Osnovano je Međuresorno povjerenstvo radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, odlučeno je danas, u utorak 6. svibnja, na 89. sjednici hrvatske Vlade. Prema toj odluci, Međuresorno povjerenstvo analizirat će, koordinirati i pratiti korištenje različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije te pratiti provedbu projekata koji će biti financirani iz tih izvora. Također, povezivat će obrambeni i znanstveno-istraživački sektora radi tehnološkog razvoja i poticanja istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija te raditi analizu financijskih učinaka povećanih proračunskih izdvajanja za obranu, uključujući mogućnost aktiviranja nacionalne klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Inače, hrvatska obrambena industrija svoje aktivnosti koordinira kroz zasebnu Koordinaciju unutar Hrvatske udruge poslodavaca od ožujka ove godine. A unutar Hrvatske gospodarske komore djeluje i zajednica hrvatske obrambene industrije. Na nedavnoj manifestaciji ASDA 2025  hrvatska obrambena  industrija predstavila se domaćoj i stranoj javnosti, prema mišljenju mnogih uspješno, a o čemu je portal Obris. Org već izvještavao.

“ASDA 2025” – ministar Anušić s predstavnicima tvrtke DOK-ING

Na čelu novoosnovanog povjerenstva je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a zamjenik mu je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Osim njih, u Povjerenstvu su još i: Tomo Medved (potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti), dr. sc. Marko Primorac (potpredsjednik Vlade i ministar financija), Oleg Butković (potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture), dr. sc. Davor Božinović (potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova),  Ante Šušnjar (ministar gospodarstva), dr. sc. Gordan Grlić Radman (ministar vanjskih i europskih poslova), dr. sc. Radovan Fuchs (ministar znanosti, obrazovanja i mladih), Damir Habijan (ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije), te Zrinka Raguž (državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Kako je na sjednici Vlade naglasio državni tajnik u MORH-u Branko Hrg, svaki član Međuresornog povjerenstva će dodatno odrediti svog zamjenika.

Novo Međuresorno povjerenstvo trebalo bi višestruko pomoći domaćoj obrambenoj industriji

Ciljevi i zadaće Međuresornog povjerenstva su koordinacija i praćenje provedbe prijedloga iz Bijele knjige o europskoj obrani – Spremnost 2030., radi što učinkovitijeg korištenja instrumenata i koordinacijskih mehanizama Europske unije, NATO-a i drugih organizacija za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj. Također to je i izrada i praćenje provedbe planova razvoja obrambenih sposobnosti u Republici Hrvatskoj te planova razvoja nacionalne i europske obrambene industrije u komplementarnosti s NATO planovima i ciljevima sposobnosti, kao i investicijskih obrambeno-industrijskih planova za financiranje, uključujući i istraživanje i razvoj inovativnih rješenja i proizvoda visoke tehnologije. Povjerenstvo će se baviti i izradom analiza prioritetnih potreba krajnjih korisnika u obrambenom sektoru koji će služiti kao podloga za donošenje odluka i usmjeravanje nadležnih tijela prilikom sudjelovanja u koordinacijskim mehanizmima Europske unije, NATO-a i drugih organizacija, uključujući provedbu zajedničkih nabava s drugim državama članicama Europske unije i NATO-a te odgovarajućim partnerima iz trećih zemalja. Analizirati će se i međuresorna koordinacija i sustavno praćenje korištenja različitih izvora financiranja strateški važnih projekata radi jačanja obrambenih sposobnosti i kapaciteta obrambene industrije, kao i praćenje provedbe projekata koji će biti financirani iz navedenih izvora.

Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s Ministarstvom obrane, obavlja stručne i koordinativne poslove za ovo Međuresorno povjerenstvo, te prati i koordinira provedbu zaključaka Međuresornog povjerenstva u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, naglašava Vlada.

Ministarstvo obrane RH dobilo je nove državne tajnike za naredni 4-godišnji mandat ove Vlade. Na samom kraju zakonskog roka, Vlada RH jučer je konačno imenovala državne tajnike u većini ministarstava. Sudeći prema priopćenju sa zatvorenog dijela jučerašnje 14. sjednice Vlade RH, uglavnom se radi o ponovnom imenovanju ljudi koji su i do sada obnašali dužnosti državnih tajnika, uz tek poneki izuzetak. Jedan od tih izuzetaka je dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu obrane RH, Zdravko Jakop, koji je u jednom kratkom razdoblju nakon smjene Marija Banožića bio i vršitelj dužnosti ministra obrane. On je, objašnjava se u priopćenju sa zatvorene sjednice, „razriješen na osobni zahtjev“. Nije tajna da je Jakop već i ranije želio otići  iz MORH-a u diplomaciju, čak je dogovorena i pozicija, no tadašnji ministar obrane Banožić nije dao odobrenje.

Umjesto Jakopa, za novog državnog tajnika Vlada je imenovala umirovljenog generala Dragu Matanovića (iako je u priopćenju navedeno ime Darko, uz naknadni ispravak u Drago). Posljednjih mjesec dana  počelo se pričati kako je upravo Matanović kandidat za državnog tajnika, i to samo 4 mjeseca nakon što je zbog isteka mandata razriješen dužnosti glavnog ministra obrane. U svojoj višedesetljetnoj vojnoj karijeri prošao je sve stepenice – od dragovoljca  Domovinskog rata, preko zapovjednika 2. gardijske brigade i zapovjednika Zapovjedništva za potporu pa do zamjenika načelnika GS OS RH. Iako je 2020. bio jedan od dvojice najozbiljnijih kandidata za mjesto načelnika GS-a, nije izabran na to mjesto zbog, prema mišljenju Vrhovnog zapovjednika, predubokih veza s HDZ-om. Kao utješnu nagradu, general Matanović imenovan je za Glavnog inspektora OS, a budući da ove godine puni 60 godina života, po završetku mandata u ožujku ove godine trebao je biti umirovljen. Umjesto toga, zahvaljujući jučerašnjoj odluci Vlade RH, Drago Matanović vraća se kroz velika vrata u Ministarstvo obrane.

Drugi državni tajnik u MORH-u ostaje isti kao i u prethodnom razdoblju – vrtićki odgajatelj Branko Hrg to mjesto zahvaljuje činjenici da je njegova Hrvatska demokršćanska stranka jedna od koalicijskih partnera HDZ-a.

„Dokle god se ne donese odluka, sve vezano uz vojni rok je u obradi i pripremi“, rekao je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg. Govoreći za N1 televiziju, naglasio je kako je točna brojka od 17 i pol tisuća, odnosno 15 tisuća ciljanih obveznika: „S tim da moramo jasno naznačiti da je tu još prisutan jedan određeni broj i djevojaka, žena dakle, koje se mogu dragovoljno prijavljivati i pod istim uvjetima kao i svi muški obavljati također takvu obavezu“. Što se tiče žena u vojsci, Hrvatska je iznad standarda NATO-a i to s oko 13 posto žena u našim Oružanim snagama, dok je prosjek NATO-a 11 posto. Podsjetio je da su formalno svi muškarci u dobi od 18 do 55 godina vojni obveznici: „Naši mladi ljudi su zreli i sposobni odazvati se na razne aktivnosti kada je hrvatsko društvo i država u pitanju“, kazao je objašnjavajući kako mlade treba motivirati na služenje vojnog roka. Naglasio je i da je priziv savjesti za mlade ljude koji su vojni obveznici ustavna kategorija, koju se ne može zaobići ni u ovom slučaju. No ne očekuje da će se mladići pozivati na priziv savjesti u istom visokom postotku kao i do 2008. godine: „Danas su mladi ljudi itekako zreliji i puno spremniji i sigurno možemo odgovoriti kako Ministarstvo obrane vezano kako uz dio za samo vojno osposobljavanje, tako i druge službe u državi mogu pridonijeti da svi budu maksimalno uključeni“. Dio mladih ljudi biti će zainteresiran za služenje vojnog roka kada se dođe do trenutka donošenja odluke:

„Na nama je da napravimo da to bude zanimljivo i u skladu s današnjim vremenom, da to bude moderna obuka, a ne kao što je to nekada bilo, kako se volimo prisjećat. Mladi ljudi danas žive jednim sasvim drugačijim ritmom, njima treba pružiti izazove,oni vole izazove“.

To je vrsta obuke za samozaštitu, za ponašanje u nekakvoj situaciji do koje bi moglo doći, kaže Hrg:

„Imate mlade ljude koji nisu prošli nikakvu obuku, nikakvu edukaciju i ako dođe do neke situacije, oni se neće znati ponašati, time ugrožavaju sebe i druge. A ako ih se pripremi i obuči… Oni su praktički pričuvnici, dakle ne idu oni na nikakva bojišta, da pojednostavnim stvar. Oni se razvrstavaju u pričuvu i nakon toga u pričuvi – kroz godine koje dolaze, po nekakvom redu i rasporedu se dodatno obučavaju, educiraju,  za neku specijalizaciju koja njima najviše odgovara“,

dodao je državni tajnik.

Obveznog  vojnog roka dotaknuo se i ministar obrane Ivan Anušić na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za obranu (petak, 23. veljače):

„Problem koji mi sad imamo zato što od 2008. godine nemamo vojni rok – mi nemamo pričuvu. Kog ćemo mi dizat?! Koga ćemo mi dizat ako dođe do problema? Bit će opća mobilizacija, a onda će onaj koji nije otišao u 3 mjeseca da nauči kako rukovat, kako prepoznat opasnost, kako se ukopat na pravi način, kako spasiti svog kolegu s podvezivanjem ili ne znam, hitnom  prvom pomoći ili ne znam ni ja šta, će možda upravo kroz tu mobilizaciju biti poslat i izgubit će glavu za 5 minuta jer ne zna ništa o tome“.

Zato je Anušić pozvao na opći politički konsenzus kako se vojni rok ne bi ukidao ili vraćao od izbora do izbora, od stranke do stranke:

„Ako ćemo za dnevno-političku temu koristit, u ovim okolnostima, nabavku oružja, opremanje Oružanih snaga, materijalna prava pripadnika Oružanih snaga, i nešto što se zove 3 mjeseca nekakve vojne obuke, temeljne vojne izobrazbe, kako god to nazivali, u kojem će vojnik dolaziti i vikendom ići kući, onda ja mislim da mi smo promašili totalno… ili oni koji to tumače su totalno promašili zanat kojim se bave“.

Državni tajnik Hrg otkrio je da se još uvijek ne zna koliko bi uvođenje vojnog roka moglo sveukupno koštati. Odbivši sada govoriti o brojkama, najavio je da će se javnost izvijestiti kada se dođe do konačnih brojki koliko će to sve skupa koštati.

„Nemamo još ni pravi raspon… Evo, prošli tjedan su bili izvidi na terenu po lokacijama, potencijalnim lokacijama u Hrvatskoj gdje bi to moglo eventualno se nešto urediti. Napravljene su određene analize, vjerujem da ćemo do kraja tjedna dobiti od službi koje se bave tim sektorom građenja i uređenja podatke, da će oni dati podatke oko tih troškova,nakon toga naravno troškovi režija, troškovi plaća, naknada, troškovi osoblja koje treba zaposliti da se tako nešto napravi – od instruktora i ljudi po uredima za obranu do komisija za novačenje… Ima tu puno segmenata, puno detalja…“.

Kroz nekih 10-ak dana moglo bi doći i do prezentacije pred Vladom i hrvatskom javnosti, no sama prezentacija neće ujedno značiti i  donošenje konačne odluke. Hrg je dodao kako je u odluku o vojnoj obvezi uključen Glavni stožer te da je preko njega uključen i predsjednik Republike.

*Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar

Vlada je prošloga tjedna, točnije u četvrtak 15. lipnja, donijela odluku o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima, potom službenicima i namještenicima u javnim službama, te djelatnim vojnim osobama. Kako je na 226. Vladinoj sjednici rekao državni tajnik u MORH-u Branko Hrg:

„Ovim zaključkom predlaže se da ministar obrane u skladu s člankom 152 Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske djelatnim vojnim osobama odlukom odredi isplatu privremenog dodatka na plaću prema vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće. Isplata privremenog dodatka bit će u iznosu i pod uvjetima koji su određeni odlukom o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima, te službenicima i namještenicima u javnim službama. Ovom mjerom obuhvaćeno je 12.234 djelatne vojne osobe. Financijska sredstva se osiguravaju u Državnom proračunu Republike Hrvatske“.

U dodatnom Vladinom dokumentu pojašnjava se kako se tu radi o djelatnim vojnim osobama prema Uredbi o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe (Narodne novine, br. 46/08 i 25/13) i to:

• vojnik – koeficijent 1,164
• pozornik – koeficijent 1,212
• razvodnik – koeficijent 1,261
• skupnik – koeficijent 1,309
• desetnik – koeficijent 1,358
• narednik – koeficijent 1,406
• nadnarednik – koeficijent 1,503
• stožerni narednik – koeficijent 1,600
• časnički namjesnik – koeficijent 1,746
• poručnik – koeficijent 1,649
• natporučnik – koeficijent 1,697
• satnik – koeficijent 1,746.

U istoj takvoj Odluci o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima, te službenicima i namještenicima u javnim službama, koja je ekspresno objavljena u Narodnim novinama dan nakon Vladine sjednice, u petak 16. lipnja (NN 65/23) navodi se:

„Državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama određuje se isplata privremenog dodatka na plaću i to:

• u bruto iznosu od 163,62 eura mjesečno, ako su raspoređeni na radna mjesta s koeficijentom u rasponu 0,631 – 1,110
• u bruto iznosu od 130,89 eura mjesečno, ako su raspoređeni na radna mjesta s koeficijentom u rasponu 1,111 – 1,529
• u bruto iznosu od 98,17 eura mjesečno, ako su raspoređeni na radna mjesta s koeficijentom u rasponu 1,530 – 1,867.

Privremeni dodatak na plaću u iznosu iz stavka 1. ove točke isplaćuje se za puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, a u slučaju nepunog radnog vremena, razmjerno ugovorenom odnosno utvrđenom radnom vremenu.

Ako su službenici i namještenici raspoređeni na radna mjesta na kojima, bez dodatka iz ove Odluke, ne ostvaruju Zakonom propisani iznos minimalne plaće, privremeni dodatak isplaćuje se na iznos minimalne plaće“.

U članku IV. ove Odluke pojašnjava se trajanje ovog  privremenog dodatka: „Privremeni dodatak na plaću iz točke II. ove Odluke isplaćivat će se do dana ostvarivanja plaće prema uredbama kojima će se utvrditi nazivi radnih mjesta i koeficijenti za obračun plaće u skladu s novim zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama“.

Ministarstvo obrane RH u svom naknadnom priopćenju gotovo citira objašnjenje s Vladine sjednice, te navodi i objašnjenje ministra obrane Marija Banožića:

Banožić na sastanku skupine “Ramstein” (Photo: NATO)

„Ovo je samo još jedan od pokazatelja kako intenzivno radimo na poboljšanju materijalnih prava pripadnika Hrvatske vojske te kako smo se odlučili na sveobuhvatan pristup modernizacije naših Oružanih snaga. (…) Čovjek je središte obrambenog sustava i bez zadovoljnih vojnika, dočasnika i časnika nema ni jake Hrvatske vojske. Ljudi su oni koji čine razliku između dobre i najbolje vojske te ćemo i u nadolazećem razdoblju, nastaviti činiti sve da naši pripadnici OSRH imaju kvalitetu života kakvu zaslužuju“.

Dok je, s jedne strane, lijepo da hrvatski vojnici, dočasnici i časnici dobiju povišicu na plaću (pa makar i privremenu), teško je ne uočiti kako u obrambenom sustavu ima rekordno nizak broj djelatnih vojnih osoba – tek nešto više od 12.000. Prema posljednjim podacima objavljenim na web-stranici OS RH, nažalost iz svibnja 2020. godine, djelatnih vojnih osoba bilo je 14.325, odnosno 2 tisuće više od prošlog tjedna na sjednici Vlade objavljenog broja DVO. Tu se već može govoriti o ostavštini ministra Marija Banožića, čiju izmišljenu izjavu o „pokazateljima kako se intenzivno radi na poboljšanju materijalnih prava“ navodi Ministarstvo obrane u svom priopćenju. Naime, umjesto na sjednici Vlade, Banožić je u to vrijeme bio u Bruxellesu, na sastanku Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu („Ramstein“) i teško je od tamo išta poručivao o plaćama vojnika u Hrvatskoj.

U srpnju 2019. godine na snagu je stupio novi Zakon o sustavu državne uprave, kojim su ponovo u povijest otišle funkcije pomoćnika ministara, a umjesto njih predviđeni su opet ravnatelji uprava u ministarstvima. U kolovozu iste te 2019. godine izmijenjena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, kojom se unosi ova promjena funkcija iz prethodno donesenog Zakona. Tako se u izmijenjenoj Uredbi o unutarnjem ustrojstvu MORH-a govori o ravnatelju Uprave za obrambenu politiku (M-1), ravnatelju Uprave za ljudske potencijale (M-2), ravnatelju Uprave za materijalne resurse (M-3), te ravnatelju Uprave za proračun i financije (M-4). Od tada pa do danas čelni ljudi ovih uprava imenuju se svakih 6 mjeseci kao obnašatelji dužnosti, točnije – Vlada im daje „ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja“.

Dok Vlada u izbornoj godini – od ukidanja funkcija pomoćnika ministara u ljeto 2019. do izbora početkom srpnja 2020. – iz političkih razloga nije provodila natječaje za nove ravnatelje, s natječajim se nije žurilo ni nakon izbora i formiranja vlasti. Tek na jesen počinju se objavljivati javni natječaji – tako su 14. listopada 2020. u Narodnim novinama objavljeni javni natječaji za ravnatelje uprava u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu financija, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu turizma i sporta, Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu pravosuđa i uprave, Ministarstvu obrane, te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Na temelju tog natječaja, tek u veljači ove godine Vlada je započela s imenovanjima novih ravnatelja Uprava. Tako je 11. veljače, na zatvorenom dijelu svoje 43. sjednice, Vlada RH imenovala nove državne tajnike u Ministarstvu branitelja, u Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu financija, Ministarstvu rada, Ministarstvu turizma, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu prostornog uređenja, Ministarstvu kulture, Ministarstvu mora, te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Zanimljivo je da je u ovom posljednjem ministarstvu, MVEP-u, ravnateljem Uprave za političke poslove imenovan dobro nam poznati dr. Petar Mihatov, nekadašnji pomoćnik ministra obrane, koji je nakon „afere Barak“ otišao iz Ministarstva obrane. Na narednoj 44. Vladinoj sjednici imenovani su ravnatelji uprava u Ministarstvu poljoprivrede, na 45. sjednici imenovana je ravnateljica jedne od uprava u Ministarstvu mora, a na jučerašnjoj 45. sjednici Vlada je imenovala ravnatelje uprava u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Istodobno se daju nova ovlaštenja za privremeno obnašanje dužnosti ravnatelja, ovisno kako kome ističe rok od 6 mjeseci.

Nažalost, do jučer nije došlo i do imenovanja novih ravnatelja u Ministarstvu obrane. Kada je u utorak, 2. ožujka, u Pakracu o tome priupitan ministar obrane Mario Banožić, on je odgovorio:

„Natječaj je gotov, provedeni su intervjui i provodimo daljnju proceduru sigurnosnih provjera. Znamo da je riječ o 4 vrlo snažne uprave – uprava prije svega koja se odnosi na ljudske… na međunarodnu politiku koja nam je vrlo jasno izražena kroz NATO sudjelovanje i rad unutar Europskog vijeća. Isto tako imamo Upravu za ljudske resurse koja, prije svega, skrbi o samom Ministarstvu, ali isto tako i o Oružanim snagama. Treća uprava je uprava koja je najzahtjevnija po pitanju upravo ovih nabavka i završetka postojećih projekata – materijalni resursi, i četvrto su financije“.

Iako se ovdje vidjelo kako je ministar savladao osnovni ustroj resora kojem je na čelu, o tome kada se očekuje završetak spomenutih sigurnosnih provjera ipak nije bilo ni riječi.

Što je MORH tražio u natječaju?

U natječaju koji je Ministarstvo obrane raspisalo 14. listopada prošle godine, tražila su se 4 ravnatelja – Uprave za obrambenu politiku, Uprave za ljudske potencijale, Uprave za materijalne resurse, te Uprave za proračun, financijske i informacijske sustave (pri čemu je ovaj dodatak o informacijskim sustavima posljednja ustrojbena novotarija u MORH-u). Pri tome se za ravnatelja Uprave za obrambenu politiku tražila osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveuči­lišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuči­lišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem društvenog, humanističkog, tehničkog, prirodnog ili biotehničkog smjera. Za ravnatelja Uprave za ljudske potencijale dovoljan je jedan od ovih tipova studija ali društvenog smjera, za ravnatelja Uprave za materijalne resurse – isti tipovi studija tehničkog smjera, a za ravnatelja Uprave za proračun, financije i informacijske sustave – isti tipovi studija društvenog ili tehničkog smjera, iako bi najlogičnije bilo da je riječ izričito o studiju ekonomije budući se tu radi o glavnom financijašu obrambenoga resora. Rok za prijave bio je 8 dana od objave natječaja u Narodnim novinama (tj. od 14. listopada) – dakle, četvrtak 22. listopada 2020. godine.

Temeljem ovog natječaja, Ministarstvo obrane je već 2. studenog prošle godine objavilo poziv na razgovor kandidatima s pravodobnim i potpunim prijavama. Na razgovor koji se održavao u MORH-u 9. studenog 2020. pozvano je ukupno 16 osoba, među kojima su i dosadašnji pomoćnici ministara, odnosno privremeni obnašatelji dužnosti ravnatelja. No u proteklih 5 mjeseci, koliko je prošlo od poziva na razgovor, Vlada još uvijek nije imenovala nove ravnatelje u MORH-u. Kao glavni problem ministar obrane naveo je sigurnosne provjere, no u ovom slučaju riječ je i o već postojećim dužnosnicima, te većim dijelom zaposlenicima Ministarstva obrane, koji bi već zbog prirode posla trebali imati riješene sigurnosne provjere. Ipak, čini se da je u problemu – više od same Vlade RH – u domaćim sigurnosno-obavještajnim agencijama, koje izgleda ne uspijevaju pravovremeno procesuirati sve zahtjeve za potrebnim sigurnosnim provjerama.

Imenovanje ravnatelja uprava u Ministarstvu obrane je važno s još jednog aspekta – ovo je prvi put da će ministar obrane Banožić imati direktnog utjecaja na izbor i imenovanje ravnatelja, budući da on osobno Vladi predlaže kandidate za ravnatelje. Banožić je do sada pokazao malo volje za kadrovskim promjenama u MORH-u – nije imao političke snage oduprijeti se imenovanju bivšeg predsjednika HSS-a Branka Hrga za svog drugog državnog tajnika, kao što nije smatrao potrebnim okružiti se kompetentnim savjetnicima. Bivši ministar obrane Damir Krstičević imao je – uz bivšeg ministra rada Marka Pavića – najviše savjetnika, koji su ujedno bili i najbolje plaćeni savjetnici u cijelog Vladi RH. Od Krstičevićevih savjetnika Banožić je, prema vlastitom priznanju, zadržao tek jednoga – Ivicu Ušljebrku, koji je u prethodnom mandatu bio savjetnik ministra obrane za pitanja iz obrambenog resora.

Sada Banožić ima priliku praktično pokazati kako je savladao resor i što je naučio o Ministarstvu obrane u proteklih 7-8 mjeseci. Do sada je pokazao tek kako kasne stvari,  i to od onih čisto formalnih do za obranu suštinski važnih – osim novih ravnatelja uprava, nema ni prezentacije javne nabave, nema ni potpisivanja godišnjih ugovora s predstavnicima domaće obrambene industrije, a kasni i odluka o nabavi VBA. Ili, da po tom pitanju parafraziramo premijera – ništa nije odgođeno, samo je odlučeno da se neće donijeti odluku u mjesecu koji je iza nas.

Vlada je jučer, 24. rujna 2020. godine, na zatvorenome dijelu svoje 11. sjednice obavila i čitav niz kadrovskih promjena. Među ostalim, razriješila je i niz dosadašnjih te imenovala nove državne tajnike u ministarstvima. Od toga, za portal Obris.org je posebno interesantna bila izmjena pri vrhu Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Naime, “U Ministarstvu obrane razriješeni su državni tajnici mr. sc. Zdravko Jakop i Tomislav Ivić, a imenovani mr. sc. Zdravko Jakop i Branko Hrg“.

Dakle, nakon niza godina djelovanja na braniteljskim i obrambenim temama, sa scene se povlači Tomislav Ivić, bivši ministar branitelja, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za obranu, koji je posljednjih godina bio zamjenik ministra obrane, pa državni tajnik u MORH-u, a ovoga ljeta i privremeni obnašatelj dužnosti ministra obrane pred parlamentarne izbore 5. srpnja.

Umjesto njega, državnim tajnikom je – odlukom Vlade – postao Branko Hrg, po zanimanju odgojitelj predškolske djece. Da, baš onaj Hrg koji je nekada bio predsjednik HSS-a, gradonačelnik Križevaca, saborski zastupnik od 2011. do 2020. (ukupno u 3 saziva Hrvatskog sabora), i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu tijekom 2016. godine, koji o obrani nije prozborio ni jednu jedinu javnu riječ svih tih godina. Tako premijer Plenković nastavlja nekompetentnim kadrovima popunjavati najviša mjesta u Ministarstvu obrane RH.

Ovakvo kadroviranje punokrvni je primjer onoga što se zove političko uhljebništvo, a sinekura u Ministarstvu obrane je zahvala za Hrgovu podršku HDZ-u. To što zbog toga trpi jedan od najvažnijih resora u državi izgleda kako nikome nije bitno.