U Njemačkoj je 1. siječnja 2026. stupio na snagu novi Zakon o vojnoj službi, čime je označena prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici. Kako navodi portal Deusche Welle, ponovno se uvodi vojna evidencija, a mladići rođeni 2008. godine ili kasnije bit će podvrgnuti obveznim pregledima za regrutaciju. Dodatna regulativa stupit će na snagu tek kasnije. Međutim, jedna druga promjena koja je već stupila na snagu  uglavnom je prošla nezapaženo. Posljedice ove izmjene Zakona o vojnoj službi potencijalno pogađaju velik broj muškaraca rođenih između 1981. i 2009. godine, tvrdi DW, a mogla bi i zanimati i naše državljane s njemačko-hrvatskim državljanstvom. Naime, u njemačkom  Zakonu o vojnoj službi stoji: „Muške osobe nakon navršenih 17 godina moraju dobiti odobrenje nadležnog regrutnog centra Bundeswehra ako žele napustiti Njemačku na razdoblje dulje od tri mjeseca.“ Bez obzira na to planiraju li semestar studija ili posao u inozemstvu ili putovanje oko svijeta, obvezan je prethodni odlazak u nadležni regrutni centar njemačkih Oružanih snaga.

Frankfurter Rundschau je o tome prvi izvijestio na Veliki petak, 3. travnja, a potom su uslijedili brojni drugi mediji. DW ističe kako se digla „velika prašina tijekom uskrsnih blagdana u Njemačkoj“. O ovoj se temi žestoko raspravljalo i na društvenim mrežama. Kako će se točno ova odredba provoditi u praksi nije jasno, osobito zato što većina muškaraca mlađih od 45 godina vjerojatno nije bila upoznata s ovim propisom.

.

U međuvremenu je glasnogovornik Ministarstva obrane za agenciju DPA izjavio da se teži pojednostavljenom postupku dobivanja dozvole za napuštanje zemlje: „Administrativnim propisima razjasnit ćemo da se dozvola smatra izdanom sve dok je vojna služba dobrovoljna.“ Međutim, ti propisi još nisu doneseni. Stoga i dalje vrijedi trenutačno pravilo, barem teoretski, da se „dozvola mora dobiti od nadležnog centra Bundeswehra“ ako netko želi napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca. Glasnogovornik Ministarstva još je jednom naglasio: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu temelji isključivo na dobrovoljnom sudjelovanju, takve se dozvole u pravilu moraju izdavati.“

Tako primjerice Desirée Becker i stranke Ljevice napominje da „činjenica da čl. 3. Zakona o vojnoj službi sada izaziva toliku uzbunu prije svega pokazuje koliko je ovaj zakon loše sastavljen.“ Izrazila je iznenađenje „što se zakon sada retroaktivno razjašnjava. Upravo kod tako dalekosežnih zahvata jasan i pravno ispravan okvir trebao je biti na snazi od samog početka“. Stručnjak za ustavno pravo Volker Boehme‑Neßler ovu mjeru smatra „nerazmjernim zadiranjem u temeljna prava“. Njegov argument je da takva odredba ima smisla samo ako zaista postoji vojna obveza. „Dok je vojna obveza postojala, pravilo je služilo tome da nitko ne bi mogao izbjeći služenje vojnog roka“, kaže Boehme‑Neßler. Danas je, međutim, situacija drukčija: „Mi zapravo više nemamo pravu vojnu obvezu, nego neku vrstu ‘dobrovoljne vojne obveze’”. Prema njegovu mišljenju, iza ove mjere stoje dva razloga. S jedne strane, država želi radi boljeg planiranja znati tko iole duže boravi u inozemstvu kako bi u slučaju potrebe mogla računati na potencijalne regrute. S druge strane, ova odredba trebala bi poslati jasan signal. „Želi se pokazati: ozbiljno nam je stalo do Bundeswehra. Vijci se zatežu“, kaže Boehme‑Neßler.

Koliko je ovo pitanje uznemirilo njemačku javnost, najbolje pokazuje jučerašnji uzmak Ministarstva obrane. Naime, njemački ministar obrane Boris Pistorius je jučer, u utorak 07. travnja, rekao da je pravilo o obaveznom prijavljivanju muškaraca između 17 i 45 godina vojnim vlastima za odlazak u inozemstvo pogrešno protumačeno, te da će još ovog tjedna biti unesene dopune tog dijela zakona. „Trenutačno se za muškarce na mijenja ništa, svi smiju napustiti zemlju i za to ne trebaju dozvolu“, naglasio je Pistorius, najavivši pritom da će još ovog tjedna biti dopunjena ova stavka novog Zakona o vojnoj obvezi koja bi isključila obvezu prijave za one koji se ne odluče za obvezu služenja vojnog roka. „Nova vojna obveza se temelji na dobrovoljnoj bazi. Nitko neće biti unovačen protiv svoje volje“, rekao je Pistorius.

*Photo: Bundeswehr, B.Pistorius/Facebook

Hrvatski vojnik sigurno je danas evakuiran iz misije Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu, priopćilo je večeras Ministarstvo obrane RH. Povlačenje pripadnika OS RH iz ratne zone provedeno je u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula Savezna Republika Njemačka. Ministar obrane Ivan Anušić prethodno je zatražio i dobio potporu njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa za sigurno povlačenje našeg pripadnika u koordiniranoj evakuaciji iz Libanona, zbog čega mu se posebno zahvalio.

“Njemačka potpora Hrvatskoj odraz je bliskog partnerstva te savezničkog uvažavanja i solidarnosti koje proizlaze iz političkih odnosa na razini naših vlada, ali i naših ministarstava obrane”,

poručio je ministar Anušić.

Njemačka je svoje vojnike raspoređene u raznim misijama na kriznom Bliskom istoku počela pojačano povlačiti, a posljednje povlačenje je upravo ovo iz UN-ove misije UNIFIL u Libanonu. Prethodno su pripadnici Bundeswehra drastično reducirali svoju prisutnost u Erbilu na sjeveru Iraka, njemački vojnici stacionirani u Bahreinu već su se vratili kući, a u tijeku su i pripreme za povlačenje iz Kuvajta.

Nakon evakuacije iz Libanona, pripadnik OS RH sletio je večeras u francuski grad Orleans – odakle će se vratiti u Hrvatsku.

Nakon što je predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH  Zoran Milanović prošlog ponedjeljka zapovjedio načelniku Glavnog stožera OS RH generalu Tihomiru Kundidu pokretanje povlačenja hrvatskih vojnika iz Libanona i Iraka, Ministarstvo obrane RH poduzelo je sve potrebne formalne aktivnosti bez kojih izvlačenje naših vojnika ne bi bilo moguće. Pokrenuti su i formalni postupci za izvlačenje sedmorice hrvatskih vojnika iz NATO misije u Iraku. Ta operacija povlačenja provest će se kada se steknu uvjeti za sigurnu evakuaciju, a nakon njenog završetka MORH će obavijestiti javnost.

Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura što je veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, objavio je Deutsche Welle (DW). Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim, i to što je brže moguće jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a. Ova najava je i u skladu s ambicijama njemačkog kancelara Fridricha Merza koji je otvoreno izjavio da želi da Bundeswehr postane najveća konvencionalna vojska u Europi.

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr

Novi izviđački dron MQ-9B za Bundeswehr

Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova. Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru. S druge strane, pitanje je i što će biti s Helsingom budući je nedavno ukrajinska vojska objavila da do daljnjeg neće naručivati Helsingove dronove koji su se na prvoj crti bojišta ponašali nepredvidivo – često nisu uspjeli poletjeti, a pokazali su i neotpornost na sredstva elektroničkog ometanja. Budućim kamikaza-dronovima trebala bi biti opremljena i brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protudronska obrana i lasersko oružje

Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova, o čemu je bilo govora kada su se misteriozni dronovi prošle godine počeli pojavljivati iznad njemačkih i europski vojnih i civilnih aerodroma. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog sustava Skyranger 30, koji može suzbijati i rojeve dronova. No Skyranger, kojeg proizvodi koncern Rheinmetall, može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novo formirane protuzračne postrojbe njemačke Kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna, izvijestio je DW.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za Mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u Mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura, o čemu smo također pisali na ovom portalu. Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali zrakoplovi Tornado iz sastava Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.

Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Cijena: 7,3 milijarde eura. Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, čiji je prvi primjerak u jesen prošle godine isporučen njemačkoj Mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.

Novost za Bundeswehr: projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti opet njemačka brigada u Litvi. Ovaj bi sustav na istočnom krilu NATO-a trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima što bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta njemačko Ministarstvo obrane drži u tajnosti.

Fregata F126: od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda Mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati „grob za milijarde“, strahuju oporbeni političari, a prenosi DW.

Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da Mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove odore za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu za čak 460.000 vojnikinja i vojnika Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos. Kritičari su pitali nije li to pretjerano budući da Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti – uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena. To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.

Njemački mediji objavili su u čevrtak, 13. studenoga, da je u vladajućoj Crno-Crvenoj koaliciji (CDU/CSU i SPD) postignut sporazumu o regrutaciji svih mladića određene dobne skupine (s 18 godina), te su uputili Saveznom parlamentu (Bundestagu) odluku kojom se uvodi vojni rok. Tako je nakon brojnih i dugotrajnih rasprava u njemačkoj javnosti napokon odlučeno da se  u Njemačkoj može regrutirati mladiće za vojnu službu (koja bi u osnovnoj varijanti trebala trajati šest mjeseci, uključujući tri mjeseca osnovne obuke). Tako su Nijemci „prelomili“ i postavili temelje uvođenja neke vrste vojnog roka – za prvu silu dragovoljnog, a možda i obveznog, kao u Hrvatskoj. Konkretno izglasavanje ovog koncepta očekuje se u njemačkome Bundestagu tijekom mjeseca prosinca ove godine.

Od ministra obrane Borisa Pistoriusa traži se da predstavi konkretan plan ciljeva za osoblje, uključujući obveze izvještavanja i rokove! Sporazum između dviju glavnih parlamentarnih skupina navodi da „na temelju vojnih savjeta utvrđen je put rasta s jasno definiranim ciljnim rasponima. Taj je put utvrđen zakonom i prati se polugodišnjim izvješćivanjem Ministarstva obrane njemačkom Bundestagu. Osnova za to su dodatne sposobnosti obećane NATO-u, ukupno 260.000 aktivnih vojnika (ciljani raspon 255.000–270.000) i približno 200.000 pričuvnika“.

Regrutacija?

Uvest će se, kako se ocjenjuje, „nova, moderna vojna služba“, i to po načelu: „Dragovoljna služba“. Ali ako to ne bude dovoljno, slijedi obvezno služenje. Kao osnovna značajka ističe se da će cijela dobna skupina primiti upitnik (interes za vojnu službu, da ili ne?), i to za muškarce i za žene, „kako bi njemačke oružane snage – Bundeswehr – znale koga mogu pozvati u slučaju nacionalne izvanredne situacije i ponovnog uvođenja obveznog služenja“. Muškarci su dužni popuniti upitnik, izvijestili su mediji u Njemačkoj. Stupanjem na snagu zakona, obveza regrutacije započet će za muškarce rođene 1. siječnja 2008. ili kasnije, što će se postupno proširivati kako bude rastao kapacitet provedbe te općenite regrutacije.

Beneficije vojnog roka poput plaće i subvencija za vozačku dozvolu

Tako u objavljenom dokumentu stoji: „Nova vojna služba oslanja se na dragovoljnu službu kroz povećanu atraktivnost: Oni koji služe dragovoljno primit će otprilike 2.600 eura bruto mjesečno. Subvencija za vozačku dozvolu za automobile ili kamione bit će odobrena za obvezu od godinu dana ili više“. Oni koji služe duže primit će više: „Dragovoljna vojna služba kao poseban oblik građanskog angažmana bit će zadržana. Za obveze od dvanaest mjeseci ili više uvest će se status ‘vojnika na ugovoru na određeno vrijeme’“. Svatko tko se obveže služiti dulje od 12 mjeseci bit će tretiran kao profesionalni vojnik – i plaćen u skladu s time.

Bundestag odlučuje kada dragovoljna služba više nije dovoljna. U ozbiljnoj situaciji, svatko tko se smatra sposobnim za službu može biti regrutiran, pišu njemački mediji.

U dokumentu vladajuće koalicije objavljeno je i da Bundestag zakonom odlučuje o provedbi novačenja na temelju potrebe, posebno kada situacija obrambene politike ili kadrovska situacija oružanih snaga to čine potrebnim. To služi za smanjenje potencijalnog jaza između potreba oružanih snaga i stvarnog broja dobrovoljaca. Ako broj regruta u određenoj godini premašuje potrebu, postupak slučajnog odabira može se koristiti kao krajnja mjera, nakon primjene izuzeća od vojne službe i svih ostalih mjera. To znači da neće biti automatske aktivacije novačenja.

U svakom slučaju svi 18-godišnji muškarci u Njemačkoj ubuduće će morati proći liječnički pregled („Musterung“) kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu. Ukinut je ranije planirani „dvostruki odabir“, koji je predviđao da se najprije izvuče tko ide na liječnički pregled, a zatim tko od njih zapravo mora služiti vojsku.

Pistorius pod pritiskom jer se traži jasan plan rasta vojske

Prema informacijama iz stranačkih krugova, ministar Pistorius je popustio u zahtjevima vladajućih frakcija i pristao izraditi detaljan plan za povećanje broja vojnika i pričuve Bundeswehra. Unatoč dogovoru, još nije poznato jesu li postignuti kompromisi oko drugih točaka zakona, primjerice Pistoriusova plana za „kratkoročne vojnike“, pripadnike koji bi obavljali samo zaštitarske dužnosti uz minimalnu obuku.

Njemačka kao najjača konvencionalna sila u Europi

Friedrich Merz, njemački kancelar, otvoreno je još u svibnju objavio kako Njemačka namjerava izgraditi Bundeswehr u „najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi“, obećavajući da će joj dati „sva potrebna financijska sredstva“. Na portalu Obris.org više smo puta pisali o stanju u njemačkoj vojsci, kao i u vojnoj industriji koja je prolazila i još prolazi ozbiljnu transformaciju. Tako su najavljene kupovine oružja koji će biti naveden u proračunu njemačke vojske za 2026. godinu, ali čuje se i za mnoge dugoročne kupovine, za koje ne postoji jasan vremenski okvir.

Plan je to za dugo očekivanu reformu obrane Njemačke, čvrsto utemeljenu u domaćoj industriji. Zbog ruske agresije na Ukrajinu te politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, po kojoj se fokus vanjske politike SAD miče s Europe, njemačka politika je odlučila promijeniti stav prema svojim Oružanim snagama.

*Photo: Bundeswehr

Kako Berlin neizbježno želi postati dominantna vojna sila EU-a, njegove milijarde mogle bi ili izgraditi ili zamagliti Macronovu viziju europske obrane. Tako se i stoljetna francuska noćna mora – ona o rastućoj njemačkoj vojnoj moći, kako tvrdi portal „Politico“ – ponovno pojavljuje u novom obliku. Strahovi od invazije preko Rajne iz 19. i 20. stoljeća odavno su izbrisani francusko-njemačkim partnerstvom unutar europskih i atlantskih saveza. Štoviše, trenutni planovi Berlina da udvostruči obrambene troškove u Francuskoj su pozdravljeni kao bedem protiv ruske agresije i američkog povlačenja, naglašava Politico.

Kancelar Merz i ministar obrane Pistorius

Ipak, prema anonimnim vladinim dužnosnicima, francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je “opsjednut” ogromnom fiskalnom slobodom koju Njemačka posjeduje za ponovno naoružavanje u sljedećih pet godina, posebno u usporedbi s Francuskom koja ima financijskih problema. Boji se, navodno, invazije, ali ne francuskog teritorija, već vodeće pozicije svoje zemlje kao najučinkovitije vojno-diplomatske sile EU. Također ga brine hoće li se Njemačka milijarde iskoristiti za izgradnju ili će zamagliti njegovu viziju strateški autonomne europske obrambene industrije. Teoretski, obje zemlje su obvezane novim obećanjem članica NATO-a da će do 2035. potrošiti 3,5 posto BDP-a na obranu. No, dok Njemačka ima vjerodostojan plan za postizanje tog cilja do 2029., osim ogromnih potpora iz obrambenog fonda EU-a koje možda nikada neće vidjeti, Francuska nema vidljiv način da ispuni svoju obvezu prema NATO-u i smanji svoj proračunski deficit na 3 posto BDP-a u četiri godine. S obzirom na razliku između BDP-a i broja stanovnika, ovogodišnji obrambeni proračuni Njemačke i Francuske otprilike su usporedivi – 86 milijardi eura u Njemačkoj i 62 milijarde eura u Francuskoj. Međutim, Njemačka očekuje da će do 2029. trošiti 150 milijardi eura godišnje; dok će Francuska – čak i sa svojim novoproširenim obrambenim planovima – trošiti u najboljem slučaju 80 milijardi eura.

Porast francuskog obrambenog proračuna

Ipak, neki visoki francuski dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti odbacili su strahove da će nova njemačka vojna moć, a donekle i poljska – narušiti utjecaj Pariza u Bruxellesu. Tvrde da francuski “poseban” status unutar EU također proizlazi iz njezina globalnog vojnog dosega, stalnog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a i njezinog nuklearnog odvraćanja. Francuski vojni zapovjednici koji su tražili da ostanu anonimni također su odbacili sposobnost Bundeswehra da postane učinkovita snaga nakon osam desetljeća povijesne averzije prema svemu što je vojno. Rekli su da su troškovi za sustizanje obrambene moći dobrodošli i važni, ali da će proći mnogo godina prije nego što njemačka vojska i zrakoplovstvo mogu parirati francuskim. Međutim, nastavlja Politico, neposredniji problem je smjer kretanja. Hoće li njemačko vojno jačanje pomoći u stvaranju strateški autonomnije europske obrambene industrije, stvaranju europskih radnih mjesta i jačanju europske ekonomske moći? Ili će ulagati u gotovu američku vojnu opremu i pogodovati industrijskim savezima s američkim obrambenim divovima?

Njemački kancelar Friedrich Merz ponekad se slaže s Macronom po tom pitanju, rekavši da porast obrambenih izdataka njegove zemlje mora imati europski „okvir“ i promicati „europski strateški suverenitet“. U drugim prilikama govorio je o „koalicijskom ugovoru“ unutar NATO-a i važnosti transatlantskog partnerstva. U svakom slučaju, sama veličina berlinske potrošnje u nadolazećim godinama neizbježno će učiniti njegovu obrambenu industriju ključnim igračem u europskim vojnim inovacijama i nabavi. A u prošlosti je velik dio njemačke industrije radije tražio partnerstva sa SAD-om ili se obraćao njemačkim start-upovima nego surađivao s etabliranim igračima u Francuskoj ili drugim zemljama EU-a.

Macron smatra da je sada vrijeme da se Europa okrene francuskim borbenim avionima

Držeći se ovog starog obrasca, Pariz je bio razočaran nedavnom odlukom Rheinmetalla da sklopi sporazum s američkom tvrtkom Anduril o proizvodnji dronova i projektila. No, iako je možda prekasno da se Njemačka odvikne od američkih borbenih zrakoplova, istina je da nikada ne može postojati čvrsta europska vojno-industrijska baza osim ako se zemlje EU-a ne udruže kako bi razvile oružje budućnosti. Stoga je ključno da Berlin i Pariz odmah uspostave obrazac za nadolazeće godine procvata i udvostruče svoju političku predanost francusko-njemačkoj suradnji u obrambenim inovacijama, obuci i nabavi. Prozor prilika je uzak  i nakon toga će biti prostora samo za provedbu već donesenih odluka, ocjenjuje „Politico“.

Većinsko mišljenje u Parizu je da će njemačko naoružavanje pokrenuti ova pitanja „industrijske ravnoteže“ mnogo prije nego što pokrene pitanja „političke ravnoteže“ unutar EU. Ali Merz također razumije da bi, osim ako nije ugrađena u europski konsenzus, njemačka vojna moć mogla postati politički problem i to ne samo za Francuze.

Unatoč tome, Francuska će s nestrpljenjem gledati na desetljeće koje je pred njom, budući da će Njemačka zadržati svoj status europske industrijske sile, a ujedno će postati – samo svojom veličinom – dominantna vojna sila unutar EU. Neugodna istina za Francusku jest da je, kada je riječ o stvaranju europske obrambene industrije, pa čak i potencijalnom brzom povećanju francuskih vojnih kapaciteta, strateška autonomija sada u rukama Njemačke, zaključuje Politico.

Njemačka je u srijedu, 09. srpnja, obilježila 70 godina svog članstva u NATO savezu, a na prigodnoj svečanosti sudjelovao je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić u društvu brojnih visokih predstavnika članica NATO-a, saveznike i partnere. Središnja tema bila je doprinos Njemačke kolektivnoj sigurnosti te izazovi s kojima se Savez suočava u suvremenom sigurnosnom okružju.

Na marginama proslave 70. godišnjice ulaska Njemačke u NATO njemački kancelar Friedrich Merz optužio je Rusiju za terorizam zbog najnovijih masovnih napada na civilne ciljeve u Ukrajini. Na današnjoj svečanosti njemački političari otvoreno su naglasili ambicije preuzimanja vodeće uloge SR Njemačke unutar Atlantskog saveza.

„Mi smo prošle noći svjedočili najtežim bombardiranjima i raketiranjima od početka rata. To je terorizam uperen protiv civilnih ciljeva. To više nema veze s ratom protiv vojnih ciljeva“,

rekao je Merz nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Merz je ponovi naglasio već ranije iznijete ambicije i namjere kako će njegova „vlada učiniti sve da Bundeswehr postane najjača konvencionalna vojska unutar Europske unije, onako kako se to od nas kao najveće europske ekonomske sile i očekuje“. Po njegovim riječima, Njemačka će u sljedećim godinama prednjačiti u „pojačavanju stupova NATO-a u Europi“. Pred okupljenim gostima Merz je rekao da je NATO u povijesnim trenucima pokazao odlučnost i zajedništvo.

„Ovaj Savez diše punim plućima, živi i nosi našu kolektivnu sigurnost“, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius, te je također najavio jačanje uloge Njemačke unutar NATO-a. „Ruska agresija na Ukrajinu je definitivno isključila svako propitivanje smisla postojanja NATO-a. Mi ćemo zajednički obraniti svaki pedalj NATO područja“, poručio je.

Kako je pisao portal Obris.org, njemačka vojna sila i njezina vojna industrija su u procesu reorganizacije s ambicijama da Bundeswehr postane najsnažnija konvencionalna vojna sila u Europi.

U sklopu obilježavanja 70. obljetnice, ministar Ivan Anušić nazočio je primanju za ministre obrane zajedno s ministrom obrane Borisom Pistoriusom, kancelarom Friedrichom Merzom i glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Na primanju se razgovaralo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u Europi, o zajedničkim naporima u okviru NATO-a i Europske unije, kao i o važnosti Saveza za očuvanje sigurnosti i stabilnosti u Europi, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo obrane (MORH). U tom je kontekstu ministar Anušić naglasio kako je Njemačka važan saveznik i partner u području obrane i sigurnosti.

U izjavi za medije ministar Anušić istaknuo je kako je Njemačka prijateljska zemlja koja je igrala veliku ulogu u priznanju Republike Hrvatske početkom devedesetih godina, a danas su naše zemlje saveznice u NATO-u i Europskoj uniji. Nastavljajući se na aktualnu obrambenu suradnju s Njemačkom, ministar je objavio da su ključne teme razgovora s ministrom Pistoriusom bile nabava njemačkih tenkova Leopard za OS RH i sudjelovanje Njemačke na našem vojnom mimohodu. Ministar Anušić je govorio i o ulozi Hrvatske u NATO-u, istaknuvši je geostrateški položaj Hrvatske i jedinstveno iskustvo iz Domovinskog rata:

„Mi smo na neki način istočno krilo NATO-a. Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata, iskustvo koje većina članica NATO-a nema. To iskustvo možemo iskoristiti i u tehnologijama, i u svemu onome što je NATO-u prijeko potrebno – strategiji, viziji kako odgovoriti na izazove koji su u ovom trenutku pred Savezom i, naravno, kako sudjelovati u obrani Europe i NATO-a“,

priopćilo je Ministarstvo obrane RH.

*Photo: MORH/F.Klen

Nakon što su ministri obrane članica NATO-a na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu usuglasili rekordno podizanje izdvajanja za obranu, njemački mediji se, pored izdataka za obranu od pet posto BDP, bave i planovima povećanja broja vojnika Bundeswehra. Po završetku sastanka u Bruxellesu, glavni tajnik Saveza Mark Rutte najavio je „ambiciozne” planove koji predstavljaju „ogroman skok prema naprijed“.  Ciljevi, koje NATO postavlja svake četiri godine, uključuju i dogovor oko godišnjih izdvajanja članica za obrambene svrhe. Na završnoj konferenciji za novinare glavni tajnik Rutte potvrdio je da ciljevi „točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama… kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni, a naša milijarda ljudi sigurna.“ Ovi ciljevi su osnova za novi plan ulaganja u obranu koji bi trebao biti odobren na summitu NATO-a u Haagu krajem ovog mjeseca.

No čak i za jednu gospodarski veliku Njemaačku, ovi ciljevi predstavljat će višestruki problem. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, njemačka oružana sila i njezina vojna industrija su u procesu reorganizacije. Također, pred Njemačkom stoje veliki izazovi, posebice kada je u pitanju povećanje broja vojnika Bundeswehra, te s tim povezane promjene oko vojne obveze. Toj temi su i njemački mediji posvetili mnogo pozornosti. a portal DW objavio je sažetke nekoliko stajališta njemačkih medija pod naslovom “A tko će to platiti?”.

Ne gurati glavu u pijesak

Boris Pistorius – malo vremena za ogroman posao

Tako nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) govori o pritisku na njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) koji je primoran brzo riješiti problem manjka od oko 60.000 vojnika godišnje. „Ako Bundeswehr želi povećati broj vojnika na gotovo četvrt milijuna, i to prije nego Pistorius ode u mirovinu, mora se odmah započeti s reformom i prestrukturiranjem sustava vojne obveze u Njemačkoj. Aktualni sustav novačenja je jedino dobar za daleku budućnost, koju Putin sigurno neće čekati ako mu padne na pamet da obrambenu volju NATO-a stavi na kušnju“, piše FAZ.

Hessische Allgemeine ukazuje na to da Pistorius mora hitno pronaći načina za temeljitu reformu sustava vojne obveze. „Računati na to da će se, unatoč konstantnom smanjenju broja vojnika, u nekom trenutku dovoljno dragovoljaca prijaviti u vojnu službune znači ništa drugo nego guranje glave u pijesak i protivljenje djelovanju unatoč opasnosti koja je na horizontu”, piše Hessische Allgemeine.

Peto posto je fetiš Donalda Trumpa

Dnevnik Kieler Nachrichten ukazuje na to da će postizanje cilja izdvajanja pet posto BDP-a za obranu biti posebno skupo za gospodarsku silu Njemačku. “Sigurnost ima svoju cijenu, no tko će to platiti? U Njemačkoj je u svakom slučaju ovo pitanje još bez odgovora“, zaključuje Kieler Nachrichten i ukazuje na ostale partnere unutar Europe koji su već reagirali, između ostalog, podizanjem poreza za koncerne i za one s najvišim primanjima. „Tko najviše profitira od stabilnih prilika, taj bi trebao i najviše izdvojiti“, zaključuje dnevnik sa sjevera Njemačke koji govori o iznosu od preko 200 milijardi eura godišnje koji će Njemačka trebati. No kako se zaključuje, u slučaju nepripremljenosti, ruski napad bi uzrokovao znatno više troškove.

Merz i Trump – jesu li razgovarali i o pojačanom izdvajanju za obranu?

Dnevnik Lausitzer Rundschau kritizira fiksiranje na brojke vezane uz izdvajanja za obranu. „Na papiru ispunjena kvota ne govori ništa o stvarnim vojnim sposobnostima. Ono što je važno je podići razinu vojne sposobnosti. Pet posto je samo želja američkog predsjednika“, zaključuje ovaj dnevnik s istoka Njemačke.

DW se nije bavio samo izdvajanjima i troškovima obrane već i vojnim rokom u Njemačkoj, što je i kod nas „vruća tema“. Naime, portal se pita: “Hoće li u Njemačkoj ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnog roka? Iz perspektive novog povjerenika za oružane snage, to je nemoguće izbjeći. Jedan dio nove njemačke vlade je drugačijeg mišljenja“. Novi povjerenik Bundestaga za oružane snage, Henning Otte, načelno se izjasnio u korist uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. Dok se savezna vlada oslanja na dobrovoljnu službu, on će, kako je rekao, kao osoba nadležna za vojsku predložiti vraćanje obveznog vojnog roka i to još ove godine. “Obvezujući elementi” moraju biti pripremljeni sada, rekao je političar CDU-a u intervjuu za središnji informativni program javnog servisa ARD Tagesthemen. „Trupe su pod velikim pritiskom i ne smiju se preopteretiti“, rekao je Otte, dodavši: “Ne mogu se pleća vojnika uvijek sve više opterećivati, već se ta pleća moraju učiniti širima“. On sumnja da će rješenje za koje se zalaže vlada biti dovoljno.

Tijekom regrutacije „ostvario bi se direktan kontakt”

Kako naći još 60.000 vojnika?!

Umjesto toga, Otte se poziva na model koji se prakticira u Švedskoj uz obveznu regrutaciju: “Time bi se ostvario direktan kontakt, a moj osobni dojam je da kada razgovarate s mladim ljudima, raste uvjerenje da se priključe Bundeswehru kako bi se u budućnosti očuvali mir i sloboda”. U vezi izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD) da je potrebno još 60.000 dodatnih vojnika, Otte smatra da on sada mora reći kako se to može jamčiti. Povjerenik za vojna pitanja ne smatra da je za to dovoljna nedavno usvojena odluka o obveznom odgovaranju mladih na vladin upitnik o tome jesu li za služenje obveznog vojnog roka

Iz pravne perspektive, vojna obveza je u Njemačkoj još uvijek na snazi. Nju je pak u srpnju 2011., nakon 55 godina, tadašnji demokršćanski ministar obrane Karl-Theodor zu Gutenberg stavio van snage, a to je u praksi značilo ukidanje dotadašnje vojne i civilne službe.

“Brzo implementiranje onoga što je izvedivo”

Henning Otte

Otte je također predložio da se služba u Bundeswehru bolje plaća. Zamislivo je, kako je rekao, i da se uvedu mirovinski bodovi. Pored toga, može se ponuditi i stjecanje vozačke dozvole i mogućnost da se razdoblje služenja vojnog roka uračuna u vrijeme čekanja za dobivanje mjesta na fakultetu, za studente koji se nalaze na listi čekanja zbog ograničenog broja mjesta ili drugih kriterija. Od savezne vlade se traži da sastavi sveobuhvatan paket za opremanje trupa kako bi one mogle ispuniti svoju misiju.

Povjerenik za oružane snage pretpostavlja da bi se eventualna regrutacija u Njemačkoj u dogledno vrijeme mogla odnositi samo na muškarce. Otte ne vjeruje da je obvezna služba za žene – kako je to planirano u Danskoj – realna. To bi zahtijevalo promjenu Ustava, koja trenutno nije na vidiku. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Za to bi se vladajući demokršćani i socijaldemokrati morali osloniti i na glasove desno populističkog AfD-a ili Ljevice. Važno je “brzo implementirati ono što je izvedivo”, rekao je Otte, tako da se izbjegne “da sve više zahtjeva ide prema trupama, a da na raspolaganju za to stoji neophodni kadrovski kontigent“.

Obvezni vojni rok i za žene?

I predsjednik Udruge rezervista Patrick Sensburg zalaže se za vraćanje obveznog služenja vojnog roka. “S obzirom na ciljeve NATO-a od oko 250.000 aktivnih vojnika, sada svima mora biti jasno da se to ne može postići bez da se ponovo aktivira obvezno služenje vojnog roka“, rekao je za Rheinische Post. Sensburg je dugo bio zastupnik CDU-a u Bundestagu. Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu, Thomas Röwekamp, ​snažno se zalagao za uvođenje opće obvezne službe. To, kako je rekao, ne bi trebalo da služi samo vojsci, već bi imalo svoju primjenu i u socijalnim i civilnim oblastima, te bi se trebalo odnositi „jednako na muškarce i na žene“.

Miersch: Ne u ovom zakonodavnom periodu

Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch kategorički je odbacio takve pozive za vraćanje obveznog vojnog roka. „Koalicijski sporazum jasno kaže da se oslanjamo na dobrovoljnu službu“, izjavio je Miersch za Neue Osnabrücker Zeitung. Cilj od 60.000 dodatnih vojnika se „srednjoročno” može postići i bez uvođenja obveze. “O regrutaciji bi se tada moglo pregovarati u narednom zakonodavnom razdoblju, ali ne u ovom“, dodao je Miersch, a prenosi portal DW.

Novoizabrani njemački kancelar Friedrich Merz održao je u srijedu, 14. svibnja,  prvi govor u Bundestagu, predstavivši svoj plan reformi s naglaskom na ekonomske poticaje, strožu migracijsku politiku, jačanje stanogradnje i vojnu sigurnost zemlje, posebice njemačkih Oružanih snaga. Najavio je i da će njegov kabinet učiniti sve kako bi Bundeswehr postao “konvencionalno najjača vojska u Europi”, poručivši: “Moramo se moći braniti kako se ne bismo morali braniti. Snaga odvraća agresore. Slabost poziva agresore“. “Rusija je prekršila sva pravila koja su vrijedila za naš suživot u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i, prije svega, od pada Berlinskog zida”, dodao je Merz. Stoga je, kako je naglasio, jačanje Bundeswehra za njegovu vladu “na prvom mjestu”. Osim toga, Merz se zalaže za transatlantsku usklađenost u pregovorima s Rusijom o prekidu vatre u Ukrajini. “Od iznimne je važnosti da se politički Zapad ne podijeli“, rekao je šef CDU-a, dodavši:  “Stoga ću nastaviti ulagati sve napore kako bih osigurao što veće jedinstvo između europskih i američkih partnera.”

Što se Ukrajine tiče, Merz je naglasio da ne smije doći do “diktiranog mira” niti do pokoravanja vojnim činjenicama stvorenim protiv volje Ukrajinaca. “Nadamo se i naporno radimo na tome da ovaj jasan stav ne zastupa samo cijela Europa, već i naši američki partneri.” Također, novi njemački Kancelar obećao je da će nova njemačka vlada nastaviti snažno podržavati Ukrajinu. Istovremeno je istaknuo da Njemačka ne želi ratovati, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Ministar obrane i u novoj vladi je dosadašnji Boris Pistorus koji se susreo s brojnim izazovima zbog lošeg stanja u kojem se nalazi Bundeswehr. Prema pisanju portala DW, još u travnju ove godine objavljeno je kako je Njemačka vojska usred duboke transformacije i suočava se s brojnim izazovima – od zastarjele infrastrukture i nedostatka osoblja do političkih rasprava o mogućem povratku obveznog vojnog roka. Jedan od glavnih problema je manjak vojnog osoblja. Unatoč povećanju broja prijava za vojnu službu u 2024.  – zabilježeno je oko 51.200 prijava, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu – stvarni broj novih vojnika i dalje stagnira ili čak opada. Trenutno Bundeswehr ima oko 181.500 vojnika, dok je cilj dostići brojku od 203.000 do 2031. godine. Dodatni izazov predstavlja i visoka stopa odustajanja: velik broj kandidata odustaje tijekom šestomjesečnog probnog roka, najčešće na vlastiti zahtjev. 2023. je to bilo čak 5100 od ukupno 18.810 novaka. A i broj onih koji napuštaju vojsku ostaje visok – oko 20.000 godišnje. I portal Obris.org u nekoliko tekstova je pisao kako je njemačka oružana sila kao i vojna industrija u procesu duboke transformacije.

Kako bi se osigurala kadrovska popunjenost vojske, savezna vlada pod tadašnjim vodstvom ministra obrane Borisa Pistoriusa razmišljala o uvođenju novog modela vojne službe po uzoru na švedski sustav. Riječ je o dobrovoljnom vojnom roku u kojem bi svi muškarci stariji od 18 godina ispunjavali upitnik na temelju kojeg bi se identificirali potencijalni kandidati za služenje vojnog roka. Bundeswehr bi zatim izravno kontaktirao one koji zadovoljavaju kriterije. U Švedskoj se taj model pokazao učinkovitim jer omogućava ciljanu regrutaciju i bolju prilagodbu vojne obuke aktualnim sigurnosnim potrebama. Njemačka vlada se nada da će primjena sličnog sustava rezultirati većim i stabilnijim brojem regruta, a da će se izbjeći društvena polarizacija koja bi mogla proizaći iz potpune obnove opće obvezne vojne službe.

Taj sustav omogućava selekciju, ali i fleksibilnost, s naglaskom na motiviranost i sposobnosti kandidata. No postavlja se pitanje hoće li to biti dovoljno za dugoročnu popunu postrojbi, osobito u svjetlu ruskih prijetnji. Međutim, ukoliko se pokaže da broj dobrovoljaca nije dovoljan, otvorena je mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka. Iako trenutno nije na snazi, rasprave o povratku obveznog vojnog roka sve su glasnije, osobito iz redova konzervativnijih političkih stranaka. Problem ne leži samo u ljudstvu – tu su i veliki infrastruturni nedostaci. Brojne bivše vojarne su zatvorene ili prenamijenjene, a mnoge lokacije su u lošem stanju. Od 2011. godine zatvorena je 31 vojarna diljem Njemačke, dok su druge smanjile kapacitete. Mnoge nekretnine su prodane, prenamijenjene za gospodarsku djelatnost ili prilagođene za smještaj izbjeglica. Ukupan broj vojnih lokacija trenutno iznosi 275 u usporedbi s nekadašnjih 400.

Preostaje da pratimo daljnje poteze nove njemačke vlade, posebice u svijetlu projekta EU – ReArm Europe.

„Ako budemo u stanju osigurati sve proizvode i usluge, to je ključni dio našeg odvraćanja”, rekao je šef Vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, jučer u Bruxellesu. On je pozvao poslovne ljude da pripreme „ratni scenarij” i prilagode svoju proizvodnju te distribuciju kako bi bili što manje izloženi ucjenama Rusije i Kine. Govoreći na konferenciji „think tanka” European Policy Center, Bauer je rekao da odvraćanje uključuje više od samih vojnih kapaciteta jer se u ratu koriste svi raspoloživi instrumenti. „Svjedoci smo sve više sabotaža i Europa je to već doživjela u opskrbi energijom”, naglasio je Bauer. Govoreći o opskrbi plinom, rekao je: „Mislili smo da imamo dogovor s Gazpromom, ali smo zapravo imali dogovor s gospodinom Putinom. Isto vrijedi i za kinesku infrastrukturu i proizvode. U stvari smo imali dogovor s gospodinom Xijem”.

Admiral Rob Bauer odaje počast poginulim ukrajinskim braniteljima

„Vojska dobiva bitke, a ekonomija ratove”, poručuje admiral Bauer. On je upozorio na ovisnost Zapada o Kini iz koje dolazi 60 posto rijetkih metala i u kojoj se prerađuje njih 90 posto. Iz Kine također stižu i kemijski sastojci za sedative, antibiotike, protuupalne i lijekove za visoki tlak. „Naivni smo ako mislimo da Komunistička stranka neće iskoristiti tu moć. Poslovni ljudi iz Europe i Amerike moraju shvatiti da poslovne odluke koje donose imaju strateške posljedice za njihove države”, istaknuo je Bauer. „Gospodarstvenici trebaju pripremiti ratni scenarij i njemu prilagoditi svoju proizvodnju i distribuciju. Vojska dobiva bitke, a ekonomije dobivaju ratove”, kazao je Bauer u svom izlaganju.

Nakon Bauerovih nedjeljnih upozorenja, u ponedjeljak 25. studenog su se u Berlinu sastali ministri obrane iz 5 država EU poručivši, među ostalim, da će Europljani pojačati vojnu potporu Ukrajini. Domaćin ovog skupa, Nijemac Boris Pistorius, te ministri: Sébastien Lecornu iz Francuske, John Healey iz Velike Britanije, i Władysław Kosiniak-Kamysz iz Poljske sastali su se uoči povratka kritičara NATO-a Donalda Trumpa na dužnost američkog predsjednika. Umjesto ranije najavljenog talijanskog ministra obrane Guida Crosetta, sastanku tzv. Grupe pet vodećih zemalja u europskoj obrani prisustvovala je državna podtajnica Isabella Rauti. Nakon razgovora sa svojim britanskim, francuskim, talijanskim i poljskim kolegama, Pistorius je istaknuo da Europa treba potaknuti obrambene napore dok se Donald Trump sprema vratiti u Bijelu kuću. NATO zbog dodatne eskalacije rata u Ukrajini želi potaknuti proizvodnju naoružanja u toj zemlji, rečeno je nakon sastanka. „Naš cilj je da Ukrajina djeluje s pozicije moći”, naglasio je njemački ministar obrane. Trump, čija bi inauguracija trebala biti 20. siječnja iduće 2025. godine, zahtijeva da Europa uloži znatno više novca u vlastitu sigurnost i očekuje se da će smanjiti vojnu pomoć Ukrajini. Sastanku u Berlinu se na jedno vrijeme preko videoveze pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustin Umerov. Obraćajući se novinarima u Berlinu, poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz ponovio je Pistoriusovo obećanje o većoj pomoći Kijevu: „Europa mora više koordinirati svoje napore, mora uskladiti svoje akcije, mora ciljati više, kako bi bila dobar partner Sjedinjenim Državama”. Pistorius je objasnio kako bi se poticanje proizvodnje oružja u Ukrajini financiralo i kamatama na zamrznute financije Rusije u inozemstvu. „Mi između ostalog planiramo nabavku i razvoj dronova koji bi bili vođeni umjetnom inteligencijom”, rekao je Pistorius, referirajući se na nedavne ukrajinske tvrdnje kako takvih dronova ima sve više na bojištu.

Prvi sastanak “Petorice” u Berlinu (Photo: Ministarstvo obrane SR Njemačke)

Njemački ministar je kazao i da je zbog sudjelovanja sjevernokorejskih vojnika u ratu u Ukrajini taj sukob „već odavno međunarodni”. On je ukazao i na nedavnu rusku upotrebu raketa srednjeg dometa kojom su gađani ciljevi u Ukrajini, ali kojima je moguće gađati i ciljeve u Europi. „Ruske prijetnje su uperene i protiv nas”, naglasio je Pistorius.

Međutim, Ukrajina je bila tek jedna od tema današnjeg sastanka Petorice. Kako je priopćilo njemačko Ministarstvo  obrane nakon sastanka, Inicijativa za današnje okupljanje došla je od Pistoriusa i njegovog francuskog kolege Lecornua, koji su se sastali u Parizu nakon američkih izbora 6. studenog. Cilj koji su si Pistorius i Lecornu postavili je zajednički razviti mapu puta za jaku Europu. Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska i Italija zemlje su s najvećim izdvajanjima za obranu u Europi. Prema Pistoriusovim riječima, „nas pet možemo ne samo pokretati inicijative, već i značajno pridonijeti njihovoj provedbi – bilo da je riječ o potpori Ukrajini, europskim ulaganjima u naoružanje ili razvoju i nabavi novih vojnih sustava”. SAD kao pouzdan transatlantski partner mora dobiti veće olakšice u Europi, apelirao je Pistorius na europske partnere. „S jedne strane, to uključuje veće izdatke za obranu – s druge strane, radi se o zatvaranju europskih nedostataka u sposobnostima i zajedničkim standardima. Radi se o razvoju i nabavi ‘više, učinkovitije i europskije’”. Pet ministara obrane formuliralo je jasan zahtjev prema Europskoj komisiji: mora se olakšati pristup industrije oružja financijskom tržištu, pri čemu bi Europska investicijska banka trebala igrati središnju ulogu. Partneri također žele biti aktivno uključeni u proces izrade nove „Bijele knjige EU”, što bi nova Europska komisija trebala napraviti u prvih 100 dana.

Lecornu i Pistorius – inicijatori sastanka najjačih europskih ministara obrane

Pistorius je najavio da će se sastanak ministara obrane u ovom formatu (ne isključujući proširenje ovoga kruga) ponovno održati početkom 2025. održati u Poljskoj jer „ne možemo si više priuštiti da gubimo vrijeme. Ni u jednom trenutku od kraja Hladnog rata transatlantsko i europsko jedinstvo i snaga nisu traženi više nego danas”.

Ministar obrane Ivan Anušić RH i načelnik Glavnog stožera OS RH general Tihomir Kundid danas borave u posjetu SR Njemačkoj, gdje su se u Berlinu sastali s njemačkim ministrom obrane Borisom Pistoriusom. Glavna tema sastanka, navodi Ministarstvo obrane RH, bila je opremanje i modernizacija OS RH s naglaskom na nabavu novih tenkova Leopard 2A8. Savezna Republika Njemačka, naime, pozvala je  svojedobno Republiku Hrvatsku da se priključi njemačkom programu zajedničke nabave glavnog borbenog tenka Leopard 2A8.

Ministri obrane Anušić i Pistorius stoga su danas potpisali Pismo namjere kojim su iskazali spremnost dviju država da se iz hrvatskih zaliha Ukrajini u prvoj isporuci da 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80, uključujući pričuvne dijelove i streljivo, te da se financijska sredstva koja će RH dobiti od SR Njemačke za te tenkove i borbena vozila iskoriste za nabavu novih njemačkih tenkova Leopard 2A8. Za taj iznos, naime, umanjila bi se ukupna cijena novih Leoparda 2A8. S obzirom na potrebe Oružanih snaga, MORH namjerava nabaviti do 50 novih Leoparda 2A8. Svi ostali detalji bit će poznati nakon potpisivanja ugovora. Dodatna vrijednost ovakvog modela nabave je pomoć Ukrajini u  borbi protiv ruske agresije.

Ministar obrane Anušić istaknuo je kako je ovaj model nabave Leoparda 2A8 pogodan za sve tri uključene strane – Hrvatsku, SR Njemačku i Ukrajinu:

„Ovo je jedan od većih i značajnijih projekata modernizacije Hrvatske vojske, uz sve projekte modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske ratne mornarice, došli smo do jačanja naših oklopnih snaga, naših tenkovskih bojni. Kao što je dobro poznato, Leopard je jedan od najkvalitetnijih, ako ne i najkvalitetniji, tenk zapadne njemačke proizvodnje i Hrvatska će biti u potpunosti opremljena upravo ovim tenkovima“,

rekao je ministar Anušić dodavši da je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost na Pismo namjere koje je upućeno od strane njemačke Vlade te kako će vrlo brzo započeti realizaciju tog projekta.

Kako u priopćenju navodi MORH, posebno je važno i to što su kontinuiranom modernizacijom i opremanjem OS RH – a Hrvatskoj je nedavno odobrena i kupnja raketnih sustava Himars M142, nabavljaju se i besposadne letjelice TB2 Bayraktar te se sad pokreće i proces nabave modernih tenkova – bitno skraćeni rokovi za dostizanje cilja od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu.

„Iako smo već skratili rok s 2030. na 2027. godinu, nakon započetih procesa nabave Himarsa, besposadnih letjelica te sada i Leoparda, dva posto BDP-a izdvajanja za obranu dostići ćemo i znatno prije 2027. godine“,

rekao je ministar Anušić.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da je Hrvatska pouzdan partner SR Njemačkoj te da je Hrvatska potpisivanjem pisma namjere odlučila investirati u svoje Oružane snage. Ministar Pistorius zahvalio se na svemu sto Republika Hrvatska radi po pitanju stabilizacije Zapadnog Balkana te istaknuo da je RH pouzdan partner u NATO-u, Europskoj uniji te na bilateralnoj razini.  Ministri Anušić i Pistorius istaknuli su odlične odnose Republike Hrvatske i SR Njemačke, razgovarali su i o situaciji u Jugoistočnoj Europi te se složili da će obje zemlje i dalje predano pomagati Ukrajini, žrtvi ruske agresije. Hrvatska je Ukrajini, naime, dosad isporučila vojne pomoći u iznosu većem od 200 milijuna eura. Ministar Anušić zahvalio se ministru Pistoriusu i na pomoći u nedavnoj evakuaciji hrvatskog časnika iz misije UNIFIL u Libanonu.

Projekt koji je stajao u ladici

Zanimljivo je da se prvi puta službeno govorilo o zamjeni aktualnih hrvatskih tenkova M-84 za njemačke Leoparde početkom ove godine.

Naime, na sjednici saborskog Odbora za obranu, održanoj 23. veljače ovo godine povodom daljnje nabave helikoptera UH-60M Black Hawk, zastupnik Stipo Mlinarić-Ćipe potegnuo je upravo ovo pitanje pred tada novim ministrom obrane Anušićem:

“Vidite što jedan čovjek može napraviti. (…) Jer nažalost, vi to dobro znate, ne morate reći, koliko je prošle godine i pretprošle godine ljudi otišlo, dočasnika i časnika, iz sustava. Zahvaljujući samo jednom čovjeku! Neću govoriti o njemu jer ga nema ovdje, ali … samo sam htio reći: ‘Gdje ste bili do sada, gospodine Anušiću, zadnje 3 godine?’ Mislim da bi imali i nove tenkove, zamijenjene, jer prije 2 godine kada je Rusija napala Ukrajinu i izvršila agresiju, da smo dali Ukrajincima naše M-84, a Njemačka tada nije htjela isporučivati svoje tenkove … u prvih 6  mjeseci nije htjela isporučiti tenkove… Mi smo danas mogli Ukrajincima pomoć isti  dan, a mi smo mogli dobit nove tenkove zapadne tehnologije.”

Ministar Anušić, koji je u to vrijeme brojio prvih 100 dana u Ministarstvu obrane, rekao je da je upoznat s ovim slučajem, odnosno prijedlogom o zamjeni tenkova:

“Pokušali smo ponovo vratiti taj projekat nazad – obavio sam razgovor s ministrom obrane, gospodinom Borisom Pistoriusom, Njemačke, i ta tema će biti ponovno na stolu kad bude bio sastanak kancelara Scholza i premijera Plenkovića, mislim 23. ovog mjeseca, aako se ne varam, ili idućeg mjeseca, nisam siguran. Uglavnom, sastanak kad bude bio ta tema je na stolu i pokušat ću vratiti taj projekat koji smo zakasnili potpisat.”

Kada se počelo ozbiljno raditi, osam mjeseci je trebalo da se od već “ukiseljenog” prijedloga dođe do potpisivanja Pisma namjere o zamjeni tenkova M-84 i borbenih vozila pješaštva M-80 za nove njemačke tenkove Leoparda 2A8.

*Photo: MORH/F.Klen, osim zadnje (Obris.org)