Prijetnja zračnom prostoru koja je u ponedjeljak 8. lipnja, ujutro proglašena u Latviji završila je oko 10:30 sati, izjavile su za latvijske medije Nacionalne oružane snage (NBS). Dron koji je ušao u latvijski zračni prostor oborili su NATO-ovi zrakoplovi, točnije francuski Rafalei . Od travnja, četiri francuska borbena zrakoplova Rafale nalaze se u zračnoj bazi Šiauliai u Litvi u sklopu NATO-ove misije Baltičkog zračnog nadzora. Dron je opisan kao “strana bespilotna letjelica koja je uletjela u Latviju kao rezultat ruskog elektromagnetskog ratovanja”. Ovaj incident malo je prošao „ispod radara“, a naročito nakon razmjene vatre između Irana i Izraela te krhkog primirja u Perzijskom zaljevu.

Govoreći na konferenciji za novinare, latvijski ministar obrane Raivis Melnis pohvalio je ulogu Oružanih snaga i NATO partnera u brzom informiranju javnosti o prijetnji i suočavanju s njom. Potraga za fragmentima drona kako bi se on i njegove sposobnosti detaljnije identificirale je u tijeku. Na pitanje koliko je koštalo podizanje NATO-ovih zrakoplova i obaranje drona, Melnis je odgovorio: “Ne bismo trebali brojati novac o tome koliko košta svaki hitac kada govorimo o našoj sigurnosti”, dodavši da trenutno nema naznaka o ozljedama ili šteti uzrokovanoj incidentom. Drugo upozorenje o dronu ostalo je na snazi ​​čak i dok se održavala konferencija za novinare. Nacionalne oružane snage izdale su oko 9:20 upozorenje koje pokriva općine Ludza, Balvi i Alūksne u vezi s potencijalnom prijetnjom zračnom prostoru.

Rezultat ruskog elektroničkog ratovanja

Brigadni general Kaspars Zdanovskis, zamjenik zapovjednika Latvijskih nacionalnih oružanih snaga, održao je zajedničku konferenciju za novinare s ministrom obrane Raivisom Melnisom o jutrošnjem upadu drona. Senzori su pokazali da je upad uzrokovan ruskim elektroničkim ratovanjem, rekao je Zdanovskis, ali nije potvrdio je li riječ o ruskom ili ukrajinskom dronu kojeg su oborili francuski NATO borbeni zrakoplovi malo iza 10 sati po lokalnom vremenu. Ministar obrane Latvije je rekao da dron nije uzrokovao žrtve ili štetu te dodao da NATO zrakoplovi još uvijek patroliraju graničnim zračnim prostorom.

Ukrajina je optužila Rusiju da stoji iza nekoliko drugih incidenata ulaska dronova u zračni prostor njezinih saveznika zbog elektroničkog ometanja. Nakon današnjeg upada dronovau Latviju, sastao se državni vrh, uključujući i predsjednika Latvije, kako bi analizirao još jednu sigurnosnu prijetnju i donio zaključke o jačanju obrambenih kapaciteta.

Samo nastavak udara

Podsjetimo, latvijska premijerka Evika Silina dala je ostavku prošlog mjeseca nakon političke krize koju su izazvala dva zalutala ukrajinska drona, kao i ministar obrane, o čemu smo u svibnju pisali na portalu Obris.org. Tadašnji  ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je ostavku u nedjelju navečer, 10. svibnja, nakon što su dva drona pala na latvijski teritorij u četvrtak te pogodila naftne instalacije. Riječ je bila o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“.

Ukrajinski napad na Sankt Peterburg

I na portalu Obris. org više puta smo pisali da su baltičke zemlje na meti ruskih hibridnih napada, kao i da su brojni dronovi viđeni na tom području, a neki su i pali na području baltičkih država i Poljske. Ovaj posljednji incident dogodio se nakon što su ukrajinski dronovi tijekom prošlotjednog Ekonomskog foruma na kojem je sudjelovao i ruski predsjednik Vladimir Putin napali Sankt Peterburg. Ruski mediji navode kako su snage protuzračne obrane tada oborile 86 ukrajinskih dronova u regiji oko Sankt Peterburga, grada domaćina velikog investicijskog foruma i Putinovog rodnog grada. “Osamdeset šest dronova srušeno je iznad Lenjingradske regije. Borbene operacije se nastavljaju“, napisao je guverner Aleksandar Drozdenko na Telegramu. Agencije su objavile kako je Ukrajina pogodila terminal za izvoz nafte u Sankt Peterburgu nekoliko sati prije početka godišnjeg ekonomskog foruma predsjednika Vladimira Putina u pokušaju da nanese štetu njegovu ugledu i pokaže koliko su ranjivi veliki ruski gradovi.

U litavskoj zrakoplovnoj bazi Siauliai organiziran je u srijedu, 13. kolovoza ove godine, dan za medije, prvenstveno kako bi se mađarske medije upoznalo s radom tamo smještene dežurne postrojbe Mađarskog ratnog zrakoplovstva (MH Balti Fegyveres Légvédelmi Készenléti Alegység – MH BAP FLKA). Naime, od svibnja ove godine Mađarsko zrakoplovstvo sudjeluje u NATO nadzoru zračnog prostora baltičke regije, zajedno sa španjolskim i britanskim zračnim snagama. No dok su Britanci bazirani u Estoniji, Španjolci i Mađari sudjeluju u air policingu Litve, Latvije, Estonije te pripadajućeg dijela Baltičkog mora iz baze u Litvi. Mađarska je za potrebe ove NATO misije u ZB Siaulai relocirala 2 borbena aviona JAS-39 Gripen, uz još dva u pripravnosti, i ukupno 95 pripadnika Ratnog zrakoplovstva. „Jedan od važnih ciljeva ovog air policinga je jačanje sigurnosti lokalnog stanovništva. Također smo orijentirani i na mobilizaciju te razvoj snaga saveznika i partnera koji imaju zadatak zaštititi regiju Baltičkoga mora“, rekao je novinarima brigadni general Csaba Ugrik, zapovjednik MH BAP FLKA. Osim nadzora zračnog prostora, pripadnici mađarske postrojbe sudjeluju i u brojnim multinacionalnim vježbama, a razvijaju i suradnju sa svojim britanskim i španjolskim kolegama stacioniranim na Baltiku.

Tijekom jučerašnjeg novinarskog posjeta litavskoj zrakoplovnoj bazi, mađarski borbeni avioni dva puta su dobili uzbunu, zbog čega su se i vinuli u zrak – jednom ujutro i drugi put u ranije poslijepodne. Uzbuna je dana zbog toga što zrakoplovi koji su ulazili u nadgledani baltički prostor nisu prijavili plan letenja, nisu uspostavili komunikaciju s kontrolom zračnog prometa, ili nisu koristili transponder. „Danas je baltička regija jedan od najosjetljivijih zračnih prostora u Europi, pa za pilote, avione i postrojbe nema jednostavnih zadataka“, izjavio je general Ugrik, dodavši kako su mađarski borbeni Gripeni od svibnja do sredine kolovoza bili uzbunjeni ukupno 40 puta. Među presretnutim i identificiranim avionima bili su An-24, An-26, IL-18, IL-38, IL-76, kao i SZU-27P, SZU-30SM i SZU-35S. Tijekom misije na Baltiku, mađarske zračne snage izvele su više od 370 polijetanja uz utrošak od preko 420 letnih sati. „Nisam imao priliku upoznati odlučniji i uporniji tim pripadnika mađarskih Oružanih snaga“, pohvalio je svoje vojnike general Ugrik.

Nakon nešto više od 10 godina, sada se vide puni učinci mađarske odluke o modernizaciji Ratnog zrakoplovstva i nabavi novih borbenih aviona. Mađarsko Ratno zrakoplovstvo trenutno svojim borbenim avionima JAS-39 Gripen, kupljenima na leasing, kontrolira ne samo vlastito nebo, nego zajedno s Talijanima sudjeluju u nadzoru zračnog prostora Slovenije, te sudjeluju u NATO misiji na Baltiku. Uz to, po novome, mogu uskočiti u pomoć i Hrvatskoj, jer je po nedavno potpisanom Sporazumu između Vlade RH i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti moguća i „provedba nadzora i zaštite zračnog prostora, uključujući i prekogranične operacije“. Sporazum, doduše, spominje obostrani nadzor (dakle, mađarski nadzor hrvatskog, ali i hrvatski nadzor mađarskog zračnog prostora), no s obzirom na hrvatske zračne kapacitete i mađarsko iskustvo u air policingu – mala je vjerojatnost za potrebnim hrvatskim nadzorom u Mađarskoj. Posebno, ima li se u vidu činjenica da se već i ranije implicirala mogućnost mađarske zaštite hrvatskog neba.

Kakvi su to incidenti?

Španjolski EF-18 u presretanju ruskog aviona (Photo: NATO Allied Air Command/Spanish Air Force)

S posljednjim angažmanom mađarskih i španjolskih zračnih snaga, NATO misija air policinga nad Baltikom dosegla je svoju okruglu, 50. rotaciju. Španjolsko zrakoplovstvo smjestilo je u ZB Siauliai u Litvi 4 borbena zrakoplova EF-18M, zajedno s gotovo 130 svojih vojnika. Jedan od španjolskih borbenih aviona sudjelovao je upravo u jučerašnjem incidentu iznad Baltičkog mora. Kako su pobjedonosno priopćili ruski mediji, ruski borbeni avion SU-27 „potjerao je NATO-v avion koji se približio zrakoplovu u kojem je bio ruski ministar obrane Sergej Šojgu“. Šojgu se avionom Tu-204 vraćao iz Kalinjingrada u Moskvu, a naoružani španjolski EF-18 Hornet pokušao se približiti njegovom avionu zbog čega ga je jedan od dva prateća ruska borbena aviona SU-27 „otjerao“. S druge strane, zapadni mediji izvještavaju kako ruski SU-27 (bilo kao pratnja VIP letjelicama, ili samostalno) često upotrebljavaju „agresivne manevre“ prema avionima NATO i SAD, ne samo na Baltiku, nego i na području Crnoga mora. Tako je već i ranije primijećeno da borbeni avioni koji sudjeluju u NATO air policingu nad Baltikom imaju pune ruke posla s ruskim avionima koji lete od Rusije do Kalinjingrada i natrag – najčešće je tu riječ o ruskim borbenim avionima SU-27 koji prate druge avione (TU-22, TU-134 i AN-72). Ruski avioni u pravilu nemaju upaljene transpondere i ne održavaju radio vezu s lokalnim kontrolama zračnog prometa, zbog čega se oglašava uzbuna za u Litvi i Estoniji stacionirane NATO zračne snage. Njihov je zadatak rutinski – identificirati i ispratiti ruske avione iz međunarodnog baltičkog prostora, no ukoliko naiđu na avione s ruskim dužnosnicima, borbena pratnja im već tradicionalno ne dopušta približavanje i agresivno ih udaljuje.

*Photo (osim zadnje): Mađarsko Ratno zrakoplovstvo/Rácz Tünde

Osim talijanskih, slovenski zračni prostor ubuduće će nadzirati te štititi i mađarske oružane snage. Dogovor, koji još treba proći potvrdu dviju vlada i parlamenata, jučer su u Lendavi postigla dvojica ministara obrane, mađarski Csaba Hende i slovenski Aleš Hojs (u funkciji otpravnika poslova). Riječ je o proširenju obrambene suradnje tih dviju zemalja u okviru NATO Air Policing programa – savezničkog osiguravanja jedinstvenog NATO standarda sigurnosti, ovoga puta kroz ugovaranje nadzora zračnog prostora Slovenije.

Osim protokolarnih dužnosti, mađarski i slovenski ministri obrane Hende i Hojs detaljizirati su i neke konkretne poslove

Ulaskom Slovenije u NATO-savez, i početkom spomenutog posla 2004. godine, kontrolu slovenskog zračnog prostora preuzela je 2007. Italija svojim lovačkim avionima, dok je Mađarska ponudila pomoć u svojim aerodromskim kapacitetima. Sada, 9 godina kasnije, operaciji bi se mogli pridružiti i mađarski JAS-39C Gripen, te zajedno s talijanskim lovcima nadzirati nebo nad Deželom. Pod okriljem NATO-a dogovorit će se detaljni vremenski razmaci u kojima će slovenski nebo nadzirati Talijani, odnosno Mađari.

Sustav je to donekle sličan onome koji već godinama funkcionira na nebu baltičkih država – Litve, Latvije i Estonije koje, baš poput Slovenije, nemaju vlastitih lovačkih zrakoplova za nadzor zračnoga prostora. NATO im je obećao savezničku operaciju kontrole neba, a one su se, zauzvrat, obvezale na jačanje drugih jedinica svojih oružanih snaga koje će deklarirati za potrebe Saveza. U operaciji nadzora zračnog prostora na Baltiku (Baltic Air Policing), koja je počela 29. ožujka 2004. godine, u više ili manje tromjesečnim rotacijama sudjelovalo je do sada ukupno 14 zemalja NATO-saveza. Posao, koji bi prema prošlogodišnjim izjavama Artisa Pabriksa, ministra obrane Latvije, baltičke države koštao oko 1,5 milijardi eura (gotovo 2 milijarde USD) da ga provode samostalno – u pravilu odrađuju 4 letjelice i nekoliko desetina ljudi stacioniranih u zračnoj bazi Zokniai/Šiauliai International Airport, kojima se rukovodi iz Združenog savezničkog zapovjedništva snaga (Allied Joint Force Command – JFC) Brunssum – konkretno, iz Granskog zapovjedništva zrakoplovstva (Headquarters Allied Air Command) Ramstein. Iako se prije gospodarske krize često napominjalo kako je čitav ovaj aranžman zapravo privremen, dok baltičke zemlje ne uspostave vlastite kapacitete za nadzor zračnoga prostora – u veljači prošle godine postignut je sporazum kojim se nadzor zračnoga prostora nad Baltikom produžava do 2018. godine. Ovu je odluku, upakiranu u “smart defence” pakiranje, potvrdio i NATO Summit u Chicagu krajem svibnja 2012. godine, kada se ustvrdilo da će NATO ovaj posao obavljati do daljnjega, bez specificiranja ikakvih datuma.

Od europskih zemalja bez vlastitih kapaciteta za nadzor svog zračnog prostora, tu su još i Island te Luksemburg, koji nemaju zračne snage. Nakon povlačenja zrakoplova F-15 iz sastava US Air Force s Islanda 2006. godine, nebo nad ovim otokom od početka svibnja 2008. godine štite NATO snage (od kada se u tromjesečnim turnusima na tom poslu izmjenilo 7 država članica Saveza), dok nad Luksemburgom operiraju borbene letjelice Zračne komponente belgijskih oružanih snaga. Albanski zračni prostor, pak, od srpnja 2009. godine zajednički štite borbeni zrakoplovi Italije i Grčke, dok u ovom kontekstu treba spomenuti i postupno stvaranje zajedničke zone nadzora zračnog prostora među NATO-članicama jugoistoka Europe.

Konkretno, mislimo ovdje na postupak pod okriljem NATO’s Air Policing programa, započet 1. studenog 2010. godine u Ateni, sklapanjem sporazuma između Bugarske i Grčke o transgraničnom nadzoru zračnoga prostora ovih zemalja, te konkretnim procedurama za njegovo provođenje. Na istom je tragu i slični bilateralni tehnički sporazum Bugarske i Rumunjske, sklopljen 4. rujna 2012. u Sofiji – kojeg su u prisutnosti tadašnjih ministara obrana Bugarske (Anyu Angelova) i Rumunjske (Corneliu Dobritoiua) potpisali bugarski general Kostantin Popov, te rumunjski general Fanica Carnu. Po nekima, ovo je dio nastojanja kojima Sjedinjene Američke Države rade na čvršćem povezivanju Rumunjske i Bugarske (u okviru Task Force East, ex Joint Task Force East) s još nekim zemljama regije – kontekst u kojem se svojedobno spominjalo i Hrvatsku, te neku usklađenu nabavu borbenih zrakoplova s ovim dvjema zemljama, o čemu smo već pisali na portalu Obris.org.

Gripeni mađarskog Ratnog zrakoplovstva uskoro i u NATO-operacijama

Mađarska je pomoć u Gripenima Sloveniji ponudila još u studenom 2011. godine, na NATO Summitu u Pragu. NATO je prihvatio ponudu, a očekivalo se da će se Italija i Mađarska izmjenjivati u Air Policingu u razdoblju između 2015. i 2018. godine. No, čini se da će ovaj zajednički nadzor početi i ranije, moguće već ove godine, što bi talijanskim oružanim snagama smanjilo troškove, budući da sudjelovanje u NATO Air Policing programu snose države koje doprinose svoje snage. U planiranom razdoblju od 2015. do 2018. mađarsko Ratno zrakoplovstvo provodit će Air Policing i nad već spomenutim baltičkim državama – Litvom, Latvijom i Estonijom.

Za integraciju Mađarske u ove NATO-aktivnosti, naši sjeverni i zapadni susjedi morat će revidirati bilateralni sporazum o suradnji na području zrakoplovstva i protuzračne obrane, potpisan još 1996. godine. Ministri Hende i Hojs posebno su naglasili da to nije izmjena međudržavnog sporazuma o provedbi djelatnosti Air Policinga, koji je Slovenija sklopila s NATO-savezom, već mali „update“ pojedinih odredbi, u skladu s aktualnim stanjem u kojem su obje zemlje članice Saveza, ali i Europske unije, čime su definirani novi oblici suradnje.