Dva mjeseca nakon što je francuska Naval Grupa potpisala sporazume o razumijevanju s nekoliko hrvatskih tvrtki (AITAC – usluge brodskog dizajna i inženjeringa, ADRIA WINCH – sustavi za privez, sidrenje i tegljenje, te Centar izvrsnosti MARBLE – istraživačko-razvojne aktivnosti u području pomorske robotike), uspostavljanje novih potencijalnih industrijski suradnji ide dalje. Dok se čeka da Ministarstvo obrane donese odluku o izboru brodograditelja budućih korveta za HRM, Naval Grupa danas je potpisala tri nova sporazuma o razumijevanju s ključnim hrvatskim partnerima. Sporazumi predstavljaju značajan korak u jačanju industrijske, tehnološke i akademske suradnje između Francuske i Hrvatske.

Kako bi do 2030. godine Hrvatskoj ratnoj mornarici osigurala europske višenamjenske površinske borbene brodove sposobne za provedbu svih operacija pomorske obrane i zadaća pomorske sigurnosti, odnosno konkretno GOWIND® korvete, danas je Naval Grupa objavila povezivanje sa sljedećim pouzdanim partnerima:

• Brodogradilište Iskra zajedno s brodogradilištem 3. MAJ Rijeka, kao dio Iskra grupe, bio bi strateški industrijski partner Naval Grupe za lokalnu izgradnju najvećeg dijela obje korvete u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog vijeka brodova,
• Orqa za primjenu dronova i tehnologija bespilotnih zračnih sustava u pomorstvu,
• Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) za istraživačko-razvojne aktivnosti u području napredne brodogradnje i tehnologija pomorskog inženjerstva.

Guillaume Weisrock

Nakon potpisivanja ovih sporazuma, Guillaume Weisrock, potpredsjednik za prodaju i razvoj poslovanja u Europi i Sjevernoj Americi Naval Grupe, istaknuo je:

„Posvećeni smo izgradnji snažnih, uravnoteženih i dugoročno održivih partnerstava s Hrvatskom, usmjerenih na prijenos naprednih tehnologija, znanja i najboljih industrijskih praksi u području borbenih plovila nove generacije. Na temelju našeg dosadašnjeg iskustva već postavljamo visoke standarde u stvaranju vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo, zajedničkog razvoja i organizacije proizvodnje u Hrvatskoj.”

Prilikom potpisivanja sporazuma Roko Vuletić, predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta izjavio je:

„Partnerstvo s Naval Grupom predstavlja veliku priliku za brodogradilište Iskra i naše nedavno preuzeto brodogradilište 3. MAJ Rijeka da ojačamo svoje industrijske kapacitete, stvorimo dugoročna radna mjesta za kvalificirane radnike te se pozicioniramo kao vjerodostojan partner u složenim programima brodogradnje šire od projekta izgradnje hrvatskih korveta. S našom iskusnom radnom snagom i širenjem kapaciteta brodogradilišta, ova suradnja otvara nove poslovne horizonte, osigurava održiv rast, potiče razvoj naprednih znanja i stvara dugoročnu zaposlenost. U konačnici, konkretni rezultati ove suradnje stvorit će trajnu vrijednost ne samo za naša brodogradilišta i zaposlenike, već i za cjelokupnu hrvatsku pomorsku industriju.“

Osječkom proizvođaču FPV dronova ovo zasigurno nije ni prva, a ni posljednja suradnja ove vrste. Tomislav Krolo, operativni direktor tvrtke Orqa, posebno je istaknuo da tvrtka pruža vrhunska rješenja za razne obrambene primjene:

Orqini dronovi trenutno u upotrebi u OS RH (Photo: MORH)

„Ovo partnerstvo označava strateški prekretnicu našoj predanosti tehnološkoj inovaciji i razvoju sustava sljedeće generacije. Kombinirajući Orqinu stručnost u naprednim bespilotnim zračnim sustavima s  opsežnim iskustvom Naval Grupe u pomorskoj obrani, želimo istražiti nove mogućnosti suradnje, potaknuti značajan tehnološki napredak te implementirati inovativni pristup integraciji UAS i C-UAS sustava na brodovima.“

Fakultet strojarstva i brodogradnje u ovoj industrijsko-akademskoj suradnji dao bi dodatni poticaj istraživanju i razvoju, odnosno kako kaže Marko Katić, prodekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje:

„Suradnjom s Naval Group, Fakultet dodatno jača svoju ulogu istraživačko-razvojnog partnera u području naprednih tehnologija, posebice u području brodogradnje i pomorskog inženjerstva. Ova suradnja omogućuje daljnji razvoj aktivnosti u područjima poput napredne proizvodnje brodova, digitalnog inženjerstva, te besposadnih sustava, koji sve više oblikuju suvremena pomorska rješenja. Također, omogućuje i šire uključivanje ostalih grupa na Fakultetu, poput robotike i mehatronike, naprednih proizvodnih tehnologija, i kontrole kvalitete.“

Uključeno više od 1.000 visokokvalificiranih izravnih i neizravnih radnih mjesta diljem zemlje

Gowind korveta kakvu Naval Grupa nudi MORH-u i HRM-u

Prijedlog Naval Grupe Hrvatskoj ratnoj mornarici temelji se na pouzdanom industrijskom pristupu, uspješnom međunarodnom iskustvu u prijenosu tehnologije te snažnoj opredijeljenosti zajedničkoj izgradnji u Hrvatskoj, kao što to čini i u drugim zemljama, navodi se u priopćenju s današnjeg potpisivanja. Ono što je posebno bitno – Naval Grupa procjenjuje da će tijekom faze izgradnje biti uključeno više od 1.000 izravnih i neizravnih visokokvalificiranih radnih mjesta diljem zemlje, uz dugoročne perspektive kroz izvozne mogućnosti, održavanje te istraživanje i razvoj, čime se osigurava održiv opseg posla i stvaranje stručnih radnih mjesta kroz vrijeme.

Od 3. veljače ove godine 3 neizgrađena obalna ophodna broda – Karlobag, Opatija i Skradin – upisani su u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske, potvrdili su jučer za Dnevnik Nove TV Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo prometa i veza. Budući da brod i brod u gradnji koji je upisan u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske ne može istovremeno biti upisan i u Upisnik brodova, time je MORH praktički preuzeo OOB-ove od Brodosplita.

MORH tvrdi da je sve po zakonu. Naime, u skladu s odredbama Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. (BSO), „u slučaju poteškoća u poslovanju tijekom izvršenja Ugovora obvezno je predmet nabave u zatečenom stanju zajedno s poslovnim kapacitetima i svom opremom staviti na raspolaganje Ministarstvu obrane“.

„Budući da je BSO 2. listopada 2025. godine dospio u blokadu, dakle nastupile su poteškoće u poslovanju, ponajprije zbog nelikvidnosti i nad njim je otvoren predstečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-2590/2025 od 28. studenog 2025., sukladno predmetnom Ugovoru stvorili su se uvjeti za ispunjenje ugovornih obveza. S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da je Ministarstvo obrane ispunilo sve financijske obveze prema BSO-u i da nema nikakvih dugovanja iz Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova, Ministarstvo obrane provelo je upis preostala tri obalna ophodna broda u Upisnik brodova Oružanih snaga,”

navodi se u očitovanju Ministarstva obrane.

Tri broda u gradnji – Karlobag, Skradin i Opatija – bili su upisani u Upisnik brodova Republike Hrvatske u siječnju 2021. godine na zahtjev brodograditelja Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. od strane Lučke kapetanije Split na čijem području nadležnosti se nalazi brodogradilište. Tadašnji ministar obrane Mario Banožić učestalo je osporavao vlasništvo Brodosplita nad ovim brodovima u gradnji, splitski Upravni sud je presudio u korist Brodosplita, da bi se onda MORH žalio.

Upravo na dan kada je BSO dospio u blokadu, Ministarstvu obrane poslao je dopis o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri broda. Zbog toga je MORH bio prisiljen, tvrde, zaštititi svoju imovinu, a pravni postupak protiv BSO se nastavlja u cilju preuzimanja obalnih ophodnih brodova.

Ministar obrane Ivan Anušić do sada je u nekoliko navrata spominjao moguće nastavke gradnje ova 3 OOB-a – jedna od mogućnosti koja se razmatra je da njihova gradnja bude dio paketa nabave novih korveta za potrebe HRM-a, na što bi se obvezao budući prodavatelj/graditelj budućih brodova. Druga mogućnost je da se gradnja nastavi u nekom od domaćih brodogradilišta, neovisno o nabavi korveta. Kao jedno od potencijalnih brodogradilišta učestalo se spominje šibenska Iskra, koju je nedavno obišao upravo ministar Anušić u pratnji slovenskog ministra obrane.

Za sada se još uvijek nije oglasio Brodosplit, ali teško da je pravna bitka za 3 neizgrađena OOB-a ovim potezom Ministarstva obrane završila.

* Photo: MORH/ J. Kopi

Zahuktava se utrka za izbor nove korvete za potrebe Hrvatske ratne mornarice. Od danas je izvjesno da u utrku ulazi i Španjolska, odnosno njena brodograđevna i obrambena kompanija Navantia koja HRM-u nudi dugoročnu industrijsku suradnju u području pomorske obrane. Naime, Navantia predlaže Hrvatskoj ratnoj mornarici brod Avante 2200/ALFA 3000 u okviru programa višenamjenske korvete – riječ je o modernoj, već operativnoj i dokazano pouzdanoj platformi usklađenoj s NATO standardima, navodi se u priopćenju tvrtke Navantia. Brod je, kažu, osmišljen kako bi od prvog dana maksimalno povećao operativnu raspoloživost ratne mornarice, smanjio rizike, skratio rokove realizacije te olakšao logističku i tehničku potporu tijekom cijelog životnog vijeka.

Navantia ne nudi samo brod koji je već u operativnoj uporabi, već i jasnu obvezu uključivanja hrvatskog industrijskog ekosustava. Tvrtka je zato organizirala Dan industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu kako bi predstavila svoju strategiju razvoja tehnoloških partnerstava i suradnje u opskrbnom lancu s hrvatskim kompanijama, s ciljem maksimalnog uključivanja domaće industrije u projekt. Događanju je prisustvovalo više od 50 predstavnika hrvatskih tvrtki, uključujući najvažnija domaća brodogradilišta. Tom prilikom Navantia je potpisala pisma namjere (Letter of Intent) s brodogradilištem ULJANIK Brodogradnja i s inženjerskom i obrambenom tvrtkom – NORTES BLUE.

Jose Ramón García Hernandez, veleposlanik Španjolske (Photo: HGK)

Dan industrije u HGK otvorio je veleposlanik Španjolske u RH Jose Ramón García Hernández, koji je istaknuo potporu španjolske vlade ovom programu te pouzdanost Navantijine ponude. Zatim je Navantia predstavila svoju predanost uključivanju lokalne industrije u projekt budućih višenamjenskih korveta za HRM, uključujući isporuku dviju jedinica, paket integrirane logističke potpore sa zamjenskim dijelovima, programe obuke za posade i osoblje za održavanje, simulatore te potporu Španjolske ratne mornarice. Posebno je istaknut plan industrijskog sudjelovanja koji uključuje brodogradilišta, pomorski inženjering i hrvatske tvrtke.

“Velike obrambene platforme nikada nisu rezultat rada samo jedne tvrtke – one se oslanjaju na snažnu i pouzdanu mrežu partnera i specijaliziranih dobavljača. Industrijska suradnja pritom ne završava izgradnjom, jednako je važna dugoročna perspektiva održavanja, nadogradnji i potpore tijekom cijelog životnog ciklusa projekta”,

poručila je glavna tajnica HGK Marina Rožić i istaknula da postoji snažan potencijal za suradnju, a da je cilj HGK povezivati tvrtke, olakšavati dijalog i stvarati konkretne prilike za razvoj dugoročnih partnerstava.

“Hrvatska industrija raspolaže raznolikom i sposobnom bazom proizvođača, sa specijaliziranim tehnologijama, komponentama i uslugama, koji se mogu pozicionirati kao pouzdani partneri unutar međunarodnih dobavnih lanaca”, 

naglašava Rožić.

Predstavnici hrvatskih kompanija su imali priliku sudjelovati i u B2B sastancima s Navantia timom, kako bi razmijenili iskustva i mogućnosti buduće suradnje te uskladili potrebe i kapacitete.

“Dan industrije prilika je za maksimalnu integraciju hrvatske industrije u našu ponudu višenamjenske korvete – provjerenog i operativnog plovila. Naš je cilj dijeliti znanje, iskustvo i tehnologiju, otvoriti stvarne prilike u opskrbnom lancu i osigurati operativnu vrijednost Hrvatskoj ratnoj mornarici od prvog dana”,

izjavio je Alfonso Valea,  komercijalni direktor Navantije za Europu, pritom napominjući:

“Naša ponuda smanjuje rizike u pogledu rokova i proračuna te nas pozicionira kao najprikladnijeg partnera za Hrvatsku ratnu mornaricu.”

Što je Navantia?

S poviješću duljom od 300 godina u gradnji brodova za mornaricu, Navantia je državna i strateška tehnološka tvrtka za obranu Španjolske. Područja njezine specijalizacije obuhvaćaju brodogradnju (površinsku i podmorničku), projektiranje i integraciju sustava visoke tehnološke složenosti te potporu tijekom životnog ciklusa i usluge visoke dodane vrijednosti. Kroz svoj brend Navantia Seanergies, tvrtka je također globalni dobavljač za razvoj pučinskih vjetroelektrana i drugih zelenih izvora energije, uključujući vodik. Navantia u Španjolskoj izravno zapošljava gotovo 4.000 ljudi, uglavnom u Ferrolu i Feneu (A Coruña), Puerto Realu, San Fernandu, Cádizu i Roti (Cádiz), Cartageni (regija Murcia) te Madridu.

Predana izgradnji sigurne i održive budućnosti kroz tehnološku izvrsnost i industrijsku suradnju, Navantia surađuje s vladama i kompanijama diljem svijeta te ima razvijenu suradnju sa sveučilištima i tehnološkim i akademskim centrima. Tvrtka doprinosi održivosti i inovacijama kroz odgovorne prakse u području rada, zaštite okoliša te gospodarskog i tehnološkog razvoja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Navantia je u stopostotnom vlasništvu Sociedad Española de Participaciones Industriales (SEPI), državnog holdinga koji djeluje u okviru španjolskog Ministarstva financija i javne uprave, navodi se u priopćenju kompanije.

*Photo: Navantia, HGK

U okviru prijedloga za Gowind® HRM višenamjensku korvetu za Hrvatsku, čiji je cilj osigurati do 2030. europski višenamjenski površinski borbeni brod sposoban za obavljanje svih pomorskih obrambenih operacija i uloga pomorske sigurnosti, Naval Group napreduje u svojoj strategiji suradnje kako bi razvila zajedničke mogućnosti s hrvatskim subjektima. Naval Group potpisala je tri Memoranduma o razumijevanju (MoU) s hrvatskim tvrtkama ADRIA WINCH i AITAC, za isporuku opreme i usluga, te Centrom izvrsnosti MARBLE za istraživačko-razvojne aktivnosti u vezi s pomorskim temama. Potpisivanja su održana 24. veljače 2026. u Splitu, na brodu francuskog broda za logističku podršku (BSAM) klase Loire, koji je trenutno u posjetu Splitu, te jačaju francusko-hrvatske odnose i otvaraju put razvoju i jačanju daljnje dugoročne suradnje između Naval Group i hrvatskih partnera.

Kako stoji u priopćenju Naval Grupe, ona se udružuje sa pouzdanim partnerima za opskrbu pomorske opreme i istraživačko-razvojne aktivnosti:

• ADRIA WINCH za opremu palubnih strojeva,
• AITAC za usluge pomorskog dizajna i inženjeringa,
• Centar izvrsnosti MARBLE (osnivač (UNIZG-FER) za istraživačko-razvojne aktivnosti u vezi s pomorskom robotikom.

Ovi sporazumi predstavljaju novu prekretnicu u integraciji hrvatskog eko-sustava unutar lanca opskrbe i inovacijskog plana Naval Group.

Kroz svoju stručnost u vrhunskim pomorskim rješenjima, Naval Group nastoji uspostaviti dugoročna partnerstva s hrvatskim akterima kako bi stvorila dodanu vrijednost za obrambeni i pomorski sektor, istovremeno podržavajući lokalno pojačanje pomorske brodogradnje i zadovoljavajući rastuće potrebe Hrvatske mornarice.

„S ovim prvim krugom sporazuma potpisanih s AITAC-om, ADRIA WINCH-om i Centrom izvrsnosti MARBLE, sada strukturiramo aktivnosti koje će ojačati našu suradnju pružanjem novih sposobnosti i zajedničkih prilika ne samo za Hrvatsku već i za inozemstvo“,

rekao je Miguel Abolivier, voditelj prodaje Naval Grupe zadužen za kampanju Gowind® HRM Multirole Corvette.

Naval Grupa je interes za industrijsku suradnju s hrvatskim tvrtkama najavila još u ljeto prošle godine na tzv. “industrijskom danu” održanom u HGK u Zagrebu.

*Photo: Francusko veleposlanstvo u RH

Njemački vojno-industrijski koncern Rheinmetall dobio je  prošloga tjedna zeleno svjetlo od Europske komisije za akviziciju NVL-a, vojne divizije brodogradilišne grupe Lürssen sa sjedištem u Bremenu. Ta njemačka korporacija postigla je u rujnu dogovor s Lürssenom o kupnji a taj Sporazum također uključuje brodogradilište Blohm+Voss u luci Hamburg. “Transakcija se prvenstveno odnosi na izgradnju površinskih plovila i srodnih usluga u obrambenom sektoru“, izjavila su tijela Europske unije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Portal Obris.org još je lani sredinom rujna objavio da je najveći njemački proizvođač oružja i jedan od najvećih u Europi Rheinmetall najavio kako ulazi i u pomorski biznis. Ta kompanija objavila je kupnju više brodogradilišta njemačke tvrtke Lürssen, na sjeveru Njemačke, ali i ispostavu firme u Hrvatskoj. Rheinmetall – poznat po proizvodnji topova, tenkova streljiva i drugog teškog oružja – tako bi, prema najavama, počeo graditi i ratne brodove

Brodogradilište Blohm+Voss_(NVL Group) u Hamburgu

S obzirom na ograničen utjecaj na strukturu tržišta, Europska komisija nakon preispitivanja nije izrazila zabrinutost u vezi s tržišnim natjecanjem. Rheinmetall namjerava diverzificirati svoje poslovanje ovom akvizicijom i razviti brodogradnju kao dodatni poslovni segment. Tvrtka trenutno ne gradi vlastite brodove, ali posluje s ratnim mornaricama proizvodnjom primjeriece pomorskih topova i laserskih modula. Stranke su se složile da će cijenu ove kupovine držati u tajnosti.

Privatna brodogradilišna grupa Lürssen podijeljena je od listopada 2021. u dvije divizije: pomorsku diviziju Naval Vessels Lürssen (NVL) i diviziju za jahte. NVL se specijalizirao za projektiranje i izgradnju ratnih i vladinih plovila za njemačku mornaricu i kupce diljem svijeta. U Njemačkoj, NVL obuhvaća četiri brodogradilišta: brodogradilište Peene u Wolgastu (Mecklenburg-Zapadna Pomeranija), dijelove Blohm+Vossa i brodogradilišta Norderwerft u Hamburgu, te brodogradilište Neue Jadewerft u Wilhelmshavenu. Dodatni pogoni nalaze se u Bugarskoj, Hrvatskoj (točnije u Rijeci), Egiptu i Bruneiju.

Milijunski poslovi Rheinmetalla

Rheinmetall je već ranije dobio zeleno svjetlo talijanske vlade za proizvodnju u tvornici na otoku Sardiniji. Rheinmetall je uložio oko 50 milijuna eura u pogon Domusnovas na jugu Sardinije, gdje tvrtka planira proizvoditi, između ostalog, eksplozive u velikim serijama za zemlje NATO-a, kao i vođene projektile. Tvrtka je pozdravila odluku vlade u Rimu, a Financial Times je već ranije izvijestio o odobrenju talijanske vlade u kojem se navodi da tvornica udovoljava propisima o zaštiti okoliša.Očekuje se da će proizvodnja uskoro započeti, dodao je Rheinmetall u priopćenju.

Gdje je Rijeka u cijeloj igri?

Njemačko brodogradilište Lürssen porinulo je četiri velike superjahte 2025. godine (Izvor: Boat International)

Preuzimanje Lürssena imat će utjecaja i na Hrvatsku. Lürssen grupa otvorila je ured na Kvarneru 2022. godine, a njen dizajnersko-projektni centar za luksuzne jahte nalazi se na terminalu u riječkoj luci s ciljem dodatnog unapređenja svjetski poznatog poslovanja s luksuznim mega-jahtama. Prošlogodišnja najava ulaska Reinmetalla u vlasništvo Lürssena izazvala je kod dijela riječke političke scene negodovanje i nezadovoljstvo. Tada je riječki Možemo! smatrao da to “pokazuje da Rijeka nikad nije ni bila mjesto Lürssenove projektantske izvrsnosti za civilne brodove i megajahte, nego sastavni dio NVL-a, dijela Lürssenovog poslovanja koji je u javnosti guran u drugi plan, a tiče se projektiranja ratnih brodova“. “Rijeka time postaje buduća strateška vojna meta onima, zbog kojih se Europa naoružava i sprema ratovati”, tvrdili su riječki Možemovci.

Prema navodima nekih medija, Lürssenovi su inače obitelj koja investira stotine milijuna eura u Hrvatskoj, a njihovo brodogradilište bilo je jedno od omiljenih ruskim oligarsima – tamo su gradili svoje jahte vrijedne stotine milijuna, neke i više od milijardi eura.

Iako iz MORH-a još uvijek nema vijesti o nabavi korveta za HRM, potencijalni se ponuđači i nadalje nadaju skoroj te za njih pozitivnoj odluci o izboru plovila. Tako su danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavnici vodećih američkih industrijskih kompanija održali sastanke s predstavnicima domaćih brodograditelja i njihovim dobavljačima o mogućnostima suradnje na izgradnji ratnog broda korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. Cilj je jačanje industrijske, tehnološke i gospodarske suradnje između Hrvatske i SAD-a u području obrambene i brodograđevne industrije, a događanje je dio šireg ciklusa industrijskih susreta koje organizira Hrvatska gospodarska komora s ciljem povezivanja domaćih tvrtki s globalnim liderima. Sličan događaj je prošle godine održan s predstavnicima francuskih kompanija, koje su također zainteresirane za prodaju brodova HRM-u.

“Projekt višenamjenske korvete za Hrvatsku vidimo ne samo kao nabavu vojne platforme, već i kao priliku za industrijski razvoj. Cilj nam je uključivanje hrvatskih brodogradilišta i dobavljača u međunarodne lance vrijednosti, kao i prijenos tehnologije i otvaranje novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti”, 

naglasila je voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić, podsjetivši da Hrvatska ima dugu tradiciju brodogradnje, visokoobrazovane inženjere i snažan IT i high-tech sektor.

“To znači da imamo i znanje i kapacitete za sudjelovanje u složenim projektima poput izgradnje višenamjenske korvete”,

rekla je Kesić Šapić.

Tatjana Kesić-Šapić i Bill Cowardin

Na događanju su se predstavile američke tvrtke Leidos Gibbs & Cox, Lockheed Martin i GE Aerospace te su sudjelovale na B2B razgovorima s predstavnicima brodograditelja Uljanik, Brodotrogir, 3. Maj i Iskra Shipyard te njihovim dobavljačima. Primjetno je među ovim tvrtkama nema Brodosplita, ali su prisutne dvije o kojima MORH razmišlja kao o ovima koje su sposobne dovršiti preostala 3 OOB-a. Kako napominje HGK, iza Leidosa je više od 100 godina iskustva i sedam tisuća plovila koje je izgradila njihova podružnica G&C Design. Opskrbljuju više od 16 mornarica diljem svijeta.

“Ovaj program je puno više od izgradnje brodova, radi se o gradnji hrvatskih kapaciteta koji traju”,

rekao je globalni potpredsjednik Leidosa za dizajn brodova Bill Cowardin, dodavši:

“Izgradnjom višenamjenskih površinskih plovila u hrvatskim brodogradilištima, s hrvatskim radnicima i dobavljačima, pomažemo revitalizirati nacionalnu brodogradnju te za generacije koje dolaze stvoriti visoko kvalificirana radna mjesta čije trajanje nadilazi okvire jednog programa”.

SAD su proteklih mjeseci vrlo ozbiljno razmišljale i procjenjivale sposobnosti hrvatskih brodogradilišta, ističući ozbiljnu namjeru da ih uključe u buduću izgradnju korveta za HRM. Dosadašnja iskustva američke Ratne mornarice prvenstveno s remontnim brodogradilištem “Viktor Lenac” rezultirala su novim, dodatnim poslovima za tvrtku u Martinščici.

“SAD i Hrvatska imaju dugotrajnu suradnju kao NATO saveznici, uz značajnu povijest u zajedničkom radu na dijeljenim sigurnosnim izazovima. Naše su snage bile rame uz rame u zahtjevnim okruženjima, trenirale zajedno u značajnim vježbama, gradeći tako interoperabilnost koja je ključna za našu kolektivnu obranu. Ovo partnerstvo ide iznad naših vojnih kapaciteta. Suradnja Ratne mornarice SAD-a i hrvatskih brodogradilišta je dugogodišnja i postojana, a oslanja se na vašu kvalificiranu radnu snagu za ključna održavanja i popravke”,

rekao je bojnik Phil Wong, časnik za bilateralne poslove u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu, Vojna grupa Hrvatska.

“Gradeći na toj povijesti dokazane suradnje, prijedlog dizajna korvete od strane SAD-a produbljuje naše partnerstvo. Takva direktna potpora naporima za modernizaciju Hrvatske ratne mornarice čini obje naše zemlje sigurnijima, jačima i prosperitetnijima”,

zaključio je bojnik Wong.

*Photo: HGK

Na poziv ministra obrane RH Ivana Anušića, jučer je u Hrvatskoj boravio ministar obrane Slovenije Borut Sajovic. Za razliku od sličnih radnih posjeta,ovaj jučerašnji imao je dva dijela – Sajovic i Anušić zajedno su posjetili Zadar pa Šibenik. U bazi u Zemuniku dvojica ministara obišli su Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP) u kojem djeluju i predstavnici 15. brigade Vojnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Slovenske vojske.  Načelnik Glavnog stožera OS RH, general-pukovnik Tihomir Kundid, istaknuo je dobru suradnju dviju vojski, za koju je rekao da je važna za stabilnost u regiji, a potom je ministru Sajovicu  predstavljen MSAP, kao i izgradnja zračnih sposobnosti u potpori Jedinici za specijalne operacije AirTask (SOATU). Spomenuti centar omogućuje planiranje i provedbu obuke posada helikoptera koje će podržavati operacije specijalnih snaga.Ministar Sajovic zahvalio je načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH i ravnatelju MSAP-a, brigadnom generalu Draganu Andrijeviću, na prezentaciji, prijemu i podršci zemlje domaćina u MSAP-u.

Potom su se slovenski i hrvatski ministri obrane zaputili u Šibenik, gdje se nalaazio i glavni razlog Sajovicevog dolaska u Hrvatsku. Naime, u tamošnjem brodogradilištu Iskra upravo je privedena kraju obnova i modernizacija višenamjenskog broda Triglav 11, te je ponovno predan Slovenskoj vojsci. Kako je portal Obris.org već pisao, nadgrađe broda je rekonstruirano kako bi se smjestila nova oružna stanica Aselsan SMASH 30 mm RCWS, prilagođeno je i spremište streljiva te su implementirana napredna sigurnosna rješenja. U sklopu sveobuhvatne rekonstrukcije modernizirani su ventilacijski sustav, protupožarni sustav i elektronički upravljački sustav. Također je provedeno opće održavanje pogonskih sustava i priprema za integraciju naprednih komunikacijskih i navigacijskih sustava. Nakon postavljanja nove naoružane stanice, uspješno je provedeno probno gađanje u akvatoriju otoka Žirja u suradnji s Hrvatskom ratnom mornaricom.

Roko Vuletić, predsjednik Upravnog odbora brodogradilišta Iskra Šibenik, zadovoljno je izjavio:

„Modernizacija broda Triglav naš je prvi veći posao za stranog vojnog klijenta. Iznimno smo ponosni na uspješno završen projekt i nadamo se daljnjoj suradnji.“

Zapovjednik 430. pomorskog divizijuna Slovenske vojske, kapetan Andrej Pečar, najavio je:

„Višenamjenski brod vraća se u sastav 430. pomorskog divizijuna nakon složene modernizacije koja je zahtijevala suradnju tri izvođača radova. Želio bih zahvaliti svojim kolegama i izvođačima radova koji su pronašli sinergiju i koordinirali posao kako bi se mogao prijevremeno završiti. Vjerujem da će posada sada moći kvalitetnije obavljati svoje zadatke. Modernizacija također osigurava interoperabilnost broda u okviru operacija u međunarodnom okruženju.“

Nakon sastanka dvojice ministara s upravom brodogradilišta, Anušić i Sajovic su se sastali i s posadom VNL Triglav. Ministri su također obišli brod te istaknuli dobru suradnju i partnerstvo između dviju zemalja. Nakon obilaska Triglava, ministar Sajovic je izjavio:

„Triglav ostaje simbol slovenskog ponosa. Nakon pet godina, uspješno je završena obnova našeg najvećeg broda, namijenjenog za patroliranje, traganje i spašavanje te pomoć u prirodnim katastrofama. Obnova je provedena prije roka i uz znatno niže troškove od prvobitno planiranih. Iskrena zahvala Hrvatskoj na izvrsnoj suradnji, kako u Zadru tako i u Šibeniku, šibenskom brodogradilištu i slovenskoj tvrtki Iskra na profesionalnoj i učinkovitoj provedbi. Posebna pohvala ide i posadi Triglava, koja je cijelo vrijeme bila uključena u obnovu i dala značajan doprinos njenom uspjehu. Brod se vraća u Sloveniju, gdje ćemo ga 30. siječnja službeno dočekati sa svim počastima i ponosno ga predstaviti slovenskoj javnosti.“

Zadovoljan je bio i ministar Ivan Anušić, i to prvenstveno radom Iskra brodogradilišta, hrvatske tvrtke u slovenskom vlasništvu, koja uz poslove za Hrvatsku ratnu mornaricu uspješno realizira projekte i za Slovensku vojsku:

„Iskra je provela remont ratnog broda Triglav za Slovensku vojsku i posebno smo ponosni što je slovenskom ratnom brodu vijek produžen upravo u Hrvatskoj“.

Anušić je podsjetio da je Iskra, tada pod drugim nazivom, imala značajnu ulogu u osnivanju Hrvatske ratne mornarice tijekom Domovinskog rata, te da i danas za Ministarstvo obrane i Oružane snage RH obavlja poslove održavanja brodova i plovila, kao i druge tehničke radove.

„Svaka zdrava tvrtka, a posebno brodogradilište, dodatni je poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva. Hrvatska i Slovenija imaju odličnu bilateralnu obrambenu suradnju, a kroz Iskru i suradnju naših vojski na istom mjestu dobivaju pouzdanu i kvalitetnu uslugu održavanja ratnih brodova“.

Slovenska Iskra je 2019. preuzela NCP – Remontno brodogradilište Šibenik, i nakon restrukturiranja napravila dobar posao. Dovoljno dobar da krajem studenog ove godine da valjanu ponudu za peuzimanje riječkog brodogradilišta 3. maj. Iako je hrvatska Vlada proglasila brodogradnju strateškom industrijskom granom, neugodna je činjenica da domaća brodogradilišta većinom propadaju, dok ona u inozemnom vlasništvu nakon saniranja stanja uspješno posluju.

*Photo: MORS/Borut Podgoršek, MORH/J.Šeri

Komisija za preuzimanje Ministarstva obrane Republike Slovenije i 430. pomorskog divizijuna Slovenske vojske ovoga je tjedna u brodogradilištu “Iskra” u Šibeniku provela procjenu kvalitete radova druge faze modernizacije višenamjenskog broda Triglav 11. Zapovjednik 430. pomorskog divizijuna, kapetan Andrej Pečar, procjenjuje da će radovi na brodu biti završeni do sredine prosinca ove godine. Sljedeće je provedba planiranog testiranja pramčanog oružanog sustava Aselsan Smash 30 mm, koje će uključivati ​​i probno gađanje na moru.

Kako napominje Slovenska vojska u današnjem priopćenju, ponovno naoružavanje broda također zahtijeva prilagodbe skladišnih objekata kako bi se osigurali optimalni uvjeti za skladištenje streljiva na brodu. Projekt izgradnje veza također je u završnoj fazi, kako bi se brod nakon završetka radova mogao vratiti na svoj novi vez u Vojarni slovenskih pomoraca.

U sklopu kapitalnog održavanja slovenskog višenamjenskog broda Triglav, modernizirani su ili zamijenjeni složeni ventilacijski sustavi broda, sustav zaštite od požara, elektronički sustav upravljanja pogonom i drugi sustavi. Ključna je uspostava modernog sustava zapovijedanja i upravljanja koji će omogućiti suradnju, interoperabilnost i razmjenu podataka s drugim savezničkim brodovima na moru i zapovjednim centrom na kopnu. Ruska pramčana oružana stanica zamijenjena je modernom oružanom stanicom sa standardnim NATO streljivom kalibra 30 mm. Završetkom radova, čija je ukupna vrijednost oko 17 milijuna eura, osigurat će se uvjeti za početak ponovnog korištenja broda.

Kako je portal Obris.org već ranije pisao, slovenski višenamjenski brod Triglav 11 u brodogradilištu “Iskra” u Šibeniku nalazi se od ožujka ove godine, nakon što je u Turskoj prošao prvu fazu modernizacije. Prema planu, a sudeći i prema do sada  provedenim radovima završetak kapitalnog održavanja očekuje se do kraja ove godine.

*Photo: Slovenska vojska

Brodosplitovo Brodogradilište specijalnih objekata je u četvrtak 02. listopada pisanim putem obavijestio Ministarstvo obrane RH o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri obalna ophodna broda za potrebe HRM, odnosno Obalne straže. Informaciju koju je jutros ekskluzivno objavio Jutarnji list tijekom dana je potvrdio i glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić. Zahtjev da se, u skladu sa sporazumom potpisanim na primopredaji broda “Umag”, izgrade svi brodovi iz serije bez ikakve dobiti, ali i bez gubitka zbog porasta troškova, koristeći troškovnu metodu izračuna, MORH nije poštovao iako bi u slučaju prihvaćanja brodovi u seriji bili znatno jeftiniji od tržišne cijene, tvrde iz Brodosplita. Prema Brodosplitu, analiza vještaka pokazala je da su od sklapanja ugovora 2. prosinca 2014. do sklapanja “Dodatka 4” 17. veljače 2020. godine troškovi porasli 79,03 posto i da je 2022. tržišna vrijednost ovakvih obalno-ophodnih brodova na svjetskom tržištu bila 20-ak milijuna eura, što je dva i pol puta više nego 2014. Tada su tvrdili da je u to vrijeme plaćeno 70 posto ukupne vrijednosti ugovora, i to po cijenama iz 2014., a zbog proteka vremena taj je iznos pokrivao samo 47 posto stvarnih troškova,objavio je Jutarnji list. Ministar obrane Ivan Anušić tijekom jutrošnjeg obilaska nove kantine u vojarni u Petrinji potvrdio je Brodosplitov raskid ugovora:

“Istina je, ali ništa to nije senzacionalno. Raskidanje ugovora od strane gospodina Debeljaka je jedan poslovni potez i taktika.”

Anušić je rekao da je Ministarstvo obrane prije nekoliko mjeseci započelo pregovore s Brodosplitom o gradnji preostala tri obalna ophodna broda, koja su na oko 30 do 40 posto završenosti: “E onda dolazimo do problema, a taj problem se zove cijena.”

Iz MORH-a tvrde da je tijekom brojnih razgovora vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak imao neutemeljeno visoke financijske zahtjeve, a kako bi se utvrdio odnos između realiziranih radova i troškova te koliko je novca još potrebno izdvojiti za završetak brodova, angažirani su timovi vještaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Hrvatske brodogradnje Jadranbrod koji su potom radili vještačenja. Dok Jutarnji l ist nslužbeno tvrdi da nalazi vještačenja idu u prilog tvrdnjama Ministaarstva obrane, Tomislav Debeljak poručuje da su sva vještačenja napravljena u proteklom razdoblju pokazala isti zaključak – troškovi gradnje nedvosmisleno su porasli:

“Pozivamo MORH, koji se poziva na ista vještačenja, da ih objavi jer nas kao ugovornog partnera stavlja u nepovoljan položaj to što podaci ‘cure’ iz provjerenih izvora, a mi smo obvezni poštivati klasificiranost ugovora.”

Anušić i Debeljak na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA

Anušić mu je jutros odgovorio kako su dvije neovisne institucije procijenile ostatak radova na cijenu koja se za 20 milijuna eura razlikuje od onoga što traži Brodosplit.

“Bilo je jasno da ćemo mi taj ugovor zaustaviti, ali on (Debeljak) nas je preduhitrio i raskinuo ugovor. Ja to potpisati ne mogu i neću jer bi to bilo na štetu Ministarstva obrane, Vlade i proračuna Republike Hrvatske,”

rekao je ministar obrane, najavivši daljnju pravnu borbu, prvenstveno za preuzimanje tri broda i nastavak izgradnje po povoljnijim cijenama u nekim drugim brodogradilištima u Hrvatskoj. Naravno, upitno je koja to brodogradilišta u Hrvatskoj imaju iskustvo gradnje vojnog broda.

Brodosplit je 23. rujna na svojoj web-stranici objavio da je za dovršetak i isporuku preostalih OOB-ova potrebno provesti radove na dovršetku pojedinih sustava, zatim sveukupnom opremanju, polaganju u more, puštanju sustava u pogon, ispitivanjima u luci, potom plovidbi i konačno bojnome gađanju iz oružnih sustava. “Da bi se taj proces nastavio, nužno je postići suglasje oko prihvatljivosti povećanih troškova nastalih tijekom gradnje brodova u seriji, od početka njihove izgradnje do same isporuke,” stoji u objavi Brodosplita, u čijem se nastavku navodi i primjer troškova za OOB-32 “Umag”:

Jedan od OOB-ova u izgradnji (Photo: Brodosplit)

“Radi objektivne usporedbe, ističemo kako je MORH za prvi brod u seriji, OOB-32 Umag, isporučen u siječnju 2025. godine, platio 13 milijuna eura s PDV-om, i to prema ugovornim stavkama iz 2014. godine, dok je tržišna vrijednost usporedivog broda u 2024. godini iznosila 28,5 milijuna eura s PDV-om. Naši stvarni troškovi gradnje OOB-32 Umag iznose 23,4 milijuna eura s PDV-om.”

Tako je nakon punih 11 godina ideja o izgradnji novih obalnih ophodnih brodova u domaćem brodogradilištu došla vjerojatno do svoga kraja. Portal Obris.org je od samoga početka tvrdio da je to loš plan, iznoseći cijeli niz razloga zašto Brodosplit nije u stanju izgraditi nove brodove za HRM. U međuvremenu se sastančilo, natezalo, razgovaralo, tužilo zbog vlasništva nad brodovima u izgradnji, sazivan  je oko toga čak i saborski Odbor  za obranu. Očito nitko iz toga nije ništa naučio.

Najveći njemački proizvođač oružja i jedan od najvećih u Europi Rheinmetall najavio je kako ulazi i u pomorski biznis. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 15. rujna, Rheinmetall je najavio kupnju više brodogradilišta njemačke tvrtke Lürssen (Naval Vessels Lürssen – NVL), smještenih na sjeveru Njemačke.Rheinmetall u svom priopćenju navodi da je

“tehnološka grupa Rheinmetall sa sjedištem u Düsseldorfu postigla dogovor s Lürssen grupom o ključnim uvjetima akvizicije tvrtke Naval Vessels Lürssen (NVL B.V. & Co. KG, Bremen-Vegesack) i svih njezinih podružnica, vojne divizije dugogodišnje brodogradilišne grupe. Stranke namjeravaju uskoro formalno zaključiti transakciju. Uz odobrenje nadležnih antimonopolskih tijela, stranke žele dovršiti akviziciju početkom 2026. Obje strane su se složile da neće otkriti kupovnu cijenu. Ovom značajnom strateškom akvizicijom, Rheinmetall proširuje svoj portfelj kako bi uključio pomorsku brodogradnju i jača svoju poziciju vodećeg dobavljača obrambene tehnologije u Njemačkoj i Europi.”

Namjera akvizicije se odnosi na brodogradilišta Blohm + Voss, Norderwerft u Hamburgu, Peene-Werft u Wolgastu (Mecklenburg-Zapadna Pomeranija) i Neue Jadewerft u Wilhelmshavenu, ali također i na Lürssenove podružnice u Egiptu, Brunejima, Bugarskoj, te u Hrvatskoj (u Rijeci). Naime, Lürssen grupa otvorila je ured na Kvarneru 2022., a taj dizajnersko-projektni centar za luksuzne jahte na terminalu je u riječkoj luci s ciljem kako bi dodatno unaprijedila svoje svjetski poznato poslovanje s luksuznim mega jahtama. Riječki centar predstavlja centar za dizajn jahti te razvoj, istraživanje inovacije i investicije u maritimnoj industriji u kojem je angažiran značajan broj domaćih inženjera i pratećih stručnjaka.

Armin Papperger, izvršni direktor Rheinmetall AG, ovom je prilikom istaknuo:

Armin Papperger, direktor Rheinmetalla

“Ovom akvizicijom postajemo više od pukog proizvođača plutajućih platformi. Kao integrirana pomorska sila, cilj nam je ponuditi cjelovita sistemska rješenja. Moći ćemo ponuditi našim kupcima sve visokokvalitetne komponente u budućim programima iz naše partnerske mreže kao integrirano rješenje iz jednog izvora: pomorske rakete i lansere, glavne i sekundarne topove za mornaricu, raketnu obranu, senzore i ostalu elektroniku. Za sustav borbenog upravljanja cilj nam je omogućiti integraciju i germanizaciju postojećih rješenja iz naše partnerske mreže.”

Ovim preuzimanjem  Rheinmetall preuzima i oko 2.100 zaposlenih diljem svijeta. NVL (ranije poznat kao Lürssen Defence) inače zapošljava oko 40.000 ljudi na 174 lokacije, među kojima je i ona u riječkoj luci.  Prošle godine NVL je ostvario prihod od oko milijardu eura. NVL trenutačno ima narudžbe u vrijednosti od oko sedam milijardi eura  opskrbljuje njemačku Mornaricu, ali i strane države. Dodatni potencijal za rast postoji u području autonomnih brodova, odnosno plutajućih dronova. Nakon objave ovih planova, dionice Rheinmetalla privremeno su dosegnule povijesni maksimum od 1.949 eura po komadu.

Friedrich Lürßen (Photo: Rolls Royce Power Systems)

Obiteljska tvrtka Lürssen obrazložila je prodaju vojnog sektora pogoršanom sigurnosnom situacijom. Friedrich Lürßen, izvršni partner tvrtke Lürssen Maritime Beteiligungen GmbH & Co KG, izjavio je da kompanija smatra kako je konsolidacija u obrambenoj industriji nužna i korisna, jer se samo tako može osigurati brza borbena spremnost Njemačke. Sam Lürssen će se ubuduće isključivo fokusirati na gradnju civilnih mega jahti.

Sindikat IG Metall Küste pozdravlja činjenicu da sada postoji jasnoća u vezi s ciljevima Rheinmetalla i Lürssena. Međutim, za zaposlene mnogo toga ostaje nejasno, smatra Daniel Friedrich, predsjednik nadležnog sindikata: „Na primjer, nedostaje industrijska strategija i konkretno planirane sinergije o kojima Rheinmetall govori“. On poziva obje kompanije da što prije osiguraju transparentnost i uklone neizvjesnost za zaposlene. „Bez sigurnosti radnih mjesta i lokacija, kao i bez dobrih kolektivnih ugovora, nova struktura pod Rheinmetallom neće funkcionirati“, naglasio je sindikalist.

Portal DW naglašava kako Rheinmetall dosad nije samostalno proizvodio brodove, ali je već surađivao s mornaricom. Primjerice, u području brodskih topova i laserskih modula. „U budućnosti ćemo biti relevantan akter na kopnu, na vodi, u zraku i u svemiru. Rheinmetall se time razvija u sistemsku tvrtku koja obuhvaća sve domene“, izjavio je direktor  Papperger. NVL pretežno proizvodi korvete. Ova klasa brodova mogla bi u narednim godinama igrati značajniju ulogu za Bundeswehr i njegove partnere: korvete su relativno male, fleksibilne i brzo se mogu angažirati. One su idealne, primjerice, za operacije u malom Baltičkom moru, gdje raste prijetnja iz Rusije. Nakon preuzimanja, Rheinmetall će vjeojatno tješnje povezati svoje osnovno poslovanje sa sustavima naoružanja i streljiva s pomorskim sektorom. Prema upućenima u ovu temu, moguće je i da će Lürssenove korvete ubuduće biti opremljene naoružanjem koje Rheinmetall razvija zajedno s američkim koncernom  Lockheed Martinom.