Loše vijesti stižu s jutrošnje sjednice Vlade – smanjuje se broj kategorija djelatnih vojnih osoba s najvećim izračunom beneficiranog radnog staža. Pri tome, po prvi puta u ovome mandatu na sjednici uopće nije bio prisutan predstavnik Ministarstva obrane, nego je dvije obrambene točke dnevnoga reda obrazlagao ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić. U svom već standardnome stilu, Ostojić je ove promjene samo kratko, formalno i tek djelomično obrazložio:

„Uzimajući u obzir tendenciju ukidanja staža osiguranja u povećanom trajanju u oružanim snagama drugih država, isto tako i u RH, prijedlogom nove uredbe utvrđuju se sve one dužnosti DVO-a koje zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja posla trebaju imati staž s povećanim trajanjem. To se odnosi sad isključivo na dužnost pirotehničara i DVO-a koje sudjeluju u operacijama potpore mira u kojima se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci, dok za ostale dužnosti koje su dosadašnjom uredbom računane sa 18 ili 16 mjeseci za godinu dana predlaže se da tih godinu dana bude računano kao 15 mjeseci staža osiguranja.“

Izmijenjena uredba na snagu stupa već 01. srpnja, a izmjene se tiču postojećeg članaka 2, 3 (koji se briše) i 4. Po novome, članak 2. glasi:

„Svakih 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja na dužnostima:

– pirotehničara,

– u operacijama potpore miru.“

Članak 3 se briše, pa na njegovo mjesto dolazi dosadašnji članak 4, s ponekom izmjenom, te glasi:

„Svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja na dužnostima:

– letača

– padobranaca

– diverzanata

– ronitelja

– u barokomori

– tehničara za streljivo i minsko – eksplozivna sredstva

– mehaničara i poslužitelja za streljivo i minsko – eksplozivna sredstva

– radiološke, biološke i kemijske zaštite

– za specijalna djelovanja

– u gardijskoj postrojbi

– vojnog policajca

– rukovatelja inženjerijskih strojeva i strojeva za pretovar

– mehaničara za održavanje

– člana posade plovila Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže Republike Hrvatske

– u postajama obalnog motrenja i radarskim postajama

– počasno – ceremonijalnih postupaka i poslovima osiguranja u Počasno – zaštitnoj bojni

-zrakoplovnih tehničara, zrakoplovnih mehaničara i poslužitelja u zrakoplovnim bazama.“

“Plan 21 – Na pola puta”: stanje 2013.

Izmjene će na snagu stupiti već sredinom sljedećeg tjedna, odnosno s prvim danom srpnja.

U mandatu ove Vlade ovo je treća izmjena uredbe o beneficiranom radnom stažu – dosadašnjim uredbama broj zaposlenih s beneficiranim stažem u Ministarstvu obrane  i Oružanim snagama pao je sa 16 tisuća na otprilike 10 tisuća, od čega je oko 6 tisuća bilo djelatnih vojnih osoba. Pri tome je tematika beneficiranja odrađenog radnog staža u sektoru obrane razdvojena od usporedivih sadržaja u sektorima unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti – gdje se pričalo da je to tek početak šireg kraćenja takvih posebnih povlastica. Nakon toga su tu uslijedili i postupni daljnji rezovi.

Kao što smo i pretpostavljali još u kolovozu 2012. godine, ove su reforme stale na obrani, budući su se ostali spomenuti srodni sektori pokazali ili politički previše jaki, ili zaštićeni jakim sindikatima. Upravo zato predstavlja poseban primjer crnog humora kada baš ministar Ostojić u mandatu aktualne Vlade predstavlja i ova nova kraćenja prava na beneficirani radni staž u obrani – što je potez koji njemu samome ne pada na pamet povući u vlastitome resoru unutarnjih poslova.

Kakav će konkretan učinak proizvesti ova najnovija izmjena – tek će se vidjeti.

Vlada se na današnjoj 147. sjednici pozabavila prekrajanjem staža s povećanim trajanjem, poznatijim kao beneficirani radni staž, te je donijela „Uredbu o izmjenama Uredbe o utvrđivanju dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i načinu računanja toga staža“. Kako je obrazložila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra:

 „Ministarstvo obrane je nakon izmjene 2012. godine pristupilo novoj analizi staža osiguranja s povećanim trajanjem, te predlaže novu uredbu. Ovom uredbom predlaže se da se za pripadnike gardijskih postrojbi i za pripadnike OS na dužnosti vojnog policajca svakih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja, umjesto dosadašnjih 16 mjeseci. Također, brisana je odredba koja je omogućavala da staž osiguranja s povećanim trajanjem ostvaruju i državni službenici koji su bili raspoređeni na dužnosti djelatnih vojnih osoba. Ova mogućnost više nije moguća budući da po sili zakona od 26. 03., zbog novog Zakona o službi u OS RH, ne postoji više mogućnost rasporeda službenika na mjesto djelatne vojne osobe. Provedbom ove uredbe ostvarit će se znatna ušteda kako bi se omogućila realizacija financijskog proračuna nakon rebalansa.“

No Tafra je za potrebe i razumijevanje tematike kod kolega ministara ipak prilično skratila popis dužnosti za koje se mijenja staž. Prema punom popisu, prezentiranom na Vladinim stranicama, svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja i na ovim dužnostima: (1) rukovatelja inženjerijskim strojevima i strojevima za pretovar, (2) mehaničara za održavanje, (3) članova posade plovila HRM i Obalne straže RH, (4) u postajama obalnog motrenja i radarskim postajama, (5) počasno-ceremonijalnih postupaka i poslovima osiguranja u Počasno-zaštitnoj bojni, te (6) zrakoplovnih tehničara, zrakoplovnih mehaničara i poslužitelja u zrakoplovnim bazama.

Inače, ova netom izmijenjena uredba stupit će na snagu 01. travnja, i neće biti tek neslana šala, nego sušta zbilja.

Saborski Odbor za obranu i predstavnici ministarstava financija i obrane o proračunu i njegovom rebalansu

Saborski Odbor za obranu jučer je raspravio Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna za 2012. godinu, popularno nazvan – rebalans. Riječ je o aktu koji smo promotrili na portalu obris.org – kada ga je Vlada RH predstavila javnosti, na svojoj prošlotjednoj 61. sjednici, održanoj 15. studenog. Jake snage Ministarstva financija, predvođene zamjenikom ministra Borisom Lalovcem, i već uobičajena izvjestiteljica ispred Ministarstva obrane, također zamjenica Višnja Tafra, zastupnicima su ipak više pričali o ovogodišnjim financijskim postignućima i planovima za neposrednu budućnost, negoli o samom rebalansu. Nije nikakva tajna da se ovogodišnji rebalans radi zbog probijanja rashodovne strane proračuna u izdacima za plaće.

Iako je intencija Vlade od njenog stupanja na dužnost bila uvođenje reda u isplatu plaća, i sam zamjenik ministra financija Boris Lalovac priznao je da se to, čak i uz do sada provedenu reorganizaciju, pokazalo – neostvarivim. Drugi su razlog rebalansa kamate na postojeća zaduženja – samo ovogodišnje kamate na dio duga preuzetog od brodogradnje iznose 9,3 milijardi kuna. Prevazi na rashodovnoj strani doprinijele su i subvencije – od 380 milijuna subvencioniranih kuna, dio je otišao za restrukturiranje, odnosno privatizaciju Brodosplita, 150 milijuna kuna za socijalnu skrb, 100 milijuna kuna za umirovljenički fond kako bi se mogla isplatiti posljednja rata duga umirovljenicima, itd.

U nizu loših vijesti gotovo jedina dobra je da je Vlada uspjela smanjiti deficit – koji je s prošlogodišnjih 15 milijardi pao na 10 milijardi kuna, odnosno s prošlogodišnjih 4,2 posto BDP-a na ovogodišnjih 3 posto. Utješno je i to da su za 1,3 posto porasli proračunski prihodi, i to dobrim dijelom zahvaljujući pojačanoj i redovitijoj uplati doprinosa. Zakonskim onemogućavanjem isplate neto-plaća bez bruto-plaća proračun je uprihodio još oko milijardu kuna više od planiranog. No, pred Odborom za obranu  čulo se i dodatnih zanimljivosti!

U startu je nedostajalo više od 100 milijuna kuna

Financijski plan za Ministarstvo obrane u 2012. godini iznosio je 4.828.051.470 kuna, a nakon rebalansa bit će za 20.177.310 kuna siromašniji, odnosno iznosit će 4.807.874.160 kuna. Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra pojasnila je da se izmjene i dopune obrambenog financijskog plana sastoje od njegove unutarnje preraspodjele  i dodatnog smanjenja  rashoda od oko 20 milijuna kuna.

Preraspodjelom unutar financijskog plana Ministarstva obrane izvršeno je usklađivanje rashoda za zaposlene, budući je još početkom godine bilo jasno da će izdaci za zaposlene biti u minusu od 85 milijuna kuna. Na to se nadovezala i obveza iz Kolektivnog ugovora – isplata božićnica – u iznosu od 25 milijuna kuna. „Zato smo mi već na početku godine znali da smo u manjku za izdatke za zaposlene od 105 do 107 milijuna kuna“, priznala je Tafra. Taj se nedostatak pokušao nadoknaditi mjerama unutar Ministarstva obrane, prije svega smanjivanjem troškova na pravima zaposlenih – dodataka na plaću djelatnim vojnim osobama i ograničavanjem prava na staž s povećanim trajanjem. Na obje ove stavke uštedjelo se oko 32,4 posto, i to na dodacima na plaću 6,7 milijuna kuna mjesečno, a na stažu s povećanim trajanjem (ili beneficiranom stažu) 6,076 milijuna kuna također na mjesečnoj razini.

Rebalans su ispred Ministarstva financija branili Boris Lalovac i Miljenko Fičor, a ispred MORH-a Višnja Tafra

Višegodišnji uteg sudskih presuda

Prilikom unutarnje preraspodjele, povećali su se neki rashodi, prvenstveno oni za podmirenje obveza proizašlih iz sudskih presuda i ovrha. Prvotni za to namijenjeni rashod od 27,8 milijuna kuna morao se povećati za 43,5 milijuna kuna, što u konačnici predstavlja iznos od 71,3 milijuna kuna. Taj se novac namaknuo preraspodjelom sredstava prvotno namijenjenih za materijal, energiju i usluge. Sudske presude na štetu MORH-a tiču se procesa za kaznena djela počinjena u Domovinskom ratu, ali i tužbi dijela zaposlenika MORH-a i OS RH zbog nepoštivanja prava iz radnopravnog statusa. Raskorak je nastao u različitim tumačenjima radnih prava za djelatne vojne osobe, budući da Zakon o službi u OS RH iz 2002. godine sadrži odredbu o subsidijarnoj primjeni Kolektivnog ugovora (u slučaju kada ne postoji odgovarajući podzakonski propis). Prije otprilike 6 godina započela je praksa masovnih tužbi od strane djelatnih vojnih osoba, koje su tražile poštivanje prava iz Kolektivnog ugovora. Najviše su tužbi tu podignuli vojnici na ugovoru, budući da smatraju kako nakon okončanja ugovora nema nikakvih posljedica za njihov radni odnos. Potom su se tužbama masovnije priključili i vojnici iz mirovnih operacija, posebice u Afganistanu, koji se tražili da im se temeljem Kolektivnog ugovora isplati naknada za terenski rad, za prekovremeni rad, za rad vikendom.

Sudovi smatraju da DVO imaju ista prava kao i bilo koji državni službenici

Nakon što se s vojnicima koji idu u mirovne operacije počeo sklapati poseban ugovor (bez obzira što su te osobe već u radnom odnosu u Ministarstvu obrane ili Oružanim snagama), tužbe su se prorijedile, a sudovi za sada nisu donijeli niti jednu presudu njima u korist. MORH je ovih dana napravio analizu strukture tužitelja, i ustanovio da se među njima često nalaze isti ljudi, koji nakon jedne završene mirovne operacije odlaze u drugu, a u međuvremenu tuže poslodavca za kršenje radnih prava. Tom skupinom ljudi, najavila je Tafra, MORH će se posebno pozabaviti. Iako se novim prijedlogom Zakona o službi u OS namjerava suzbiti mogućnost tužbi za npr. prekovremeni rad djelatnih vojnih osoba, sasvim je izgledno da će se rashodi za sudske presude morati planirati još naredne 3 godine. Inače, Tafra se nada da će se novi prijedlog Zakona o službi u OS na saborskim klupama naći do početka zimskog odmora, 15. prosinca, dok bi do kraja godine konačno trebao biti raspisan i natječaj za izgradnju ophodnog broda.

Ostale uštede u iznosu od 20 milijuna kuna odnose se na smanjenje rashoda za odjeću i obuću, kao i na smanjenje rashoda za vojnu opremu (12,2 milijuna kuna). MORH je privremeno odustao od obnove zgrade Zapovjedništva za obuku na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU), a dvije financijske obaveze – za operativni leasing vozila i BOV – prebacit će u slijedeću godinu. Naime, natječaj za leasing trebao bi biti završen relativno kasno, zbog čega će prva rata otplate sjesti početkom iduće godine, dok je plaćanje posljednjih 300 milijuna kuna za BOV tvornici Đuro Đaković prebačeno za siječanj 2013.

Utjerivači dugova iz Sarajevske ceste

Osim što je ove godine MORH maksimalno racionalno trošio sredstva, uspio je naplatiti i neke do sada nenaplative stvari. Tako se Tafra pohvalila da je Ministarstvo konačno uspjelo (1) teleoperaterima naplatiti korištenje MORH-ove infrastrukture, a s gradom Splitom sklopljen je ugovor prema kojem (2) Split obročno vraća novac za to što su godinama splitski sportski bazeni grijani ilegalnim priključenjem na vojni kompleks Duilovo. Ugovorom s Ministarstvom zdravlja (3) počeo se naplaćivati dio troškova Oružanih snaga pri pomoći civilnim institucijama, a s Ministarstvom branitelja sklopljen je (4) ugovor o refundiranju troškova za participaciju pripadnika OS na pogrebima hrvatskih branitelja. Samo prošle godine 22 tisuće pripadnika OS RH bilo je angažirano na pogrebima, za što je MORH potrošio 8 milijuna kuna (na troškove dnevnica i sudjelovanja, prijevoz, prekovremeni rad, itd).  Iako su ta plaćanja zakonska obveza Ministarstva branitelja, MORH se tu pokazao kao izuzetno dobra krava muzara.

Predsjednik Odbora za obranuTomislav Ivić (HDZ) protiv, a potpredsjednik Zdravko Ronko (SDP) za rebalans

Na samom kraju rasprave, članovi saborskog Odbora za obranu iz redova SDP-a pohvalili su MORH za racionalno trošenje državnog novca, kao i za to da im proračun za 2013. namjenjuje vrlo slična sredstva. Zato su oni glasali ZA to da Odbor prihvati prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, dok su zastupnici HDZ-a (Tomislav Ivić i Zvonko Milas) i HDSSB-a (Dražen Đurović) bili „protiv“. Omjer glasova 4:3 pokazuje ponešto i o tome kako će se očito glasati i na plenarnoj sjednici, kada rebalans dođe na dnevni red.

Pod okriljem Hrvatske udruge sindikata, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama zatražit će od predsjednika države, predsjednika Vlade i ministra obrane da se u izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama dozvoli sindikalno organiziranje djelatnim vojnim osobama. Uporište za svoj zahtjev Sindikat nalazi u Ustavu RH. U Članku 59. Ustava stoji da:

„Svi zaposlenici imaju pravo osnovati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati… U Oružanim snagama i redarstvu (policiji) Zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje“.

U sljedećem članku, 60., piše:

„…Jamči se pravo na štrajk. U Oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama Zakonom se može ograničiti pravo na štrajk.“

Tko štiti prava hrvatskih vojnika u Afganistanu?

Upravo zato što Ustav govori o „ograničenju“, a ne „zabrani“, moguće je sindikalno organiziranje u policiji i državnoj upravi, pa u MUP-u, primjerice, godinama već postoji nekoliko sindikata koji štite prava policijskih službenika. No, zbog Zakona o službi u Oružanim snagama to isto nije omogućeno i vojnim osobama. Naime, postojećim Zakonom o službi u OS RH zabranjuje se sindikalno organiziranje aktivnim vojnim osobama (vojnicima, dočasnicima i časnicima), a to je, smatra Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, protivno Ustavu Republike Hrvatske. Zato je danas, kada se pripremaju novi Zakon o službi u OS RH i Zakon o obrani, pravo vrijeme da se počinje poštivati Ustav i, uz zakonska ograničenja, omogući sindikalno organiziranje u vojsci koje ne bi ugrozilo borbenu spremnost OS RH.

 „16 i pol tisuća je trenutno otprilike djelatnih vojnih osoba, koje nemaju pravo sudjelovati u donošenju akata koji određuju njihovu budućnost, koji nemaju pravo dignuti glas kada se njihova prava ne ostvaruju. A činjenica je da su ono što piše u zakonu kao njihovo pravo, i ostvarenje tog prava, dvije različite stvari. 16 i pol tisuća ljudi trenutno svoja prava, koja nisu predviđena zakonom, crpe iz kolektivnog ugovora koji za njih ugovaraju civili, odnosno Sindikat djelatnika u vojsci i državnoj službi“,

istaknuo je na jučerašnjoj press-konferenciji predsjednik tog Sindikata, Radomir Delić.

Pismo u kojem upozorava na status DVO u Hrvatskoj 15. listopada je Sindikat poslao i na briselsku adresu EUROMIL-a (European Organisation of Military Associations), uz molbu glavnom tajniku te organizacije, dr. Gerthardu Albrechtu, da svojim autoritetom pokuša utjecati pri donošenju novih hrvatskih zakonskih akata iz područja obrane. U pismu je također navedeno da Sindikat raspolaže s informacijom o tome da se u novim prijedlozima Zakona o službi u OS RH i Zakona o obrani, osim već spomenute zabrane sindikalnog organiziranja za časnike i vojnike, isto namjerava uvesti i za civilne službenike, uvođenjem nove kategorije zaposlenih, tzv. „vojnih službenika“. Time bi, tvrdi Sindikat, bez prava na sindikalno organiziranje ostale dodatne 2 tisuće ljudi. Na jučerašnjoj pressici, Delić je to ponovio, uz opasku kako su mu u Ministarstvu obrane rekli da taj zakonski prijedlog, koji mu je dopao u ruke, nije „pravi“. Pismo Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama pročitao je predsjednik Sindikata vojnika Slovenije, Gvido Novak, na kongresu EUROMIL-a, održanom u Bruxellesu 27. listopada ove godine.

Kotromanović: “Ne mislimo uvoditi vojni sindikat!”

O činjenici da hrvatski vojnici ne smiju imati sindikat, pisali smo i sami na portalu obris.org. Na to su upozorili i pojedini saborski zastupnici u raspravi o ograničavanju beneficiranog radnog staža za DVO, održanoj 15. listopada u Hrvatskom Saboru. No, prilikom obrazlaganja rezanja ovih prava, predstavnici Ministarstva obrane pozivali su se upravo na pristanak i razumijevanje od strane sindikata. O tome kako će, pak, Ministarstvo obrane reagirati na zahtjev za dopuštanje osnivanja vojnog sindikata, ne treba puno razbijati glavu. U svibanjskom razgovoru za Obris.org, tada još novom ministru obrane Anti Kotromanoviću postavili smo pitanje i o mogućem sindikalnom organiziranju vojnika. Kotromanović je bio rezolutan:

„Nigdje ne postoji u svijetu vojni sindikat. Jeste vi čuli da postoji u SAD-u vojni sindikat? To nije uobičajena praksa niti mislimo uvesti vojni sindikat. Na koji način bi prava vojnika bila ugrožena?! Prava vojnika se…Morate jednu stvar znati – ja sam bio profesionalni vojnik dugo godina, u specijalnoj postrojbi – svi profesionalni vojnici diljem svijeta moraju imati žestoku obuku i žestoki dril. Kao profesionalni vojnik i kao zapovjednik brigade bih proveo, recimo, godišnje bi proveo preko 2 mjeseca na terenu, spavajući u šatoru – kao zapovjednik brigade, kao stožerni brigadir HV! To je profesionalni vojnik. Profesionalni vojnik mora živjeti u uvjetima bure, juga, kiše, snijega, na temperaturi od 35 stupnjeva, na temperaturi od -15 stupnjeva. To je vojnik, on mora bit… zato što jedino kroz intenzivnu obuku, jedino u realnim uvjetima koji se mogu desiti na terenu… jedino ako to prolazi, on se može osposobiti za zadaće koje će doći ispred njega. Mi ne znamo kakve će nam biti zadaće. Mi ne znamo sutra, da li će doći do pogoršanja situacije, ne znam, uvjetno rečeno, negdje ovdje, u okruženju našem. Da li ćemo dobiti neku zadaću kroz NATO, tko zna gdje?! Naš vojnik mora biti spreman. Ja to želim promijeniti, i tu nema doslovce milosti! Mi ćemo uvesti žestoki ujutro dril, gimnastiku, da se radi, da se praši na sve strane, i to… Tko to ne može podnijeti, ne može biti profesionalni vojnik. Kad gledamo samo druge postrojbe, marince, rendžere, bilo koju profesionalnu vojsku – njemačku i francusku znam dobro, englesku, svagdje se radi… kinesku, Južnu Koreju – imaju sjajnu vojsku. Mi moramo podići taj osjećaj elitizma unutar profesionalne vojske. Ali, ja smatram da ovo što sada imamo, to ne može biti dobar profesionalni vojnik, ako radi 8 sati – to nema nigdje.

——————————————-

——————————————-

Vojni sindikati ne postoje?!?

Oo, ima, i to u našem najbližem okruženju!

Od srpnja 2009. Slovenija ima Sindikat vojakov Slovenija i Sindikat Ministrstva za obrambo. U Srbiji je prošle godine osnovan Sindikat pripadnika Vojske Srbije. U Crnoj Gori od listopada 2010. djeluje Sindikalna organizacija Vojske CG (SOVCG). Susjedna Bosna i Hercegovina jedina je naša susjeda u kojoj je zabranjeno sindikalno djelovanje, i to više iz političkih nego nekih drugih razloga – no, i ondje su radna te ljudska prava DVO barem simbolički bolje zaštićena nego u RH, kroz ustanovu parlamentarnog vojnog povjerenika (ombudsmana) BiH. Od zemalja Europske unije, u samo njih četiri ne postoji vojni sindikat – u Velikoj Britaniji, Italiji, Španjolskoj, i Estoniji. I to samo zato što su sva prava i obveze vojnih osoba itekako pažljivo inkorporirana u zakonske okvire.

Mirando Mrsić - ministar rada o obrambeno-radnoj temi

Sabor je u četvrtak (11. listopada) poslije podne raspravio, a u petak (12. listopada) i prihvatio  Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili popularnije – „ograničavanje beneficiranog radnog staža“, kao i pripadajuću Vladinu Uredbu. Ove dvije točke su, baš kao i one „afganistanske“ par sati ranije, prošle objedinjenu raspravu.

O čemu se tu točno radi, zastupnicima je objasnio ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić. Ponovio je da se njegovo Ministarstvo pri radu na izmjenama ovog Zakona rukovodilo iskustvom drugih europskih zemalja, koje ne poznaju pojam beneficiranog radnog staža.

„Naravno, beneficirani radni staž treba ostati za one djelatnosti za koje stvarno nije moguće da radnik cijeli život ostane raditi na tom radnom mjestu. Logično je da profesionalni vojnik, koji je profesionalac, neki od njih su sada u Afganistanu, ako nakon 40- godine života nema mogućnost napredovanja u hijerarhiji, ne može ostati u Oružanim snagama i da se treba na neki način zbrinuti. Također, logično je očekivati da policajac koji je svaki dan na cesti sa 60 godina života trči za lopovom koji je barem 40 godina mlađi od njega. To su neke stvari o kojima institut beneficiranog radnog staža vodi brigu“,

…kazao je Mrsić. Osim toga, pokazalo se da je Zakon kojim se regulira beneficirani radni staž prilično zastario, pa spominje radna mjesta koja više ne postoje (poput ložača parnih kotlova), ali i da je tehnologija toliko napredovala da neki poslovi koji su se obavljali u otežanim uvjetima danas to više nisu. U prvoj polovici sljedeće godine svjetlo dana bi trebao ugledati novi Zakon o beneficiranom radnom stažu, a do tada se ide, kaže Mrsić – „korak po korak“. Jedan od tih ranijih koraka je upravo i ovaj prijedlog Zakona, koji se trenutno odnosi prvenstveno na djelatne vojne osobe.

„Vidjeli smo da pojedina radna mjesta u tim službama očito ne zaslužuju da imaju beneficirani radni staž, jer nije za očekivati da netko tko sjedi u kancelariji cijeli svoj radni vijek ima beneficirani radni staž kao policajac koji je na ulici ili kao vojnik u Afganistanu.“

Logika koja je do sada izostala

Raspravu je u ime Kluba zastupnika SDP-a započela Gordana Sobol, citirajući do sada važeće tematske akte, te ponavljajući dijelove Mrsićevog izlaganja, kao i Kotromanovićevog na Vladi prije 3 tjedna. Sobol smatra da će se promjenom postojećeg Zakona i Uredbe sigurno, s jedne strane, racionalizirati troškovi, a s druge – omogućiti dulji radni vijek djelatnim vojnim osobama koji ne rade na zahtjevnim poslovima, koji su do sada odlazili u mirovinu u prosjeku s 52 godine života. Sobol je u izlaganju posebno istaknula stav Sindikata djelatnih vojnih osoba (na znanje i ravnanje zastupnice Sobol – takav sindikat ne postoji!, op.a.), koji je dao podršku u pripremama ove nove Uredbe, odnosno u izmjenama Zakona:

„Njihov stav ide ka tome da je beneficirani staž jedna kategorija koja je naslijeđena iz bivšeg sustava i da ga danas ne bi trebale imati sve djelatne vojne osobe. (…) Prema stavu Sindikata, podržavaju se i one osobe koje unutar Ministarstva obrane žele raditi duže i dali su već zahtjeve da im se omogući da duže rade, i da bi se o tome trebalo razgovarati, i da je stvarno vrijeme da se da podrška tome da ne mogu beneficirani radni staž imati oni koji eventualno recimo rade u kancelarijama ili oni koji predaju na nekim učilištima i slično.“ 

Tomislav Ivić - sad je logično i ono što do jučer nije bilo

HDZ se po ovom pitanju složio sa SDP-om, kao i sa SDP-ovim ministrom Mirandom Mrsićem i njegovim obrazloženjima, pa je u ime Kluba zastupnika HDZ-a njegov član Tomislav Ivić najavio kako će oni podržati ove točke dnevnoga reda. Logično je da se kroz Uredbu iščiste oni koji ni do sada nisu trebali imati beneficirani radni staž, odnosno da se propišu ona radna mjesta za koje će se takav staž obračunavati.

„Činjenica da je netko djelatna vojna osoba sama po sebi ne mora i ne treba značiti da ima pravo na beneficirani radni staž, nego to pravo da netko ima ili da ne može imati pravo na beneficirani radni staž treba proizlaziti, prije svega, iz uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu. I to je zaista logično obrazloženje, i mislim da je dobro, ne samo zbog financijskih razloga jer ova vremena krize i recesije dovode nas u situaciju da preispitujemo mnoge odluke, pa i zakone koji su doneseni u nekim sasvim drugim vremenima, nego i zbog toga da zaista ta lista koja će kroz Uredbu Vlade biti izrađena i po kojoj će se računati beneficirani radni staž uistinu bude pravedna i da zaista bude takva kao što je to u prijedlogu ovog zakona“.

Da ipak ne bi previše hvalio SDP-ovu Vladu koja u ovom slučaju povlači „logične poteze“ (za razliku od HDZ-ove, u kojoj je i  sam sudjelovao), Ivić je za svaki slučaj izrazio bojazan da bi ova  Vladina Uredba o zanimanjima, odnosno o radnim mjestima za koje je predviđen beneficirani radni staž, mogla biti rađena prema imenima i prezimenima.

Koji je sindikat podržao ograničenje beneficiranog staža?

Mladen Novak po prvi se puta izjasnio o nekoj obrambenoj temi u ime Kluba Hrvatskih laburista, ali je smatrao važnijim početak svoje rasprave posvetiti „svojoj prvoj ljubavi“ – stanju u Hrvatskim željeznicama i beneficiranim ložačima parnih lokomotiva. Vrativši se ipak na zadanu temu, ispravio je SDP-ovku Sobol i njenu tvrdnju o Sindikatu djelatnih vojnih osoba, upozorivši da se radi o sindikatu jedne potpuno drugačije grupacije ljudi u obrambenom sustavu.

 „S obzirom da djelatne vojne osobe stvarno nemaju svoj sindikat, ni mogućnost političkog angažiranja, nemaju mogućnost da kroz neke druge udruge progovore o svom statusu, odnosno o ovom problemu, da li je netko stvarno napravio analizu među tim ljudima koji su obuhvaćeni time da mogu ostati bez beneficiranog radnog staža?“

Saborske zastupnike ozbiljne teme baš i ne zanimaju

Novaka je zasmetalo i to što nigdje u obrazloženju prijedloga Zakona, odnosno Uredbe, ne piše kolika će zapravo biti ušteda, već se pouzdaje u medijske izjave ministra Kotromanovića o ovogodišnjoj uštedi od 20 milijuna kuna. Ako se prilikom nedavne rasprave o dječjem doplatku moglo čuti da je ušteda oko 2 milijuna kuna, a ovdje se radi o nimalo beznačajnom novcu, onda je to trebalo pisati i u obrazloženjima. Zanimalo ga je i hoće li Vlada poduzeti nešto protiv moguće „rastezljivosti“ radnih mjesta i dužnosti popisanih Uredbom, te da li je do sada bilo propusta i manipulacija u primjeni Uredbe, odnosno dodjeljivanja beneficiranog radnog staža?!

HNS-ovac Petar Baranović najavio je apsolutnu podršku svog Kluba, jer se ovim zakonskim prijedlogom i pripadajućom Uredbom „ispravlja jedna anomalija i sramota, apsolutni nedostatak kriterija“. Nadovezujući se na Ivića, Baranović je uvjeren da je Zakon donesen s dobrom namjerom, ali se onda prilagodio „imenima i prezimenima“, zbog čega se potkrala mogućnost da je netko koristio beneficije (koje apsolutno zaslužuju profesionalni vojnici i ljudi koje je ovo društvo izložilo otežanom obavljanju njihove zadaće) bez ikakvog osnova.

 „Kad se ovo iščita, onda se shvati da je svatko tko je bio zaposlen u sustavu Ministarstva obrane, pa i oni službenici koji su obavljali potpuno uobičajene uredske poslove, imali su pravo na beneficirani radni staž. Kakva je to poruka bila i kakva poruka jeste svim građanima RH, i svim ljudima koji su zaposleni u profesijama koje su u civilnom sektoru izložene teškim uvjetima rada a nemaju apsolutno nikakvu zaštitu i nikakve beneficije?! To je pljuska svakom radniku na građevini, to je pljuska svakom pomorcu, to je pljuska svakom profesionalnom ribaru, jer ni oni donedavno nisu imali radni staž“.

Prava tema ove točke dnevnog reda su ljudi koji su, zahvaljujući muljanju s beneficiranim radnim stažem, otišli ranije u mirovinu, rugajući se pritom onim kategorijama koje su teško zarađivale svoj kruh, a bez ikakvih beneficija, zaključio je Baranović, nadajući se da će i ubuduće biti još puno ovakvim zakonskih prijedloga koji ispravljaju anomalije i neke moralne nepravde.

Dražen Đurović - mala škola osnova obrane

 Stavove HDSSB-a ponovno je branio Dražen Đurović, predstavljajući se kao „jedan od ovdje rijetkih koji u ovome ne vidi tolike anomalije koje treba ispravljati“. I on je podučio Gordanu Sobol, napominjući da se tu radi o nerazumijevanju osnovnih pojmova. Pa je zato, pomalo iznervirano, pojasnio odnos između sindikata i DVO-a, tko su djelatne vojne osobe, tko nosi i ne nosi uniformu, koga zastupa spomenuti sindikat, i na koga se zapravo odnose Zakon i Uredba o kojima se vodi rasprava. Đurović je podsjetio i na pitanje koje je postavio na matičnom Odboru za obranu:

„Ako se želi ići na promjenu tog sustava, ako kažu da beneficiranog radnog staža nema u EU, zašto se nije išlo na jedno sustavno rješenje koje bi uključilo sve kategorije onih koji imaju beneficirani radni staž? Nego se izvukla jedna skupina kao neki pokusni kunić ili kao jedna žrtva. Izvukla se vojska! Naravno, odgovor se nameće sam po sebi – upravo zato što ta jedina skupina nema svoj sindikat, od svih ovih – to je jedina skupina s kojom se nema što pregovarati. Dovoljno je donijeti Uredbu, dovoljno je donijeti Zakon, niti se ima šta pregovarati, niti se ima šta dogovarati, treba većina ruku za podić’ i riješili smo problem!“

Zasmetalo ga je i to što su neki njegovi kolege govorili o „našim dečkima i curama“:

„Nema tu ni dečkiju ni cura! Postoje vojnici i vojnikinje, dočasnici i dočasnice, časnice i časnici Oružanih snaga RH. Kakvi dečki i kakve cure!? Na neki način je to isto tako uvredljivo prema pripadnicima OS kao i kad bi o nama netko govorio kao o dečkima i curama koji u Hrvatskom Saboru govore ili iznose svoje mišljenje, ili zastupaju svoje građane.“

Đurović je spomenuo još par razloga zbog kojih bi predlagatelj trebao dodatno razmisliti o opravdanosti ovih prijedloga, i apelirao na kolege zastupnike da budu oprezniji pri donošenju konačnog zaključka.

Isprike i pojašnjenja

Gordana Sobol - kako se snaći među svim tim sindikatima?!

Đurovićevo strastveno izlaganje jedino je izazvalo reakcije u Sabornici inače slabo prisutnih zastupnika. Gordana Sobol osvrnula se na svoj „sindikalni“ lapsus, jer je „mislila na Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama“. Đuroviću je objasnila da je od nekadašnjih 16 tisuća ljudi s beneficiranim radnim stažem brojka spala na 10 tisuća, što bi značilo da je 6 tisuća ljudi imalo status djelatnih vojnih osoba bez da je radilo na takvim poslovima: „I ja osobno smatram, a čini mi se da i javnost podupire, pa i ti sindikati o kojima sam sad govorila ( ?!? op.a.), da se to uredi na taj način! I da se ipak, na neki način, ispravi i određena nepravda!“ Sobol je najavila da će isti stav zastupati i kada se bude govorilo o beneficiranom radnom stažu za policijske službenike, jer zaista ne smatra da tajnica u MUP-u ili kuharica u policijskoj kantini treba imati beneficije.

Petar Baranović samo je usputno upozorio Đurovića da bi možda i drugačije govorio kada bi mu detaljnije bio poznat sustav u Oružanim snagama, i ispričao se za svoje navođenju „dečkiju i cura“.

„Meni je to ostalo iz nekog vremena kada sam po dobivenoj zapovijedi od viših činova trebao izvršiti neki zadatak. Onda sam svojim ljudima rekao: ‘Ajmo dečki!’ I to je ostalo. Eto, moja isprika ako smatrate da sam time u Hrvatskom Saboru moje kolege – časnike i dočasnike, i profesionalne vojnike uvrijedio!“

Od pojedinačnih zastupnika, za riječ se javio Željko Mirković (SDP), tražeći da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, što je na kraju i učinjeno.

Raspravu je zaključio obrazlagatelj – ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, kratko se osvrnuvši na uštede koje se postižu ograničavanjem beneficiranog radnog staža. Tako bi se, prema njemu, usvajanjem i primjenom ovog prijedloga Zakona postigla ušteda od „nekih 59 milijuna kuna“, no i sam priznaje da se ne radi o nekoj stvarnoj uštedu budući će se smanjiti i uplate u mirovinski sustav, „pa je na kraju onda to, što se tiče samog državnog proračuna, neutralno. Ali u budućnosti će opterećenje biti bitno manje, jer će biti manji broj ljudi koji će imati beneficirani radni staž“. Mrsić je usput najavio i drugi korak u kojem će, zajedno sa stručnjacima, evaluirati svako radno mjesto koje ima beneficirani radni staž i vidjeti da li on i dalje ostaje, ili je tehnologija i sigurnost radne okoline otišla tako daleko da više nema potrebe za beneficiranim radnim stažem. Što se policije tiče, u tijeku su pregovori sa sindikatima da se i tamošnje anomalije isprave.

Rezultati glasovanja

U petak, 12. listopada, saborski su zastupnici glasali o svim „obrambenim“ točkama koje su raspravljane prethodnoga dana.

Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) prošao je sa 108 glasova „za“, 1 „protiv“ i 9 „suzdržanih“.

Izvješće o sudjelovanju OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) u razdoblju od 01. rujna 2010. do 31. ožujka 2012. godine prošao je jednoglasno, sa 120 glasova „za“.

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, baš kao i pripadajuća Uredba, prihvatljivi su za 117 zastupnika, dok su četvorica bila „suzdržana“.

Na 53. sjednici Vlade bez novosti za obrambeni sektor

Samo dan nakon što je na saborskom Odboru za obranu prihvaćena izmjena Uredbe o dužnostima za koje se računa staž s povećanim trajanjem, i uz primjedbe da bi spomenute dužnosti trebalo propisati zakonom a ne uredbom, Vlada se jutros na svojoj 53. sjednici ponovno bavila istim pitanjem. Točnije – „Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba“.

Jedina novost koja se uvodi ovim izmjenama zakona tiče se upravo Uredbe o dužnostima – ubuduće će Vlada RH kroz Uredbu utvrđivati koje su to dužnosti i položaji na kojima se obračunava staž s povećanim trajanjem. Kako piše u obrazloženju nositelja prijedloga, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, „osim racionalizacije troškova i neposrednog financijskog učinka, predloženim izmjenama omogućit će se dulji radni vijek djelatnim vojnim osobama koje rade na dužnostima koje po svojoj prirodi ne zahtijevaju održavanje visoke razine borbene i psihofizičke spremnosti u svim uvjetima i u svakom trenutku“. Jučer je pred saborskim Odborom za obranu zamjenica ministra obrane Višnja Tafra rekla kako je beneficirani radni staž „relikt prošlosti“ koji je gotovo izumro u svim europskim zemljama, te da će Hrvatska, kroz izradu odgovarajućeg zamjenskog zakonskog modela, pridružiti se modernim rješenjima. Trenutno se razrađuje model prema kojem bi se djelatnim vojnim osobama omogućilo da na prikladan način ranije okončaju svoju vojnu službu i u civilstvu započnu novu karijeru.

Beneficirani radni staž do sada se obračunavao za 16 tisuća djelatnih vojnih osoba, da bi nedavnom revizijom taj broj bio smanjen na 10 tisuća, od čega je 6 tisuća DVO-a u gardijskim brigadama. Iako je ministar obrane Ante Kotromanović prilikom nedavne Vladine odluke o ograničenjima beneficiranog radnog staža za DVO najavio kako će se time uštedjeti oko 70 milijuna kuna na godišnjoj razini, konkretan izračun pokazao je da će ta brojka ipak biti nešto manje – točnije 59 milijuna i 465 tisuća kuna godišnje. One djelatne vojne osobe koje su novim izračunom ostale bez beneficiranog radnog staža mogu se pripremiti i na to da će im priljev sredstava u drugi mirovinski stup biti nešto slabiji od dosadašnjeg.

Konačno je završio ljetni odmor za saborske zastupnike

Gotovo četiri mjeseca od svog prošlog susreta, te nakon dobra dva mjeseca ljetnoga odmora, saborski se Odbor za obranu jučer okupio u jednom od svojih kompletnijih sastava. Pretresala su se obrambena pitanja dostavljena s druge strane Markovog trga tokom ljeta. Na dnevnom su redu bile dvije afganistanske točke, jedna o obrambenom sporazumu RH s BiH, i posljednja, koja je ujedno članovima bila i najzanimljivija – o rezanju beneficiranog radnog staža djelatnim vojnim osobama.

Sporazum o obrambenoj suradnji s BiH

Odbor za obranu jednoglasno se i bez rasprave složio s potvrđivanjem Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji na području obrane, potpisanog u Sarajevu još prije 4 mjeseca, točnije 16. svibnja ove godine. Temeljem tog Sporazuma, suradnja će se uspostaviti i odvijati na područjima obrambene i sigurnosne politike, na području planiranja, vojne izobrazbe i obuke, logistike, aktivnosti u okviru Partnerstva za mir, programa Američko-jadranske povelje i u okviru europske sigurnosne obrambene politike, u operacijama potpore miru i humanitarnim operacijama, u procesima zajedničkog uništavanja viška naoružanja i streljiva, vojnom zdravstvu, vojnom zakonodavstvu, topografiji te obrambenoj industriji.

 „Afganistanski paket“

S jednim suzdržanim glasom prošao je i Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu 2013. godine. Njome se određuje da će sljedeće godine u misiji ISAF od 01. siječnja do 30. travnja sudjelovati do 300 pripadnika OS, a od 01. svibnja do 30. prosinca 2013. godine do 250 pripadnika OS RH. Obrazlažući ovu Odluku, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra naglasila je kako se ne radi samo o smanjenju broja ljudi, već i o znatnom smanjenju financijskih troškova:

„Svaki naš vojnik godišnje košta RH oko 700 tisuća kuna, pa već u odnosu na proračunska sredstva iduće godine – to će biti znatno smanjenje“.

Inače, Vlada je ovu Odluku usvojila još 26. srpnja, uz naznaku kako se radi o posljednjoj odluci o pojedinačnoj rotaciji u ISAF-u koju donosi Vlada, zbog čega je obvezala Ministarstvo obrane da je pismeno izvještava o tijeku i stanju misije u Afganistanu. Tafra je pak članovima saborskog Odbora za obranu obećala da će se Vlada ovom Odlukom obvezati da dva puta godišnje izvješćuje Hrvatski Sabor o tome kakva je situacija u Afganistanu, i što je s našim pripadnicima u toj mirovnoj operaciji.

Vojnici iz kampa Mike Spann, u kojem je smješten i dio pripadnika OS RH

Afganistana se ticala i sljedeća točka dnevnog reda – „Izvješće o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu u razdoblju od 01. rujna 2010. do 31. ožujka 2012.“ Godina i pol, ili djelovanje čak 3 hrvatska kontingenta ekspresno je sažeto kroz opis broja pripadnika, sastavnice kontingenata, zdravstveno stanje pripadnika i manje nezgode koje su ih zadesile. Najzanimljivija informacija izrečena je na kraju, prije jednoglasnog usvajanja Izvješća, a tiče se troškova mirovne operacije u gledanom razdoblju. Iz proračuna MORH-a za godinu i pol djelovanja u Afganistanu iscurilo je 380 milijuna kuna.

Beneficirani radni staž za DVO

Pomalo neočekivano, jedna naizgled vrlo birokratska točka dnevnog reda – „Izvješće o Uredbi koju je Vlada RH donijela na temelju zakonske ovlasti“ – izazvala je najviše rasprave. Radi se zapravo o nedavnim izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i pripadajućoj Uredbi kojom se propisuje koji su to poslovi i dužnosti za koje se obračunava beneficirani radni staž. Ovim aktima postiže se i pozitivan i negativan učinak – pozitivan, jer će se tako uštedjeti 59,465 milijuna kuna na godišnjoj razini, a negativan jer će država ubirati ponešto smanjene prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje. I drugi stup mirovinskog bit će ponešto siromašniji za svog krajnjeg korisnika.

Do sada je u MORH-u i OS RH bilo 16 tisuća djelatnih vojnih osoba obuhvaćenih beneficiranim radnim stažem, a nakon izmjena Zakona i donošenja Uredbe taj je broj smanjen na otprilike 10 tisuća. Od toga, 6 tisuća otpada na DVO u gardijskim brigadama, dok ostatak otpada na ronioce, padobrance, vojnu i specijalnu policiju, i dio obavještajnog sustava koji ovim rezovima nije zahvaćen. Kao dodatni razlog za djelomično ukidanje beneficiranog staža zamjenica ministra Tafra navela je veliki broj osoba koje su u posljednje vrijeme obuhvaćene planom izdvajanja na temelju godina radnog staža, a još uvijek ne žele ići u mirovinu jer se smatraju premladima. „Mi smo zatrpani zahtjevima za ostanak u službi“, kaže Tafra, tumačeći to sposobnošću i voljom tih osoba za rad, iako veliki utjecaj zasigurno ima i prilično niska mirovina u odnosu na trenutnu plaću.

Jake snage HDZ-a: Josip Đakić i Zvonko Milas

HDZ-ovog člana Odbora za obranu Josipa Đakića zanimalo je zašto se dužnosti za koje se određuje beneficirani radni staž definiraju Uredbom, a ne Zakonom o službi u Oružanim snagama i Zakonom o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba. Pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, Božidar Štubelj, podsjetio je da je ta problematika i do sada bila regulirana Uredbom iz 2003. godine, te da se Uredba odnosi na poslove, a ne na radna mjesta.

Najviše pomutnje unio je HDSSB-ovac Dražen Đurović pitanjem zašto se, od 20-ak kategorija koje u Republici Hrvatskoj uživaju u beneficiranom radnom stažu, on uskraćuje samo dijelu djelatnih vojnih osoba.  Odmah je i sam odgovorio na vlastito pitanje – zato što jedino DVO nemaju svoj sindikat koji će ih braniti, zbog čega Đurović smatra da bi oni, kao saborski Odbor za obranu, trebali na neki način biti potpora djelatnim vojnim osobama i njihovim pravima i interesima. Zanimalo ga je i zašto Vlada na jednak način nije riješila pitanje i druge najveće skupine – policijskih službenika u MUP-u? Dok je Tafra pojasnila da će “Ministarstvo rada riješiti pitanje beneficiranog staža za sve skupine, dok se počelo s Ministarstvom obrane i Oružanim snagama kao najpripremljenijima za taj posao”, predstavnik Ministarstva rada, tj. pomoćnik ministra Božidar Štubelj potpuno je izgubio kompas.

„Ovdje se radi o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Znači, nije atak na OS, nije atak na vojsku, nego se jednostavno govori o svim službama koje imaju beneficirani staž, a financiraju se iz državnog proračuna“,

…rekao je Štubelj, potpuno u neskladu s dopisom iz Kabineta ministra Mrsića koji smo za potrebe teksta pod naslovom „Vlada RH: ograničenja beneficiranog radnog staža samo za MORH i OS RH“ dobili 23. kolovoza ove godine. U tom se dopisu potvrđuje kako se „odredba članka 2. stavka 1. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji je izmijenjen navedenom Uredbom, odnosi isključivo na djelatne vojne osobe“, dok je „staž osiguranja s povećanim trajanjem za policijske službenike uređen člankom 17. Zakona o policiji, koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova“. Prema ovome, ili Štubelj ne poznaje vlastiti zakon, ili ga je samo malo prilagodio za potrebe zastupničkih pitanja!

Odgovor Ministarstva rada portalu Obris.org ne poklapa se baš sasvim s odgovorom pomoćnika ministra rada saborskim zastupnicima

Da bi umirila Đurovića, zamjenica Tafra dodala je da je i „MUP ovih dana također na pragu mijenjanja Zakona i Uredbe o poslovima na kojima se računa beneficirani staž“. No pogleda li se tijek višemjesečnih pregovora vrha MUP-a s policijskim sindikatima, ne čini se da će do ikakvog kompromisa doći baš „ovih dana“. Naime, Sindikat policije Hrvatske na svojim je web stranicama 12. rujna objavio priopćenje u kojem se jasno kaže da je Koordinacija MUP-ovih sindikata izričito odbila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o policiji, Prijedlog Uredbe o izmjenama Uredbe o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, i Prijedlog Uredbe o izmjenama Uredbe o plaćama policijskih službenika.

„Ovdje se radi o temeljnim pravima policijskih službenika i doista su to prava za koja se svi zaposlenici moraju boriti sindikalno organiziranim akcijama na koje imamo puno zakonsko i moralno pravo“, poručuje svom poslodavcu MUP-u Sindikat policije Hrvatske. Bez sindikalne akcije, a i bez prave podrške Odbora za obranu (tek 3 glasa protiv), djelatne vojne osobe već su ostale bez tih “temeljnih prava“.

Tjedan dana nakon što je Vlada RH skresala beneficirani radni staž djelatnim vojnim osobama, na današnjoj je 48. sjednici i finiširala ovu odluku izmjenama Uredbe o utvrđivanju dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i načinu računanja toga staža. Ovaj dokument kobasičastog naziva donesen je još u ožujku 2003. godine (NN 042/2003), a današnje izmjene tiču se najvećim dijelom njegova članka 4. Tako je, po novom, precizirano da će se 12 mjeseci rada računati kao 15 mjeseci staža za sljedeće dužnosti: (1) rukovatelja inženjerijskih strojeva i strojeva za pretovar, (2) mehaničara za održavanje, (3) člana posade HRM i Obalne straže RH, (4) u postajama obalnog motrenja i radarskim postajama, (5) počasno-ceremonijalnih postupaka i poslovima osiguranja u Počasno-zaštitnoj bojni, (6) zrakoplovnih tehničara, zrakoplovnih mehaničara i poslužitelja u zrakoplovnim bazama.

Vlada se danas bavila i radnim stažem i pripadajućim beneficijama za djelatnike Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i Zaključkom u vezi s analizom radnih mjesta u sigurnosno-obavještajnim agencijama na kojima se staž računa u povećanom trajanju, no zaključak i odluka ostali su s one strane vrata s natpisom „vrlo tajno“. Jedino što je sigurno je to da ni za svekolike obavještajce ne vrijedi ni prošloga tjedna izmijenjeni Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ni danas prilagođena Uredba o dužnostima, za koje taj Zakon vrijedi. Ta je problematika, pojašnjava Vlada, riješena Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH (bez obzira što je pri tome famozna VSOA ostala u funkcionalnome sklopu MORH, na njegovu proračunu i pod generalnom ingerencijom Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama), što je isto obrazloženje koje vrijedi i za policijske službenike – za njih je „ta problematika“ regulirana Zakonom o policiji. Kad je tome već tako, onda bi bilo najlogičnije i da se beneficirani radni staž te mirovinsko osiguranje djelatnih vojnih osoba reguliraju nekakvim novim Zakonom o Oružanim snagama, pa da se „Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba“, propis koji vrijedi za samo jednu od tri kategorije osoba u svome nazivu, jednostavno – ukine.

Dok djelatne vojne osobe nemaju nikog tko bi se založio za obranu njihovih prava, policijski službenici mogu birati između brojnih sindikata i pripadajućih akata

Kad smo već kod policije, spomenimo i to da su jučer u MUP-u nastavljeni pregovori između čelnih ljudi Ministarstva i predstavnicima policijskih sindikata i Sindikata državnih i lokalnih službenika o izmjenama Zakona o policiji. Pregovori, prekinuti zbog ljetnih praznika, tiču se i izmjena u beneficiranom radnom stažu policijskih službenika, Uredbe o plaćama policijskih službenika i Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja.

Sindikat policije Hrvatske ostao je pri svom čvrstom stavu da se beneficije za policijske službenike ne smiju dirati, pogotovo s obzirom na nedavni dogovor Vladinog pregovaračkog tima i sindikata državnih službi da se, u slučaju potpisivanja Kolektivnog ugovora za državne službenika i namještenike, plaće, radna mjesta i ostala prava zaposlenika u državnim službama neće više dirati za ovu i narednu godinu. Također, u slučaju poboljšanja gospodarskog stanja u državi, sva prava iz prethodnog Kolektivnog ugovora trebala bi se vratiti na snagu. To je, izgleda, jedino čemu se državni službenici ne trebaju nadati!