji su ga dočekali pri prijelazu hrvatske granice.” 

Prilikom nedavnih rasprava u Saboru moglo se čuti i kako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno nadzirati i braniti hrvatski zračni prostor, te da je u službu primljeno 11 od 12 remontiranih zrakoplova MiG-21, dok je dnevno upotrebljivo njih 7 do 8.