Prva tri borbena zrakoplova F-35 koje je naručila Belgija sletjela su u ponedjeljak 13. listopada u zračnu bazu Florennes, dok je četvrti zrakoplov – koji je također trebao stići u bazu – odgođen zbog “tehničke nesigurnosti u vezi s njegovom letnom ispravnošću“. Naime, kako prenose svjetski mediji, Belgija je od američkog proizvođača obrambene opreme Lockheed Martina naručila ukupno 45 ovih letjelica kako bi zamijenili svoje zastarjele F-16, koji su u upotrebi više od 40 godina. Riječ je o modernim, skupim i moćnim letjelicama, o kojima je portal Obris.org već pisao da je „u raljama politike Donada Trumpa“.

Prva tri F-35 su prvo preletjela zračnu bazu Florennes i sletjela su u ponedjeljak oko 15:15 sati, uz prisutnost vojnih i civilnih gledatelja te novinara, a belgijski kralj Philippe i ministar obrane Theo Francken također su prisustvovali događaju. U zračnoj bazi provedene su razne sigurnosne mjere kako bi se spriječili upadi dronova. Dolazak samo tri od četiri najavljena lovca izazvao je mali skandal, kako su prenijeli neki mediji.

‘Tehnička nesigurnost’

Četiri belgijska F-35 zrakoplova su prošli tjedan poletjela iz Fort Wortha u američkoj saveznoj državi Teksas, gdje Lockheed Martin proizvodi borbene zrakoplove. Nakon međuslijetanja na Azorima, tri od četiri zrakoplova ponovno su poletjela aa posljednju etapu do belgijskog Florennesa. Jedan zrakoplov ostao je na Azorima zbog “tehničke nesigurnosti u vezi s njegovom plovidbenošću“, prema Ministarstvu obrane. Prema riječima zapovjednika zračnih snaga general-bojnika Geerta De Deckera, odluka o zadržavanju zrakoplova na tlu naglašava “usmjerenost Ministarstva obrane na sigurnost”. Dok Belgija istražuje probleme na F-35, Ukrajina zadovoljno trlja ruke – naime, s dolaskom novih borbenih zrakoplova u Belgiju počinju se ispunjavati uvjeti za isporuku dotrajalih belgijskih F-16 Ukrajini. Iako je Belgija već odavno obećala donirati F-16 ovoj ratom obuhvaćenoj zemlji, isporuka se u nekoliko navrata odgađala zbog iščekivanja dolaska F-35 kao dostojne zamjene.

Nova infrastruktura

Zrakoplovi koji su sletjeli u ponedjeljak nisu jedini koje je naručila Belgija. Osam F-35 s belgijskom zastavom već je stacionirano u zračnoj bazi Luke u SAD-u, gdje će ostati dok belgijski piloti borbenih zrakoplova ne prođu obuku.

Nabavom F-35, Belgija dobiva borbeni zrakoplov pete generacije sposoban za obavljanje nekoliko misija u jednom letu. U skladu s ugovorom, belgijsko Ministarstvo obrane očekivalo je prvu isporuku potpuno novih borbenih zrakoplova F-35A 2025. godine. Međutim, trenutna infrastruktura datirala je iz 50-ih i 60-ih godina i nije zadovoljavala potrebe za stacioniranje modernog borbenog zrakoplova. Ministarstvo obrane Belgije angažiralo je kompaniju Jan De Nul za projektiranje, izgradnju i održavanje nove infrastrukture za smještaj i održavanje zrakoplova. Ukupna vrijednost izrade studije, izgradnje i održavanja objekata iznosila je 650 milijuna eura.

Bugarski problemi s američkim borbenim zrakoplovima

Probleme s američkim borbenim letjelicama nisu imali samo Belgijanci nego i Bugarska. S njihovim novim F 16/ Block 70 od isporuke u travnju imaju same probleme. Tako se jedan od novih F-16 Block 70, isporučenih Bugarskoj, ponovno suočava s tehničkim problemima, objavilo je bugarsko Ministarstvo obrane. Prema izjavi bugarskog ministra Atanasa Zaprjanova, problem je povezan s curenjem goriva iz unutarnjeg odjeljka spremnika zrakoplova.

Iako je problem klasificiran kao tehnički kvar, koji zahtijeva korektivne mjere, pokrenute su konzultacije s američkom stranom i podneseni su zahtjevi za nabavu rezervnih dijelova. Bugarska je u travnju i lipnju primila dva borbena zrakoplova F-16 Block 70, koji se trenutno ne koriste za misije nadzora zračnog prostora iako je Ministarstvo obrane Bugarske tada  objavilo da će njegova operativna upotreba započeti nakon tehničkog i letnog zaprimanja koje će provesti bugarsko Ratno zrakoplovstvo. Predsjednik Bugarske Rumen Radev, njegovi savjetnici, kao i predstavnici oporbenih političkih stranaka, burno su reagirali na stanje novih F-16, izjavljujući da je zrakoplov isporučen s tehničkim nedostacima. Također je spomenuto da bugarski stručnjaci trenutno rade na utvrđivanju kvara koji je uzrokovao da zrakoplov još uvijek ne leti.

Bugarska vlada reagirala je vrlo brzo, ministar obrane Atanas Zaprjanov posjetio je potom zračnu bazu Graf Ignatievo u pratnji načelnika Glavnog stožera admirala Emila Eftimova i zapovjednika Ratnog zrakoplovstva general-bojnika Nikolaja Ruseva. Ministar Zaprjanov je tom prilikom rekao da nije bilo sabotaže, te da je “apsurdno tvrditi da je naša tehnička ili letačka posada napravila bilo kakvu grešku koja bi dovela do kršenja parametara funkcioniranja ovog sustava“, dodavši da proces prihvaćanja zrakoplova zajednički provode američki i bugarski stručnjaci.

Prema ugovoru iz 2019. godine, očekuje se da će zemlja do kraja 2025. godine primiti ukupno osam zrakoplova. Još dva F-16 Blok 70 pristigla su u Treću zrakoplovnu bazu u Bugarsku početkom ovog mjeseca, točnije 03. listopada, a premaa najavi admirla Efimova – do krajaa ove godine Bugaska bi trebala imati ukupno 8 ovih borbenih aviona. Očekuje se da će bugarsko Ratno zrakoplovstvo imati punu eskadrilu F-16 Block 70 do kraja 2027. godine, kada se očekuje isporuka još osam zrakoplova u okviru drugog ugovora.

*Photo: Ministarstvo obrane Belgije, Ministarstvo obrane Bugarske

Nakon prethodne obavijesti Vlade Republike Slovenije, Ministarstvo obrane RS je, zajedno s Bugarskom i Portugalom, u svibnju 2025. godine pristupilo Okvirnom sporazumu između Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Estonije i ministra obrane Francuske Republike za zajedničku europsku nabavu sustava CAESAR. Na temelju potpisanog Amandmana 1 Okvirnog sporazuma, Slovenija planira isporuku opreme i usluga u dvije faze. Prva narudžba, koju je slovensko Ministarstvo obrane potvrdilo u lipnju 2025., isporučit će 12 samohodnih haubica CAESAR 6×6 kalibra 155 mm, uključujući izviđačke sustave i topnički informacijski sustav Atlas, do 2028. godine. Vrijednost narudžbe je nešto manje od 87 milijuna eura bez PDV-a. Druga faza, odnosno dodatnih šest topničkih sustava CAESAR bit će naručeno i isporučeno do 2030. godine.

Bugarskoj je, pak, nabava haubica bila na rezervnoj listi prioriteta, no pritisci unutar NATO-a za podizanje izdvajanja za obranu natjerali su je na bržu reakciju. Tako je Bugarska odlučila ubrzati nabavu zamjene za do sada korištene haubice Gvozdika 122 mm, koje su se od 2024. počele povlačiti iz službe. Time bugarsko Ministarstvo obrane unutar programa EDIRPA sudjeluje u dva projektna prijedloga – JAMIE za zajedničku nabavu sustava protuzračne obrane IRIS-T s koordinatorom Njemačkom (čime će Bugarska zamijeniti ruske aketne sustave S-300), kao i CAESAR s koordinatorom Francuskom. Portugal je svojim potpisom na Okvirni sporazum naručio 36 samohodnih haubica CAESAR, s rokom isporuke do 2034. Kako je krajem prošle godine potvrdio načelnik portugalskog Glavnog stožera, general Eduardo Mendes Ferrao, „cilj je da svo portugalsko topništvo bude opremljeno istim sustavom naoružanja, za razliku od onoga što se sada događa, gdje imamo tri različita sustava sa svim logističkim i operativnim implikacijama koje to podrazumijeva“. Francuski samohodni sustav od 155 mm bit će značajna nadogradnja portugalske vučene haubice M114A1, smatra general Ferrao.

U svjetlu poticanja država članica Europske unije na suradnju u zajedničkoj nabavi obrambene opreme i potrebe za jačanjem tehnološke i industrijske baze europske obrane, u lipnju 2024. potpisan je Okvirni sporazum između Ministarstava obrane Republike Hrvatske, Republike Estonije i Francuske Republike o zajedničkoj europskoj nabavi topničkih sustava CAESAR.

U petak, 31. siječnja, u tvornici Lockheed Martina u Greenvilleu u Južnoj Carolini održana  je svečanost predaje prvog borbenog aviona F-16 Blok 70 Bugarskoj. Ovaj avion s vidljivo ucrtanom bugarskom oznakom na repu prvi je od ukupno 16 koje je Bugarska 2019. i 2022. kupila od proizvođača Lockheed Martina. Osim predstavnika kompanije, svečanosti u Greenvilleu prisustvovali su i predstavnici američkog Kongresa i Senata, kao i Ministarstva obrane i Zračnih snaga SAD,  te gost iz Bugarske – aktualni ministar obrane Atanas Zaprianov. On je ovu primopredaju opisao kao „povijesni trenutak“ za bugarsko Ratno zrakoplovstvo jer je „početak tranzicije na zapadnu vojnu zrakoplovnu tehniku.“

Očekuje se da će prva dva nova aviona F-16 (jedan jednosjed i jedan dvosjed) stići u Bugarsku krajem ožujka ili najkasnije u travnju. Treći F-16 već sada je spreman, ali će ostati u proizvodnoj bazi Lockheed Martina u Greenvilleu za obuku bugarskog inženjerskog i tehničkog osoblja. Preostalih pet zrakoplova također je na proizvodnoj traci, tako da će Bugarska do kraja ove godine dobiti svih osam F-16 (šest jednosjeda i dva dvosjeda) koje američka tvrtka Lockheed Martin proizvodi prema prvom ugovoru koji su vlade Bugarske i Sjedinjenih Država potpisale 2019. godine. Drugi ugovor potpisan 2022. za nabavu još 8 zrakoplova F-16 Block 70 bit će realiziran do kraja 2027. godine. “Ratifikacija ovog ugovora je završena, pripreme za njegovu realizaciju teku prema planu, nema sumnje da će nakon uspješnog završetka prvog ugovora započeti realizacija drugog ugovora za drugih 8 zrakoplova. (…) Ove zrakoplove očekujemo nakon 2026.-2027. godine u Bugarskoj“, istaknuo je ministar Zaprianov.

Paralelno sa sklapanjem ovih  borbenih aviona teče i obuka bugarskih pilota i tehničara. „Program osposobljavanja letačkog i inženjerijsko-tehničkog sastava odvija se prema planu“, rekao je bugarski ministar obrane. Pet bugarskih pilota bit će obučeno za prva dva zrakoplova. “Program obuke je dio ugovora i važan nam je. Ne kupujemo samo zrakoplove, simulatore, oružje i streljivo. Uključili smo i obuku letačkog osoblja za više od 150 milijuna dolara”, istaknuo je ministar Zaprianov. Prema dva ugovora za nabavu 16 višenamjenskih borbenih aviona u SAD-u, obučavat će se ukupno 32 pilota – 14 prema prvom ugovoru i 18 prema drugom. Trenutno i više od 30 zrakoplovnih inženjera i tehničara prolazi obuku u SAD, dok su neki već  okončali obuku i vratili se kući u Bugarsku. Istodobno teku radovi u Trećoj  zrakoplovnoj bazi Graf Ignatievo u kojoj će biti bazirani novi  bugarski F-16. Rekonstrukcija i modernizacija baze provodi se kroz 49 projekta koji ne uključuju samo izgradnju objekata već, prema riječima ministra, „apsolutno  sve“.  Za prvu polovicu veljače  najavljen je  i dolazak američke inspekcije u bazu Graf Ignatievo kako bi ocijenili do sada provedene radove i pripreme za prihvat aviona kao dio certifikacijskog procesa. Izgradnja skloništa za zrakoplove nastavit će se tijekom 2025. godine, nakon što stignu prva dva zrakoplova, kao i preostalih šest. “Imamo jednogodišnji ugovor za izgradnju 16 skloništa za svih 16 zrakoplova. Izgradit će se još dva mobilna hangara, kao i druge objekte koji će omogućiti da zračna baza bude potpuno spremna za smještaj zrakoplova, prema zahtjevima Lockheed Martina“, rekao je ministar Zaprianov.

Zapovjednik bugarskog Ratnog zrakoplovstva, general-bojnik Dimitar Petrov kaže da je  implementacija F-16 top prioritet, te da je njegov glavni zadatak osigurati da tranzicija na novi avion bude provedena učinkovito i na siguran način.

*Photo: Ministarstvo obrane Bugarske

Na Vijeću ministara unutarnjih poslova EU u četvrtak, 12. prosinca, donijeta je odluka kojom od 1.1.2025. Bugarska i Rumunjska ukidaju granične kontrole na svojim unutarnjim kopnenim granicama  i tako ulaze u jedinstveno Schengensko područje. Članstvo u “Schengenu” Bugarske i Rumunjske zasigurno će doprinijeti većoj sigurnosti, boljoj zaštiti vanjskih granica Europske unije i otklanjanju sigurnosnih prijetnji te boljem upravljanju migracijama, priopćilo je naše Ministarstvo unutarnjih poslova uz čestitku Bugarskoj i Rumunjskoj.

“Bugarska i Rumunjska su još prije 13 godina krenule u pregovore za ispunjavanje kriterija za pristupanje Schengenu te su uspješno implementirale sve tražene schengenske standarde, uključujući i u području nadzora vanjske granice. Iznimno nam je drago što je konačno i sasvim zasluženo donesena odluka o njihovom pristupanju jer jači Schengen znači jača Europa”,

ističe MUP.

Podsjetit ćemo da je Vijeće prije godinu dana, dakle  u prosincu 2023. donijelo odluku kojom su za Bugarsku i Rumunjsku ukinuti nadzori na zračnim i morskim graničnim prijelazima (31. ožujka 2024.). “Ovo je povijesni trenutak za Bugarsku i Rumunjsku, ali i za čitavu Europsku uniju. Hrvatska je uvijek podržavala pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu. Žao nam je što takva odluka nije donesena i 8. prosinca 2022. kada je za Hrvatsku donesena odluka o pristupanju, međutim raduje nas što su danas i sve one države članice koje su do sada imale zadršku, prepoznale važnost Bugarske i Rumunjske za sigurnost čitavog Schengena i što je Vijeće ministara unutarnjih poslova donijelo jednoglasnu odluku“, navodi MUP.

Inače, ove dvije su zemlje u ožujku ove godine djelomično ušle u schengenski prostor kada su ukinute kontrole u morskim i zračnim lukama. S nove dvije članice, schengenski prostor broji 29 članica, među njima i četiri države koje nisu članice EU-a. Njihovo članstvo u Schengenskom prostoru, tj. njihovo pridruživanje nije bilo bez ozbiljnih problema. Dugo ih je blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala u tim zemljama, kao i vladavinom prava općenito. Tek je prošli mjesec na sastanku u Budimpešti ona odustala od blokade. Jedan od razloga za blokadu bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. A upravo preko grčko-turske granice ulazi veliki broj migranata. Bugarska i Rumunjska ulaze u schengenski prostor dvije godine nakon Hrvatske, iako su u EU ušle sedam godina prije nje.

Kako će izgledati Schengensko područje od 01.01.2025.

U utorak, 22. listopada, uspješno je izveden let prvog bugarskog borbenog aviona F-16 Block 70, objavila je kompanija Lockheed Martin. Let je započeo u 9:30 ujutro na području proizvodnog pogona Lockheed Martina u Greenvilleu, Južna Karolina, a probni pilot Charles “Seeker” Hoag uspješno je proveo testove više sustava kako bi potvrdio performanse i nadzvučne sposobnosti prvog  bugarskog F-16 tijekom leta. Tim je povodom OJ Sanchez, potpredsjednik i generalni direktor Integrated Fighter Group u Lockheed Martinu, rekao: “S F-16 Block 70 bugarske Zračne snage bit će dobro opremljene za zaštitu svojih granica i partnera sa SAD-om, EU i NATO saveznicima.(…) Bilo da se radi o zračnom nadzoru ili napadnim misijama ako je potrebno, F-16 jača partnerstvo s NATO-om i nastavit će to činiti u godinama koje dolaze”.

Upravo ovaj borbeni avion F-16 Block 70 bit će prvi od ukupno njih 16 koji će biti isporučen Bugarskoj. Bugarska je potpisala svoje prvo Pismo o prihvaćanju (LOA) za osam F-16 2019. godine, a potom je 2022. potpisala i drugu LOA-u za dodatnih osam aviona.

Dok se u dalekom SAD-u počinju provoditi prvi probni letovi na budućem bugarskom F-16, u Bugarskoj je tamošnja Zrakoplovna akademija predstavila napredni virtualni sustav obuke za F-16. Revolucionarni sustav virtualne stvarnosti za obuku na F-16 isporučen je Visokoj zrakoplovnoj školi “G. Benkovski” u Dolnoj Mitropoliji, Bugarska. Ova najsuvremenija oprema omogućuje proučavanje zrakoplova F-16 i njegovih sustava u prirodnoj veličini, označavajući značajan napredak u obuci pilota i tehničkog osoblja. Ova akvizicija je dio šireg projekta u okviru Programa industrijske suradnje s tvrtkom Lockheed Martin, proizvođačem zrakoplova F-16 Block 70. S ovom tehnologijom, Akademija se pozicionira kao lider u korištenju virtualne stvarnosti za zrakoplovnu obuku, postavši jedina institucija u Europi koja trenutno nudi takve mogućnosti za F-16, priopćilo je bugarsko Ministarstvo obrane 16. listopada.

*Photo: Lockheed Martin, Ministarstvo obrane Bugarske

Dok Republika Hrvatska tek čeka svoje borbene avione Rafale, zanimljivo je uočiti razvoj događaja po pitanju borbenih aviona u široj regiji. Naime, ni Bugarska, koja je odlučila kupiti nove avione F-16 Block 70, ali ni Rumunjska (koja se odlučila za rabljene F-16) najednom se ne osjećaju sigurne s brojem letjelica koje su si do sada priuštile. I dok je nakon dokupa borbenih aviona iz Portugala Rumunjska odlučila bitno povećati brojnost F-16 daljnjom masivnom kupovinom rabljenih letjelica iz Norveške, Bugarska je ovog petka, 4. studenog, kroz svoju parlamentarnu proceduru provela udvostručenje svoje buduće flote novih aviona F-16.

Bugarska – duplo novih F-16

Naime, Narodna skupština u Sofiji odlučila je velikom većinom glasova dati privolu Vladi Republike Bugarske da krene u pribavljanje ukupno drugog paketa od 8 novih borbenih zrakoplova F-16 Block 70. Ukupno 162 glasa “za” stigla su iz redova GERB-SDS, DPS, “Demokratske Bugarske” i “Bugarskog uspona”, uz još 33 glasa “za” od ukupno 44 iz redova stranke “Mi nastavljamo promjenu”. Time je podržan projekt ovog dodatnog investiranja teškog 2,2 milijarde BGN (oko 1.278.874.014 eura), podijeljeno na rate kroz 10 godina.

U potpori ove odluke, parlamentarne skupine koje podržavaju Vladu davale su izjave u stilu da ovo garantira opremanje kompletne zrakoplovne eskadrile višenamjenskim borbenim avionima F-16 i osigurava suverenost te sigurnost za njihovu državu. Za razliku od toga, “Vazrazhdane” i BSP su glasovale protiv ove odluke. Po njihovom mišljenju, i oni su naglasili potrebu modernizacije Ratnog zrakoplovstva, ali su ujedno istakli i da još nije isporučen ni jedan od ukupno 8 takvih aviona koji su već kupljeni i plaćeni unaprijed. Konkretno, parlamentarni zastupnik stranke “Vazrazhdane” Nikolaj Drenchev je to sažeo riječima: “U ovom trenutku nam nude kupiti još mačaka u vreći, prije nego li smo vidjeli i neke od onih prvih mačaka u vreći“. Ponešto umjerenije izraženo, takvu se argumentaciju moglo čuti i od zastupnika Rumen Gecheva, koji je zapazio: “Danas je tu došlo do određene koincidencije. Mi raspravljamo o papirnatom glasovanju i o papirnatim avionima, koji još nisu stigli, i nije jasno kada će stići, odnosno, ne mora tu biti riječ o 2 milijarde i 300 milijuna i o dodatnih 2 i pol milijarde BGN, a moglo bi tu biti u pitanju i još puno milijardi, budući da isporučitelj od nas želi da potpišemo bjanko ček po već drugi put“.

Većinski stav izrazio je Ivaylo Mirchev iz “Demokratske Bugarske” – koji je naglasio da su vojni zrakoplovi nužni za funkcioniranje bugarskog Ratnog zrakoplovstva, te je istaknuo: “Nikad kad država naruči zrakoplove, oni ne čekaju gotovi u nekom skladištu, negdje. Ne postoje takva skladišta novih zrakoplova. Avione se naruči, da, oni su u nacrtima, ali zapravo, Block 70 ima najmoderniju moguću avioniku koja postoji na tržištu. Mi imamo obvezu ne samo prema društvu i prema sigurnosti naše države, mi imamo i obvezu prema ljudima koji su u bugarskim Oružanim snagama, da im pružimo te zrakoplove, budući su oni sada i ispod onog minimuma koji je potreban za normalno funkcioniranje Ratnog zrakoplovstva“.

Na kraju rasprave, vršitelj dužnosti ministra obrane Dimitar Stoyanov je zahvalio za podršku, ali je i upozorio da se prvih 8 borbenih aviona F-16 očekuje u 2025. godini, a da se druge očekuje 2029. godine – “Životni ciklus aviona MiG-29 neće potrajati do 2029. i on će najvjerojatnije dovršiti krajem 2023. godine. Ovo je trenutak da se narodne zastupnike ponovo pozove – kad govorimo o modernizaciji, kad spominjemo pregovore sa saveznicima, da i tijekom prijelaznih perioda trebamo platforme. Bez njih, Bugarska neće biti u stanju štititi svoj zračni prostor“.

Rumunjska – brojnije i jeftinije, ali rabljeno

Tog istog petka, 4. studenog ove godine, svoj ugovor o borbenim avionima je potpisala i Rumunjska, s Norveškom Agencijom za materijalne resurse u obrani (Norwegian Defence Materiel Agency – NDMA). Naime, još 2019. je norveško Ministarstvo obrane zadužilo NDMA da provede prodaju i isporuku norveške F-16 flote nakon njihovog povlačenja iz službe 6. siječnja ove godine, kada su ih na norveškome nebu zamijenili novi borbeni avioni Lockheed Martin F-35 Lightning II. Njihovih se ukupno 57 aviona F-16AM/BM od 2015. do danas nadomješta novim F-35, čiju se punu operativnu spremnost očekuje najkasnije 2025. godine.

Tim temeljem se Kraljevina Norveška krenula rješavati borbenih aviona F-16, kojih je 1975. bilo naručeno 74 komada (F-16A/B), da bi se njihove isporuke dovršilo do 1989. godine. Od toga je 56 letjelica do kraja 2001. prošlo i MLU unapređivanje (45 F-16A i 11F-16B). Prodaja glavnine te flote sad je utanačena norveškim odazivom na rumunjski RFI, koji je bio dobiven 2020. godine, i kojim se onda postupno usuglasilo prodaju dvije eskadrile rabljenih norveških borbenih aviona F-16, odnosno ukupno 32 letjelice. Konačni dogovor o tom poslu bio je potpisan u petak 4. studenog ove godine, nakon više mjeseci pregovaranja, a on obuhvaća 32 aviona zajedno s rezervnim dijelovima, opremom za potporu, te uslugama održavanja i tehničke obuke – za ukupno oko 388 milijuna eura. Kako je to sažeo norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram: “Sporazum koji je potpisala NDMA će pomoći jačanju snage Ratnog zrakoplovstva jednog od naših saveznika, a u isto vrijeme će stvoriti prihod kako za norvešku industriju, tako i za državu Norvešku“.

Iako je NDMA ranije potpisala i ugovor s poduzećem Draken International za prodaju do 12 aviona F-16, koji će biti korišteni prema njihovom sporazumu o obuci s Ratnim zrakoplovstvom SAD, o velikom poslu s Rumunjskom je ponešto informativnija bila Gro Jære, generalna direktorica Norveške agencije za materijalne resurse u obrani NDMA: “Jako mi je drago da smo uspjeli finalizirati ovaj sporazum, koji predstavlja najveću ikad prodaju norveške vojne opreme u državnom vlasništvu. Norveški F-16 su među najbolje održavanim avionima te vrste, uz ukupno poštovanje najviših tehničkih standarda. Čestitam timovima iz obje države koji su o tome pregovarali na njihovome trudu. Kroz ovaj sporazum će naši F-16 nastaviti služiti jednoj od naših NATO saveznica tijekom još mnogo godina“. Pri tome, u poslu je predviđena i bitna uloga za norvešku obrambenu industriju.

Prema odredbama sporazuma, svi avioni će prije isporuke proći potrebno održavanje te prilagodbu na rumunjsku konfiguraciju M6.5.2 uz potporu iz SAD, što je za sada planirano obaviti tijekom 2023. i 2024. godine. Taj posao će biti izveden u norveškoj industriji, koja će također pružiti i obuku te ostale logističke usluge u potpori dugoročne raspoloživosti ovih aviona. “Kod prodaje flote F-16, mi smo postigli i da osiguramo prilike za norvešku industriju. U ovom konkretnom slučaju, ne bi li dopunili našu prodaju aviona i opreme, Kongsberg Aviation Maintenance Services je bio odabran kao strateški partner, koji isporučuje podršku, održavanje i  obuku za rumunjsko tehničko osoblje“, objasnila je gđa. Jære. Prva isporuka u Rumunjsku je trenutno planirana za kasnu 2023., dok je druga pošiljka letjelica planirana za 2024. godinu.

Tijekom rujna u Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Programme Training Centre – MSAP TC) održana je Združena letačka obuka izvlačenja osoblja (Joint Personnel Recovery Flight Training – JPRFT). Tim povodom su se od 4. do 23. rujna u Zemuniku okupile letačke posade i pripadnici specijalnih snaga, kao i helikopteri, iz sve četiri članica MSAP-a – Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Slovenije, koje su u bazi u Zemuniku, na širem području Zadra, kao i na drugim vojnim poligonima OS RH proveli letačku obuku. Kako je objavilo Ministarstvo obrane RH, bila je to prva letačka obuka u okviru MSAP-a u ovom sastavu. U obuci su korišteni helikopteri Mi-171Sh iz sastava HRZ-a, dva helikoptera AS 532 oružanih snaga Bugarske i Slovenije, kao i H145 mađarskih Zračnih snaga. U pojedinim segmentima obuke sudjelovali su i hrvatski helikopteri OH-58D Kiowa  Warrior te školski avion Pilatus PC-9.

Danas je mađarsko Ministarstvo obrane objavilo vrlo atraktivan video zapis s te obuke, uz opis: „U rujnu je u Hrvatskoj održan multinacionalni tečaj za spašavanje osoblja, na kojem su sudjelovale kopnene snage i zrakoplovstvo. Osim Hrvatske, na ovom su događaju bile zastupljene Mađarska, Bugarska i Slovenija. Tečaj  je bio usmjeren na izvlačenje osobe odvojene od vlastitog tima ili izolirane. Nakon teorijske obuke uslijedila je praktična obuka koju je vojno osoblje moralo pažljivo isplanirati. Cilj je i ovoga puta bila standardizacija borbenih postupaka između nacija i razvoj suradnje. U obuci su sudjelovali pripadnici 86. Helikopterske baze Szolnik i 2. Brigade za posebne namjene Bertalan Árpád“.
———————
———————

Pred sam kraj obuke, u četvrtak 22. rujna 2022., u vojarnama “Pukovnik Mirko Vukušić” (Zemunik) i “Josip Jović” (Udbina) održan je Dan uvaženih gostiju na kojem su osvanuli izvanredna i opunomoćena veleposlanica Bugarske u RH Genka Vasileva Georgieva, otpravnik poslova pri Veleposlanstvu SAD u RH Mark Fleming, vojni izaslanik obrane Bugarske brigadir Yoan Veselinov Pavlov, te zapovjednici i predstavnici zapovjedništava zrakoplovstva i specijalnih snaga Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Američki otpravnik poslova Mark Fleming taj je događaj zabilježio i na svom profilu na društvenoj mreži Twitter, objavivši nekoliko fotografija uz poruku: “Napredna obučna vježba poput ove je upravo ono na što mislimo kad kažemo ‘Zajedno smo jači’”.

Proteklih dana nema niti jednog svjetskog medija koji nije prenio izjavu povjerenika za vanjsku politiku EU Josepa Borrella o europskoj pomoći Ukrajini u vidu ustupanja borbenih aviona. Nema tko nije zbrojio da bi se moglo raditi o čak 70 lovaca iz Poljske, Slovačke i Bugarske; kao o zemljama koje u svojim zračnim flotama imaju Ukrajincima dobro poznate borbene avione MiG-29 i Su-25. Spominjala se čak i mogućnost da SAD za početak Poljskoj nadomjeste dio aviona svojim avionima F-16 iz zaliha. Ugledni list Politico čak je u ponedjeljak najavio da su prvi ukrajinski piloti stigli u Poljsku kako bi preuzeli prvu isporuku aviona, pri čemu je Poljska čak figurirala kao zemlja iz koje bi donirani avioni za Ukrajinu mogli polijetati i slijetati tijekom akcija. No jučer je postalo jasno da će se ta ideja teško realizirati, a jučer poslijepodne došla je tome i konačna potvrda.

Prvi koji je rekao da je ideja o europskim lovcima za Ukrajinu apsurdna bio je bugarski premijer Kiril Petkov. On je u ponedjeljak održao brifing za novinare na kojem je jasno rekao:

„Nismo preuzeli nikakve obaveze kada su u pitanju bugarski borbeni avioni. Trenutno imamo nekoliko aviona koji lete i ne možemo ih isporučivati u drugu zemlju. Druga lažna vijest koju sam danas čuo je da ćemo poslati vojsku u Ukrajinu. U ove dvije tvrdnje nema apsolutno ništa točno“.

Potom je i bugarsko Ministarstvo obrane objavilo: „Vezano za medijske upite o mogućoj opskrbi ukrajinskog Ratnog zrakoplovstva bugarskim borbenim avionima, obavještavamo vas da se takva tema nije raspravljala u Ministarstvu obrane“. Razloga za ovakav jasan bugarski stav ima nekoliko – prije svega, u aktualnom rusko-ukrajinskom ratu Bugarska se nastoji držati po strani, svjesna svojih odnosa s Rusijom, ali i tenzija na Crnome moru. Zato je Bugarska pripremila za Ukrajinu samo humanitarnu, a ne i vojnu pomoć, koju bi ionako najprije trebala odobriti bugarska Narodna skupština. No drugi razlog ovom rezolutnom stavu je i nedavna obavijest Veleposlanstva SAD-a u Bugarskoj o tome da će kasniti isporuka novih F-16, koje je Bugarska naručila i unaprijed platila. Strah od kašnjenja novih aviona posredno je izrekao i premijer Petkov: „Mi općenito imamo manjak aviona, ne možemo dati niti jedan avion ikome. Imamo mali broj aviona koji su operativno sposobni, i imamo problem s nabavom rezervnih dijelova“, rekao je Petkov nazvavši cijeli Borrellov plan – apsurdnim.

Nešto diplomatičnija bila je Slovačka, koja je potiho rekla da ne bi ni ona slala svoje Fulcrume Ukrajini, dok je konačna potvrda takvih stavova došla iz Poljske.

Glavni tajnik NATO-a u posjetu Poljskoj (Photo: NATO)

Jučer je, naime, glavni tajnik NATO-saveza Jens Stoltenberg osvanuo u Poljskoj, gdje je obišao NATO vojnike raspoređene za potrebe zadaća ojačanja Prednje prisutnosti NATO saveza, te je zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom posjetio poljsku zrakoplovnu bazu Łask. Novinari su Stoltenberga jasno pitali jesu li europski lovci već tranferirani Ukrajini, i hoće li NATO zemlje omogućiti Ukrajini korištenje svojih baza. Stoltenberg je odgovorio:

„NATO je solidaran s Ukrajinom. NATO saveznice usvojile su ozbiljne sankcije za Rusiju zbog njene potpuno neopravdane i nepromišljene invazije na Ukrajinu, i mi ćemo Rusiju i Bjelorusiju smatrati odgovornima za sve što čine omogućavajući rusku invaziju na Ukrajinu. O tim smo sankcijama govorili u telefonskom razgovoru s predsjednikom Bidenom i predsjednikom Dudom, te drugim čelnicima NATO i EU. NATO saveznici pružaju različite vrste vojne potpore: materijalnu – protutenkovsko naoružanje, sustave protuzračne obrane i drugu vrstu vojne opreme za Ukrajinu, te humanitarnu pomoć, kao i financijsku potporu. Ali NATO ne smije biti dio sukoba. NATO neće slati vojnike u Ukrajinu, niti će premještati zrakoplove u ukrajinski zračni prostor. Dakle, mislim da je na predsjedniku Dudi da odgovori na pitanje o potencijalnim poljskim zrakoplovima koji su dostupni ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu”.

Prozvani poljski predsjednik potom je bio vrlo jasan:

Poljski predsjednik: interesi NATO-saveza ispred interesa EU (Photo: NATO)

„Kao što je Glavni tajnik rekao, ne šaljemo nikakve avione u Ukrajinu jer bi to otvorilo pitanje vojnog uplitanja u ukrajinski sukob. Mi ne ulazimo u taj sukob. NATO nije strana u tom sukobu. Međutim, kao što sam rekao, mi podupiremo Ukrajinske s dostavom humanitarne pomoći. Međutim, nećemo slati nikakve avione u ukrajinski zračni prostor”.

Europski povjerenik Borrell tako je, čini se, jako požurio s najavom europske pomoći Ukrajini u vidu slanja u Ukrajinu rabljenih borbenih aviona zemalja članica EU za koje Ukrajincima ne treba dodatna obuka prije njihove borbene uporabe. Jedno je, ipak, europska pomoć, a drugo – izravno uplitanje NATO-saveza u rat u Ukrajini. Suočen s višekratnim ruskim prijetnjama, glavni tajnik NATO-a odlučio je povući ručnu kočnicu, poručujući Bruxellesu da je Savez još uvijek glavni kada su ratovi i ratni sukobi u pitanju.

Nevjerojatnu dozu omalovažavanja hrvatskih građana i hrvatskih poreznih obveznika pokazali su prošli tjedan premijer RH Andrej Plenković i njegov šef kabineta Zvonimir Frka Petešić. Ovaj posljednji je u svojstvu supredsjedatelja Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za RH u četvrtak, 4. studenog, nakon sjednice Vlade RH stao pred novinare koje je među ostalim zanimala i istinitost francuskih službenih navoda o slabije opremljenim avionima Rafale za Hrvatsku. Naime, na pitanje novinara N1 televizije da li se odustalo od nabave novije generacije Rafalea F3-R, koji bi uključivali i modernije radare te rakete Meteor, Frka Petešić je odgovorio:

„Ono što vam mogu reći to je da sigurno premijer nije govorio o naoružanju, niti će se ikada govoriti o naoružanju, jer… jednostavno, o tome se ne govori. To je, jednostavno, vojna tajna, koji tip naoružanja će se nabaviti uz Rafale. Tako da vam ne mogu odgovoriti na to. Ono što mogu reći, to je – da će biti najnoviji model Rafale-a, F3-R, koji je u operativnom sastavu francuskog ratnog zrakoplovstva od 2018. tek. I da ćemo imati sve ono što smo zatražili”.

Naravno, što je to Hrvatska točno zatražila i što bi onda trebala platiti nemalim javnim novcima – vojna je tajna: „Apsolutno…”, odgovorio je Frka Petešić na pitanje kako generalni podaci kao što je tip radara i tip osnovnog naoružanja uopće mogu biti tajni. Štoviše, dodao je kako „nije točno” da su takvi podaci poznati za brojna zrakoplovstva koja kupuju skupe moderne avione, te da će jedino „vojska” znati što smo naručili i što imamo „jer vojska treba znati što je na Rafaleima”.

Već sljedećeg dana, u petak 5. studenog, ista su pitanja bila postavljena i premijeru Andreju Plenkoviću. On je u petak boravio u Rijeci i cijelu je ovu tematiku prebacio natrag na Zvonimira Frku Petešića i njegovu raniju izjavu koju smo ovdje citirali:

„Nećemo dva puta o istom. Zvonko vam je to jučer odgovorio. Pustite ga. Imate snimku. Imate tolko pitanja duplih, stalno, svaki dan, da nećemo trošiti vrijeme”.

Po ovom pitanju, rekao je premijer, potpuno je isto što kažu Frka Petešić i Andrej Plenković. Na pitanje ima li hrvatska javnost pravo znati što se zapravo kupuje, premijer Plenković lakonski je odgovorio:

„Ima. Ima. Jako smo transparentni oko toga”.

Čudo zvano transparentnost

Čudno je to premijerovo poimanje transparentnosti. Nešto slično već smo gledali u veljači 2019. godini, kada je u Saboru na dnevnom redu bila Interpelacija o radu Vlade radi postupanja Vlade RH vezane uz nabavku eskadrile borbenih aviona. Rasprava o SDP-ovoj Interpelaciji trajala je punih 8 sati (od 15:00 pa do 23:15), a unutar Vladinog dijela – točnije Plenkovićevog i Krstičevićevog, mimo uvodnih te zaključnih obraćanja – sami odgovori na niz pitanja postavljenih tijekom rasprave trajali su tek nešto više od 4 minute. Koji dan kasnije, premijer Plenković je zadovoljno konstatirao kako je Vlada transparentno odgovorila na sva pitanja i prigovore.

Još je čudesnije poimanje transparentnosti aktualnog ministra obrane Marija Banožića, koji je u studenom prošle godine – govoreći o zaprimanju tzv. BAFO ponuda i narednim koracima u ponudbenom procesu – rekao:

„Da bi ovo sve bilo transparentno i u redu, podaci su klasificirani. Mi ne možemo izlaziti s detaljima ponude niti nećemo, u konačnici to mislim da čini ovaj postupak snažnima i korektnima, jer i one zemlje koje ne uđu u uži izbor odluke davit će svoje ponude i nekakvim drugim državama, i mislim da je to korektno s naše strane”.

No dok se još i može objasniti razloge čuvanja podataka iza zatvorenih vrata tijekom samog selekcijskog postupka, potpuno je nedemokratski i netransparentno vlastitim građanima tajiti za što hrvatska država u konačnici plaća dobrano preko 1 milijardu eura. I to sve u maniri starijeg odraslog koji umiruje nedoraslo dijete – „nemoj ti opterećivati svoju lijepu glavicu”. Razni državni činovnici pritom se pozivaju kako „nitko u svijetu ne objavljuje takve podatke”, kao da nikada u životu nisu koristili Google ili razmjenjivali iskustva sa svojim inozemnim kolegama tijekom provođenja postupaka nabave. Uopće ne ulazeći u primjere visoko razvijenih država, poput Finske ili SAD-a, dotaknut ćemo se tri bliska primjera koji jednako dobro demantiraju tvrdnje hrvatskih državnih dužnosnika o neobjavljivanju podataka oko vojnih nabava.

Primjeri prakse koja kao ne postoji

Uzmimo npr. Grčku, zemlju koja se malo prije Hrvatske također odlučila za kupovinu francuskih Rafalea, kako novih, tako i rabljenih. U siječnju ove godine Grčka je sklopila ugovor o kupovini 18 aviona Rafale – standard F3-R, krstarećih projektila SCALP EG, Meteor projektila zrak-zrak dugog dometa, MICA projektila zrak-zrak srednjeg dometa, te AM39 Exocet protubrodskih projektila zrak-more/površina. Prije potpisivanja ugovora ova je tema raspravljana u grčkom Parlamentu – na JAVNOJ sjednici – gdje su zastupnici raspravljali o „Odobrenju nacrta obrambenog ugovora” kroz 5 njegovih dijelova, koji su uključivali nacrte ugovora za kupovinu samih aviona, kao i za pripadajuće naoružanje i naknadnu podršku. U raspravi je, među ostalim, jasno bilo rečeno da će prvih 6 grčkih Rafalea stići naoružano projektilima Meteor i Exocet. Grčki primjer pokazuje i kako se nabava borbenih aviona prikazuje u nestabilnom okruženju, što je često u pojedinim hrvatskim krugovima razlog tajnosti objave ikakvih podataka vezanih uz neku kupovinu vojne opreme. Grci su, naime, objavom tipa aviona i naoružanja Turcima jasno poručili da: (1) ih se ne boje, (2) je njihova vojna oprema bolja od turske, te (3) da, ako zatreba, jedva čekaju sraz svojih super kvalitetnih aviona Rafale s turskim F-16.

Bugarska se u srpnju 2019. odlučila za kupovinu 8 američkih aviona F-16 Blok 70. O kupovini aviona i pripadajuće vojne opreme raspravljalo se i na bugarskom parlamentarnom Odboru za obranu, kao i na otvorenoj, dakle javnoj, plenarnoj sjednici Narodne skupštine. Bugarski ministar obrane Krasimir Karakachanov uredno je izvještavao javnost o pregovorima za snižavanje cijene paketa, dok su o paketima nabavljenog naoružanja izdavana priopćenja, pa i od strane američkih proizvođača. Tako je primjerice u rujnu 2020. američka tvrtka Raytheon Missiles&Defense objavila priopćenje o tome kako je Bugarska postala 40. zemlja korisnica projektila zrak-zrak AMM20 AMRAAM, dok je američki otpravnik poslova u Bugarskoj, Justin Friedman, na press-konferenciji u kolovozu 2019. jasno rekao da će prvih 6 aviona F-16 za Bugarsku biti spremno 2023. godine, te će biti opremljeni s dva glavna oružna sustava: projektilima AMRAAM i AIM-9 Sidewinder.

U srpnju 2018. godine Vijeće sigurnosti i Vlada Republike Slovačke donijeli su odluku o kupovini 14 američkih aviona F-16 Blok 70/72 Viper. U usporedbi s drugim ponuđačem – švedskim SAAB-om – odluka je pala na Amerikance zbog „povoljnije ponude za Slovačku u svim parametrima”, ali i zbog toga što bi u slučaju prihvaćanja švedske ponude „dio robe bio nabavljen od treće strane, što bi također odgodilo isporuku”, priopćilo je slovačko Ministarstvo obrane, prilažući priopćenju i tablicu koja pokazuje parametre koji su dovedli do konačne odluke. Prvi borbeni avioni za Slovačku trebali bi biti spremni već sljedeće godine, a bit će opremljeni projektilima AMRAAM AIM-120C7 i pripadajućim lanserima, topovima M61A1 kal. 20 mm, inertnim te bojnim verzijama avionskih bombi MK82 od 250 kg, kao i sa preko 200 paketa opreme za pretvorbu spomenutih avionskih bombi u oružja za precizne zračne udare. Svi ti navodi dospjeli su u javnost zajedno s jediničnim te skupnim cijenama pojedinih kategorija opreme.

Jaroslav Nad’ i dio prvog slovačkog F-16 (Photo: Slovak MoD)

Slovačku odluku je zbog nestransaprentnosti učestalo kritizirao analitičar Jaroslav Nad’ iz Slovačkog instituta za sigurnosnu politiku, a nakon što je Nad’ u ožujku 2020. postao ministar obrane Slovačke javno je objavio 135 stranica dugi „Letter of Offer and Acceptance” (LO-D-SAA) koji pokazuje detalje slovačko-američkog zrakoplovnog posla, uključujući i 8-godišnji otplatni plan po kvartalima. Promjena vlasti u Slovačkoj dovela je do pojačanog rada državnih institucija, pa je tako u srpnju ove godine slovački Vrhovni revizijski ured (Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky – NKU) objavio izvješće o kupovini aviona F-16, uz tvrdnju da „najskuplja nabava vojne opreme u povijesti Slovačke Republike pati od pomanjkanja transparentnosti”, i to na tri područja – (1) strateškom planiranju, (2) prihvatljivosti kupnje i (3) financiranju. Među ostalim, bivšoj Vladi se stavlja na teret da (1) u vrijeme kada je odobrila kupnju F-16 nisu bili ažuriranu osnovni strateški dokumenti obrane (što je vrlo slično i u hrvatskom primjeru), (2) da posao nije dobio potvrdu u parlamentu (za razliku od Bugarske), (3) da je „postavljeni cilj za ukupan godišnji broj sati naleta na razini manjoj od 50% nabavljenih kapaciteta”, (4) da Ministarstvo obrane „nije pokazalo niže operativne troškove borbenih zrakoplova F-16 u odnosu na JAS-39 Gripen”, (5) da se „ukupna cijena korištenja borbenih zrakoplova F-16 za razdoblje od 3. do 10. godine projicira na 720 milijuna USD (bez PDV-a), pri čemu cijena nije konačna”, itd. S izviješćem NKU složio se i slovački Ured za javnu nabavu pa će, kako se čini, slovačka kupovine F-16 imati određene posljedice za sada već bivše državne dužnosnike.

Zna se – ne zna se

To su samo neki primjeri koji pokazuju da Zvonimir Frka Petešić i Andrej Plenković ne govore istinu kada tvrde da nema zemlje koja objavljuje što i kako kupuje. Kada je Hrvatska u pitanju, posljednja odluka o kupovini 12 francuskih Rafalea prošla je kroz nadležne državne institucije iza zatvorenih vrata i s oznakama klasifikacije, a službeno Vladino, tj. premijerovo objašnjenje dano na i nakon sjednice Vlade RH 28. svibnja ove godine nije bilo ništa detaljnije. Štoviše, nedavna projekcija državnog proračuna RH, kao i službeno izvješće Odbora za obranu francuske Narodne skupštine, već se demantirala dobar dio Plenkovićeva svibanjska objašnjenja.

Razlozi zbog kojih se ovakvi tipovi odluka proglašavaju tajnima obično su isti – strah od pitanja i strah od pronalaska suspektnih stvari.  Mnogo toga je bilo suspektno i pri odluci o kupovini izraelskih F-16 Barak, koja je u konačnici propala upravo zbog niza propusta najviših državnih i vojnih dužnosnika. I zato je tragikomična poruka da nikada nećemo saznati detalje o Rafaleima. Saznat ćemo, sasvim sigurno, ako ne od hrvatskih dužnosnika, ono možda i iz francuskih javnih izvora.

Bugarska je pokrenula opširnu potragu za pilotom i borbenim avionom MiG-29 koji je noćas tijekom vježbe „Shabla 21“ pao u Crno more. Kako je objavilo bugarsko Ministarstvo obrane noćas u 00:45 sati tijekom vježbe bojnog gađanja iznad Crnog mora izgubljena je veza s borbenim avionom MiG-29, koji je potom i nestao s radara. Odmah je pokrenuta operacija traganja i spašavanja, s uključenim snagama Ratne mornarice, Združenog zapovjedništva specijalnih operacija, Granične policije i Ratnog zrakoplovstva. U akvatoriju 11 kilometara istočno-jugoistočno od grada Shable (sjeveroistok Bugarske) za nestalim pilotom tragaju dva helikoptera tipa Airbus AS565 Panther iz Zrakoplovne baze Chaika, dvije korvete „Reshitelni“ (BGS-13) i „Bodri“ (BGS-14), minolovac „Tsibar“, ronilački brod „Nikola Furnadžiev“ i brod Glavne uprave Granične policije. Taktička vježba s eksperimentalnim i združenim bojnim gađanjima „Shabla 21“, u kojoj sudjeluje i Ratno zrakoplovstvo Vojske Srbije i SAD-a, momentalno je suspendirana do daljnjeg.

Nestali pilot bugarskog Ratnog zrakoplovstva

Ministarstvo obrane Republike Bugarske rano poslijepodne objavilo je identitet nestalog pilota. Radi se o 47-godišnjem bojniku Valentinu Terzijevu iz Zrakoplovne baze „Graf Ignatievo“, iskusnom načelniku Stožera lovačke eskadrile. Za sada je u jutarnjim satima pronađen pilotov prsluk za spašavanje, kao i neki drugi predmeti, a operacija traganja nastavlja se i dalje. Nema naznaka da se pilot katapultirao. „Radne skupine iz Vojno-apelacijskog tužiteljstva i Specijalizirane jedinice za istraživanje zračnih nesreća zajednički utvrđuju sve detalje ove nesreće. S obzirom na vrijeme proteklo od vremena nesreće, te dostupne podatke poput temperature vode i kretanja morskih struja, bez obzira koliko je osoba zdrava i u dobroj formi, nade u pronalazak našega pilota nisu velike“, rekao je novi bugarski premijer Stefan Yanev, dodavši: „Pretpostavlja se da je olupina aviona možda na velikoj dubini. Crna kutije još nije pronađena“.

Na brifingu u Varni, iz koje je porijeklom pilot Terzijev, pojašnjeno je da je pilot zrakoplovom MiG-29 poletio iz Treće lovačke zrakoplovne baze „Graf Ignatievo“, te da je na području Shable izvršavao zadaću na svjetlećem cilju kojeg je ispalio drugi avion. Cilj je padao većom vertikalnom brzinom, što je zahtijevalo dodatni manevar, koji je pilot uspješno izveo, potom je pogodio metu, a nedugo nakon toga veza s njime bila je prekinuta, a avion je nestao s radara. Ova vrsta vježbe smatra se jednom od najtežih, jer postoji rizik gubitka orijentacije. „Bojnik Valentin Terziev pilot je prve klase s velikim iskustvom u letenju, uključujući i letenje noću“, rekao je ministar obrane Georgi Panayotov, istaknuvši da nikada nije bilo primjedbi na pilotov rad ili eventualno neispunjavanje zadaća. Ova letjelica bila je u dobrom tehničkom stanju, s resursom koji istječe tek 2029.-2030. godine, jedna je od posljednjih koju je bivši SSSR isporučio Bugarskoj u razdoblju 1988.-1989., te je sinoć prije nesreće već bila na drugoj zadaći koju je uspješno provela. „Zrakoplovni profesionalci rade izvan svojih mogućnosti. Iz niza razloga, naši piloti godinama lete na sanitarnom minimumu zbog nedostatka financijskih sredstava. Nadam se da to nije uzrok ovog incidenta“, zaključio je premijer Yanev. Do daljnjeg su obustavljene sve letačke aktivnosti u bugarskoj vojsci, osim u slučaju nužnih posebnih zadaća.