Od 3. veljače ove godine 3 neizgrađena obalna ophodna broda – Karlobag, Opatija i Skradin – upisani su u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske, potvrdili su jučer za Dnevnik Nove TV Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo prometa i veza. Budući da brod i brod u gradnji koji je upisan u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske ne može istovremeno biti upisan i u Upisnik brodova, time je MORH praktički preuzeo OOB-ove od Brodosplita.

MORH tvrdi da je sve po zakonu. Naime, u skladu s odredbama Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. (BSO), „u slučaju poteškoća u poslovanju tijekom izvršenja Ugovora obvezno je predmet nabave u zatečenom stanju zajedno s poslovnim kapacitetima i svom opremom staviti na raspolaganje Ministarstvu obrane“.

„Budući da je BSO 2. listopada 2025. godine dospio u blokadu, dakle nastupile su poteškoće u poslovanju, ponajprije zbog nelikvidnosti i nad njim je otvoren predstečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-2590/2025 od 28. studenog 2025., sukladno predmetnom Ugovoru stvorili su se uvjeti za ispunjenje ugovornih obveza. S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da je Ministarstvo obrane ispunilo sve financijske obveze prema BSO-u i da nema nikakvih dugovanja iz Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova, Ministarstvo obrane provelo je upis preostala tri obalna ophodna broda u Upisnik brodova Oružanih snaga,”

navodi se u očitovanju Ministarstva obrane.

Tri broda u gradnji – Karlobag, Skradin i Opatija – bili su upisani u Upisnik brodova Republike Hrvatske u siječnju 2021. godine na zahtjev brodograditelja Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. od strane Lučke kapetanije Split na čijem području nadležnosti se nalazi brodogradilište. Tadašnji ministar obrane Mario Banožić učestalo je osporavao vlasništvo Brodosplita nad ovim brodovima u gradnji, splitski Upravni sud je presudio u korist Brodosplita, da bi se onda MORH žalio.

Upravo na dan kada je BSO dospio u blokadu, Ministarstvu obrane poslao je dopis o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri broda. Zbog toga je MORH bio prisiljen, tvrde, zaštititi svoju imovinu, a pravni postupak protiv BSO se nastavlja u cilju preuzimanja obalnih ophodnih brodova.

Ministar obrane Ivan Anušić do sada je u nekoliko navrata spominjao moguće nastavke gradnje ova 3 OOB-a – jedna od mogućnosti koja se razmatra je da njihova gradnja bude dio paketa nabave novih korveta za potrebe HRM-a, na što bi se obvezao budući prodavatelj/graditelj budućih brodova. Druga mogućnost je da se gradnja nastavi u nekom od domaćih brodogradilišta, neovisno o nabavi korveta. Kao jedno od potencijalnih brodogradilišta učestalo se spominje šibenska Iskra, koju je nedavno obišao upravo ministar Anušić u pratnji slovenskog ministra obrane.

Za sada se još uvijek nije oglasio Brodosplit, ali teško da je pravna bitka za 3 neizgrađena OOB-a ovim potezom Ministarstva obrane završila.

* Photo: MORH/ J. Kopi

Brodosplitovo Brodogradilište specijalnih objekata je u četvrtak 02. listopada pisanim putem obavijestio Ministarstvo obrane RH o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri obalna ophodna broda za potrebe HRM, odnosno Obalne straže. Informaciju koju je jutros ekskluzivno objavio Jutarnji list tijekom dana je potvrdio i glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić. Zahtjev da se, u skladu sa sporazumom potpisanim na primopredaji broda “Umag”, izgrade svi brodovi iz serije bez ikakve dobiti, ali i bez gubitka zbog porasta troškova, koristeći troškovnu metodu izračuna, MORH nije poštovao iako bi u slučaju prihvaćanja brodovi u seriji bili znatno jeftiniji od tržišne cijene, tvrde iz Brodosplita. Prema Brodosplitu, analiza vještaka pokazala je da su od sklapanja ugovora 2. prosinca 2014. do sklapanja “Dodatka 4” 17. veljače 2020. godine troškovi porasli 79,03 posto i da je 2022. tržišna vrijednost ovakvih obalno-ophodnih brodova na svjetskom tržištu bila 20-ak milijuna eura, što je dva i pol puta više nego 2014. Tada su tvrdili da je u to vrijeme plaćeno 70 posto ukupne vrijednosti ugovora, i to po cijenama iz 2014., a zbog proteka vremena taj je iznos pokrivao samo 47 posto stvarnih troškova,objavio je Jutarnji list. Ministar obrane Ivan Anušić tijekom jutrošnjeg obilaska nove kantine u vojarni u Petrinji potvrdio je Brodosplitov raskid ugovora:

“Istina je, ali ništa to nije senzacionalno. Raskidanje ugovora od strane gospodina Debeljaka je jedan poslovni potez i taktika.”

Anušić je rekao da je Ministarstvo obrane prije nekoliko mjeseci započelo pregovore s Brodosplitom o gradnji preostala tri obalna ophodna broda, koja su na oko 30 do 40 posto završenosti: “E onda dolazimo do problema, a taj problem se zove cijena.”

Iz MORH-a tvrde da je tijekom brojnih razgovora vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak imao neutemeljeno visoke financijske zahtjeve, a kako bi se utvrdio odnos između realiziranih radova i troškova te koliko je novca još potrebno izdvojiti za završetak brodova, angažirani su timovi vještaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Hrvatske brodogradnje Jadranbrod koji su potom radili vještačenja. Dok Jutarnji l ist nslužbeno tvrdi da nalazi vještačenja idu u prilog tvrdnjama Ministaarstva obrane, Tomislav Debeljak poručuje da su sva vještačenja napravljena u proteklom razdoblju pokazala isti zaključak – troškovi gradnje nedvosmisleno su porasli:

“Pozivamo MORH, koji se poziva na ista vještačenja, da ih objavi jer nas kao ugovornog partnera stavlja u nepovoljan položaj to što podaci ‘cure’ iz provjerenih izvora, a mi smo obvezni poštivati klasificiranost ugovora.”

Anušić i Debeljak na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA

Anušić mu je jutros odgovorio kako su dvije neovisne institucije procijenile ostatak radova na cijenu koja se za 20 milijuna eura razlikuje od onoga što traži Brodosplit.

“Bilo je jasno da ćemo mi taj ugovor zaustaviti, ali on (Debeljak) nas je preduhitrio i raskinuo ugovor. Ja to potpisati ne mogu i neću jer bi to bilo na štetu Ministarstva obrane, Vlade i proračuna Republike Hrvatske,”

rekao je ministar obrane, najavivši daljnju pravnu borbu, prvenstveno za preuzimanje tri broda i nastavak izgradnje po povoljnijim cijenama u nekim drugim brodogradilištima u Hrvatskoj. Naravno, upitno je koja to brodogradilišta u Hrvatskoj imaju iskustvo gradnje vojnog broda.

Brodosplit je 23. rujna na svojoj web-stranici objavio da je za dovršetak i isporuku preostalih OOB-ova potrebno provesti radove na dovršetku pojedinih sustava, zatim sveukupnom opremanju, polaganju u more, puštanju sustava u pogon, ispitivanjima u luci, potom plovidbi i konačno bojnome gađanju iz oružnih sustava. “Da bi se taj proces nastavio, nužno je postići suglasje oko prihvatljivosti povećanih troškova nastalih tijekom gradnje brodova u seriji, od početka njihove izgradnje do same isporuke,” stoji u objavi Brodosplita, u čijem se nastavku navodi i primjer troškova za OOB-32 “Umag”:

Jedan od OOB-ova u izgradnji (Photo: Brodosplit)

“Radi objektivne usporedbe, ističemo kako je MORH za prvi brod u seriji, OOB-32 Umag, isporučen u siječnju 2025. godine, platio 13 milijuna eura s PDV-om, i to prema ugovornim stavkama iz 2014. godine, dok je tržišna vrijednost usporedivog broda u 2024. godini iznosila 28,5 milijuna eura s PDV-om. Naši stvarni troškovi gradnje OOB-32 Umag iznose 23,4 milijuna eura s PDV-om.”

Tako je nakon punih 11 godina ideja o izgradnji novih obalnih ophodnih brodova u domaćem brodogradilištu došla vjerojatno do svoga kraja. Portal Obris.org je od samoga početka tvrdio da je to loš plan, iznoseći cijeli niz razloga zašto Brodosplit nije u stanju izgraditi nove brodove za HRM. U međuvremenu se sastančilo, natezalo, razgovaralo, tužilo zbog vlasništva nad brodovima u izgradnji, sazivan  je oko toga čak i saborski Odbor  za obranu. Očito nitko iz toga nije ništa naučio.

Kako je u petak, 10. siječnja, objavio splitski Brodosplit, drugi u seriji od pet obalnih ophodnih brodova spreman je za isporuku Hrvatskoj ratnoj mornarici:

OOB-32 Umag (Photo: Brodosplit)

“Obalni ophodni brod Umag (OOB 32) uspješno je položio zadnji test u vodama splitskog akvatorija te će kroz nekoliko dana Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica (HRM), njezina Obalna straža, i službeno preuzeti brod.
Mornari i časnici HRM-a već par mjeseci testiraju Umag, a testiranje se odužilo za par tjedana jer se čekalo da zapuše jako jugo da stanje mora bude 4, kako bi Umag zadovoljio i zadnji test,“

objavio  je Brodosplit na svojim društvenim mrežama.

MORH je preuzimanje broda očekivao još početkom prosinca prošle godine, no isporuka se, eto, otegnula zbog nedostatka vremenskih neprilika. Štoviše, kako bi ispunio svoje obaveze, MORH je u jesenskom rebalansu proračuna stavku za OOB s nule digao na 5,7 milijuna eura. Na saborskom Odboru za obranu, održanom 09. listopada prošle godine, ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH-a Ivica Grebenar je objasnio zašto je tome tako:

Predstavnici MORH-a i Ministarstva financija na sjednici saborskog Odbora za obranu o rebalansu proračuna

“Što se tiče obalnog ophodnog broda, ovih 5,7 milijuna – to je bio iznos koji je bio planiran prošle godine, a mi sad radimo rebalans za ovu godinu. Mi smo imali neko vrijeme  zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće i završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao. Da li može završiti cijeli ovaj projekt pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučeni prototip i onda smo s Dodatkom 6 probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovor na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije i ta proizvodnja prvog broda ide dosta dobro. Trebao bi biti završen do kraja godine. I onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustat i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo  realno.”

Čeka se primopredaja OOB-a Umag HRMU-u (Photo: Brodosplit)

Kao što je već pisao portal Obris.org, OOB-32  Umag započeo je s testnom plovidbom sredinom listopada prošle godine da bi je okončao 3 mjeseca 3 mjeseca kasnije. Time je izgradnja obalnih ophodnih brodova za potrebe HRM, odnosno Obalne straže, debelo zagazila u svoju 11. godinu – ugovor je potpisan 2014., prototip je predan HRM-u krajem 2018.,  Brodosplit je najavio da počinje s izgradnjom preostala 4 broda u kolovozu 2020., da bi tek u ožujku 2024. bio potpisan dodatak osnovnom ugovoru kojim se definira izgradnja drugog OOB-a u roku od 9 mjeseci. I taj rok je probijen kao i svi ostali, iako se godinama tvrdilo da je OOB-32 Umag već gotovo 80% dovršen. Uspije li MORH postići nove dogovore s Brodosplitom, preostaje izgradnja još 3 OOB-a. Ovim tempom, bit će veliki uspjeh ako HRM do 2030. dobije svih 5  OOB-ova naručenih davne 2014.

Tri i pol mjeseca nakon porinuća drugog od pet naručenih obalnih ophodnih brodova, tzv. Novogradnja 541, odnosno budući OOB-32 „Umag“ počeo je s probnom plovidbom. Prije dva dana, točnije u srijedu 16. listopada, a onda i u četvrtak 17. listopada, moglo se vidjeti Novogradnju 541 kako isplovljava iz Brodosplita prema Čiovu i Šolti, te se istim putem vraća natrag.

Kako je 1. srpnja priopćilo Ministarstvo obrane RH, nakon porinuća uslijedilo je završno opremanje i uređenje, nakon čega će započeti i propisane probne vožnje i bojno gađanje. Probne plovidbe započele su ovoga tjedna, a u Ministarstvu obrane očekuju da će se Brodosplit držati dogovorenog roka i isporučiti brod krajem godine. Naime, to je na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora, održanoj 9. listopada, najavio ravnatelj MORH-ove Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, budući je u aktualnom rebalansu proračuna stavka za OOB porasla s početne nule na 5,7 milijuna eura:

„Ta proizvodnja iz serije ide dosta dobro – kao što je već rečeno, trebao bi biti završen do kraja godine, i onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustati i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo realno  za očekivati“.

Što se tiče iznosa od 5,7 milijuna eura, radi se o iznosu koji je za OOB bio planiran još za prošlu godinu, napomenuo je Grebenar:

„Mi smo imali neko vrijeme zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao… da li može završiti cijeli ovaj projekt, pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučen prototip i onda smo s ‘Dodatkom 6’ probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovore na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije“.

Novogradnja 541 po prvi puta van brodogradilišta Brodosplita

Probijanje leda o kojem je govorio Grebenar treba prvenstveno zahvaliti promjeni na čelu Ministarstva obrane, gdje je notornog Marija Banožića nakon prometne nesreće koju je skrivio zamijenio Ivan Anušić, postavivši si nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova kao jedan od prioriteta.

No za razliku od čelnih ljudi MORH-a koji su trenutno zadovoljni nastavkom projekta, HDZ-ov koalicijski partner HSLS, odnosno njegov član saborskog Odbora za obranu Darko Klasić smatra da je to promašena investicija:

„Ti brodovi će nam služiti kao ophodni čamci koji zapravo nemaju nikakvu svrhu osim onog topa od 30 mm, nemamo niti protubrodske, protuzračne ni protupodmorničke sposobnosti… Puno za nekakav projekt za koji ćemo u krajnosti uložiti pola milijarde kuna nekadašnjih… Mislim da je to, onako, projekt koji ja ne bih gurao dalje…“.

No projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova za HRM i Obalnu stražu – nakon punih 10 godina od potpisivanja ugovora – ipak ide dalje, što dokazuje i početak probne plovidbe budućeg OOB-32 „Umag“.

Prvi obalni ophodni brod od preostala četiri, novogradnja 541, porinut je danas 1. srpnja 2024. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu. Nakon zaprimljenog prototipa obalnog ophodnog broda pod nazivom Omiš, ovo je drugi obalni ophodni brod iz serije od ukupno pet brodova, čiju je izgradnju još 2014. ugovorilo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Nakon današnjeg porinuća nastavit će se radovi završnog opremanja i uređenja, te vrlo brzo nakon toga počinju i propisane probne vožnje te bojno gađanje, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. Posada broda upravo prolazi teorijski dio obuke i upoznavanje s brodskim karakteristikama, upravljanjem i održavanjem, koje provodi graditelj.

Rok isporuke za taj brod je do kraja 2024. godine, a troškovi njegova završetka, uključujući i troškove za vezanu opremu, iznose 5.675.614,59 eura s PDV-om.

Budući da od porinuća prototipa, danas poznatog kao OOB-31 “Omiš”, niti jedan drugi brod iz ove serije nije ugledao svjetlo dana,aktualni ministar obrane Ivan Anušić kao jedan od svojih prioriteta zacrtao je završetak projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova.  “Brodosplitu čestitam na porinuću, a Hrvatska ratna mornarica do kraja ove godine u svojoj će floti imati obalni ophodni brod namijenjen Obalnoj straži”, poručio je ministar Anušić te dodao da se dovršetkom ovog projekta nastavlja modernizacija i osnaživanje HRM-a, napominje MORH.

Današnjem porinuću budućeg OOB-a “Umag” prisustvovali su ravnatelj Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, zapovjednik HRM-a komodor Damir Dojkić, zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević, te drugi visoki gosti.

Photo/video: MORH/F.Klen

„Jedan od mojih prioriteta bio je završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova što je u ovih nekoliko mjeseci moga mandata i učinjeno“, naglasio je u srijedu ministar obrane Ivan Anušić tijekom obilaska poduzeća Brodosplit i gradnje obalnog ophodnog broda za Hrvatsku ratnu mornaricu. Tom prilikom ministar je naglasio kako je jedan od njegovih prioriteta bio završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova, uvelike nastalu za vrijeme njegovog prethodnika, što je razvuklo cijeli projekt izgradnje 5 OOB-ova za HRM i Obalnu stražu na punih 10 godina. Brod u izgradnji koji je Anušić danas razgledao trebao bi nositi ime „Umag“ i trenutno je u fazi, kako je rekao ministar obrane, „ugradnje robe unutra, instalacija, izolacije i svih onih sustava da bi brod bio spreman za uporabu“.

Ministar Anušić i načelnik Glavnog stožera, general Tihomir Kundid, sastali su se danas u Brodosplitu s predsjednikom Uprave, Tomislavom Debeljakom koji je izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH upoznao s aktualnim stanjem projekta izgradnje tkz. „prvog od ukupno četiri obalna ophodna broda u seriji“ (a zapravo drugog od pet), čiji je završetak planiran do kraja 2024. godine. Nakon obilaska broda u izgradnji, ministar Anušić podsjetio je da je nakon 14 godina od potpisivanja ugovora i neisporuke obalnih ophodnih brodova Ministarstvo obrane konačno postiglo dogovor s Brodosplitom. U izjavi novinarima Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, ocijenio je kako je suradnja s MORH-om i ministrom Anušićem,  ponovno normalna i kvalitetna te dobra za Hrvatsku, što je u konačnici i rezultiralo nastavkom izgradnje ranije ugovorenih brodova. „Radit će se u dvije i čak tri smjene da se što prije izbace brodovi. Ove godine će sigurno već u ljeto brod biti u moru i krenuti s probnim vožnjama“, najavio je Debeljak.

„Cijena ovog broda je 5,7 milijuna eura, ali to nisu dodatni novci, to je aneks. Znači, nema novoga ugovora, nema novih novaca, nema dodatnih troškova“, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane. Tim Aneksom je predviđen dovršetak ovoga broda, a daljnja realizacija ostalih brodova će se raditi na temelju procjene novih cijena materijala. Spomenutim petim aneksom ugovora odobreno je maksimalno zakonsko povećanje ugovora od 10 posto, na 432 milijuna. „Tih 10 posto trebali smo isplatiti i na drugom, trećem i četvrtom brodu serije. Dogovorili smo s graditeljem da rebalansiramo ta sredstva od deset posto povećanja i da platimo dio tih sredstava na prvom brodu serije. Tako da ostanemo u okviru od prvotnih 396 milijuna ugovora za pet brodova“, pojasnio je brigadni general Davor Tretinjak, načelnik sektora za naoružanje i opremanje u Ministarstvu obrane. No ova financijska sredstva, kazao je ministar Anušić, „ne isporučuju se Brodosplitu nego HBOR-u“, čime je potvrdio da je model koji je u konačnici dogovoren za nastavak izgradnje OOB-a onaj u kojem se ranije nagađalo – putem kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Govoreći o daljnjoj gradnji brodova, ministar je rekao novinarima su u odnosu na 2014. do 2024. poskupjele cijene materijala i opreme poput čelika, te da je inflacija učinila svoje: „To će biti predmet razgovora za dovršetak ostala tri broda, za sada ne“, zaključio je ministar, potvrdivši da se „Umag“ gradi po staroj cijeni, dok će preostala 3 najvjerojatnije imati novu, veću cijenu, što će se definirati ne aneksom, nego izmjenama i dopunama osnovnog ugovora.

*Photo: MORH/F.Klen

Baš kako je u jučerašnjem HTV-ovom Dnevniku najavio, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, u ime Ministarstva obrane (MORH), i Tomislav Debeljak, u ime graditelja – Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o., potpisali su danas Ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok od devet mjeseci za isporuku prvog od ukupno četiri preostala Obalna ophodna broda (OOB). Radi se o brodu (NOV 541) koji je 80 posto izgrađen i zato se prvo pristupa dovršetku njegove gradnje, ističe MORH u svom priopćenju.

Ugovorne strane usuglasile su se da se ukupna vrijednost osnovnog ugovora ne mijenja ovim dodatkom. Troškovi za završetak prvog broda serije (NOV 541), uključujući i troškove za vezanu opremu, iznose 5.675.614,59 eura s PDV-om. Također, usuglašeno je i da će se novim aneksom o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova naknadno regulirati uvjeti gradnje i isporuke preostala tri broda (NOV 542, NOV 543 i NOV 544).

„Jedan od mojih prvih poteza kada sam postao ministar obrane bio je odlazak u Brodosplit i ponovno pokretanje dogovora o dovršetku i isporuci obalnih ophodnih brodova. Zadovoljan sam što smo danas potpisali ovaj ugovor i što ćemo za devet mjeseci imati prvi brod. Tijekom dovršetka tog prvog broda, dogovorit ćemo završetak gradnje i dinamiku isporuke preostala tri broda“,

rekao je ministar Anušić. Tomislav Debeljak, u ime Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o., poručio je kako se nada da će se ovako kvalitetno rješenje dogovoriti i za drugi, treći te četvrti brod:

„Ponosan sam na Ministarstvo obrane, nas i hrvatsku državu što smo postigli kvalitetan dogovor za prvi brod“.

Danas potpisanim Ugovorom trebale bi biti riješene sve kontroverze koje su potaknule i razne pravosudne sporove oko gradnje obalnih ophodnih brodova koji su naručeni još za mandata ministra Kotromanovića 2014. godine. Prema tom planu, izgradnja u fazama, kao i fazno  plaćanje naručenih brodova, trebalo je biti završeno 2018. godine isporukom ukupno 5 brodova. No projektiranje, izgradnja, opremanje i testiranje prototipa trajalo je godinama, da bi tek u prosincu 2018. prvi u nizu od 5 brodova bio zaprimljen u HRM. Potom je stvar pokušao ubrzati tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, potpisavši u veljači 2020. aneks originalnog ugovora kojim se definirala ubrzana izgradnja naredna 4 broda s isporukom izmađu rujna 2021. i rujna 2023. godine. Problemi koji su tijekom pandemije COVID-a 19 doveli Brodosplit do samog ruba opstanka, poskupljenje materijala za brodove i nesuglasice na relaciji Brodosplit – MORH, odnosno Debeljak-Banožić, doveli su u pitanje samu gradnju tih brodova. Banožićev nasljednik, Ivan Anušić, u samo par mjeseci pronašao je, čini se, rješenje za probleme koji su se Banožiću činili nerješivim.

Još uvijek nisu poznati detalji danas sklopljenog aneksa za izgradnju drugog u nizu od 5 obalnih ophodnih brodova, krajem siječnja ove godine ministar Anušić je izjavio kako se naveliko dogovaraju ključne smjernice za finaliziranje ugovora, koje uključuju i to da će se razlika u cijeni financirati putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak. HBOR je tom prilikom za Slobodnu Dalmaciju potvrdio da su u tijeku intenzivni razgovori o mogućem dodatnom financiranju dovršetka izgradnje ophodnih brodova, ali da trenutno „nisu poznati detalji financijske konstrukcije“.

*Photo: MORH/J.Kopi

Nakon što su jučer predstavnici Brodosplita, odnosno DIV grupe, izjurili sa sjednice saborskog Odbora za obranu, danas se ta kompanija oglasila priopćenjem reagirajući na jučerašnju glavnu tezu ministra obrane Marija Banožića. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo obrane RH je zatražilo izjavu o financijskim i tehničkim mogućnostima Graditelja dopisom od 09.12.2022. Na isti dopis Graditelj je izjavu poslao dopisom od 14.12.2022. Nakon obmanjivanja javnosti od strane ministra da još nismo poslali izjavu, šaljemo je još jednom 03.04.2023. kojom izjavljujemo i dokazujemo svoju financijsku i tehničku sposobnost. Ministarstvo slijedećim dopisom od 16.05.2023. ponovno traži izjavu. Na isti dopis Graditelj odgovara dopisom od 22.05.2023. kojim ponovno izjavljuje i dokazuje svoju financijsku i tehničku sposobnost. Te završno, ministar svojim dopisom od 01.06.2023. ponovno traži dostavu izjave. Graditelj dopisom od 07.06.2023. po četvrti puta dostavlja izjavu o financijskim i tehničkim sposobnostima.

Photo: Škveranka, MORH

Iz trećeg pokušaja danas se konačno uspio sastati saborski Odbor za obranu sa samo jednom točkom dnevnog reda – „Informacija o situaciji u svezi završetka gradnje, opremanja i isporuke Republici Hrvatskoj preostala četiri u seriji ugovorena obalna ophodna broda“. Odbor se na ovu temu trebao najprije sastati 1. lipnja, no Ministarstvo obrane navodno nije bilo spremno pa je sjednica odgođena. Nova je sazvana za 15. lipnja, MORH je ovoga puta bio spremniji jer je u međuvremenu uspio isposlovati sjednicu zatvorenu za javnost, no ministar obrane je u to vrijeme bio na NATO sastanku u Bruxellesu, pa je sjednica ponovno odgođena. Danas je bila „treća sreća“, svi su uspjeli doći – i članovi  Odbora, i ministar obrane, i vlasnik Brodosplita – no nakon više od 2 sata rasprave jedini zaključak bio je – nikakvog pomaka nema.

„Nismo se odmaknuli ni za korak, nažalost, tamo smo gdje smo i bili, mislim da je dobro na kraju, mada ne smijemo baš o svemu govorit’ – ne smijemo uopće govorit o ovome o čemu smo pričali gore, ali mislim da je dobro da smo se bar u ovakvoj formi zainteresirali, da je širi krug ljudi u to uključen, da imamo informacije iz prve ruke…“,

zaključio je inicijator današnje sjednice, predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović. Koliko je sjednica na momente bila žestoka, najbolje se vidjelo po predstavnicima Brodosplita – vlasniku Tomislavu  Debeljaku i članu Uprave DIV grupe Darku Pappu, koji su nakon otprilike dva sata od početka sjednice izjurili van i nestali iz saborske zgrade. Jedino što su novinari iz njih uspjeli iščupati je novo obećanje da će „sigurno završiti brodove jer smo supersposobni“ (Debeljak), te da „kad MORH kaže da više nije tajna onda ćete vidjeti svi skupa papire pa ćete sami ocijeniti“ (Pappo).

Sudeći po izjavama nakon sjednice Odbora, obje strane ostale su na svojim dosadašnjim stajalištima – Brodosplit insistira na dodatnim novcima, tvrdeći da MORH nije platio sve što je trebao, a MORH – na pisanoj izjavi da Brodosplit nije u stanju završiti gradnju naručenih brodova. U međuvremenu se izgradnjom OOB-ova bavi Državno odvjetništvo, te splitski Upravni sud, koji je do sada presudio da je Brodosplit bio u pravu uknjiživši se u vlasništvo 3 broda u izgradnji, dok za uknjiženje četvrtog još uvijek nema sudskog pravorijeka. MORH je već najavio žalbu, zbog čega će ovo pitanje preseliti na višu sudsku instancu.

Sljedeće godine obilježit će se tužna obljetnica – 10 godina od potpisivanja ugovora za izgradnju obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu. Do danas, HRM i  Obalna straža zaprimile su tek jedan brod, a MORH je tijekom godine sklopio ukupno 5 izmjena i dopuna Ugovora koje su se u pravilu odnosile na samu dinamiku gradnje, na određene tehničke karakteristike i na promjene cijena. Ministar obrane Mario Banožić na današnjem Odboru za obranu navodno je izvijestio saborske zastupnike koje su daljnje mogućnosti u odnosu na postojeći ugovor, odnosno što Ministarstvo obrane, zajedno sa Županijskim državnim odvjetništvom, traži od Brodosplita.

„To je jedna jednostavna pisana izjava u kojem oni objašnjavaju da li imaju svoje financijske, tehničke mogućnosti kako bi se ovaj projekat završio. To nije ništa novo, nego riječ je o izjavi koju su predali 2014. godine i na osnovu te izjave oni su bili odabrani kao izvođač ovoga posla. Dakle, ono što smo mi svi u bojazni da Brodosplit nema tu mogućnost, međutim Debeljak upravo to izbjegava cijelo ovo vrijeme jasno, nedvosmisleno reći u jednoj pisanoj formi, i to je prva osnova za bilo kakvo daljnje pomicanje“,

rekao je ministar Banožić. Drugi dio problema odnosi se na cijenu:

„Također, u svojim dosadašnjim istupima, i medijskim, je tražio u nekoliko puta dodatna povećanja cijena koja su van opće ikakvih opravdanih mogućnosti jer zadnje povećanje cijena je dobio upravo kroz petu izmjenu ugovora – to je 10% na ukupnu vrijednost koja je donešena sukladno Zakonu o javnoj nabavi iz toga doba, odnosno 2014. godine, za koju je jasno Zakon propisao da do maksimalno 10% može ići  od vrijednosti ugovora. Na taj način, s potpisanim 5. aneksom ugovora, on je prihvatio tu izmjenu cijene, ali je isto tako prihvatio da ostaje kod dinamike gradnje“.

Banožić sve svoje nade za razrješenje ovog gordijskog čvora polaže na Zakon o obveznim odnosima i izjavu o (ne)sposobnosti za završetak gradnje brodova. Nakon više od 2 sata rasprave, saborski Odbor za obranu podržao je Ministarstvo obrane i apelirao na Tomislava Debeljaka da konačno preda traženu  izjavu.

„Mislim da bi ta izjava bila konačno korak u dobrom pravcu i da bi to onda dalo određene garancije, jer interes Republike Hrvatske jeste da dobije te brodove. Nije interes da se obešteti Republika Hrvatska, nije interes da gospodin Debeljak, odnosno Brodosplit, završi u stečaju…ništa od toga nije interes. Interes Republike Hrvatske je  samo da dobije te brodove“,

zaključio je predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović.

Jučer ujutro ministar obrane Mario Banožić gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“. Još pod dojmom dan ranije održanog obilaska poplavljenih područja i ondje angažiranih pripadnika OS RH, Banožić je izjavio kako je donio odluku kojom će se naknada za ovu vrstu terenskog rada povećati za 100% za sve vojnike i vojnikinje angažirane na poplavljenim dijelovima RH. No tema se brzo s poplavnih voda prebacila na more, odnosno na izgradnju obalnih  ophodnih brodova i probleme s Brodosplitom. Budući su ti brodovi već odavno trebali biti gotovi, logično je bilo pitanje voditelja – u čemu je problem? Banožić je krenuo objašnjavati iz početka:

„Riječ je o ugovoru koji je potpisan 2014. godine, kada se projektirao obalni ophodni brod. Dakle, to je jedna tema – projektna dokumentacija. Druga tema je sama izgradnja obalnih ophodnih brodova, koji su trebali biti isporučeni Hrvatskoj vojsci još 2018. godine. Međutim, sam izgraditelj – u ovom slučaju to je BSO, tvrtka koja je u biti dio Brodosplita, u vlasništvu Tomislava Debeljaka, koji je što zbog svojih mogućnosti kao izvođač radova, što zbog nekakvih drugih svojih problema, koji meni u ovom trenutku nisu baš do kraja svi jasni i poznati… nije isporučio brodove 2018. godine, nakon čega se je tražilo da se kroz anekse ugovora ostane kao izvođač… odnosno, da se ti brodovi završe, u dobroj vjeri išlo se ka tome… Međutim, evo, unatoč tome što su potpisani aneksi ugovora, produžavali se rokovi… pa čak u zadnjem aneksu ugovora je zatražio, temeljem tadašnjega Zakona o javnoj nabavi, onu maksimalnu mogućnost do deset posto povećanja… uslijed promjene cijene energenata, odnosno materijala, rada i tako dalje – dano mu je maksimalno tih deset posto, koliko je moglo bit uvećanje cijena. Te, od postojećega ugovora, koji je iznosio 396 milijuna kuna, sa PDV-om… dakle, ugovor je otišao na 400 i 30 i nešto milijuna. I na taj način smo pokazali volju, kao Ministarstvo, kao Vlada, da se uistinu ti brodovi napokon završe, odnosno, da ova priča, koja traje već vidimo sada 9 godina, da se privede kraju“.

Razmirice i razlike

No ni to povećanje, tvrdi Banožić, Debeljaku nije bilo dovoljno pa je počeo postavljati nove uvjete koji, prema ministru, nemaju nikakvo utemeljenje:

„Čak štoviše, doveo je u pitanje… počeo je dovodit u pitanje vlasništvo brodova, koje uopće nije upitno. Naime, mi smo upravo s ciljem pozitivnog rješavanja ovu priči… ove priče, za Republiku Hrvatsku, za Ministarstvo obrane, uključili i Državno odvjetništvo, koje je jasno dalo do znanja da upis brodova, kojeg Debeljak spominje, nije imao apsolutno nikakav… nikakvu zakonitu podlogu. Odnosno, Pomorski zakonik jasno kaže kad su brodovi u izgradnji, u… koji se grade za vojsku, u… ne mogu biti ničije drugo vlasništvo, nego vlasništvo Republike Hrvatske. Isto tako, ja sam rekao… te odgovore… na koji način je to se dogodilo, mora ponuditi odgovore, prije svega Državnom odvjetništvu, a onda i nama samima… Ali, evo, da, uz to još i Ministarstvo obrane, naravno, u dogovoru sa Državnim odvjetništvom, išlo je i na upis brodova kroz teret, tako da tu nema nikakvog govora o prodaji brodova nekakim trećim osobama… ili nešto što je već do sada govorio, u ovim silnim napisima. Dakle, na ovaj način oštro odbacujem ovo što je Debeljak sve rekao u javnosti. Dakle, Ministarstvo obrane ima interes završit te brodove. Ministarstvo ima interes to radit, sve ove godine, što jasno pokazujemo i kroz anekse ugovora… odnosno, i kroz ovu volju da se razgovara. I ono sve što tražimo od Debeljaka, i to sam tražio i pismeno, i tražim… i javno sam tražio nekoliko puta- to je da se on, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, odnosno, sukladno ugovoru koji je sada na snazi i aneksima, jasno očituje da li je u stanju završiti te brodove, bez onoga „ali“… odnosno, ucjenjivanja i traženja još novaca… Jel, očito je da je ovaj projekat jako koštao Republiku Hrvatsku, i mi ga imamo namjeru završiti“.

U međuvremenu, Debeljak je u javnim nastupima, uključujući i priopćenje Brodosplita, tvrdio da  se brodovi nisu mogli početi graditi prije nego je MORH platio sve zaostatke, što se dogodilo tek 17. veljače 2020. Banožić tvrdi  da je takvo nešto nemoguće, te da se radi isključivo o nekakvim Debeljakovim procjenama:

„Dakle, ono što je sigurno – da, sukladno ugovoru, postoji tim ljudi koji nakon svakog obavljenog posla napravi uredno izvješće… Kada je izvješće usvojeno, radi se fakturiranje temeljem određenih aktivnosti, koje su uspostavljene. I, na taj način je do sada isplaćeno… isplaćivano, sve ove godine. Dakle, nema šanse da je ostalo nešto neplaćeno. Mi nemamo ni jednu fakturu neplaćenu, dakle, u Ministarstvu obrane. I to sam, ja sam naglašavao… dakle, Ministarstvo obrane nema apsolutno nikakvog duga prema Brodosplitu. Dakle, mi imamo ono što je – to su 4 broda. Brod, koji je… prvi brod je u određenoj fazi… nešto većoj fazi, ovaj završenosti, u odnosu na ova tri. Ono što očekujemo, a to je da Debeljak jasno kaže dal on ima financijske, tehničke, administrativne mogućnosti da završi ovu izgradnju ovih brodova za Republiku Hrvatsku, za Ministarstvo obrane – sukladno postojećim zakonima i propisima, bez nekakvih tih svojih izračuna, o kojima uistinu ne znam što je stavio unutra“.

Jedna od opcija o kojoj se razmišlja u MORH-u je  da se ostali brodovi završe u nekom drugom škveru, što bi iziskivalo dodatno vrijeme i dodatne troškove. No svakako, prioritet je da se ti brodovi završe, i da se Tomislav Debeljak ponaša kao odgovoran gospodarstvenik, zaključio je Banožić.

Rafale – Talijani i Mađari

Sljedeća velika tema je nabava borbenih aviona Rafale. Hrvatski pilot (ili piloti) započeli su s prvim samostalnim letovima. Kupovina i implementacija francuskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je vrlo složeni projekt, rekao je ministar obrane Mario Banožić:

„Riječ je o projektu koji je uistinu složen za implementaciju. Na njemu rade najodgovorniji ljudi u Ministarstvu obrane. Ono se sastoji ne samo od nabavke aviona, ne samo od nabavke naoružanja, opreme… Ovdje je riječ i o paketima infrastrukture, koja je potrebna da bi Rafalei, kad dođu u Hrvatsku, imaju svoj prostor gdje će biti smješteni… a taj prostor bude siguran i sa sigurnosnog aspekta. Isto tako, postoje paketi, do 90 ljudi, pilota i tehničara, koje treba obučiti, i u ovom trenutku, i koji se obučavaju u Francuskoj, u zrakoplovnoj… u zrakoplovnim bazama, na način da smo poslali prvo tehničare još u prosincu prošle godine… a, znamo, evo, i da su piloti imali svoj prvi samostalni let prije nekoliko dana. Ali ono što nas slijedi dalje… to je, isto tako, paketi naoružanja, odnosno oprema koja je nabavljena uz Rafale, i na taj način, uvezivanja još ostalih projekata koji su, kako sam rekao, s ovog sigurnosnog aspekta… Riječ je o sustavu i kratkoga dometa, i radarsko-komunikacijskom sustavu, i srednjega dometa… I na taj način da uistinu dobijemo onaj pravi implementacijski paket – odnosno, povezanost Rafalea, naoružanja koje će imati – zrak-zrak, zrak-zemlja – i s druge strane, ovaj sustav koji dolazi sa zemlje… odnosno, protuzračne obrane, i radarsko-komunikacijski sustav. I na taj način pokažemo uistinu ozbiljnost i širinu implementacije ovoga projekta“.

Prvi avioni Rafale bit će u Hrvatskoj sljedeće godine, naglasio je Banožić, te će do tada imati izgrađenu i odgovarajuću infrastrukturu:

„Infrastruktura će biti gotova do kraja prvoga kvartala, odnosno, iza toga dolaze prvi Rafalei i oni će imat svoju dinamiku isporuke. Posljednji mislim da dolaze u prvom kvartalu 2025. godine. Ono što je bitno da naši piloti su obučeni, daprvenstveno zahvaljujući svojim znanjem, iskustvu koje su imali na dosadašnjim MiG-ovima, uistinu – ja bih rekao – dominiraju u ovoj cijeloj vježbi, odnosno razvoju pilota koji će… koji se pripremaju za Rafale… jer pokazali su tu zavidne razine znanja. To je jedno ogromno iskustvo koje mi imamo i ono što je potrebno dalje razvijati. Tome ide u prilog ne samo Rafalei jer, kako sam rekao, da je ovdje nekoliko projekata, koji su vezani za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Tu su i Black Hawk, koji… odnosno, zamjena sovjetskih helikoptera sa američkim helikopterima. Odnosno, zapadnoga podrijetla. I, na taj način… porijekla… I, na taj način stvaramo upravo tu jednu sinergiju između pojedinih zadaća Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Naravno, tu su i prijašnje Kiowe, koje su nabavljene, i ovaj dio, naravno, i civilne zaštite – koju ćemo još uvijek, jedno vrijeme, raditi uz pomoć helikoptera koji su sovjetskoga podrijetla, koji su u sastavu Hrvatske vojske“.

Ipak, sudeći prema Banožićevim izjavama koje su uslijedile, do uvođenja Rafalea u punu operativnu službu u HRZ, morat će se potražiti pomoć NATO-a u nadzoru zračnog prostora RH. Naime, Banožić je rekao:

„Kad je riječ o implementaciji višenamjenskog borbenog aviona Rafale, naravno da se u jednom trenutku pojavljuje… kada su vam piloti, tehničari, na obuci, s druge strane imate i ovaj prijelaz… upravo kako smo rekli, sa MiG-ova, koji su dosta starije generacije, koji su dugo u sustavu… Ne bih rekao da su muzejski primjerci. Oni su služili Hrvatskoj vojsci, služe i danas, i naravno da imaju svoj rok trajanja i zato smo krenuli upravo u nabavku Rafalea… Na ovaj način, u ovom periodu, taj će se period preklopit. S obzirom da je Hrvatska NATO saveznica, odgovorna NATO saveznica, i da ima svoje partnerske odnose unutar NATO saveza… ono što je, temeljem planskih aktivnosti, temeljem zaključaka i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Glavnoga stožera – da, jednostavno, u tom periodu moramo biti pokriveni. Odnosno, ići će se u suradnju s našim partnerskim zemljama… U ovom slučaju, to je Italija i Mađarska, koje su nam ovdje najbliže. I, naravno da se to događa sve u suradnji sa zapovjednikom na NATO razini… I, na taj način, upoznati smo svi, šta radimo kao NATO članica. Odnosno, hrvatsko nebo bit će pokriveno, i na taj način ne samo da razvijamo nove sposobnosti, nego i ujedno pokazujemo da smo odgovorna NATO članica“.

Kada smo na portalu Obris.org još 2019. prognozirali da bi se to moglo dogoditi temeljem tada friško usvojenog sporazuma između Hrvatske i Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti (kojeg su Mađari jednostavno nazvali „Sporazumom između Vlada o nadzoru zračnog prostora“), tadašnji ministar obrane Damir Krstičević i neki visoki časnici HRZ-a tvrdili su da izmišljamo i da je to jednostavno nemoguće. Nepune 4 godine kasnije, vrag je došao po svoje, a Hrvatska će „kao odgovorna NATO članica“ nadzor svog neba prepustiti susjedima čiji pojedini politički predstavnici ne taje svoje teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj. Jedina utjeha je Banožićevo uvjeravanje da će se talijansko-mađarski nadzor provoditi „jedan kratki period“ i da će valjda biti besplatan:

„Dakle, ono što imate, to je reakcija susjednih zemalja u slučaju nekakve ugroze. Dakle, ovdje je riječ o stanju pripravnosti koje Republiku Hrvatsku u ovom trenutku ne košta ništa, ali ono što nas… je primarni cilj, je da taj period, unatoč tome što je kratak… da Hrvatska vojska upravo, u onome kako i ulaže… a to je, da ima jednostavno svoje sposobnosti, sa svojim pilotima, tehničarima i avionima“.

Ipak, kad su novinari točno pitali o planiranom trajanju tog „kratkog perioda“ – odgovor je bio jednostavno: „Taj period ćemo propustiti dokumentima“. Dakle – opet klasificirano.

I nakon tajne – tajna

Nakon izbjegavanja točnog odgovora na pitanje trajanja tuđeg nadzora hrvatskoga neba, ni o samoj hrvatskoj donaciji helikoptera Mi-8 Ukrajini  ministar Banožić nije želio reći ništa konkretno za domaću javnost, osim da „podržavamo Ukrajinu“. I dok se o donaciji za Ukrajinu od istog državnog dužnosnika po prvi put službeno čulo u inozemstvu, Banožić je tuzemno priznao da se aktivno radi na pripremi protu-paketa, koji će Hrvatska dobiti u zamjenu za svoje „osmice“:

„U dogovoru smo sa našim partnerima, Amerikancima, išli u pripremu jednoga prijedloga donacije, koja je vrlo izdašna. Do sada najizdašnija, koju smo imali u ovako jednom paketu. To je 140 milijuna dolara, koji će jedan dobar dio biti utrošen upravo na nabavku, odnosno donaciju 4 Black Hawka… a 4 bi kupila Republika Hrvatska i na taj način došli do onog željenog broja 12. Jel, u ovom trenutku mi imamo 4 Black Hawka koji su posljednji došli u prosincu 2022. godine… Gdje smo, također, kroz 2020., 2021. i 2022. godinu – u suradnji sa našim saveznicima, partnerima, isto tako obučavali i pilote i tehničare… i, na taj način, uistinu, ušli ozbiljno u implementaciju projekta Black Hawk u Hrvatsku vojsku, i sa ovom nabavkom 8 dodatnih, osam komada mislimo da ćemo ne samo pokrivati zadaće koje su ispred nas, nego isto tako doprinijeti drugim zadaćama koje se odnose na civilni dio, koje su humanitarnog karaktera. Pa, evo, samo evo posljednji ovaj slučaj – kada je Black Hawk odradio jedan brzi transport organa za transplantaciju u vrlo kratkom periodu, i tako doprinio i načinu da se spasi ljudski život. Dakle, i dalje ostaje, bez obzira što je riječ uistinu o ozbiljnim vojnim helikopterima… Mi ćemo i dalje nastojati ispunjavati svoje civilne zadaće. Naravno da ovdje ne dovodim u pitanje i drugi dio, gdi sada Hrvatska vojska sudjeluje… Dajemo podršku i Ministarstvu zdravstva u rješavanju hitnog medicinskog prijevoza. Isto tako, u suradnji sa Ministarstvom unutarnjih poslova sudjelovat ćemo i u razvoju ljudi koji će se odnositi, odnosno koji se bave helikopterima, a odnose se na Hrvatsku gorsku službu spašavanja, i na drugo pružanje civilnih zadaća koje ja… koje MUP to čini. I, u konačnici, oni nabavljaju još dodatno, dodatno helikopter. Na ovaj način, ova je jedna nova dimenzija i Ratnog zrakoplovstva, i zadaća i ciljeva koje imaju“.

I ti će Black Hawkovi, tvrdi Banožić, biti adekvatno smješteni u pripadajuće nove hangare:

Budući hangar na Lučkom za UH-60M

„Naravno. to je projekt, evo, koji me je dočekao, ali uspio sam ga… završili smo ga. Dao sam urednu informaciju javnosti. Interesantno je da sam tad dobio podatak da je ovo, u biti, prvi hangar koji je napravljen od Domovinskoga rata. Tako da, evo… jedna nova infrastruktura, ali paralelno s tim – kako sam rekao – gradimo hangare i za višenamjenske borbene avione, i to je samo jedan od infrastruktura koje se u ovom trenutku gradi“.

Spominjući „prvi hangar napravljen od Domovinskog rata“, Banožić je zaboravio na hangar za dežurni borbeni dvojac kojeg su izgradili Francuzi na Plesu, kao i na hangar-radionicu u Zemuniku iz vremena ministra Krstičevića.

A HKoV?

Kako ne bi ni Kopnena vojska ostala zanemarena, Banožić je spomenuo „projekt Bradley“ i „projekt Patria“, te još par „sitnica“:

„Isto tako 30 novih Patria, koji će u ovom trenutku… su na… razrađujemo na tehničko-taktičkoj razini unutar Ministarstva obrane, i očekujem potpisivanje ugovora. Ali, isto tako, to su i radarski sustavi koje sam spomenuo već. Modernizacija, opremanje FPS-117, daljnja nabavka sustava srednjega dometa… uvođenje, odnosno, implementacija sustava kratkoga dometa. Tu su ROLE-1, odnosno ROLE-2. Nova bolnica u… koja bi uskoro trebala… mobilna bolnica koja bi uskoro trebala doć u sustav Hrvatske vojske. Tu su daljnja jačanja sa našim partnerima, po pitanju misija, operacija… Ali, i ono što sam rekao – čovjek u središtu uspjeha – gdje smo jasno, kroz nove pravilnike, kroz izmjene postojećih pravilnika i definirali, prije svega povećanje naknade za dragovoljno služenje vojnoga roka… gdje je sada dragovoljno služenje… vojni, ovaj, ročnik dobija 1400 eura, praktički, za služenje vojnoga roka. Povećanje, odnosno, ulazak kadeta… i na koji način oni… financiraju se njihove stipendije, i tako dalje. Puno je toga“.