U Njemačkoj je 1. siječnja 2026. stupio na snagu novi Zakon o vojnoj službi, čime je označena prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici. Kako navodi portal Deusche Welle, ponovno se uvodi vojna evidencija, a mladići rođeni 2008. godine ili kasnije bit će podvrgnuti obveznim pregledima za regrutaciju. Dodatna regulativa stupit će na snagu tek kasnije. Međutim, jedna druga promjena koja je već stupila na snagu  uglavnom je prošla nezapaženo. Posljedice ove izmjene Zakona o vojnoj službi potencijalno pogađaju velik broj muškaraca rođenih između 1981. i 2009. godine, tvrdi DW, a mogla bi i zanimati i naše državljane s njemačko-hrvatskim državljanstvom. Naime, u njemačkom  Zakonu o vojnoj službi stoji: „Muške osobe nakon navršenih 17 godina moraju dobiti odobrenje nadležnog regrutnog centra Bundeswehra ako žele napustiti Njemačku na razdoblje dulje od tri mjeseca.“ Bez obzira na to planiraju li semestar studija ili posao u inozemstvu ili putovanje oko svijeta, obvezan je prethodni odlazak u nadležni regrutni centar njemačkih Oružanih snaga.

Frankfurter Rundschau je o tome prvi izvijestio na Veliki petak, 3. travnja, a potom su uslijedili brojni drugi mediji. DW ističe kako se digla „velika prašina tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj“. O ovoj se temi žestoko raspravljalo i na društvenim mrežama. Kako će se točno ova odredba provoditi u praksi nije jasno, osobito zato što većina muškaraca mlađih od 45 godina vjerojatno nije bila upoznata s ovim propisom.

.

U međuvremenu je glasnogovornik Ministarstva obrane za agenciju DPA izjavio da se teži pojednostavljenom postupku dobivanja dozvole za napuštanje zemlje: „Administrativnim propisima razjasnit ćemo da se dozvola smatra izdanom sve dok je vojna služba dobrovoljna.“ Međutim, ti propisi još nisu doneseni. Stoga i dalje vrijedi trenutačno pravilo, barem teoretski, da se „dozvola mora dobiti od nadležnog centra Bundeswehra“ ako netko želi napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca. Glasnogovornik Ministarstva još je jednom naglasio: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu temelji isključivo na dobrovoljnom sudjelovanju, takve se dozvole u pravilu moraju izdavati.“

Tako primjerice Desirée Becker i stranke Ljevice napominje da „činjenica da čl. 3. Zakona o vojnoj službi sada izaziva toliku uzbunu prije svega pokazuje koliko je ovaj zakon loše sastavljen.“ Izrazila je iznenađenje „što se zakon sada retroaktivno razjašnjava. Upravo kod tako dalekosežnih zahvata jasan i pravno ispravan okvir trebao je biti na snazi od samog početka“. Stručnjak za ustavno pravo Volker Boehme‑Neßler ovu mjeru smatra „nerazmjernim zadiranjem u temeljna prava“. Njegov argument je da takva odredba ima smisla samo ako zaista postoji vojna obveza. „Dok je vojna obveza postojala, pravilo je služilo tome da nitko ne bi mogao izbjeći služenje vojnog roka“, kaže Boehme‑Neßler. Danas je, međutim, situacija drukčija: „Mi zapravo više nemamo pravu vojnu obvezu, nego neku vrstu ‘dobrovoljne vojne obveze’”. Prema njegovu mišljenju, iza ove mjere stoje dva razloga. S jedne strane, država želi radi boljeg planiranja znati tko iole duže boravi u inozemstvu kako bi u slučaju potrebe mogla računati na potencijalne regrute. S druge strane, ova odredba trebala bi poslati jasan signal. „Želi se pokazati: ozbiljno nam je stalo do Bundeswehra. Vijci se zatežu“, kaže Boehme‑Neßler.

Koliko je ovo pitanje uznemirilo njemačku javnost, najbolje pokazuje jučerašnji uzmak Ministarstva obrane. Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius je jučer, u utorak 07. travnja, rekao da je pravilo o obaveznom prijavljivanju muškaraca između 17 i 45 godina vojnim vlastima za odlazak u inozemstvo pogrešno protumačeno, te da će još ovog tjedna biti unesene dopune tog dijela zakona. „Trenutačno se za muškarce na mijenja ništa, svi smiju napustiti zemlju i za to ne trebaju dozvolu“, naglasio je Pistorius, najavivši pritom da će još ovog tjedna biti dopunjena ova stavka novog Zakona o vojnoj obvezi koja bi isključila obvezu prijave za one koji se ne odluče za obvezu služenja vojnog roka. „Nova vojna obveza se temelji na dobrovoljnoj bazi. Nitko neće biti unovačen protiv svoje volje“, rekao je Pistorius.

*Photo: Bundeswehr, B.Pistorius/Facebook

Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura što je veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, objavio je Deutsche Welle (DW). Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim, i to što je brže moguće jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a. Ova najava je i u skladu s ambicijama njemačkog kancelara Fridricha Merza koji je otvoreno izjavio da želi da Bundeswehr postane najveća konvencionalna vojska u Europi.

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr

Novi izviđački dron MQ-9B za Bundeswehr

Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova. Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru. S druge strane, pitanje je i što će biti s Helsingom budući je nedavno ukrajinska vojska objavila da do daljnjeg neće naručivati Helsingove dronove koji su se na prvoj crti bojišta ponašali nepredvidivo – često nisu uspjeli poletjeti, a pokazali su i neotpornost na sredstva elektroničkog ometanja. Budućim kamikaza-dronovima trebala bi biti opremljena i brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protudronska obrana i lasersko oružje

Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova, o čemu je bilo govora kada su se misteriozni dronovi prošle godine počeli pojavljivati iznad njemačkih i europski vojnih i civilnih aerodroma. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog sustava Skyranger 30, koji može suzbijati i rojeve dronova. No Skyranger, kojeg proizvodi koncern Rheinmetall, može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novo formirane protuzračne postrojbe njemačke Kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna, izvijestio je DW.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za Mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u Mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura, o čemu smo također pisali na ovom portalu. Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali zrakoplovi Tornado iz sastava Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.

Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Cijena: 7,3 milijarde eura. Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, čiji je prvi primjerak u jesen prošle godine isporučen njemačkoj Mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.

Novost za Bundeswehr: projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti opet njemačka brigada u Litvi. Ovaj bi sustav na istočnom krilu NATO-a trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima što bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta njemačko Ministarstvo obrane drži u tajnosti.

Fregata F126: od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda Mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati „grob za milijarde“, strahuju oporbeni političari, a prenosi DW.

Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da Mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove odore za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu za čak 460.000 vojnikinja i vojnika Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos. Kritičari su pitali nije li to pretjerano budući da Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti – uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena. To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.

Njemački mediji objavili su u čevrtak, 13. studenoga, da je u vladajućoj Crno-Crvenoj koaliciji (CDU/CSU i SPD) postignut sporazumu o regrutaciji svih mladića određene dobne skupine (s 18 godina), te su uputili Saveznom parlamentu (Bundestagu) odluku kojom se uvodi vojni rok. Tako je nakon brojnih i dugotrajnih rasprava u njemačkoj javnosti napokon odlučeno da se  u Njemačkoj može regrutirati mladiće za vojnu službu (koja bi u osnovnoj varijanti trebala trajati šest mjeseci, uključujući tri mjeseca osnovne obuke). Tako su Nijemci „prelomili“ i postavili temelje uvođenja neke vrste vojnog roka – za prvu silu dragovoljnog, a možda i obveznog, kao u Hrvatskoj. Konkretno izglasavanje ovog koncepta očekuje se u njemačkome Bundestagu tijekom mjeseca prosinca ove godine.

Od ministra obrane Borisa Pistoriusa traži se da predstavi konkretan plan ciljeva za osoblje, uključujući obveze izvještavanja i rokove! Sporazum između dviju glavnih parlamentarnih skupina navodi da „na temelju vojnih savjeta utvrđen je put rasta s jasno definiranim ciljnim rasponima. Taj je put utvrđen zakonom i prati se polugodišnjim izvješćivanjem Ministarstva obrane njemačkom Bundestagu. Osnova za to su dodatne sposobnosti obećane NATO-u, ukupno 260.000 aktivnih vojnika (ciljani raspon 255.000–270.000) i približno 200.000 pričuvnika“.

Regrutacija?

Uvest će se, kako se ocjenjuje, „nova, moderna vojna služba“, i to po načelu: „Dragovoljna služba“. Ali ako to ne bude dovoljno, slijedi obvezno služenje. Kao osnovna značajka ističe se da će cijela dobna skupina primiti upitnik (interes za vojnu službu, da ili ne?), i to za muškarce i za žene, „kako bi njemačke oružane snage – Bundeswehr – znale koga mogu pozvati u slučaju nacionalne izvanredne situacije i ponovnog uvođenja obveznog služenja“. Muškarci su dužni popuniti upitnik, izvijestili su mediji u Njemačkoj. Stupanjem na snagu zakona, obveza regrutacije započet će za muškarce rođene 1. siječnja 2008. ili kasnije, što će se postupno proširivati kako bude rastao kapacitet provedbe te općenite regrutacije.

Beneficije vojnog roka poput plaće i subvencija za vozačku dozvolu

Tako u objavljenom dokumentu stoji: „Nova vojna služba oslanja se na dragovoljnu službu kroz povećanu atraktivnost: Oni koji služe dragovoljno primit će otprilike 2.600 eura bruto mjesečno. Subvencija za vozačku dozvolu za automobile ili kamione bit će odobrena za obvezu od godinu dana ili više“. Oni koji služe duže primit će više: „Dragovoljna vojna služba kao poseban oblik građanskog angažmana bit će zadržana. Za obveze od dvanaest mjeseci ili više uvest će se status ‘vojnika na ugovoru na određeno vrijeme’“. Svatko tko se obveže služiti dulje od 12 mjeseci bit će tretiran kao profesionalni vojnik – i plaćen u skladu s time.

Bundestag odlučuje kada dragovoljna služba više nije dovoljna. U ozbiljnoj situaciji, svatko tko se smatra sposobnim za službu može biti regrutiran, pišu njemački mediji.

U dokumentu vladajuće koalicije objavljeno je i da Bundestag zakonom odlučuje o provedbi novačenja na temelju potrebe, posebno kada situacija obrambene politike ili kadrovska situacija oružanih snaga to čine potrebnim. To služi za smanjenje potencijalnog jaza između potreba oružanih snaga i stvarnog broja dobrovoljaca. Ako broj regruta u određenoj godini premašuje potrebu, postupak slučajnog odabira može se koristiti kao krajnja mjera, nakon primjene izuzeća od vojne službe i svih ostalih mjera. To znači da neće biti automatske aktivacije novačenja.

U svakom slučaju svi 18-godišnji muškarci u Njemačkoj ubuduće će morati proći liječnički pregled („Musterung“) kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu. Ukinut je ranije planirani „dvostruki odabir“, koji je predviđao da se najprije izvuče tko ide na liječnički pregled, a zatim tko od njih zapravo mora služiti vojsku.

Pistorius pod pritiskom jer se traži jasan plan rasta vojske

Prema informacijama iz stranačkih krugova, ministar Pistorius je popustio u zahtjevima vladajućih frakcija i pristao izraditi detaljan plan za povećanje broja vojnika i pričuve Bundeswehra. Unatoč dogovoru, još nije poznato jesu li postignuti kompromisi oko drugih točaka zakona, primjerice Pistoriusova plana za „kratkoročne vojnike“, pripadnike koji bi obavljali samo zaštitarske dužnosti uz minimalnu obuku.

Njemačka kao najjača konvencionalna sila u Europi

Friedrich Merz, njemački kancelar, otvoreno je još u svibnju objavio kako Njemačka namjerava izgraditi Bundeswehr u „najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi“, obećavajući da će joj dati „sva potrebna financijska sredstva“. Na portalu Obris.org više smo puta pisali o stanju u njemačkoj vojsci, kao i u vojnoj industriji koja je prolazila i još prolazi ozbiljnu transformaciju. Tako su najavljene kupovine oružja koji će biti naveden u proračunu njemačke vojske za 2026. godinu, ali čuje se i za mnoge dugoročne kupovine, za koje ne postoji jasan vremenski okvir.

Plan je to za dugo očekivanu reformu obrane Njemačke, čvrsto utemeljenu u domaćoj industriji. Zbog ruske agresije na Ukrajinu te politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, po kojoj se fokus vanjske politike SAD miče s Europe, njemačka politika je odlučila promijeniti stav prema svojim Oružanim snagama.

*Photo: Bundeswehr

Baš kao i u Hrvatskoj, tako trenutno i u Saveznoj Republici Njemačkoj traju diskusije o ponovnom uvođenju nekog oblika ročnog služenja vojne obveze. O tome je tamošnje Savezno ministarstvo obrane (Bundesministerium der Verteidigung – BMVg) izašlo s konkretnim prijedlogom još 12. lipnja 2024. godine. No prema već tada iznesenom planu, uslijedile su šire političke konzultacije – a najavljivalo se i konačno usvajanje potrebnog zakonskog prijedloga do ljetne stanke njemačkog parlamenta u 2025. godini. Iako je postupak ponešto kasnio, do političkog konsenzusa konačno se stiglo tijekom ovoga ljeta, a umjesto da izmjene odgovarajućeg propisa budu već usvojene i u pripremama za primjenu – Vlada SR Njemačke tek je 27. kolovoza ove godine na posebnoj sjednici održanoj u prostorima Ministarstva obrane usvojila prijedlog novog zakonskog rješenja. Tako usuglašeni tekst propisa pod imenom „Entwurf eines Gesetzes zur Modernisierung des Wehrdienstes – Wehrdienst-Modernisierungsgesetz“ (WDModG), odnosno – „Prijedlog Zakona o modernizaciji služenja vojne obveze“ konačno je otposlan u proceduru njemačkog Bundestaga. Ondje je na dnevni red stavljen u petak 5. rujna, da bi se uskoro našao i na dnevnom redu niza tamošnjih radnih tijela (Odbor za obranu kao matično tijelo, Odbor za rad, integraciju i socijalnu politiku, Odbor za unutarnje poslove, te Odbora za financije) – da bi, kad oni obave svoj posao, onda dospio i na raspravu plenarne sjednice Bundestaga. No nekoliko stvari tu treba izričito napomenuti.

Naime, u političkim usuglašavanjima zapravo nije dogovoreno stvarno uvođenje obveznog služenja vojne obveze – nego je, umjesto toga, usuglašeno samo da će biti postavljeni temelji da se takva opcija olakšano omogući ako to budu tražile neke posebne okolnosti. Konkretno, riječ je tu o izmjenama već postojećih normi temeljem Zakona o vojnoj obvezi iz 1956. godine, koji je bio suštinski izmijenjen tijekom ljeta 2011. godine – kada je većina njegovih odredbi završila ograničena tek na primjenu „u slučajevima napetosti ili potrebe za obranom“. Time je zapravo obvezno služenje vojne obveze bilo zamrznuto, a država se krenula oslanjati na dragovoljnu službu onih koji se za to posebno jave. Dakle, prema političkom dogovoru u okviru „Velike koalicije“ Kršćanskih demokrata (CSU/CDU) i Socijalista (SPD) – u Njemačkoj se prema novom sustavu modernizacije ne bi uvodilo obvezno služenje vojne obveze u miru već bi se tek postavili neki temelji za brže izvođenje takvog poteza – pokaže li se potreba u budućnosti. Konkretno – za sada se predlaže uvođenje obveze vojnog evidentiranja mladih muškaraca starijih od 18 godina, dok bi sve to za žene ostalo dragovoljno. Pri tome, prema najavama, mladi godišta 2008. bi od 1. siječnja 2026. trebali dobiti poveznicu na službeni upitnik kojim se ispituje njihova volja za službom u Oružanim snagama – dok bi takvo izjašnjavanje onda od 1. siječnja 2027. godine postalo obvezno, te kombinirano i s provedbom određenih provjera stvarne spremnosti. Dodatno, svi mladi (muškarci i žene) od godišta 2001. do 2008. ujedno bi iduće godine trebali primiti posebne informativne materijale o modalitetima dragovoljne službe u Oružanim snagama SR Njemačke. Međutim, do daljnjega bi sama popuna Oružanih snaga i dalje ostala oslonjena na kompletnu dragovoljnost, kao i do sada u mirnodopsko vrijeme.

Ipak, prijedlozi novog zakona uvode i neke praktične novine za one koji temeljem upita pokažu volju za konkretnim početkom dragovoljnog služenja vojne službe. Naime, za njih sve bi trebao početi i novi način obračuna naknade (koja bi trebala porasti na oko 2.000 eura neto, uz novčane dodatke za npr. posjedovanje vozačke dozvole, među ostalim). Zato bi dragovoljna služba u ovo mirnodopsko vrijeme ostala u minimalnom trajanju od 6 mjeseci, ali bi se lako mogla i produžiti nizom obučnih opcija – sve do mogućnosti ulaska u puni vojni sastav.

Suštinsko protivljenje vojnoj obvezi

Već se preko godinu dana raspravlja o promjenama sustava služenja vojne obveze za građane SR Njemačke, što je početkom jeseni dovelo i do konkretnog prijedloga zakonskih promjena u parlamentarnoj proceduri. Treba napomenuti da je samo nekoliko dana od usuglašavanja tog prijedloga u Vladi i prije zaprimanja konkretnog akta u parlamentu, njemački Bundestag dobio na stol i jednu političku inicijativu koja suštinski dovodi u pitanje sve ovo o čemu smo već govorili. Naime, politička stranka „Die Linke“ („Ljevica“) je 2. rujna u Berlinu sastavila svoj prijedlog ustavnih promjena – kojima se predlaže da Vlada SR Njemačke do 31. prosinca ove godine pripremi propis kojim bi se iz Ustava Savezne Republike Njemačke izbrisala odredba članka 12.a, koja u svojih 6 stavaka definira načelni okvir služenja vojne obveze. Ujedno su tražili i dizanje proračunskih sredstava predviđenih za dragovoljni ulazak u Oružane snage, kao i za niz drugih sustava dragovoljnog sudjelovanja mladih u korisnim društvenim i ekološkim aktivnostima iz okvira „Savezne dragovoljne službe“ (BFD). Riječ je o nizu aktivnosti koje je od 2012. do danas prošlo oko 490.000 mladih – uz naglašavanje dragovoljnog djelovanja umjesto državne prisile. Ovaj je prijedlog bio zaprimljen u njemačkom Bundestagu 4. rujna ove godine – da bi se na raspravi plenarne sjednice našao u četvrtak 11. rujna. Prijedlog je predstavila zastupnica „Die Linke“ Desiree Becker – poznata i po ovogodišnjem protivljenju nastavku aktivnosti SR Njemačke na Kosovu, obrazlažući da to nema smisla sve dok se EU oglušuje na negiranja ratnih zločina Aleksandra Vučića, potičući time u praksi srbijanski entnonacionalizam. Nakon kratke rasprave i očitovanja stranačkih klubova (CDU/CSU, AfD, SPD i Savez 90/Zeleni, praktično svi protiv prijedloga) – čitava je tema prebačena u djelokrug Odbora za obranu, gdje bi trebala biti dalje obrađivana prije ikakvog glasovanja.

Javno mnijenje i njegove zamke

Uz činjenicu da se tu uvelike radilo o potezu iz domene političke taktike, ipak treba napomenuti da se i o ovakvoj kratkoj raspravi moglo čuti neke zanimljivosti iz pojedinih aktualnih istraživanja javnoga mnijenja u Njemačkoj. Tako se na pitanje: „Je li moguće dragovoljno prikupiti dovoljno ljudi za Oružane snage?“ navodilo ankete njemačke televizije ZDF, prema kojoj je 72 posto ispitanih mislilo da to nije moguće, a tek 22 posto da je moguće. Od tih koji su mislili da nije moguće – postotak takvih stavova je među pristalicama CDU/CSU i AfD bilo 80 posto, među pristalicama SPD 69 posto, među Zelenima 65 posto, među pristalicama „Die Linke“ 63 posto, među pristalicama stranke BSW 65 posto i među pristalicama FDP 69 posto. Osim toga, zanimljivo je i da se ispitivalo tko bi sve trebao služiti – muškarci, muškarci i žene, ili nitko –  pa je 22 posto ispitanih bilo samo za mušku službu, 45 za službu muškaraca i žena, a 30 posto ispitanih protiv te službe. Tome treba dodati i rezultate istraživanja iz ožujka 2025. godine, kada se žene u Njemačkoj pitalo o spremnosti na takvu službu – gdje je njih dvije trećine pokazalo interes. Jednako tako, u ovom svježem istraživanju popratilo se i starosnu raspodjelu onih koji nisu za obvezno služenje vojne obveze – da bi se ustanovilo da je „protiv“ tek 23 posto starijih od 60 godina, 31 posto onih od 25 do 59 godina, te je „protiv“ 46 posto onih od 18 do 34 godine. Treba primijetiti da u ovoj anketi nitko ništa nije pitao sada mlađe od 18 godina – odnosno, baš onu kategoriju o čijem se životu i vremenu odlučuje – dok je i bez toga vidljivo da je obvezna vojna služba to prihvatljivija što su ispitanici stariji te više odmaknuti od njenog praktičnog ispunjavanja.

Dakle, dok je SR Njemačka u svom obrambenom sustavu na 31. srpnja 2025. imala 182.984 djelatnih vojnih osoba, te još 80.602 civila – dakle 263.586 ljudi ukupno – plan je za koju godinu broj djelatnih vojnika podići barem za 60 do 80 tisuća, ali postupno. Prvo bi se željelo krenuti s registracijom mladih muškaraca, možda to kasnije bude prošireno i na žene, a oslonac će i dalje biti na dragovoljcima – uz nastojanje da se takva služba učini atraktivnijom. Tek ako to ne uspije, a društvene okolnosti postanu još opasnije, onda na dnevni red dolazi i primjena obveznog služenja vojne obveze. Sve bi to trebao regulirati novi „Zakon o modernizaciji vojne obveze“ – koji će se u raspravi naći vrlo skoro, ne bi li bio spreman i na snazi za početak planirane primjene od 1. siječnja 2026. godine.

Naravno, sve je to temeljito drugačije od metoda koje se aktualno vidi u Hrvatskoj. Naime, u „Lijepoj našoj“ je teško zamislivo da Ministarstvo obrane prvo izađe s podacima i konceptom – kojeg bi se onda ostavilo u javnosti za pravu i višemjesečnu političku/društvenu raspravu. Zatim, na isti način kako se pustilo da sustav obveznog služenja vojne obveze propadne u praksi, da bi ga se onda naglo zamijenilo sustavom dragovoljnog služenja – i sada se (upravo suprotno od Njemačke) uopće ne radi na podizanju atraktivnosti postojećeg „dragovoljnog“ sustava. Umjesto toga, politika opet (bez mnogo priprema ili uvida) navija za brze, te politički isplative površinske promjene – bez da si dade truda optimizirati postojeći (vidljivo zanemareni)  koji već god aktualni sustav. Opet za razliku od Njemačke – u nas alternativa aktualnoj dragovoljnosti izgleda nije povratak na sustav obveznog služenja koji je definiran u postojećim zakonima i tek zamrznut odlukom parlamenta (baš kao u Njemačkoj) – već se najednom kreće izmišljati nešto sasvim novo, pod etiketom „Temeljnog vojnog osposobljavanja“. Time se otvara novi prostor za eksperimente, ne izvlaće se pouke ni iz jednog dosadašnjih iskustva, i nastoji se javno skupiti dnevnopolitičke bodove na populistički profiliranoj temi (o kojoj većina javnosti zapravo ipak zna vrlo malo). Sve je to, dakle, na primjeru jedne te iste teme, temeljito drugačije od pristupa i metoda koja ovih dana možemo gledati u Saveznoj Republici Njemačkoj.

* ovaj tekst je dio projekta “Domovini vjeran!” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Nakon što su ministri obrane članica NATO-a na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu usuglasili rekordno podizanje izdvajanja za obranu, njemački mediji se, pored izdataka za obranu od pet posto BDP, bave i planovima povećanja broja vojnika Bundeswehra. Po završetku sastanka u Bruxellesu, glavni tajnik Saveza Mark Rutte najavio je „ambiciozne” planove koji predstavljaju „ogroman skok prema naprijed“.  Ciljevi, koje NATO postavlja svake četiri godine, uključuju i dogovor oko godišnjih izdvajanja članica za obrambene svrhe. Na završnoj konferenciji za novinare glavni tajnik Rutte potvrdio je da ciljevi „točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama… kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni, a naša milijarda ljudi sigurna.“ Ovi ciljevi su osnova za novi plan ulaganja u obranu koji bi trebao biti odobren na summitu NATO-a u Haagu krajem ovog mjeseca.

No čak i za jednu gospodarski veliku Njemaačku, ovi ciljevi predstavljat će višestruki problem. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, njemačka oružana sila i njezina vojna industrija su u procesu reorganizacije. Također, pred Njemačkom stoje veliki izazovi, posebice kada je u pitanju povećanje broja vojnika Bundeswehra, te s tim povezane promjene oko vojne obveze. Toj temi su i njemački mediji posvetili mnogo pozornosti. a portal DW objavio je sažetke nekoliko stajališta njemačkih medija pod naslovom “A tko će to platiti?”.

Ne gurati glavu u pijesak

Boris Pistorius – malo vremena za ogroman posao

Tako nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) govori o pritisku na njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) koji je primoran brzo riješiti problem manjka od oko 60.000 vojnika godišnje. „Ako Bundeswehr želi povećati broj vojnika na gotovo četvrt milijuna, i to prije nego Pistorius ode u mirovinu, mora se odmah započeti s reformom i prestrukturiranjem sustava vojne obveze u Njemačkoj. Aktualni sustav novačenja je jedino dobar za daleku budućnost, koju Putin sigurno neće čekati ako mu padne na pamet da obrambenu volju NATO-a stavi na kušnju“, piše FAZ.

Hessische Allgemeine ukazuje na to da Pistorius mora hitno pronaći načina za temeljitu reformu sustava vojne obveze. „Računati na to da će se, unatoč konstantnom smanjenju broja vojnika, u nekom trenutku dovoljno dragovoljaca prijaviti u vojnu službune znači ništa drugo nego guranje glave u pijesak i protivljenje djelovanju unatoč opasnosti koja je na horizontu”, piše Hessische Allgemeine.

Peto posto je fetiš Donalda Trumpa

Dnevnik Kieler Nachrichten ukazuje na to da će postizanje cilja izdvajanja pet posto BDP-a za obranu biti posebno skupo za gospodarsku silu Njemačku. “Sigurnost ima svoju cijenu, no tko će to platiti? U Njemačkoj je u svakom slučaju ovo pitanje još bez odgovora“, zaključuje Kieler Nachrichten i ukazuje na ostale partnere unutar Europe koji su već reagirali, između ostalog, podizanjem poreza za koncerne i za one s najvišim primanjima. „Tko najviše profitira od stabilnih prilika, taj bi trebao i najviše izdvojiti“, zaključuje dnevnik sa sjevera Njemačke koji govori o iznosu od preko 200 milijardi eura godišnje koji će Njemačka trebati. No kako se zaključuje, u slučaju nepripremljenosti, ruski napad bi uzrokovao znatno više troškove.

Merz i Trump – jesu li razgovarali i o pojačanom izdvajanju za obranu?

Dnevnik Lausitzer Rundschau kritizira fiksiranje na brojke vezane uz izdvajanja za obranu. „Na papiru ispunjena kvota ne govori ništa o stvarnim vojnim sposobnostima. Ono što je važno je podići razinu vojne sposobnosti. Pet posto je samo želja američkog predsjednika“, zaključuje ovaj dnevnik s istoka Njemačke.

DW se nije bavio samo izdvajanjima i troškovima obrane već i vojnim rokom u Njemačkoj, što je i kod nas „vruća tema“. Naime, portal se pita: “Hoće li u Njemačkoj ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnog roka? Iz perspektive novog povjerenika za oružane snage, to je nemoguće izbjeći. Jedan dio nove njemačke vlade je drugačijeg mišljenja“. Novi povjerenik Bundestaga za oružane snage, Henning Otte, načelno se izjasnio u korist uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. Dok se savezna vlada oslanja na dobrovoljnu službu, on će, kako je rekao, kao osoba nadležna za vojsku predložiti vraćanje obveznog vojnog roka i to još ove godine. “Obvezujući elementi” moraju biti pripremljeni sada, rekao je političar CDU-a u intervjuu za središnji informativni program javnog servisa ARD Tagesthemen. „Trupe su pod velikim pritiskom i ne smiju se preopteretiti“, rekao je Otte, dodavši: “Ne mogu se pleća vojnika uvijek sve više opterećivati, već se ta pleća moraju učiniti širima“. On sumnja da će rješenje za koje se zalaže vlada biti dovoljno.

Tijekom regrutacije „ostvario bi se direktan kontakt”

Kako naći još 60.000 vojnika?!

Umjesto toga, Otte se poziva na model koji se prakticira u Švedskoj uz obveznu regrutaciju: “Time bi se ostvario direktan kontakt, a moj osobni dojam je da kada razgovarate s mladim ljudima, raste uvjerenje da se priključe Bundeswehru kako bi se u budućnosti očuvali mir i sloboda”. U vezi izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD) da je potrebno još 60.000 dodatnih vojnika, Otte smatra da on sada mora reći kako se to može jamčiti. Povjerenik za vojna pitanja ne smatra da je za to dovoljna nedavno usvojena odluka o obveznom odgovaranju mladih na vladin upitnik o tome jesu li za služenje obveznog vojnog roka

Iz pravne perspektive, vojna obveza je u Njemačkoj još uvijek na snazi. Nju je pak u srpnju 2011., nakon 55 godina, tadašnji demokršćanski ministar obrane Karl-Theodor zu Gutenberg stavio van snage, a to je u praksi značilo ukidanje dotadašnje vojne i civilne službe.

“Brzo implementiranje onoga što je izvedivo”

Henning Otte

Otte je također predložio da se služba u Bundeswehru bolje plaća. Zamislivo je, kako je rekao, i da se uvedu mirovinski bodovi. Pored toga, može se ponuditi i stjecanje vozačke dozvole i mogućnost da se razdoblje služenja vojnog roka uračuna u vrijeme čekanja za dobivanje mjesta na fakultetu, za studente koji se nalaze na listi čekanja zbog ograničenog broja mjesta ili drugih kriterija. Od savezne vlade se traži da sastavi sveobuhvatan paket za opremanje trupa kako bi one mogle ispuniti svoju misiju.

Povjerenik za oružane snage pretpostavlja da bi se eventualna regrutacija u Njemačkoj u dogledno vrijeme mogla odnositi samo na muškarce. Otte ne vjeruje da je obvezna služba za žene – kako je to planirano u Danskoj – realna. To bi zahtijevalo promjenu Ustava, koja trenutno nije na vidiku. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Za to bi se vladajući demokršćani i socijaldemokrati morali osloniti i na glasove desno populističkog AfD-a ili Ljevice. Važno je “brzo implementirati ono što je izvedivo”, rekao je Otte, tako da se izbjegne “da sve više zahtjeva ide prema trupama, a da na raspolaganju za to stoji neophodni kadrovski kontigent“.

Obvezni vojni rok i za žene?

I predsjednik Udruge rezervista Patrick Sensburg zalaže se za vraćanje obveznog služenja vojnog roka. “S obzirom na ciljeve NATO-a od oko 250.000 aktivnih vojnika, sada svima mora biti jasno da se to ne može postići bez da se ponovo aktivira obvezno služenje vojnog roka“, rekao je za Rheinische Post. Sensburg je dugo bio zastupnik CDU-a u Bundestagu. Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu, Thomas Röwekamp, ​snažno se zalagao za uvođenje opće obvezne službe. To, kako je rekao, ne bi trebalo da služi samo vojsci, već bi imalo svoju primjenu i u socijalnim i civilnim oblastima, te bi se trebalo odnositi „jednako na muškarce i na žene“.

Miersch: Ne u ovom zakonodavnom periodu

Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch kategorički je odbacio takve pozive za vraćanje obveznog vojnog roka. „Koalicijski sporazum jasno kaže da se oslanjamo na dobrovoljnu službu“, izjavio je Miersch za Neue Osnabrücker Zeitung. Cilj od 60.000 dodatnih vojnika se „srednjoročno” može postići i bez uvođenja obveze. “O regrutaciji bi se tada moglo pregovarati u narednom zakonodavnom razdoblju, ali ne u ovom“, dodao je Miersch, a prenosi portal DW.

Njemačka vojna industrija kao i njezina oružana sila, svakim danom su – sve je očitije – u velikoj transformaciji o čemu govori i nedavna vijest o tome kako će njemačka avio kompanija Lufthansa servisirati zrakoplove njemačkog Ratnog zrakoplovstva. Nakon što je ministar obrane Boris Pistorius predstavio reorganizaciju njemačkih Oružanih snaga, uključujući i najavu svojevrsnog oblika povratka vojnog roka (a zapravo jačanje dobrovoljnog služenja) u Bundeswehru (o čemu je pisao i portal Obris.org), portal Deutsche Wellea objavio je i informaciju o suradnji njemačkog avio prijevoznika i ratnog zrakoplovstva Luftwaffe.

Sektor za održavanje vojnih aviona trenutno je u velikoj transformaciji. Stručnjaci za održavanje vojnog zrakoplovstva su toliko traženi da kompanije poput Lufthansa Technik (LHT) čak pristaju na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iz drugih sektora. Često se stručnjaci dovode iz kompanija koje su radile kao dobavljači dijelova za automobilsku industriju, čiji proizvodi nisu više traženi zbog prelaska na električne automobile. „Lufthansa Technik, u potrazi za stručnjacima, preuzima mehatroničare iz automobilske industrije“, potvrdio je avio-stručnjak Heinrich Großbongardt u intervjuu za DW. „Oni su dobro obrazovani. Sada se radi na njihovoj prekvalifikaciji u avio-mehaničare, što je ranije bilo nezamislivo!“. Sredinom svibnja, kada je ministar obrane Boris Pistorius posjetio američku kompaniju Boeing u Philadelphiji, osim narudžbe za avione za nadzor zračnog prostora Boeing P-8A Poseidon, naručio je i 60 transportnih helikoptera CH47-F Chinook. Lufthansa planira ući i tu u posao održavanja i nabavke rezervnih dijelova – štoviše, te su namjere pretočene i u konkretne planove, barem ako je suditi prema PR-objavama na web-strnici LHT-a. Prvi P-8A Njemačka bi trebala dobiti već sljedeće, 2025.  godine, a LHT garantira njegovu „maksimalnu spremnost za izvršavanje zadaća“.

Pripadnici Luftwafe i LHT na obuci za P-8A Poseidon (Photo: LHT)

A uz to LHT želi sudjelovati i u održavanju 35 zrakoplova F-35, koje je od američkog proizvođača Lockheed naručilo njemačko Ratno rakoplovstvo.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, stvorena su nova poslovna područja i dani su novi poticaji etabliranim kompanijama, uz investicije za kupovinu novih aviona u milijardama eura. Kao u slučaju Lufthansa Technik, koja je nedavno osnovala podružnicu LHT Defense (Lufthansa Technik Defense).

LHT je podružnica njemačke Lufthanse za održavanje i popravke. Prema vlastitim navodima, LHT opslužuje više od 800 klijenata širom svijeta i ima više od 20.000 zaposlenih. „Prije deset godina to bi bilo teško zamislivo u Lufthansi Technik i u Lufthansa grupi, uzimajući u obzir ESG-rangiranje (Environment, Social und Governance). To je ocjena poduzeća kad je riječ o okolišu, društvu i upravljanju“, kaže Großbongardt, dodavši: „Defense je tada bilo nešto što nije dolazilo u obzir“.

Inače, još prije dvije godine osvanuli su napisi kako je njemačka vojska zahvaljujući mjerama štednje od kraja Hladnog rata tek sjenka onoga što je nekad bila. Predsjednik udruge pripadnika Bundeswehra Andre Wüstner tada je kazao kako se njemačkoj vojsci „daje gigantski zadatak dok je ona u stanju najmanjeg i njslabijeg Bundeswehra svih vremena. I sad ona treba biti sposobna preuzeti te obaveze...“.

Borbeni avioni Tornado iz sastava Luftwafe stigli su na Alasku radi vježbe “Pacific Skies 24”

Trenutno Njemačka ima oko 183 tisuće vojnika – 1990. ih je imala oko pola milijuna. A o stanju njihove opreme je govorila i sama tadašnje ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD). „Na papiru imamo 350 oklopnih vozila Puma, zapravo je njih 150 spremno za misiju“, izjavila je Lambrecht u raspravi u Bundestagu preklani koncem travnja. „Kod helikoptera tipa Tiger je još gore: od njih 51 je za let sposobno njih – 9. Nedostaje zaštitnih prsluka, noćnih vizira, čak i naprtnjača, a nema dovoljno niti toplog rublja za vojnike na istočnom krilu“. Za njezinog nasljednika Borisa Pistoriusa i stranačkog kolegu, Njemačka je postala drukčija zemlja, ili barem to pokušava  postati. Vremena su se promijenila, rekao je nedavno njemački ministar obrane u govoru na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu. „Njemačka je postojan saveznik, sposoban i spreman igrati svoju ulogu u NATO-u i u svjetskoj politici“, rekao je Pistorius tijekom posjeta SAD-u usvibnju ove godine.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je postepeno odustala od svoje suzdržanosti da šalje oružje u ratna područja. U međuvremenu je Ukrajini poslano oko sedam milijardi eura vojne pomoći, rekao je Pistorius te svojim sugovornicima u Waashingtonu jasno dao do znanja da je izdvajanje dva posto BDP-a za obranu za Njemačku donja, a ne gornja granica.

Jučer je njemački ministar obrane Boris Pistorius službeno predložio novi oblik služenja vojne obveze, 13 godina nakon što je Njemačka obustavila obvezno novačenje. Prema prijedlogu koji je ujutro bio izložen Odboru za obranu Bundestaga, a onda popodne i medijima, ne bi se išlo na ponovnu uspostavu obveznog vojnog roka kao u modelu koji je u Njemačkoj bio ukinut 1. srpnja 2011. godine.

„Želimo novi model koji se prvenstveno oslanja na dobrovoljno sudjelovanje, ali uključuje i obvezne elemente ako je potrebno“, stoji u Pistoriusovom planu. Prvi korak je evidentiranje vojno sposobnih. Mladići bi morali odgovoriti na obvezni upitnik o svojoj spremnosti i sposobnosti služenja. Ženama bi također bio poslan upitnik, iako ne bi bilo obavezno da ga popune. Njemačko Ministarstvo obrane namjerava godišnje slati oko 700.000 upitnika i nada se povratno dobiti oko 400.000 odgovora. Od tih 400 tisuća, očekuje se da će njih oko 100.000 sadržavati potvrdu interesa za vojnu službu, i među njima bi onda oko 40.000 (10%) bilo podvrgnuto postupku novačenja. Od svega toga bi Bundeswehr nakon liječničkog pregleda odabrao najprikladnije pojedince. „Želimo najbolje i najmotiviranije“, rekao je Pistorius dok je obrazlagao politički dokument o promjenama.

„Novi model uključuje osnovnu vojnu službu od šest mjeseci s mogućnošću dodatnog dragovoljnog služenja vojnog roka do dodatnih 17 mjeseci“, stoji u predstavljenom dokumentu. Budući da bi se mnogi mladići pritom upitali čemu uopće služi Bundeswehr, što je vojni rok i koje su mogućnosti razvoja vojne karijere, njemačko Ministarstvo obrane najavilo je da će prije slanja upitnika biti dostupna i sveobuhvatna ponuda digitalnih informacija za sve zainteresirane.

Sljedeći korak tiče se logistike – prije svega, potrebno je provjeriti koliko ljudi Bundeswehr može obučiti na godišnjoj razini. Budući da su potrebni resursi za stvarno masovnu obuku demontirani nakon obustave  služenja vojnog roka 2011. godine, kapaciteti za smještaj, obuku i opremanje ljudi koji dođu na služenje vojnog roka trenutno su ograničeni. Njemačka sada ima i sustav dragovoljnog služenja vojnog roka, kroz koji godišnje prođe oko 10.000 mladih (krajem travnja 2024. godine služilo je ukupno 10.152 mladih, od toga 1.843 žene), što bi trebalo biti dopunjeno novim mladim ljudima po prijedlogu ministra Pistoriusa. Za sve njih se ti kapaciteti moraju obnoviti te proširiti, i to postupno. Nijemci računaju da će se u prvoj godini moći primiti i obučiti oko 5.000 dodatnih ljudi. Ako se prijedlog ministra Pistoriusa pretoći u zakonsku formu, ročnici će moći odlučiti žele li služiti samo šest mjeseci temeljnog vojnog roka ili nakon toga i dodatno, do 23 mjeseca (6+dodatnih do 17, baš kao i u aktualnom njemačkom sustavu dragovoljnog služenja). Bundeswehr će ponuditi mogućnosti daljnje obuke onima koji se obvežu na više od šest mjeseci, a među prednostima takve odluke spominje se i potencijalno zadobivanje vozačke dozvole te moguće mirovinske povlastice. Svi oni koji odsluže vojni rok činit će pričuvu, uz obaveznu daljnju godišnju obuku, koja bi u slučaju neke napetosti, krize ili sigurnosne ugroze bila na raspolaganju za obranu zemlje. Ministar obrane Pistorius je pred članovima parlamentarnog Odbora za obranu rekao kako bi priprema i prva godina novačenja 5.000 ljudi mogle koštati oko 1,4 milijardi eura.

Nakon jučerašnjeg Pistoriusovog predstavljanja plana pod nazivom „Nova vojna služba“ (Der Neue Wehrdienst), započela je široka javna rasprava o ovom modelu služenja vojnog roka. U njemačkom Ministarstvu obrane smatraju da bi bilo idealno kada bi Bundestag usvojio ovu zakonsku uredbu prije ljetne stanke 2025. godine. Tijekom javne rasprave bit će riječi i o sankcijama za one koji se odbiju registrirati, odnosno ispuniti upitnik. Trenutno se o sankcijama ne govori, ali se itekako razmišlja. Ne govori se baš mnogo ni o financijama – tko će, kako i u kojoj mjeri financirati „novu vojnu službu“.

Reakcije političara

Johannes Arlt

Socijaldemokrat (SPD) Johannes Arlt nazvao je ideju „vrlo pametnom političkom inicijativom, jer moramo iskoristiti naše vrijeme za jačanje naših obrambenih sposobnosti, za obranu naše zemlje i također za doprinos našoj kolektivnoj obrani u okviru NATO-a“. Arlt je, međutim, ukazao na teške strukturne izazove koje predstavlja ukidanje vojnog roka još 2011., rekavši: „Nemamo nikakav pregled o tome tko živi u zemlji, tko je sposoban odslužiti državnu hitnu ili vojnu službu“. Sugerirao je nužnost „ponovnog uvođenja sustava novačenja i jačanja naših sposobnosti zapošljavanja“. Arlt je za DW rekao kako je ključno da novi plan mladim Nijemcima pruži pravi poticaj za dobrovoljno služenje: „Važno je da uzmemo u obzir vrijednosti i talente mladih ljudi i damo im smislene poslove tijekom one godine koja bi mogla biti najbolja godina u njihovom životu“. I iz njemačkog Ministarstva obrane posebno napominju da žele izbjeći osjećaj kod mladih da su došli „odslužiti kaznu“, kao što je to često bilo u prošlosti, jer „služenje vojnog roka treba shvatiti kao priliku da se nauči nešto što kasnije neće biti lako ni jednostavno naučiti“. Nils Gründer iz liberalnog FDP-a rekao je za DW da je njegova stranka sretna što se odustalo od ideje vojnog roka, dodajući da stranka preferira ideju oslonca na dragovoljce. „Važno je da ojačamo Bundeswehr. Mi u FDP-u želimo osigurati novačenje za Bundeswehr u svakoj školi, svake godine – da mladi ljudi znaju kakve im prilike za karijeru vojska može ponuditi“. Unatoč novim naporima da privuče dragovoljce, njemačka vojska se u zadnje vrijeme sve više bori s brojnošću, a njezini su se redovi prošle godine smanjili na samo 180.517 vojnika. To je najniža razina brojčane popunjenosti djelatnog sastava od 2018. godine.

Prema sadašnjim procjenama, njemački će doprinos obrani NATO-a dugoročno zahtijevati oko 460.000 vojnika. Od toga je do 2031. godine oko 200.000 (točnije 203.000) planirano biti u aktivnoj službi, a ostatak bi trebala biti pričuva. Njemačka trenutno ima oko 830.000 rezervista mlađih od 65 godina, ali budući da propisi zapravo onemogućuju vojničku službu starijima od 45 godina (a obvezno služenje je obustavljeno 2011.), u ovom ukupnom broju od 800-tinjak tisuća ima relativno malo pričuvnika mlađih od 45. Drugi je problem i to što se radi o broju od 800.000 pričuvnika koji postoje prvenstveno na papiru – popisi nisu ažurirani godinama, s njima gotovo da nema nikakvog kontakta, i pitanje je o kojoj masi pričuvnika se tu zaista radi. Prema nekim procjenama, do 100.000 ljudi iz postojeće pričuve moglo bi postupno biti prevedeno u novi registar.

Ipak, kako navodi i stručnjak za obranu stranke SPD Johannes Arlt, kada se od 40.000 novih kandidata za novačenje dođe do maksimalno 10.000 pozvanih na služenje, to je brojka na koju bi se zapravo moglo računati u prvim godinama „nove vojne službe“ – nakon prvih nekoliko godina moglo bi se regrutirati oko 10.000 ljudi godišnje, dodajući da bi se taj broj idealno povećavao iz godine u godinu. Međutim, kako je primijetio, „problem je što nemamo dovoljno kapaciteta u našim bazama… nemamo krevete, nemamo infrastrukturu“. Procjena je da uz postojeću kvotu dragovoljaca kapaciteta trenutno ima za prihvat i obuku dodatnih 5 do 7 tisuća ljudi. Dakle, to je početak o kojem se sada zapravo priča.

Poput Gründera, konzervativna političarka Serap Güler iz oporbenog CDU-a tvrdi: „Potreban nam je ovaj plan jer je rat došao u Europu. Moramo biti spremni za najgori mogući scenarij. Ali način na koji je Bundeswehr sada postavljen, mi definitivno ne smatramo dobrim“. Güler je rekla da će ona i njezina stranka nastaviti zagovarati vraćanje vojnog roka, opisujući sadašnje napore kao polovične, dodajući: „Voljeli bismo da je ministar obrane pokazao više hrabrosti u svom pristupu“. CDU se zalaže za obavezno služenje, ali za muškarce kao i žene (gdje takvu jednakost podržavaju i Zeleni) – dok je njihov veliki prigovor prijedlogu Borisa Pistoriusa da ovdje zapravo i nije riječ o nikakvoj „novoj vojnoj službi“, nego tek o pokušaju jačanja postojećeg sustava dragovoljnog služenja samo pod novim imenom.

Inače, Boris Pistorius je prošli tjedan ponovio svoje uvjerenje da će neki oblik vojne službe biti neophodan nakon što je ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu izazvala zabrinutost za buduću sigurnost Europe. Rekao je da Njemačka mora ojačati svoje oružane snage, Bundeswehr, do operativne spremnosti prije kraja desetljeća, čemu bi trebale pomoći i nedavno najavljene reforme. I portal Obris je već pisao o tim budućim reformama Oružanih snaga Njemačke, među kojima se spominjalo i obavezno služenje vojnog roka.

U Hrvatskoj malo o toj temi

Uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj vojni rok bio je jedna od „vrućih tema“ , ali u postizbornom razdoblju te tijekom i nakon izbora za Europski parlament ta je tema završila slabo zastupljena u medijima i javnosti, a naročito među političarima. Ipak, tijekom Aktualnog sata u Hrvatskom saboru 12. lipnja, o poboljšanju kadrovske slike Oružanih snaga RH pitao je ministra Ivana Anušića saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić. Odgovor je bio zanimljiv:

„Kada govorimo o dragovoljnom služenju vojnog roka, o dragovoljnom vojnom osposobljavanju, nije tajna da je zainteresiranost u nekoliko proteklih godina bila mala i da je opadala kontinuirano. Ali ono što je ključno, i što želim reći… na neki način dati dobre vijesti, to jest, dobru informaciju, da je… al to ću pročitati, da ne bih pogriješio u točnim brojkama… U prvih pet mjeseci ove godine, za dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo nam se već 451 kandidat, dok smo u cijeloj 2023. godini imali 616 kandidata, a u 2022. 568 prijavljenih. U prvih pet mjeseci ove godine, dakle, čine 83 (73,2 !!) posto prijavljenih u odnosu na cijelu 2023. godinu, odnosno, u odnosu na 2022. 79 posto. (79,4 !!) Ono što činimo i što radimo da bi promovirali taj poziv, i da bi mlade usmjerili prema karijeri u Oružanim snagama Republike Hrvatske, je prvenstveno podizanje plaće koje smo već na početku ove godine učinili. Tako da su i vojnicima i dočasnicima s onim najmanjim koeficijentima, koeficijenti povećani za 43 posto, što je konkretno preko 280 eura povećanje plaće za vojnika. Kad govorimo o… još nekim promjenama – podigle su se dnevnice za naše misije, koje se nalaze diljem svijeta… i 45 godina je bila granica za odlazak u mirovinu, za vojnike i mornare, ona je podignuta na 50 godina. Sve ono što činimo i radimo, nastavit ćemo i dalje činiti i raditi, i ne samo kroz materijalna prava vojnika, mornara, časnika i dočasnika – nego i kroz popularizaciju samog poziva. Sve ono što dosad smo činili i radili, opremanje Oružanih snaga sa svim onim oružjima koja su u ovih proteklih nekoliko godina… ovaj, i javno komunicirani… kojima se oprema Oružane snage, povećanjima materijalnih prava svakog pojedinačnog pripadnika Oružanih snaga – svakako će doprinijeti popularizaciji tog poziva, kao što je vidljivo i iz ovih brojki… I, nadam se da će taj trend nastaviti i dalje rasti, s time da ćemo mi i dalje nastaviti modernizirati Oružane snage Republike Hrvatske, i povećavati materijalna prava svakoga pojedinca. Odnosno, onoga koji je u sustavu Oružanih snaga“.

Dakle, bez obzira na manje greške u čitanju – podaci su u Hrvatskoj ipak ohrabrujući, otvarajući put kojim tek treba odlučno kročiti… O tome je jutros na obilježvanju 22. obljetnice Zpovjedništva za potporu govorio i predsjednik Zoran Milanović.

“Ako želiš vjerovati da ćeš se oslanjati samo na sebe, onda imaš veliku ročnu vojsku. Od toga smo privremeno odustali prije skoro 20 godina, ali sada ponovno razgovaramo o tome. To je tema koja se mora ozbiljno razmotriti i o kojoj se mora razgovarati u cijelom društvu, a ne samo u vojsci“,

rekao  je Milanović, naglasivši pritom važnost profesionalne vojske koja bi obučavala i vodila ročne vojnike te ukazao na trenutni nedostatak profesionalnih vojnika u Hrvatskoj:

„Nedostaje nam nekoliko tisuća ljudi u postrojbama za potporu i izravno-borbenim postrojbama. Nedostaje nam ljudi poput vas. To su ozbiljna pitanja o kojima ne možemo razgovarati u bilo kojoj političkoj predizbornoj kampanji jer ono što se obeća i odluči mora se provesti. U protivnom, sebi i onima s kojima radimo, ne šaljemo ispravnu poruku. Dakle, profesionalna vojska svakako, to je hrvatski izbor i to ne nastaje od jučer jer su za to potrebne godine, a najbolji dokaz tome ste vi“.

Predsjednik Republike je nadalje naglasio kako male, srednje pa čak i nešto veće države biraju profesionalne vojske koje su skupe, složene i tehnički zahtjevne, pritom istaknuvši kako se te države „moraju oslanjati na saveznike jer ne mogu imati i nuklearnu flotu i podmornice i brodove i nosače aviona i zrakoplovstvo bez ograničenja“.

Njemački ministar obane, Boris Pistorius, predstavio je planove reforme njemačke vojske Bundeswehra prema kojoj bi njemačka vojska trebala biti bolje osposobljena za trenutne potrebe. Umjesto dosadašnja dva zapovjedništva, za tuzemstvo i za misije u inozemstvu, bit će uspostavljeno „jedinstveno operativno zapovjedništvo”, objavio je u četvrtak (04. travnja) portal Deutsche Welle (DW), kao i brojni njemački mediji. Novo zapovjedništvo bi trebalo preuzeti zadaće dvaju postojećih zapovjedništava: Teritorijalnog zapovjedništva za tuzemstvo i Zapovjedništva za misije u inozemstvu, što bi trebalo donijeti jasne nadležnosti i veću sinergiju, te bi u konačnici dovelo do bržeg donošenja odluka.

U predstavljenom dokumentu dugom 34 stranice 17 puta se spominje pojam „spremna za rat”, a to je pojam koji je Pistorius upotrijebio nakon ruskog napada na Ukrajinu. Iako je taj pojam odmah naišao na kritike, Pistorius ga je branio i prilikom predstavljanja reforme smatrajući da taj pojam najbolje odgovara stanju u svijetu nakon ruske agresije na Ukrajinu i zadaćama za koje njemačka vojska mora biti pripremljena. Već nakon preuzimanja dužnosti ministra obrane početkom 2023. Pistorius je kritizirao komplicirane i djelomice netransparentne postupke u njemačkoj vojsci. Onda je jesenas najavio strukturnu reformu, pritom jasno dajući na znanje da ne smije biti nedodirljivih područja i da nema zabrane razmišljanja. Za tu svrhu formirao je radnu skupinu koja je izradila prijedloge reformi, a u kojoj je i najviši časnik njemačke vojske, glavni inspektor Carsten Breuer.

Buduća struktura Bundeswehra

General Breuer, glavni inspektor Bundeswehr, član tima za izradu reforme

Prema ovom prijedlogu, pod jednim zapovjedništvom bit će četiri roda njemačke vojske: uz pješaštvo, zrakoplovstvo i mornaricu tu je i novi rod – snage za kibernetičku obranu. Novom rodu ministar obrane pridaje posebnu važnost jer smatra da je sve veća opasnost od hibridnog ratovanja i sve veća potreba za kibernetičkom sigurnošću. Osim toga, naglašava se kako će sanitarna služba i takozvana baza vojske – logistika, vojna policija i NBK-zaštita izgubiti dosadašnju samostalnost. Sve te službe trebale bi biti objedinjene pod jedno zapovjedništvo. Protiv toga su se već čule kritike iz zdravstva – liječničke udruge upozoravaju da bi time mogao biti narušen dobar ugled sanitarne službe Bundeswehra. Osim toga, posljedica bi mogla biti i da njemačka vojska teže dobije dobre medicinske stručnjake u svoje redove. Načelno je cilj strukturne reforme bolje korištenje postojećih snaga jer Bundeswehr je daleko od planirane vojne sile. Do 2031. godine  njemačka bi vojska trebala imati 203.000 vojnikinja i vojnika – a trenutno ima 181.000. Bundeswehr – kao ni  primjerice OS RH – ne uspijeva dobiti potrebno novo osoblje. Zato bi postojeće snage trebalo preraspodijeliti i prebaciti iz birokratskih struktura tamo gdje su potrebnije.

Promjena okoštalih struktura

Torben Arnold dobro pozna njemačku vojsku. Ovaj časnik Bundeswehra bio je u vojnim misijama na Kosovu i u Maliju, a u međuvremenu se bavi znanstvenim radom o sigurnosnoj politici u Zakladi za znanost i politiku. Uvjeren je da je njemačkoj vojsci potrebna reforma i da savezni ministar obrane Boris Pistorius mora promijeniti djelomice okoštale strukture. To bi poboljšalo stanje njemačke vojske, smatra Arnold. U razgovoru za ARD kaže da promjena stanja nije na dohvat ruke, da i dalje nedostaje vojne opreme te da jednostavno dugo traje dok naručena oprema stigne do vojske. „Ali s promjenom strukture  svaki će vojnik na vlastitoj koži osjetiti da se stvari mogu promijeniti, da cijeli Bundeswehr mora biti izokrenut“, tvrdi taj časnik. Cilj je i ponovna jača orijentacija njemačke vojske na obranu zemlje i područja NATO-a, a manje orijentacija na sudjelovanje u misijama u inozemstvu. Arnold u tomu vidi paralele sa starim Bundeswehrom iz vremena prije ujedinjenja Njemačke.

Glavne odluke trebale bi biti provedene već tijekom idućih mjeseci, a cijela reforma bi mogla biti provedena u roku od godinu dana. Jedno od područja koja reforma obuhvaća je i ponovno uvođenje vojne obveze. Hoće li ona biti uvedena i kada, ovisi o njemačkom parlamentu. Ali, glavnina reforme će biti provedena bez obzira na uvođenje vojne obveze, naglasio je Pistorius. I savezno Ministarstvo financija će morati izdvojiti barem šest i pol milijardi eura više u idućoj godini, rekao je savezni ministar obrane Boris Pistorius, a prenosi DW.

Već neko vrijeme se ukazuje na probleme

Povjerenica Bundestaga za Bundeswehr Eva Hoegl (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD), prilikom predstavljanja redovitog godišnjeg izvješća o stanju vojnih snaga u Bundestagu sredinom prošlog mjeseca, istaknula je ako se Bundeswehr  smanjuje i stari: “Mi moramo u najkraćem mogućem roku povećati atraktivnost njemačkih oružanih snaga“. Prema spomenutom izvješću, u Bundeswehru je tijekom 2023. služilo 181.514 vojnika, što je 1.537 manje nego 2022. Prema Hoegl, pada i broj zainteresiranih za vojnu službu: „Preko 20.000 radnih mjesta u oružanim snagama je prošle godine ostalo nepopunjeno“, ocijenila je Hoegl te dodala kako je situacija loša i kada je u pitanju infrastruktura i vojarne. “Stanje u kojem se nalaze zgrade je djelomice sramotno i neprikladno službi vojnika“, rekla je ova socijaldemokratska političarka. I vojna oprema je u „zabrinjavajućem” stanju: “Nedostaje streljiva, rezervnih dijelova i sprava za noćno promatranje”, rekla je Hoegl. Ona je ukazala na to da je od 100 milijardi eura, koliko je njemačka vlada nakon napada Rusije na Ukrajinu odvojila za izvanredni fond za Bundeswehr, dvije trećine već unaprijed rezervirano za neke projekte te da je već sad vidljivo da tih 100 milijardi neće biti dovoljno za modernizaciju Bundeswehra. “Povećanje vojnog budžeta za nekoliko milijardi eura godišnje bit će neizbježno”, zaključila je Hoegl.

*Photo: Bundeswehr

Oružane snage Savezne Republike Njemačke će uskoro rasti, po prvi put nakon Hladnoga rata. Odluka je to prvenstveno potaknuta prijetnjama iz Ruske Federacije, terorom radikalnih islamista i valovima migranata koji su posljednje vrijeme zapljuskivali tu zemlju. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen objavila je u utorak, 10. svibnja, da uklanja staro ograničenje od maksimalno 185 tisuća pripadnika u Bundeswehru (uvedeno 2011. godine), ne bi li kroz sklop od 96 pojedinačnih mjera Njemačkoj osigurala kadrovske preduvjete za fleksibilnije oružane snage od dosadašnjih. No, treba napomenuti da su i sa svim dosadašnjim rezovima Oružane snage SR Njemačke druge po veličini u EU – iza Francuske, a ispred onih Ujedinjenog Kraljevstva.

Ovaj potez predstavlja prekid kontinuiranog trenda smanjivanja njemačke vojske koji je trajao preko 25 godina, još tamo od ponovnog ujedinjenja države 1990. godine. Njemačka trenutno troši oko 1,18 posto BDP-a na obranu, a na to će uskoro doći povećanje obrambenog proračuna – s 34,2 na 39,2 milijardi eura (od 38,9 na 44,6 mlrd USD) do 2020. godine. Uz to, von der Leyen je objavila i plan da se tu poveća i brojno stanje ljudstva – još oko 4.400 civila i 7.000 djelatnih vojnika do 2020. godine, ne bi li tijekom nadolazećih 7 godina (do 2023.) u OS Njemačke ukupno bilo pridodano 14.300 djelatnih vojnika. Prema iznosima do kojih je nedavno došao tjednik Der Spiegel, ta će kadrovska ekspanzija tražiti povećanje izdvajanja za vojsku od oko 700 milijuna eura u samo iduće dvije godine.

„Četvrt stoljeća smanjivanja je završilo. Vrijeme je da Bundeswehr krene ponovno rasti“, kazala je Ursula von der Leyen, dodajući još i: „Bundeswehr je pod pritiskom da se mora modernizirati na svim poljima. Moramo se odmaknuti od tog procesa permanentnog smanjivanja“. Naime, broj ljudi u Bundeswehru stalno je padao – od kadrovskog vrhunca sredinom 80-ih, kada se tu brojilo oko 585 tisuća vojnika, pa sve do aktualnog broja od 177.077 u ožujku ove godine. Za to se vrijeme i broj civilnog vojnog osoblja više nego prepolovio – od negdašnjih oko 215 tisuća, na današnjih oko 56.000 ljudi.

Treba još vojnika

Novi plan predstavlja i preokret politike koju su provodila zadnja dva njemačka ministra obrane, Karl-Theodor zu Guttenberg i Thomas de Maiziere, tijekom čijih je mandata došlo do velikih rezova u kadrovima i opremi. Von der Leyen insistira na gledištu da njen plan predstavlja nužnu prilagodbu modernim prijetnjama s naglaskom na nove izazove, kao što je to i migrantska kriza od preko Mediterana (za koju su Oružane snage Njemačke otposlale plovila, ne bi li pomogle zaustavljati trgovce ljudima). Ukupno gledano, Njemačka sudjeluje u 16 međunarodnih misija, uključujući tu i Afganistan, borbu protiv Islamske države u Siriji i Iraku, te pružanje potpore NATO savezu na istoku.

Vojno udruženje, Bundeswehrverband, pozdravilo je ove reformske poteze, ali žali da je do njih došlo tako kasno. „Ne samo da ovo nije u skladu s dosadašnjim trendom, već to zapravo predstavlja zaokret od 180 stupnjeva u kadrovskoj politici“, izjavio je njegov predsjednik André Wüstner novinskoj agenciji DPA, dodavši i: „Što se tiče kadrova, ovo je već odavno bilo potrebno“. Prema Wüstneru, „Jedino je žalosno da sad treba potrošiti mnogo novaca tražeći sve one radne specijalnosti koje su iz Bundeswehra bile izgurane, zbog prijašnjih mjera rezanja troškova“.

Novi plan je također podržan i od manjeg koalicijskog partnera u njemačkoj vladajućoj koaliciji, Socijalno-demokratske stranke. SPD-ov glasnogovornik za obrambenu politiku Rainer Arnold opisao je kadrovsko povećanje kao „neizbježno“.

Opozicijske kritike

Ali politička dobra volja tu nije univerzalna. Glasnogovornica za obrambena pitanja Lijeve stranke Christine Buchholz rekla je da njena stranka odbija ovakve prijedloge, zalažući se za to da Njemačka ne treba novih vojnika. „Za razliku od onoga što bi velika koalicija željela da vjerujemo, Bundeswehr se ne reže“, rekla je ona u izjavi dodajući: „Zapravo je obrambeni proračun povećan za oko trećinu u zadnjih 15 godina“ (kako navode mediji, prema njemačkim službenim statistikama je obrambeni proračun doista porastao, s oko 30,55 milijardi eura u 2000. na 35,52 milijarde eura u 2015. godini – iako te brojke nisu korigirane za inflaciju, koja bi ih otprilike izjednačila). Uz to, Buchholz tvrdi da je razlog nedostatku kadrova u njemačkoj vojsci u tome što von der Leyen sve više i više ljudi šalje na istočne krajeve NATO teritorija, ne bi li oni ondje ojačali frontu prema Rusiji. „To ne doprinosi miru, nego pojačava tenzije“, rekla je Buhholz zaključujući da „Problem nije u veličini vojske, već u njenom fundamentalno krivom fokusu“.

Agnieszka Brugger, glasnogovornica za obranu Zelenih, izjavljivala je slično, opisujući plan ministrice von der Leyen kao „kompletno utopijski“. „Ministar obrane je propustio uhvatiti se u koštac sa strukturnim problemima Bundeswehra“ rekla je Brugger, naglasivši da: „Sad ona očajno pokušava prikriti svoje greške nabacivanjem dodatnih novaca i opreme. Ova otežuća taktika neće raditi, i samo će povećati probleme“. Brugger također kazuje da uopće nije jasno otkud bi oružane snage trebale pribaviti to novo osoblje, imajući u vidu „demografsku promjenu“ u Njemačkoj. Naime, još otkad je Njemačka ukinula ročno služenje vojne obveze 2011. godine, vojska ima problema s pribavljanjem novih vojnika. „Jasni sigurnosni fokusi, manje operacija i korigiranje u procesima planiranja predstavljali bi mnogo primjerenije mjere za nužno smanjivanje pritisaka na Bundeswehr“, rekla je.

Novi vojni koncept ministrice von der Leyen također uključuje produljenje trajanja vojne službe, povećanje kvote dragovoljnih služitelja vojne obveze (od 5.000 na 8.500) i pričuvnika (od 2.500 na 3.000), ali i iznalaženje tehničkih specijalista – kao što su inženjeri i računalni tehničari – će vjerojatno ostati problemom, budući da se tu oružane snage moraju natjecati s privatnim sektorom. Mnogi od novo-pribavljenih profesionalaca trebali bi biti obučavani i za cyber ratovanje, vojnu medicinu, specijalno ratovanje, kao i ostala tehnološki zahtjevna područja potrebna u modernom dobu. Kao dio njenog novog plana, ministrica von der Leyen također je odlučila svake godine obavještavati parlament o stanju navedenih kadrovskih nedostataka u obrambenom sustavu Njemačke.

Nezgodan moto za aktualnu nepriliku !

Kako su prenijeli njemački mediji, samo nekoliko mjeseci po javnoj objavi niza prigovora koje njemačke Oružane snage imaju za svoju glavnu jurišnu pušku, ovo oružje – koje je  svojedobno kupila i Hrvatska – povlači se iz njemačkoga naoružanja. Zamjena za taj svojedobni predmet ponosa tvrtke Heckler & Koch bit će tražen putem javnoga natječaja za nabavu, čije se raspisivanje očekuje do 2019. godine. No, dok će to vjerojatno biti zanimljiva vijest za hrvatsku tvrtku HS Produkt, ovom novošću nisu baš si zadovoljni. Proizvođač pušaka G36, kojih je od 1996. do danas njemačkom obrambenom sustavu prodano oko 176.000 komada, navodno je već prošloga tjedna krenuo koristiti i pravosudne puteve, ne bi li time pokušao sačuvati ponešto svog teško stečenog ugleda.

Njemačka aktualna ministrica obrane Ursula von der Leyen

Kako donosi Deutsche Welle, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen u utorak, 8. rujna, potvrdila je da će G36, osnovno oružje Oružanih snaga Njemačke tijekom proteklih 20 godina, postupno biti povučeno iz aktivne uporabe, te od 2019. godine zamijenjeno “novom generacijom” oružja. “Odlučili smo ovdje podvući jasnu crtu, i to smo poduzeli u suglasju s vojnim strukturama“, izjavila je ona u Berlinu, dodajući kako će tenderi za moderni nadomjestak oko 167.000 komada G36 u naoružanju njemačke vojske biti otvoreni za sudionike širom Europe. Prema Von der Leyen, “Novo oružje treba zadovoljiti moderne zahtjeve, i predstavljati unapređenje s obzirom na G36. Tu će biti proveden jedan otvoren i transparentan proces kandidiranja za ovaj ugovor“.

U čemu je problem?

Heckler und Koch G36 i G36K

Od prošle godine je Ministarstvo izučavalo razna stručna izvješća o prijeporu izazvanom tvrdnjama da G36 ne puca precizno kad je oružje zagrijano, ili kad se njime puca kontinuirano u određenim klimatskim uvjetima. O ovim je tvrdnjama u travnju ove godine održana i posebna zatvorena sjednica parlamentarnih radnih tijela, na kojima se raspravljalo i o rezultatima tehničkog ispitivanja koje su od sredine 2014. godine nad G36 proveli jedan iz sustava Fraunhofer instituta (Fraunhofer-Institut für Kurzzeitdynamik, Ernst-Mach-Institut, EMI), Tehnički centar za naoružanje i streljivo Bundeswehra (Die Wehrtechnische Dienststelle für Waffen und Munition 91 – WTD 91), Istraživački institut za materijale, goriva i maziva (Das Wehrwissenschaftliche Institut für Werk- und Betriebsstoffe – WIWeB). Oni su ispitivanjima podvrgli 25 primjeraka puške G36, u njenim varijantama A0, A1, A2, A3 i A4, kao i određeni broj drugih, neimenovanih usporedivih pušaka, sve uz korištenje standardnog 5,56*45 NATO streljiva. Iako se po specifikacijama očekivalo da puške moraju biti sposobne konzistentno pogađati metu na udaljenosti od 300 metara, s preciznošću od 90 posto – G36 to nije bila u stanju, radi “samo-induciranog” zagrijavanja kada je oružjem bilo pucano u brzome ritmu, ali i u toplijim klimatskim uvjetima – koje se simuliralo izlaganjem pušaka jakome izvoru svjetla na 600 sekundi, uz dizanje temperature oružja s 15 na 45 stupnjeva. U oba je slučaja G36 uspijevala ostvariti preciznost od samo 53 posto, nakon ispaljivanja po dva spremnika streljiva – što je bilo znatno lošije od drugih usporedivih pušaka, i to bez obzira na korišteno streljivo ili varijante oružja G36.

Dok su pojedina interna izvješća navodno spominjala da “Ovakvom kombinacijom oružje-streljivo nije moguće pogađanje na srednjim udaljenostima (unutar borbenog dometa oružja G36) pri operativnom djelovanju, ali ni pri obučnim aktivnostima“, ukupni rezultat istraživanja ukazivao je da i u takvim uvjetima u oba slučaja “u principu mogu biti dostignuti traženi taktičko-operativni zahtjevi“. Na sve to je ministrica Von der Leyen prije ljeta odvratila stavom kako G36 više “nema budućnosti u Bundeswehru“, da bi se proteklih dana objavilo i namjeru općeg prenaoružavanja njemačke vojske. Na taj je potez nadležnih u petak, 4. rujna, odgovorio i proizvođač pušaka G36, tvrtka Heckler & Koch, pokretanjem postupka pred sudom u Koblenzu, a radi dobivanja pravosudne potvrde za svoje oružje, da njegovi “navodni nedostaci ne postoje“. Pri tome, treba napomenuti kako je upravo Sektor za naoružanje njemačkog Bundeswehra baziran baš u Koblenzu.

Budući zahtjevi

Katrin Suder, državna tajnica za materijalne resurse u njemačkom Saveznom ministarstvu obrane

U pismu upućenom Odboru za obranu njemačkog Saveznog parlamenta, Katrin Suder (državna tajnica nadležna i za naoružavanje u resoru ministrice Van der Leyen) navela je da će vojnici i dalje koristiti G36 “kada to bude prikladno“, s određenim unapređenjima, sve do pojave slijednika u redovitom naoružanju. Dok su već početkom ljeta bili službeno izdani popisi mjera kojima se mogu smanjiti problemi s preciznošću oružja G36, Suder je čitavu tu potragu za nadomjestkom opravdala pišući kako iduće godine ionako ističe predviđeni životni vijek sustava G36, a da njemački Bundeswehr pred jurišne puške postavlja nove zahtjeve, koji daleko nadilaze moguća unapređenja G36. Iz izvora bliskih Ministarstvu moglo se čuti i da “Sve do 2019, kada se G36 pokvari, mi ćemo je zamijeniti s drugom G36. Tek nakon 2019. ćemo započeti takve zamjene raditi s novim oružjima“.

H&K MG4E

Tijekom faze tranzicije, Bundeswehr je planirao pribaviti 600 komada jurišnih pušaka tipa G27P, te 600 komada lakih strojnica MG4 – oboje oružja koja proizvodi H&K. Prema informacijama koje je krajem kolovoza medijima iznijela Katrin Suder, riječ će biti o poslu vrijednosti oko 18 milijuna eura, pri kojem se misli pribaviti naoružanje koje već postoji u opremi njemačkih Oružanih snaga, mimo spornih pušaka G36. Oružje G27P, zasnovano na tržišnom modelu H&K417, tako i inače koriste vojne specijalne postrojbe. Budući da pri njegovim provjerama nisu uočeni problemi koji more model G36, tih će pušaka do kraja studenog biti pribavljeno 60 komada, da bi onda puna brojka od 600 primjeraka bila dostignuta do sredine 2016. godine. Uz početno korištenje i pri vojnoj obuci ljudstva, nadležni očekuju da će ono do kraja 2016. ući i u punu operativnu službu. Slična je situacija i s lakim strojnicama MG4, čija se nabava također planira do kraja 2016. godine. Naravno, interventna zamjena ukupno 1200 pušaka, na ukupnu masu od preko 150.000 komada problematičnog oružja, tek je kap u moru, koja će predstavljati privremeno rješenje za ljudstvo raspoređeno u inozemstvo, u zone stvarnih sukoba.

Bliski odnosi i nepotizam?

Agnieszka Brugger, glasnogovornica Zelene stranke specijalizirana za obranu

Agnieszka Brugger, glasnogovornica Zelene stranke specijalizirana za obranu, pozdravila je ovu odluku, dodajući kako također treba dalje istraživati i navodne bliske kontakte između uposlenika Ministarstva i tvrtke H&K. “Nakon godina prikrivanja, konačno na svjetlo dolaze posljedice propusta oko sustava G36, umjesto da se te nedostatke i nastavi negirati“, dodala je.

Prema Brugger, “Ne bi se trebala nastaviti bratska bliskost između industrije naoružanja i Ministarstva obrane, jer inače će i raspisivanje javnih tendera postati tek pseudo-rješenje“. Slično je reagirao i Jan van Aken, obrambeni stručnjak iz Lijeve stranke, te bivši UN-ov inspektor za naoružanje. On je od ministrice Von der Leyen tražio da “prvo raščisti nepotizam u svojoj vlastitoj kući“, prije naručivanja novih jurišnih pušaka “vrijednih stotine milijuna“.

Njemačko Savezno ministarstvo obrane (Bundesministerium der Verteidigung – BMVg) trenutno ima tri odvojene komisije koje istražuju ovu tematiku, uključujući tu i ispitivanje organizacijske strukture samoga Ministarstva. Dok jednu predstavlja spomenuto istraživanje preciznosti puške G36 koje je svoj rad započelo sredinom 2014. godine, da bi njegovi nalazi u javnost procurili krajem ovoga proljeća – drugo, čiji bi rezultati trebali biti objavljeni u listopadu ove godine, bavi se ulogom pušaka G36 u nedavnim borbenim situacijama, i mogućim negativnim utjecajima ovog oružja na zadane misije i očuvanje ljudskih života. Njegov je fokus na izvješćima iz borbenih operacija u Afganistanu proteklih godina, “koje bi možda trebalo drugačije procjenjivati u svjetlu trenutnih okolnosti. Njegova je svrha da utvrdi da li su njemački vojnici bili pojačano ugroženi tijekom borbenih operacija, a radi korištenja G36” – prvenstveno u Afganistanu, ali i u Maliju, te na prostoru Roga Afrike. Treće ispitivanje, inicirano od spomenute Katrin Suder, državne tajnice za materijalne resurse u njemačkom sustavu obrane, treba biti dovršeno do kraja studenog ove godine. U njoj se analizira nabavne procese Ministarstva obrane, sustav ocjenjivanja i korištenja pušaka G36, kao i organizacijske strukture pojedinih agencija u Ministarstvu, koje su bile uključene u proces donošenja odluka po pitanju sustava G36. Pri tome, još u ljeti 2014. godine, kada su ove istrage bile u svojim početnim fazama, Ministarstvo je u suglasju s nadležnima iz parlamenta obustavilo i sve predstojeće nabave jurišnih pušaka sustava G36.

Kad krenu kritike, na stol stižu sva sredstva utišavanja odjeka

Treba napomenuti da se čitav “slučaj G36” poklopio i sa širom debatom o nedostacima u opremi njemačkog Budeswehra. Pri tome, predstavnici proizvođača tvrde kako su za čitavu stvar u početku saznali iz pitanja novinara, da bi onda ustanovili i da nisu bili uključeni u provedbu spomenutih istraživanja i testiranja. Ujedno, naglašavali su i kako spomenuta državna izvješća smatraju pretjerano kritičnima po pušku G36, budući se oružja testiralo na načine promatranja uvjeta za kakve ona nisu bila predviđena, sve to ne bi li se zadovoljilo unaprijed postavljenu političku priču. Smatrajući kako je osnova čitave stvari upravo u politici, a ne u nekim konkretnim prigovorima, izvori iz H&K su i prije prošlotjednog pribjegavanja pravosudnim sredstvima napominjali da bi sve ovo “moglo imati suštinskog utjecaja na ključni primjerak vojne opreme, koji se koristi širom svijeta“. Pri tome, u svibnju ove godine u javnost su dospjeli podaci kako je tvrtka Heckler & Koch direktno pri Vojnoj obavještajno-sigurnosnoj službi (Militärischer Abschirmdienst – MAD) 2013. nastojala utjecati na zaustavljanje objave izvješća negativnih po sustav G36, što su te službe odbile – da bi se onda u prosincu 2013. kod njih u korist proizvođača navodno pokušalo intervenirati iz Uprave za naoružanje njemačkih Oružanih snaga.

Budući je Odbor za obranu njemačkog parlamenta tražio podatke o tim osobama koje su intervenirale u korist vojne industrije, saznalo se i da ta određena osoba više nije u sustavu – ali ne radi spomenutog pisma kojim se interveniralo u prosincu 2013. godine, već temeljem činjenice da je u međuvremenu ona izgubila povjerenje ministrice Von der Leyen po nekim sasvim nevezanim pitanjima.

Ministrica obrane Ursula von der Leyen (CDU) u Afganistanu, Camp Marmal, 23. prosinca 2013. godine

Skladištenje ili prodaja?

Bundeswehr je u iračkom Kurdistanu vodio obuku, a i dijelio vojnu tehniku

Mediji su ovih dana intenzivno nagađali i o sudbini velikog broja pušaka G36, koje vrijede oko 1.000 eura po komadu (oko 1.120 USD), nakon njihova povlačenja iz službe. Njemačka novinska agencija DPA iznijela je scenarij prema kojem bi takvo konzervirano oružje vrlo vjerojatno moglo “nestati” u skladištima Bundeswehra. Preostale opcije bile bi i njihovo uništavanje, prodaja ili doniranje.

Do sada je njemački Bundeswehr 8.000 pušaka G36 već otposlao kurdskim borcima, koje njemački stručnjaci na sjeveru Iraka uvježbavaju za borbu protiv organizacije Islamska država. Osim toga, jurišne puške G36 su u standardnom naoružanju i pojedinih nacionalnih oružanih snaga (pored ovih njemačkih). Kao svoje osnovno pješačko naoružanje koriste ih još i oružane snage Španjolske, Latvije i Litve, uz niz zemalja gdje je to sporedno ili specijalizirano oružje (kao i u Hrvatskoj). Pri tome, ovo opisano opadanje preciznosti pri višim temperaturama nije ujedno i jedini oblik problema s kojima se tvrtka Heckler & Koch po pitanju pušaka G36 susreće širom svijeta.

Prošloga tjedna su tako meksičke novine “Reforma” prenijele navode kako su nadležni odlučili povući  puške G36 iz pojedinih dijelova države, nakon tvrdnji kako je to oružje meksička policija koristila za kršenje ljudskih prava. O tome su još u svibnju ove godine njemačke carinske vlasti utvrdile kako je H&K svojom prodajom ovog oružja u četiri meksičke pokrajine prekršio zabranu izvoza – na što je iz H&K objavljeno kako ta tvrtka surađuje s vlastima pri ovoj istrazi, te da su dvije osobe radi toga dobile otkaz. Sve su to zakuhali meksički aktivisti za ljudska prava, koji su višekratno tvrdili kako se neke od izvezenih pušaka G36 koristilo u jugozapadnom gradu Iguala, pokrajina Guerrero – gdje su prošle godine navodno njima bila ubijena 43 nastavnika praktikanta.