U srijedu, 1. listopada, na snagu stupaju nove ili bolje rečeno – još jedne u nizu – izmjene Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, objavljene u Narodnim novinama br. 114 od 26. rujna ove godine. Radi se o dokumentu koji kao da nema sreće – iako je novi Pravilnik (uz znatno kašnjenje prema roku propisanom novim Zakonom o službi u OS RH) donesen još u proljeće, te je trebao stupiti na snagu 1. travnja ove godine, zahvaljujući dvjema izmjenama na snagu je stupio tek 01. lipnja, zajedno s Odlukom o radnom vremenu. Sada se Pravilnik ponovno mijenja, dakle – već po treći put ove godine.

Na papiru više, a u stvarnosti tko zna!

Najnovije izmjene Pravilnika, koje na snagu stupaju za dva dana, kozmetičke su naravi, i odnose se na članak 6., članak 13. i članak 20. ovoga akta, koji se briše.

Prema najnovijim izmjenama, članak 6. ubuduće će glasiti:

„(1) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:

– 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju

– 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

– 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

– 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile

– 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

– 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

– 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja – Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne

– 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene

– 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.

(2) Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.“

Mijenja se i članak 13. dosadašnjeg Pravilnika, koji će po novome glasiti:

Hrvatska reforma – iste snage po novim ustrojbenim kućicama

„(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenim u specijalne i zaštitne postrojbe zaključno s razinom satnije (podsredišta, grupe specijalnih snaga), osim u Zapovjednu satniju i Zapovjedništvo Zapovjedništva specijalnih snaga, pripada dodatak za pripadnike specijalnih i zaštitnih postrojbi u iznosu od:

– Zapovjedništvo specijalnih snaga 35%

– Središnjica za obavještajno djelovanje i vojno-obavještajne satnije gardijskih brigada 15%.

(2) Djelatnim vojnim osobama raspoređenim u Počasno-zaštitnu bojnu, Zapovjedništvo Središnjice za obavještajno djelovanje, Združeno analitičko središte Središnjice za obavještajno djelovanje, Središte za razvoj i obuku Središnjice za obavještajno djelovanje, Zapovjedništvo Središta za elektroničko izviđanje Središnjice za obavještajno djelovanje, zapovjedništva regionalnih središta Središta za elektroničko izviđanje Središnjice za obavještajno djelovanje, Satniju za potporu Središnjice za obavještajno djelovanje, Zapovjedništvo Zapovjedništva specijalnih snaga i Zapovjednu satniju Zapovjedništva specijalnih snaga, pripada dodatak za specijalne i zaštitne postrojbe u iznosu od 10%.“

Treća se promjena ovog Pravilnika tiče dosadašnjeg 20. članka – kojim su još u proljeće bili položeni temeljima za očekivani preustroj Bojne za specijalna djelovanja (BSD). Tada je bilo rečeno: „Nakon stupanja na snagu novoga ustroja Bojne za specijalna djelovanja, Vojno-obavještajne bojne, izvidničkih satnija gardijskih brigada te Središnjice elektroničkog izviđanja pravo na dodatke na plaću iz članaka 6. i 13. ovoga Pravilnika imat će djelatne vojne osobe u ustrojstvenim jedinicama koje će biti njihovi pravni sljednici“.

Sada ta odredba leti van, budući se umjesto pojmom BSD tu počinje baratati novim nazivom – nespretno iz engleskog jezika preuzetim pojmom „Zapovjedništvo specijalnih snaga“. Zašto nespretno? Pa zato jer tu engleski prijevod ovog naziva, “Special Forces Command – SFC” implicira usporedivi dio koji je u SAD ustrojbeno smješten samo u kopnenim snagama (famozne Zelene beretke), dok se širu razinu ovakvih postrojbi za specijalna djelovanja ondje obuhvaća u “Special Operations Command – USSOCOM” – cjelinu koja sadržajno daleko bolje odgovara onome u što Hrvatska sada preslaguje to svoje malo snaga za specijalna djelovanja.

Koje sad „Zapovjedništvo specijalnih snaga“ ?

Kako se vidi iz ovih izmjena, radi se o promjenama koje se odnose na Bojnu za specijalna djelovanja koja se po nedavno javno objavljenom nacrtu Dugoročnog plana razvoja OS RH 2015.-2024. preustrojava u ponešto nesretno imenovano „Zapovjedništvo specijalnih snaga“, te na dosadašnju Vojno-obavještajnu bojnu koja bi se trebala uključiti u Središnjicu za obavještajno djelovanje.

Prema nacrtu DPR-a, Zapovjedništvo specijalnih snaga jedna je od ustrojstvenih jedinica koje čine operativnu sastavnicu OS (ostale ustrojstvene jedinice su operativna zapovjedništva, gardijske brigade, Flotila i Obalna straže RH, te zračne snage). Dosadašnja BSD je kao Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) u novom nacrtu DPR-a gotovo da je dignuta na razinu grane OS RH, koja „planira i provodi specijalne operacije i aktivnosti u svrhu potpore i zaštite nacionalnih interesa. Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) bit će odgovorno za opremanje i obuku specijalnih snaga, razvoj doktrine te koordinaciju priprema specijalnih operacija“. Uz činjenicu da smo dobili zanimljivost – priliku spretno govoriti o “Zapovjedništvu Zapovjedništva” i osobi “zapovjednika Zapovjedništva Zapovjedništva” – to buduće Zapovjedništvo specijalnih snaga trebalo bi biti ustrojeno u nekoliko organizacijskih cjelina: bit će tu (1) 1. i (2) 2. grupa specijalnih snaga, (3) Zapovjedna satnija te (4) Satnija za specijalna djelovanja-Komando, kao i (5) Satnija za obuku, te (6) Zapovjedništvo. Prva grupa specijalnih snaga bit će stacionirana u Udbini, a Druga grupa u Divuljama, dok će svi ostali, kao i do sada, biti u Delnicama.

Nakon te množine raznih sastavnica (a za postrojbu koja skupno i dalje ostaje u snazi bojne), spomenimo i da bi dijelovi Vojno-obavještajne bojne, zajedno sa Središnjicom za elektroničko izviđanje, prema Dugoročnom planu razvoja OS RH trebali ustrojiti Središnjicu za obavještajno djelovanje kao pristožernu postrojbu GS OS RH. Preostali dio Vojno-obavještajne bojne HKoV-a preustrojio bi se i ušao u sastav vojno-obavještajnih satnija gardijskih brigada.

No sve je to za sada tek plan, odnosno nacrt DPR-a koji je tek prezentiran javnosti, a javna rasprava o njemu otvorena je do 15. listopada. Potom Ministarstvo obrane treba usvojiti ili odbaciti primjedbe i prijedloge, pa DPR onda trebaju usvojiti Vlada i Sabor, i tek nakon toga se može reći da je donijet novi Dugoročni plan razvoja. Proces je to koji će trajati minimalno mjesec dana (uz ludi optimizam i stiskanje svih zamislivih rokova), pa je stoga potpuno nejasno kako to da se nove izmjene Pravilnika o dodacima na plaću s naznakama nove organizacije donose i stupaju na snagu prije same te nove organizacije.

Tijekom ranog popodneva, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske izvijestilo je javnost o manjem incidentu koji se dogodio danas ujutro na Udbini.

U iščekivanju više detalja, prenosimo:

“Tijekom redovite obuke, provedbe gađanja iz pješačkog naoružanja – danas, 4. ožujka 2014. godine, oko 11 sati, u vojarni „Josip Jović“ u Udbini došlo je do  samoranjavanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Prilikom vježbe gađanja, na strelištu, pripadnik BSD-a ozlijedio je stopalo, nakon čega mu je pružena prva pomoć na mjestu događaja. Izvan je životne opasnosti, te je prevezen i zbrinut u Općoj bolnici u Gospiću, u kojoj  će liječnici utvrditi težinu ozljeda.

Vojna policija provodi istražne radnje i očevid na terenu, vezano uz okolnosti ovog događaja“.

Ubrzo nakon prve vijesti, službeno je objavljeno i da je riječ o ozljedi kostiju dva nožna prsta, koja je za prvu silu sanirana uz postavljanje longete. Spomenuti će pripadnik BSD-a tijekom popodneva biti prebačen u KBC Split, gdje će nastaviti daljnje liječenje.

U Poljskoj je u subotu, 30. studenog, završila vojna vježba COBRA-13, ujedno prva i jedina ovogodišnja međunarodna vježba na kojoj su zasebno sudjelovali pripadnici Bojne za specijalna djelovanja OS RH. Na FTX (Field Training Exercise) vježbi COBRA-13 sudjelovalo je 13 NATO i EU zemalja (Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Velika Britanija i SAD), a 3 zemlje poslale su svoje vojne promatrače (Rumunjska, Švedska i Turska). Sve tri planske konferencije za ovu vježbu održane su u poljskome Krakovu – Inicijalna planska konferencija (IPC) krajem ožujka, Glavna planska konferencija (MPC) početkom lipnja, te Završna planska konferencija (FPC) na sam početak listopada ove godine.

Specijalci u okviru NATO Response Force (NRF)

COBRA-13 ujedno je najveća terenska NATO vježba specijalnih snaga u 2013. godini, i trajala je gotovo 3 tjedna – od 4. do 30 studenog ove godine. Tijekom tog razdoblja uvježbavalo se djelovanja na kopnu, moru, rijekama i u urbanim prostorima. Uz to, od 25. do 29. studenog, održan je i dio vježbe izvođen bojevim streljivom (LIVEX) na vojnim poligonima Poljske i drugih zemalja sudionica. Od aktivnosti, uvježbavalo se izviđanje specijalnim snagama (Special Reconnaissance – SR), direktno djelovanje (Direct Action – DA) i pružanje vojne pomoći lokalnim strukturama (Military Assistance – MA).

Glavni cilj vježbe COBRA-13 bio je nacionalna evaluacija i certificiranje NRF Zapovjedništva komponente za specijalne operacije (Special Operations Component Command – SOCC). Osnovu za ovu komponentu daje poljsko Zapovjedništvo specijalnih snaga (POLSOFCOM), koje tu nastoji steći sposobnosti planiranja i izvođenja specijalnih operacija u okviru međunarodnih stabilizacijskih aktivnosti. Pri tome je COBRA-13 i svojevrsni pokazatelj napretka na putu izgradnje sposobnosti snaga za specijalne operacije unutar NATO-snaga za brzo djelovanje (NRF). Puna međunarodna NATO procjena i ceritificiranje ovih snaga provest će se sljedeće godine, tijekom vježbe NOBLE SWORD.

————————————

————————————

Scenarij vježbe i snage

Scenarij vježbe COBRA-13 temelji se na događanjima u zamišljenoj istočnoeuropskoj zemlji imenom Freedonia, u kojoj je eskaliralo etničko nasilje, zbog čega su vlasti te zemlje zatražile pomoć od UN-a. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je rezoluciju kojom podupire vladu Freedonije u uspostavljanju reda i mira u zemlji, a NATO-savezu daje mandat da u Freedoniju pošalje stabilizacijske snage, s kopnenom, pomorskom i zračnom komponentnom. Zapovjedništvo komponente za specijalne operacije (SOCC) bilo je pod zapovjedništvom susjedne Wislandije, a djelovalo je na prostoru Freedonije.

U vježbama na kopnu, moru i zraku sudjelovalo je gotovo 2 500 specijalaca, od čega je njih 1500 djelovalo i u borbenim dijelovima vježbe – podijeljeni u 7 multinacionalnih Namjenskih skupina snaga za specijalne operacije (Special Operations Task Groups – SOTG). Multinacionalno Zapovjedništvo komponente za specijalne operacije (SOCC) je skupinama SOTG zapovjedalo iz zasebnog mobilnog modularnog zapovjednog mjesta smještenog u gradu Kielce, na jugu Poljske. Uz to, većina aktivnosti vježbe COBRA-13 održavala se simultano u Poljskoj (Żagań, Wędrzyn, zaljev Gdańska), te manjim dijelom u Slovačkoj (Lest), Litvi (Kaunas/Rukla) i Češkoj (Libava).

Vježba COBRA-13 bila je podržana od strane poljske Ratne mornarice (mješovitom flotilom sastavljenom od školskog broda ORP “Wodnik”, spasilačkog broda ORP “Zbyszko”, te hidrografskog broda ORP “Arctowski”) i Ratnog zrakoplovstva (helikopterima Mi-17, te transportnim zrakoplovima CASA i Hercules), a svoj doprinos dali su i norveški Bell 412, finski NH90 helikopteri, kao i jurišni čamci na napuhavanje s čvrstim trupom (ARIB) norveških i finskih komandosa.

Bojna za specijalna djelovanja (BSD) nakon pokazne vježbe na Kovčanju, 15. ožujka 2012. godine

Ministar obrane Ante Kotromanović barem dva se puta tijekom svojih prvih nekoliko mjeseci mandata sreo s pripadnicima Bojne za specijalna djelovanja (BSD). Dok nije sporno da se tu radi o vrlo aktivnoj i specijaliziranoj pristožernoj postrojbi Glavnog stožera OS RH, koja sudjeluje u širokome spektru aktivnosti, krugove zainteresiranih promatrača posebno je zaintrigirala teza, objavljena na jednome portalu, da se tu postrojbu uskoro misli ozbiljnije slati u Afganistan – ne samo u obučne, već i u borbene zadaće.

Naime, teza je da će pripadnici BSD-a od 2014. godine i prestanka glavnine NATO djelovanja u Afganistanu, obučavati afganistanske specijalne postrojbe, sudjelovati u obračunu s ostacima talibana i drugih pobunjeničkih skupina, te općenito pomagati uspostavi izabrane vlade u Kabulu, na što većem dijelu teritorija Afganistana, a zajedno sa specijalcima drugih NATO članica. Tom bi aktivnošću, navodno, trebao zapovijedati američki general-bojnik Tony Thomas, inače zamjenik zapovjednika američkog Združenog zapovjedništva specijalnih postrojbi (JSOC).

Po spomenutim teorijama, pripreme za taj scenarij traju već duže, a njihov su dio i susreti koje je general pukovnik Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera OS RH, imao u SAD početkom veljače 2012. godine. On, je, naime, tada posjetio Središnje zapovjedništvo (USCENTCOM) u Tampi, savezna država Florida – gdje se susreo i s njegovim zapovjednikom, generalom zbora Jamesom Mattisom – i Zapovjedništvo za specijalne operacije Oružanih snaga SAD-a (USSOCOM), gdje je također razgovarao sa zapovjednikom, admiralom Williamom McRavenom. Nagađalo se da je upravo u ovom posljednjem susretu i načelno potvrđena spremnost da Bojna za specijalna djelovanja sudjeluje u operacijama u Afganistanu, pod okriljem američkog zapovjedništva za specijalne operacije. Pri tome su, navodno, promišljana dva modela sudjelovanja – (1) zajednička djelovanja s američkim i poljskim vojnim specijalcima, izravno u borbama protiv talibanskih pobunjenika, čemu je navodno bila sklona američka strana; i program (2) prema kojem bi Hrvati sa slovačkim specijalcima radili na obuci afganistanskih specijalnih postrojbi, za što se tvrdilo da je prihvatljivije hrvatskoj strani.

Ove su teze naišle na žestoko negiranje – i to s obje prozvane strane – hrvatske i američke.

Što se hrvatske strane tiče, ovakve je navode osobno kategorički opovrgnuo general pukovnik Drago Lovrić, u petak 11. svibnja, na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“. Tom se istom prilikom, a na kraju javnog predavanja Jamesa B. Foleya, veleposlanika SAD u Hrvatskoj, mogao čuti i stav Sjedinjenih američkih država o ovoj teoriji.

Veleposlanik SAD-a James B. Foley na HVU 11. svibnja 2012.

Veleposlanik Foley (čiju originalnu izjavu možete poslušati na kraju teksta) o takvim je nagađanjima izjavio:

„Rekao bi da je to još jako preuranjeno. Još se nismo ni započeli baviti našom sigurnosnom prisutnošću u Afganistanu nakon 2014. Jasno … ja ne mogu govoriti o Hrvatskoj, o njenim planovima… ali koliko ja znam, o njima još nismo ni počeli razgovarati. Što se SAD tiče, mi smo upravo s Afganistanom potpisali Strateško partnerstvo, kojim učvršćujemo naše odnose za mnogo nadolazećih godina. Mi namjeravamo ondje održati određenu sposobnost potpore, posebno na području kontra-terorizma, u Afganistanu tijekom nadolazećih godina. Ali to, koliko ja znam, nije obuhvaćalo Savez, kao takav… i, nedvojbeno, pažnja će biti posvećena i tom dijelu post-2014 sigurnosne strukture – ali to se još nije dogodilo. I, takvi bi razgovori mogli početi u Chicagu, ali, to je nešto što će se razvijati tijekom iduće dvije godine.“