Hrvatska je Vlada iznimno danas održala redovitu tjednu sjednicu, budući da od sutra pa do kraja tjedna premijer Andrej Plenković boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, a posjet SAD-u iskoristit će i za susrete s hrvatskim iseljenicima, ali i da održi predavanje na sveučilištu Harvard. Tako se na 150. sjednici održanoj ranoj poslijepodne, među ostalim, našlo i nekoliko točaka dnevnog reda koje se tiču sudjelovanja OS RH u međunarodnim misijama te operacijama tijekom 2023. i 2024. godine. Ukupno 4 prijedloga objedinjeno je obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je u uvodnom dijelu najprije rekao par općih konstatacija:

„Republika Hrvatska kao odgovorna članica međunarodne zajednice pridaje važnost sudjelovanju u operacijama i misijama u inozemstvu kao aktivnom doprinosu izgradnje međunarodnog mira i sigurnosti. To je važan instrument vanjske i sigurnosne politike koji osigurava ispunjenje nacionalnih i vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske. Sudjelovanje u operacijama i aktivnostima u inozemstvu jedna je od 3 temeljne misije Oružanih snaga RH. Hrvatska vojska sudjelovanjem u operacijama i aktivnostima dodatno razvija sposobnosti i podiže razinu interoperabilnosti s oružanim snagama drugih država“.

Potom je ministar Banožić vrlo kratko objavio prijedloge za misije i operacije UN-a, NATO-a i Europske unije:

„Što se tiče operacije potpore miru KFOR na Kosovu, Republika Hrvatska u toj operaciji sudjeluje od 2009. godine. Do sada je u njoj sudjelovalo 1.358 pripadnika Hrvatske vojske. U 2023. i 2024. godini u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu predlaže se sudjelovanje do 160 pripadnika Hrvatske vojske i do 2 helikoptera HRZ-a, uz mogućnost rotacije.

Po pitanju aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavit sudjelovanje u ovoj aktivnosti s do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije. Radi se o sudjelovanju protuminskih ronitelja HRM koji se ukrcavaju na bordove talijanske Ratne mornarice i obavljaju zadaću u području Sredozemlja i Crnog mora.

Operacija potpore miru Europske unije EU NAVFOR Somalia-ATALANTA u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavak sudjelovanja s do 25 pripadnika Hrvatske vojske uz mogućnost rotacije. Riječ je o operaciji potpore miru kojom Europska unija u području Somalije i Roga Afrike provodi zadaće borbe protiv piratstva i zaštite humanitarnog brodovlja Svjetskog programa za hranu.

U 2023. i 2024. godini predlažemo i nastavak sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, i to u Libanonu do 3 pripadnika, u Zapadnoj Sahari do 5 pripadnika i u Indiji i Pakistanu do 9 pripadnika, uz mogućnost rotacije“.

Tu je primjetno novo jačanje hrvatskog kontingenta u KFOR-u: u studenom 2020. hrvatsko prisustvo na Kosovu pojačano je na čak do 150 pripadnika OS RH, da bi po novom prijedlogu kontingent sjedeće godine narastao za još 10 ljudi, pa bi maksimalni broj pripadnika hrvatskog kontingenta trebao biti 160 ljudi. Od veljače ove godine u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Albanije.

Peti hrvatski AVPD tim još nije otišao put Somalije (Photo: OSRH / I. Hržić)

S EU-operacijom ATALANTA trenutno ima određenih problema, zbog čega put Afrike nije otišao već pripreman hrvatski AVPD-tim. Naime, kako je objašnjeno u današnjim Vladinim dokumentima koji prate ovu točku dnevnog reda, „početkom 2022. godine provedene su pripreme za upućivanje petog AVPD tima, no u konačnici upućivanje nije provedeno jer u ožujku 2022. godine nije postignut dogovor o produljenju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja daje pravnu osnovu za provođenje mandata operacije u somalijskim teritorijalnim vodama. U tijeku su pregovori između nadležnih tijela Europske unije i novoizabranih somalijskih vlasti o uspostavi bilateralnog sporazuma između Europske unije i Somalije, kojim bi se omogućilo provođenje operacije i angažman AVPD timova u somalijskim teritorijalnim vodama“. Zato se vjerojatno i ne spominje izričito koje bi bile dužnosti najviše 25 hrvatskih vojnika koji bi se uputili u operaciju EU NAVFOR Somalia-ATALANTA, budući je hrvatska do sada u tu operaciju davala ponešto stožernog osoblja, dok je većinu kontingenta činio AVPD tim.

Načelnik GS OS RH u posjetu 8. HRVCON-u u Poljskoj – zadnjem sa SVLR Vulkan u svom sastavu (Photo: PAO team eFP BGP)

Ovo, međutim, nisu sve misije i operacije u kojima će narednih godinu ili dvije sudjelovati pripadnici hrvatskih Oružanih snaga. Naime, prošle godine Vlada je dala zeleno svjetlo za nekoliko misija tijekom 2022. i 2023., pa će tako sljedeće godine do 90 hrvatskih vojnika otići i u Poljsku u NATO aktivnost ojačane Prednje prisutnosti (eFP). Do sada je Hrvatska u toj aktivnosti sudjelovala s atraktivnim i u Poljskoj prilično popularnim višecijevnim bacačima SVLR „Vulkan“ M-92 kalibra 122 mm, a sljedeće godine bi po prvi puta do sada u Poljsku trebala otići bitnica samohodnh haubica PzH-2000. Nakon višegodišnje pauze, sljedeće godine hrvatski vojnici vraćaju se i u Litvu, također u NATO aktivnost eFP, i to s prilično brojnim kontingentom od najviše 200 pripadnika.

Sljedeće godine na rasporedu je i operacija potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju, kamo će se uputiti do 35 pripadnika OS RH i brod HRM-a, kao i EU-operacija „EU NAVFOR MED IRINI“ s maksimalno 3 pripadnika OS RH. Nastavit će se i sudjelovanje u operaciji koalicijskih snaga „Inherent Resolve“ u Kuvajtu i Iraku, sa simboličkom prisutnošću do najviše 3 pripadnika OS RH, te „NATO Mission Iraq“ s najviše 10 hrvatskih vojnika.

Za danas predložene misije i operacije odobrenje treba – kao i do sada – dati Hrvatski sabor, što zasigurno neće biti problem, iako mu je MORH uskratio mogućnost da po završetku svake ove misije i operacije dobije i odvojeno izviješće o konkretnim rezultatima svakog pojedinog međunarodnog sudjelovanja hrvatskih vojnika.

Vlada je na jutrošnjoj 21. sjednici donijela niz odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama za 2021. i 2022. godinu. Kao što je već najavljeno, predloženo je značajno povećanje hrvatskog angažmana u NATO operaciji na Kosovu, a na popis aktivnosti uvrštena je i jedna nova – „Standing NATO Mine Countermeasures Group 2“. Obrazlagatelj ove objedinjene točke Vladinog dnevnog reda bio je ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao:

„Sudjelovanje OS RH u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima važan je instrument vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske koji osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. To je jedna od triju misija Hrvatske vojske koja trenutno sudjeluje u 9 operacija, misija i aktivnosti s ukupno 142 pripadnika. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete, kao i iskazane potrebe na području misija, operacija i aktivnosti radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti i ulozi odgovorne članice EU, NATO-a i Ujedinjenih naroda, predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju OS RH uz mogućnost rotacija, i to u:

• operaciji potpore mira KFOR na Kosovu – prijedlog je da se u 2021./2022. godini može uputiti do 150 pripadnika uz korištenje do 2 helikoptera HRZ-a, povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru ‘Zapad’;
• operacija potpore mira ‘Sea Guardian’ u Sredozemlju – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju u 2021. godini do 35 pripadnika OS brodom HRM;
• aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj – prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti u ovu aktivnost do 90 pripadnika;
• aktivnost ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’ – to je aktivnost mornaričkih snaga za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane na području Sredozemlja i Crnoga mora koji pridonosi razini sigurnosti na moru. To je prvo sudjelovanje Hrvatske vojske u ovoj aktivnosti i provelo bi se ustrojavanjem hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju u aktivnosti u 2021./2022. godini s do 5 pripadnika;
• operacija Europske unije EU NAVOR (umjesto NAVFOR, op.a.) Somalia ATALANTA – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju 2021./2022. do 25 pripadnika;
• u operacije potpore miru UN-a predlaže se u 2021./2022. godini mogućnost upućivanja do 9 pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u Zapadnu Saharu do 5 pripadnika, te u Libanon do 3 pripadnika.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu i u projekcijama za 2022. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Vlada je jednoglasno uputila ovaj prijedlog prema Hrvatskom Saboru.

Neugodna novina

No ono što Banožić nije rekao je novost uvedena ove godine – Vlada, odnosno MORH, potiho su ukinuli podrobnije izvještavanje Hrvatskog sabora i nadležnog saborskog Odbora za obranu o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. S ovogodišnjim odlukama o angažmanu OS RH uvedena je nova formulacija – „Izvješće o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji  potpore miru biti će dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru“. Time se od Odbora za obranu i Hrvatskog sabora traži odgovornost za slanje hrvatskih vojnika van granica Lijepe naše bez ikakve obveze nadležnog obrambenog resora da saborske zastupnike podrobnije obavijesti o rezultatima i posljedicama takve odluke. Nakon što se već godinama prakticiralo Saboru jednostavno ne dostavljati obvezna izvješća, na ovaj se način dodatno učvršćuje praksa gotovo potpune konspirativnosti po pitanju inozemnih aktivnosti OS RH. Dapače, provedba nacionalnih odluka o međunarodnim misijama, kao STVARNO BITNOM vanjskopolitičkom i vojnom alatu države – odluka koje se obično donose širokim političkim konsenzusom – kroz Godišnje izvješće dobiva isti status kao i pitanja ravnopravnosti spolova ili djelovanje Vojnog ordinarijata u OS RH. Ovime se i dodatno marginalizira nadležno saborsko tijelo, kao i sam Sabor, koji su već do sada davali odobrenja na sudjelovanje u misijama ili za pojedine velike vojne nabave tek kada je cijela stvar već odavno dogovorena, a zeleno svjetlo parlamenta je tek dosadna formalistička točka na i.

Jačanje snaga u KFOR-u na Kosovu

Ispraćaj 34. HRVCON-a za Kosovo (Photo: OSRH/F. Klen)

Za povlačenje OS RH iz Afganistana bila je najavljena kompenzacija u nekoj drugoj NATO misiji ili operaciji. Prošloga je mjeseca jasno rečeno da će se ojačati hrvatski angažman na Kosovu, u NATO operaciji KFOR, a ovakvo povećanje snaga MORH obrazlaže zahtjevom Savezničkog zapovjedništva za operacije. Naime, kako stoji u popratnom dokumentu ovog Vladinog prijedloga, „budući da je Zapovjedništvo operacije KFOR putem nadređenog Savezničkog zapovjedništva za operacije učestalo izvještavalo saveznice o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska predlaže povećati hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR s dosadašnjih 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije“. Glavni razlog ovakve hrvatske odluke je podrška naporima NATO saveza u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji: „sigurnosna situacija u Republici Kosovo, koja ovisi o narušenim međuetničkim odnosima, neregularnim migracijama te regrutiranju boraca tzv. Islamske Države i njihovu povratku, od iznimne je važnosti zbog izravnih posljedica na odnose država jugoistočne Europe i stabilnosti cijelog područja. Narušavanje sigurnosti u Republici Kosovo može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo“. Trenutačno je u operaciji KFOR raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Područja razmještaja su Priština, Ferizaj/Uroševac i kamp Villaggio pokraj Peći. U srijedu, 18. studenog, iz Zagreba je put Kosova ispraćen 34. hrvatski kontingent – za razliku od svojih ranijih kolega, 20 pripadnika 34. HRVCON-a krenulo je cestovnim putem prema Kosovu, preko Crne Gore i Albanije.

Koliko će koštati tri puta veći kontingent za Kosovo, Ministarstvo obrane i Vlada RH ne navode, već se pozivaju na uobičajenu frazu o tome da su „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Ova namjerno mutna formulacija prati i odluke za sve ostale operacije, odnosno misije.

Operacije na Sredozemlju – „Sea Guardian“ i SNMCMG 2

Kod operacije „Sea Guardian“ ništa se ne mijenja – Hrvatska nastavlja svoje sudjelovanje u ovoj NATO operaciji s jednim brodom Hrvatske ratne mornarice i s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda. U ovoj operaciji bilo bi angažirano do 35 pripadnika OS RH iz sastava HRM s mogućnošću rotacije. Kako smo već pisali, u rujnu ove godine brod HRM-a RTOP-42 „Dubrovnik“ bio je i zapovjedni brod u ovoj sredozemnoj operaciji.

FGS RHEIN, zapovjedni brod SNMCMG2, 2018. posjetio je Split (Photo: HRM/M.Siriščević)

Od sljedeće godine OS RH bi trebale ući u novu NATO aktivnost – u onu pod okriljem „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“, odnosno „Standing NATO Mine Countermeasure Group 2“ (SNMCMG 2), koja je inače sastavnica Snaga brzog odgovora. Kako je već ministar Banožić rekao, radi se o namjenski organiziranim mornaričkim snagama trenutačno raspoloživim za saveznička protuminska djelovanja na moru, i težišno angažiranima u području Sredozemlja i Crnog mora, u kojima bi Hrvatska doprinosila do 5 pripadnika HRM-a. Unutar plana angažiranja za 2021. i 2022. predviđeno je angažiranje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru, te središnjem dijelu Sredozemlja, unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a. Kako piše u Vladinom obrazloženju, „sudjelovanje u ‘Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2’ podrazumijeva provedbu zadaća neborbenih djelovanja s težištem na zajedničkom uvježbavanju i održavanju sposobnosti snaga te doprinos stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u realnom vremenu. Osim toga, ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’  ostvaruje značajan doprinos vidljivosti Saveza kao primjer suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa u području pomorske sigurnosti“, a nije na odmet spomenuti ni da su visoki zahtjevi interoperabilnosti i kompatibilnosti za angažiranje mornaričkih snaga u Stalnim pomorskim snagama NATO-a dio ciljeva razvoja sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. OS RH do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti SNMCMG 2, ali je njihova dosadašnja suradnja bila uspješna i provodila se godinama zajedničkim uvježbavanjima tijekom posjeta „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“ Republici Hrvatskoj i sudjelovanjem na NATO mornaričkim vježbama. O ustrojavanju kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja, stacioniranog na brodu Talijanske Ratne mornarice sklopit će se poseban bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije. Pri tome, s obzirom na kombiniranu prirodu ove aktivnosti, dug zapovjedni lanac od pripadnika OS RH do samih OS RH, i izuzetno široko određen prostor djelovanja, ovo je aktivnost za koju posebno brine smanjeno izvještavanje kako javnosti, tako i Hrvatskoga sabora.

eFP Poljska i ATALANTA – bez promjena

I sljedeće godine u NATO aktivnosti „ojačane Prednje prisutnosti“ (eFP) u Poljskoj Hrvatska namjerava sudjelovati s najviše 90 pripadnika OS RH, i to – kao i do sada – u multinacionalnoj borbenoj skupini pod vodstvom SAD-a. I nadalje će to biti bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa, koja je u Poljskoj protekle 3 godine bila vrlo zapažena.

S novim prijedlozima o angažmanu OS RH u NATO aktivnostima, Poljska i Kosovo će postati dvije zemlje s najvećim udjelom hrvatskih vojnika. U listopadu 2017. u sastavu prvoga hrvatskoga kontingenta u Poljsku je upućena bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od listopada 2017. godine do listopada 2020. provedeno je ukupno šest rotacija, a trenutno je u Poljskoj raspoređen 6. HRVCON s 80 pripadnika OS RH.

Ništa novoga nema ni u hrvatskom sudjelovanju u EU operaciji NAVFOR ATALANTA u Somaliji. Hrvatska će se i sljedeće godine protiv piratstva u južnom Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelu Indijskog oceana boriti s najviše 25 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), što opet znači i mogućnost upućivanja novog AVPD tima na neki od brodova iz sastava UN-ovog Svjetskog programa za hranu. Posljednji hrvatski AVPD tim vratio se iz operacije ATALANTA početkom studenog ove godine.  Uz to, časnici OS RH nekoliko su puta popunjavali pozicije na vojnim brodovima drugih zemalja te u logističkoj bazi u Džibutiju, kao i jednu poziciju u Operativnom zapovjedništvu operacije u španjolskoj Roti, i to modelom stalne šestomjesečne rotacije (što je tip djelovanja o kojem se opet zasebno ne izvještava Hrvatski sabor).

Operacije UN-a – čista simbolika

Donacija HRVCON-a u misiji UNMOGIP 2015. godine lokalnoj školi u Pakistanu (Photo: HR UNMOGIP Tim)

Kao i posljednje dvije, tako će i naredne dvije godine OS RH biti angažirane u operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO), te u Libanonu (UNIFIL), s ukupno 17 pripadnika OS RH. Iako su svojedobno UNMOGIP i UNIFIL bile operacije s dosta brojnim hrvatskim kontingentima, to je posljednjih godina opet svedeno na simbolični angažman do najviše 9, odnosno do 3 pripadnika OS RH, što će se nastaviti i 2021./2022. godine (uz mogućnost rotacije). Sudjelovanje OS RH u operaciji u Zapadnoj Sahari smanjilo se još i više – odlukom Vlade RH od 31. listopada 2018. u operaciju se moglo uputiti do osam pripadnika OS RH, dok je stvarno upućeno po sedam pripadnika u jednoj rotaciji. Od listopada 2019. u operaciji MINURSO sudjeluje šest pripadnika OS RH u svojstvu vojnih promatrača, a od rujna 2020. sudjeluje pet pripadnika po rotaciji. Potvrdi li Sabor Vladin današnji prijedlog, naredne dvije godine nastavit će se upućivati do 5 hrvatskih vojnika u Zapadnu Saharu. No razlog ovakvog smanjivanja ne leži u Hrvatskoj, nego u Ujedinjenim narodima – naime, tijekom 2019. godine došlo je do preustroja strukture snaga u operaciji MINURSO, čime je smanjen broj međunarodnih vojnih promatrača za 15 posto, a uslijedilo je i daljnje smanjenje proračuna operacije. To je opet dovelo do novog smanjenja broja međunarodnih vojnih promatrača za još 10 posto, što u 2020. predstavlja ukupno smanjenje za 25 posto. Budući da Hrvatska ne sudjeluje ni u jednoj drugoj misiji ili operaciji na afričkom kontinentu, nastavit će svoje simbolično sudjelovanje u UN-ovoj sve manjoj operaciji MINURSO.

Četvrti hrvatski AVPD tim napokon je 7. srpnja započeo sa zadaćom zaštite broda MV Juist, koji za UN-ov Svjetski program za hranu (World Food Programme – WFP) opskrbljuje Somaliju i susjedne države. Njegovih 12 članova trebalo je preuzeti zadaću u ovoj EU operaciji još u travnju ove godine, no to se odužilo zbog problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Konačno, krajem lipnja se zahvaljujući pomoći španjolskih Oružanih snaga uspjelo organizirati prijevoz hrvatskog AVPD tima prema bazi u Džibutiju, gdje su se i ukrcali na UN-ov brod te počeli rad.

Teretni brod MV Juist, koji plovi pod pogodovnom zastavom karipske države Antigua i Barbuda, dovršio je 23. srpnja utovar tereta u kenijskoj luci Mombasa, da bi tijekom idućih dana pod budnom hrvatskom zaštitom stigao pred luku glavnog somalskog grada Mogadišua. Tijekom tog puta dugog preko 900 kilometara pređen je ekvator, a brod je iz nominalne zime na polasku (+28 stupnjeva Celzijusa) dolaskom pred Mogadišu uplovio u inače vruće somalsko ljeto sa danas iznimno podnošljivih oblačnih +25 stupnjeva Celzijusa. Dok MV Juist ondje na vezu samo nekoliko kilometara ispred luke čeka istovar, EU NAVFOR Somalia objavio je danas prijepodne i fotografiju pripadnika OS RH na poslu.

Uz to je objavljen i komentar:

“Svako #EUNAVFOR sredstvo je važno i bitno za obavljanje misije. Autonomni zaštitni tim na brodu MV Juist neposredno štiti ovo plovilo. Glavna zadaća #OpAtalanta je zaštita #WFP brodova, ali i drugih ranjivih plovila u #AdenskomZaljevu. AVPD timovi su ključni za pružanje te zaštite, budući se ukrcavaju na te brodove i djeluju kao njihovi branitelji. Cijenimo njihov doprinos tijekom proteklih mjeseci, pod teškim uvjetima u kojima oni žive i rade“.

*Photo: EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Četvrti hrvatski AVPD tim napokon je započeo sa zadaćom zaštite broda iz UN-ovog Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP). Kako je jučer, 7. srpnja, objavljeno iz zapovjedništva operacije EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, 12 članova hrvatskog AVPD tima ukrcalo se na brod MV Juist koji u okviru WFP dostavlja hranu Somaliji i susjednim državama. „Ovo nije prvi put da Hrvatska sudjeluje u operaciji ATALANTA s tako vrijednim timom za zaštitu“, zaključak je priopćenja zapovjedništva operacije ATALANTA.

Kako smo već pisali, očekivalo se da će hrvatski AVPD tim preuzeti zadaću u ovoj EU operaciji još u travnju ove godine, no zbog problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, među kojima su i problemi transporta iz Europe u Afriku, početak zadaća je prolongiran „do daljnjega“. Situacija se popravila krajem lipnja, kada je zahvaljujući pomoći španjolskih Oružanih snaga hrvatski AVPD tim konačno krenuo prema bazi u Džibutiju. Tamo je nekoliko dana čekao ukrcaj na brod.

Da nije bilo ovog zastoja, hrvatski AVPD tim preuzeo bi dužnost na brodu MV Juist od tima Vojske Srbije, što nije prvi puta da se ove dvije vojske izmjenjuju na konkretnoj zadaći. I prvi hrvatski AVPD tim 2014. godine preuzeo je dužnost od srpskog tima na ciparskom brodu MSM Douro, a isto se ponovilo i 2016. godine, na istome brodu. Treći hrvatski AVPD tim 2018. godine preuzeo je dužnost od tima iz Crne Gore, koji je u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA bio angažiran na zaštiti teretnog broda „Petra II“. Brod MV Juist, kojeg trenutno štiti 4. hrvatski AVPD tim, plovi pod zastavom otočja Antigua Barbuda, i prema servisu Marine Traffic 29. lipnja isplovio je iz luke u Džibutiju prema Crvenom moru. Uz osnovne karakteristike broda stoji i naznaka o „ukrcanim naoružanim čuvarima“.

Gvinejski zaljev – centar piratstva u Africi 2020. godine (Izvor: IMB)

EU operacija ATALANTA uspješno se bori protiv piratstva i otmica na Rogu Afrike – pojave koja je zbog nazočnosti vojnih brodova i naoružanih vojnika na civilnim brodovima u toj regiji ponešto oslabila, za razliku od stanja na drugoj strani afričkoga kontinenta. Tako je početkom ove godine zabilježeno povećanje piratstva na zapadnoj obali Afrike, u Gvinejskom zaljevu. Prošle godine je u tom području zabilježen 121 piratski napad, dok je godinu dana ranije – 2018. – bilo „samo“ 78 piratskih napada i otmica u Gvinejskom zaljevu. Prema Međunarodnom pomorskom uredu (International Maritime Bureau – IMB), od siječnja do rujna prošle godine čak 82 posto ukupnih otmica na moru dogodilo se u Gvinejskom zaljevu. Ova povećanja dovode se u izravnu vezu s višegodišnjim pojačanim nadzorom voda ispred Somalije i Roga Afrike. To naravno ne znači da je somalski piratski krak uništen, nego tek da „čuvari“ tog dijela Afrike imaju ponešto manje posla. To svakako želimo i hrvatskom AVPD timu – mirno more i što manje posla!

Kako su se kretali piratski incidenti tijekom godina? (Izvor: IMB – svijetlijom bojom označene su otmice)

Prije točno dva mjeseca, točnije 10. i 11. ožujka, održana je posljednja provjera 4. hrvatskog AVPD tima pred odlazak u EU operaciju ATALANTA Somalia. Scenarij vježbe, od koje je dio proveden na obalnom ophodnom brodu Hrvatske ratne mornarice OOB-31 „Omiš”, obuhvatio je niz raznih situacija s kojima se pripadnici tima mogu susresti tijekom provedbe svoje misije: (1) procedure nakon dolaska u vojnu bazu u Somaliji, (2) primopredaja opreme i naoružanja u bazi, (3) primopredaja i upoznavanje s teretnim brodom, (4) incident u luci, (5) napad pirata u brzim gumenim čamcima, (6) zbrinjavanje i helikopterska evakuacija ranjenika. Dvanaest pripadnika 4. AVPD tima prethodno je imalo višetjednu obuku potrebnu za područje operacije i poznavanje glavne misije; (1) temeljnih zadaća sigurnosne zaštite broda, (2) korištenja operativne dokumentacije, te (3) primjena mjera sigurnosti u području operacije – koja je u konačnici dovela do uspješno odrađene posljednje provjere.

“Obuka je bila izrazito kvalitetna i obuhvatila je sve situacije s kojima će se tim potencijalno susresti tijekom operacije”, rekao je zapovjednik 4. AVPD tima kapetan korvete Sergej Kozmi, posebno zahvalivši svim instruktorima i sudionicima obuke koji su svojim angažmanom pridonijeli kvaliteti cijelog tima. I šef ocjenjivačkog tima, kapetan fregate Željko Doko, kazao je da je tim izvrsno opremljen, obučen i pripremljen za upućivanje u operaciju ATALANTA.

Tim je bio spreman za put prema obali Somalije, gdje se sredinom travnja trebao ukrcati kao zaštitni tim na jedan od brodova koji u sklopu Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) dovozi hranu za Somaliju i susjedne države. No sada je već sredina svibnja, a 4. hrvatski AVPD tim i dalje ne obavlja svoje zadaće u okviru operacije EU NAVFOR Somalia – ATALANTA. Na pitanje portala Obris.org iz MORH-a kažu – tim ne ide u Somaliju do daljnjega:

“4. AVPD tim nije upućen u operaciju ATALANTA zbog poremećaja u zračnom prijevozu prema Džibutiju te zbog brige za zdravlje pripadnika Oružanih snaga RH i složenosti funkcioniranja unutar operacije uzrokovane pandemijom COVID-19. S obzirom da RH ima i dalje namjeru sudjelovati u operaciji ATALANTA, upućivanje 4. AVPD tima izvršit će se kada se za to osiguraju zdravstveni i sigurnosni uvjeti”.

Dok hrvatski AVPD tim ima problema s odlaskom, srpski AVPD tim imao je određenih poteškoća s povratkom iz Somalije. On je protekla 4 mjeseca bio ukrcan na brod MV Just, a 4. svibnja vratio se s malim zakašnjenjem u Srbiju i to zahvaljujući SR Njemačkoj. “Pružanje podrške u realizaciji povratka Autonomnog tima za zaštitu brodova u Srbiju potvrđuje značaj partnerstva s Oružanim snagama Njemačke i posvećenost zajedničkim ciljevima u davanju doprinosa očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti“, objavilo je Ministarstvo obrane Srbije na svojoj web-stranici. Posebnu zahvalu Bundeswehru objavilo je i zapovjedništvo operacije ATALANTA na svom Twitter profilu.

Jučer, 07. studenog, u Narodnim je novinama (NN 98/2018) izašla Odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“, kojom se produžuje sudjelovanje hrvatskih vojnika u ovoj operaciji tijekom 2019. i 2020. godine. Istodobno, ali sasvim nevezano, iz zapovjedništva ove operacije objavljena je kratka crtica o aktivnostima 3. hrvatskog AVPD tima. Kako smo već ranije objavili, hrvatski AVPD tim ukrcan je kao zaštita na brod „Petra II“, koji u sklopu Svjetskog programa za hranu (WFP) namirnicama opskrbljuje građane Somalije. O tome iz zapovjedništva same operacije kažu:

„Na brod iz programa WFP ‘Petra II’ ukrcan je EU NAVFOR zaštitni tim, poznatiji kao Samostalni tim  za zaštitu brodova (Autonomous Vessel Protection Detachment – AVPD), kako bi se osiguralo da njegov vrijedni teret kojeg čini pomoć u hrani bude zaštićen na putu u Somaliju. EU NAVFOR sačinjava više od 20 država, koje su osiguravale svoje AVPD timove za zaštitu WFP brodova. Tim sačinjen od pripadnika hrvatskih Oružanih snaga trenutno čuva ‘Petru II’, a njihova prisutnost pomaže da vitalno važna humanitarna pomoć sigurno dospije do naroda Somalije, pogođenog sušom i glađu. Imati pripadnike OS RH u potpunosti integrirane u operaciju ATALANTA pruža zaštitu koju ovi brodovi trebaju kada su suočeni s prijetnjom piratstva, a time se jača i ukupna pomorska sigurnost u regiji“.

Do danas je gotovo 1,8 milijuna tona WFP pomoći sigurno dopremljeno u Somaliju. Aktualni hrvatski AVPD tim odradio je 2/3 u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA. Ostalo im je još posljednjih mjesec dana, pa će se ukupno 12 pripadnika 3. hrvatskog AVPD u ovoj operaciji na vrijeme pridružiti svojim obiteljima uoči predstojećih blagdana.

*Photo: EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Od posljednjeg dana kolovoza treći hrvatski AVPD tim u operaciji EU NAVFORA Somalia ATALANTA angažiran je na zaštiti teretnog broda „Petra II“, koji sudjeluje u aktivnostima Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP). Ukupno 12 pripadnika HRM na brod se ukrcalo u luci Džibuti, da bi se 3. rujna uputili prema luci Bosaso u Somaliji. Jučer je o primopredaji dužnosti između prethodnog AVPD tima iz Crne Gore i njihovih nasljednika iz Hrvatske službeno priopćenje izdalo i zapovjedništvo operacije ATALANTA:

„Vrhunski uvježbani i specijalizirani AVPD tim iz Crne Gore uspješno je završio svoju misiju i predao je posao hrvatskom AVPD timu 31. kolovoza 2018. na ceremoniji u Džibutiju. Oni su tom prilikom primili i EU CSDP-odlikovanje kojim je zabilježen njihov nemjerljivi doprinos ovoj humanitarnoj operaciji“.

EU NAVFOR Somalia dodatno naglašava kako je selekcijski proces za pripadnike AVPD-timova čvrsto reguliran i sastoji se od medicinskih pretraga, ispitivanja streljačkih vještina te rigoroznih provjera fizičke spremnosti. Da bi zadržali te vještine, pripadnici AVPD-tima i na samom brodu na kojem su stacionirani provode redovne vježbe te provjere spremnosti nužne za osiguravanje sigurnosti plovila i svih na njega ukrcanih.

Brod “Petra II” trenutno sudjeluje u Svjetskom programu za hranu (Izvor: Marine Traffic)

„Brodske linije Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) donose nužnu i ključno potrebnu pomoć u hrani u regiju, pa održavanje tog prometa sigurnim neposredno čuva ljudske živote“, kaže se dalje u priopćenju, napominjući i da „AVPD tim operacije EU NAVFOR, stacioniran na WFP brodu ‘Petra II’ pružanjem bliske zaštite osigurava sigurne isporuke osnovnih medicinskih potrepština i hrane za stanovništvo Somalije… Korištenje AVPD-timova u zaštiti WFP-brodova je iznimno važno za operaciju EU NAVFOR, budući da pruža dodatnu fleksibilnost pri korištenju ratnih brodova za borbu protiv pirata, dok je ujedno sigurnost WFP-prometa osigurana“.

Odlikovanje za kraj sudjelovanja crnogorskog AVPD-a u ATALANTI

Povratak svog drugog AVPD time iz Somalije zabilježilo je 11. rujna i Ministarstvo obrane Crne Gore. Na maloj prigodnoj svečanosti povodom povratka iz ove EU-operacije, nihov tim od 9 članova na čelu sa zapovjednikom, kapetanom korvete Blažom Gašićem, pohvalio se da je u potpunosti izvršio postavljene zadaće. Ovakvo sudjelovanje u operaciji ATALANTA za Crnu Goru je prilična novost, budući je tek u travnju prošle godine Vojska CG proširila sudjelovanje u operaciji EU NAVFOR Somalia ATALANTA slanjem Samostalnih timova za zaštitu brodova (AVPD).

Brod „Petra II“ na kojem trenutno plove hrvatski AVPD-pripadnici, inače klasičan brod za kontejnerski prijevoz, plovi pod zastavom države Palau i neznatno je veći u odnosu na „MSM Douro“, kojeg su štitili pripadnici 1. i 2. hrvatskog AVPD tima.

Kk Boris Kartelo, zapovjednik 3. HRVCON AVPD, preuzima dužnost

*Photo: EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Nakon više od godinu i pol, HRM opet šalje svoje pripadnike u operaciju pred obale Somalije – EU NAVFOR Somalia, „Operation ATALANTA“. Danas, 22. kolovoza, nakon primanja kod načelnika Stožera – zamjenika zapovjednika HRM kbb Damira Dojkića, članovi 3. hrvatskog AVPD tima zaputili su se prema Somaliji, gdje će štititi neki od trgovačkih brodova iz World Food programa. Tim čini ukupno 12 pripadnika HRM-a – 3 časnika (zapovjednik i njegov zamjenik, te liječnik), i 9 dočasnika, od kojih su neki već bili u operaciji ATALANTA.

Zapovjednik 3. HRVCON AVPD tima je kapetan korvete Boris Kartelo, koji je uoči odlaska izjavio: „S obzirom da ovaj tim odlikuje spoj iskustva i mladosti te da smo na završnom ocjenjivanju pokazali obučenost, pripremljenost, osposobljenost, samoodrživost i autonomnost za provedbu zadaća, siguran sam da ćemo našu misiju uspješno odraditi“. Pri obuci dvanaest odabranih kandidata, korištena su iskustva prvih dvaju timova, po pitanju usavršavanja samih priprema za sudjelovanje u misiji.

Završna vježba 3. AVPD tima bila je „Ugor 18“, i održala se 27. i 28. lipnja u splitskoj vojarni „Admiral Sveto Letica – Barba“, kao i u akvatoriju srednjeg Jadrana. Ukupno 12 pripadnika 3. hrvatskog AVPD tima prethodno je prošlo 9-tjednu pripremu i obuku, kroz koju su savladavali rukovanje pištoljom i automatskom puškom (statično i u pokretu, uz normalnu ili smanjenu vidljivost, iz različitih položaja i na različitim udaljenostima), prošli su obuku prve pomoći, kao i bojno gađanje iz teške strojnice Browning i snajpera. Kroz samu vježbu „Ugor 18“ proigravao se scenarij s kojim se pripadnici AVDP tima mogu susresti i na terenu u Somaliji – incidenti u luci, napad pirata u brzim gumenim čamcima, zbrinjavanje te evakuacija ranjenika, izvlačenje osobe iz mora, požar na brodu, kao i pripreme za hitno napuštanje broda. Novost u ovogodišnjoj vježbi za AVPD tim bilo je gađanje pješačkim naoružanjem s broda.

Prvi hrvatski AVPD tim otišao je u Somaliju sredinom prosinca 2014. godine, a drugi je otišao u studenom 2016., i vratio se 2 mjeseca kasnije. Pripadnik 2. HRVCON AVPD tima, desetnik Josip Čačija (bojna OSMiO/1. satnija) proglašen je najboljim dočasnikom siječnja 2017. godine, i to upravo zbog svog doprinosa u misiji EU NAVFOR Somalia.

*Photo: HRM/M.Siriščević

Punih 11 godina nakon porinuća lovca mina LM-51 Korčula, u subotu, 03. lipnja, u splitskom Brodosplitu svečano je obilježeno porinuće prototipa novog obalnog ophodnog broda za potrebe HRM i Obalne straže. Tijekom sljedeća 3 mjeseca, brod bi trebao biti opremljen i pripremljen za ispitivanja u luci i u plovidbi, a budu li rezultati pozitivni – slijedi predaja broda na uporabu HRM-u, te gradnja daljnja 4 takva OOB. S nešto sreće bi Hrvatska ratna mornarica time mogla ući u jednu novu fazu, no čini se da tu nije i kraj ambicioznim planovima. U intervjuu za portal Obris.org – koji ćemo objaviti u dva dijela, danas i sutra – zapovjednik HRM kontraadmiral Predrag Stipanović najavljuje stavljanje dva DBM-a na raspolaganje NATO-saveznicima, obuku posada za novi OOB, kao i još neke novosti vezane za HRM i OS RH. Inače, kontradmiral Stipanović na čelu je HRM-a još do kraja ove godine, nakon čega odlazi u Bruxelles za vojnog predstavnika RH u NATO i EU (a na čelu HRM-a naslijedit će ga aktualni zapovjednik Obalne straže, kbb Ivo Raffanelli).

Nedavno je završila međunarodna izložba vojne opreme i naoružanja ASDA u Splitu. Jeste li vidjeli atraktivnost u ponudi domaće vojne industrije što se tiče vojnoga pomorstva? Po Vama – u kojim tvrtkama su možda najveći potencijali?

Držim da je ovo najuspješnije izdanje izložbe ASDA do sada. Neke stvari se i ne vide, osim kroz razgovor, kako s predstavnicima stranih izlagača (Lockheed Martin, Saaba, i dr.) tako i s našim izlagačima – npr.  brodograđevna industrija ovdje u Splitu, pa InSig2, PCE, te mnoge druge naše firme koje su već stekle svjetsku reputaciju. Imali ste prigodu vidjeti i prezentaciju naših sposobnosti (pokaznu vježbu, op.a.), gdje su i specijalne snage i timovi za presretanje koristili isključivo našu opremu, naše proizvode – od obuće do odjeće, naoružanja i svega onoga što to pokriva. Ovdje je za nas svakako bitna i prezentacija našeg obalnog ophodnog broda, od strane splitskog brodogradilišta. S obzirom i na potrebe u svijetu, mislim da će to biti jedan dobar i kvalitetan izvozni proizvod hrvatske industrije.

Radno porinuće prototipa OOB-a 03. lipnja 2017. (Photo: Brodosplit)

Kad smo već kod OOB-a, koji je tu sada „timing“?

Sve aktivnosti vezane za izgradnju broda prati projektni tim. Mi smo započeli sa pripremom posade. Od trećeg mjeseca oni se nalaze u procesu obuke, s obzirom da je preko 90 posto opreme već ovdje. Posada, naime, gradnju prati od samog početka, da bi im sutra, kada budu plovili na tim brodovima, bilo puno lakše tu tehnologiju i brodske sustave prihvatiti. Što se rokova tiče, s prototipnim ispitivanjima bi se trebalo vrlo brzo započeti, obzirom na činjenicu da je brod nedavno porinut u more, tako da bi se do kraja godine brod definitivno mogao staviti u operativnu uporabu.

Da li je to još uvijek onaj isti brod kojeg je MORH naručio? Puno se pričalo o izmjenama u odnosu na početni projekt, kojeg je radio Brodarski institut – što se sve tu promijenilo?

Istina je da je u projektu došlo do izmjena. Projekt je napravljen negdje 2006., 2007. godine. S razvojem tehnologije uvidjeli smo neke stvari, dok su nam, u cilju poboljšanja manevarskih sposobnosti broda, neke izmjene i predložene. Te tehničke izmjene su relativno male – na primjer, stabilizatori u našim početnim zahtjevima nisu bili predviđeni. Prijedlog da se ugrade dalo je brodogradilište. Jedan od naših zahtjeva je i da brod može izvršavati zadaće do stanja mora četiri. Stabilizatori su u takvim situacijama od osobite važnosti, u smislu da, kad je najteže na moru, mi možemo pružiti odgovarajuću zaštitu i pomoć.

Što je s tom hipotekom koja je podignuta na brod?

Naša je obveza pripremiti ljude da bi brod u što kraćem vremenskom razdoblju stavili u punu operativnu uporabu. Projektni tim MORH-a je taj koji dogovara i pregovara s izvođačima radova. Naravno, ukoliko ima nekih tehničkih specifičnosti, iste se usuglašavaju sa HRM-om.

Da li takav partnerski odnos vodi i do kakvih popusta u testiranjima koja predstoje?

Ne. Taktičko-tehnički zahtjevi koji su definirani moraju se ispoštovati.

U tijeku je revizija postojećeg DPR-a. Što će to značiti za HRM?

Osobitih promjena ne bi trebalo biti. Možda će se, s obzirom na proračunska sredstva i definirane prioritete, neke stvari možda odgoditi za godinu ili dvije. Svakako, mi ćemo ustrajati u svim našim projektima opremanja i modernizacije, kao što su: gradnja pet obalnih ophodnih brodova, nabava polovnih lovaca mina, nabava novog sustava za nadzor površinske situacije na moru, i druge neke sitne, ali bitne stavke. Na primjer, nabava opreme za protuminske ronitelje, i sl.

Što bi, recimo, eventualno moglo otpasti? Nešto od bitnih projekata?

HRM ne odustaje od nabave novih lovaca mina (na slici: LM-51 Korčula)

Ne vidim da bi išta trebalo otpasti. Vezano uz nabavu polovnih lovaca mina, primjerice, razgovaramo s partnerima postoji li mogućnost dobiti takvu opremu. Naime, u ovom prostoru ona je izuzetno bitna, pogotovo za protuminsku borbu. Svakako, od strane RM Njemačke imamo obećanja da ćemo biti prvi koji će znati kada će oni ponuditi prodaju svojih polovnih lovaca mina. Ti brodovi su u dobrom stanju, održavani su, imaju određene plovne resurse, itd. Treba reći i to da se ovdje razmišlja o kupnji određenog paketa opreme u sklopu kojeg je i platforma, ali s moderniziranom opremom. To se pogotovo odnosi na podvodna vozila za pregled podmorja. Nadalje, sadašnjim Dugoročnim planom razvoja predviđeno je donošenje odluke o nabavi novog protubrodskog raketnog sustava, negdje 2020. ili 2021. godine. Mi već radimo na studiji koja bi nam na neki način trebala biti putokazom koji je to sustav koji bi za nas bio najbolji. Isto tako, u našim prioritetima je i višenamjenski izvanobalni ophodni brod. Međutim, razumijevajući ekonomsku situaciju u kojoj se zemlja nalazi, valjat će se prilagoditi.

Za Zrakoplovstvo su se čule relativno čvrste godine što se tiče isteka resursa. Mornarički resursi nisu puno noviji…

Trenutno najmlađi brod u floti je lovac mina „Korčula“, iza kojeg je raketna topovnjača „Dmitar Zvonimir“. Prosjek starosti brodova je negdje oko 30-tak godina. U ovom trenutku težište je na Obalnoj straži RH, kako bi mogli na pravi način provoditi svoju zadaću u području ZERP-a. Što se tiče ostalih brodova, ja mogu odgovorno reći da su ti brodovi više od 80 posto operativno ispravni, pogotovo kad govorimo o topovnjačama, DBM-ovima i ophodnim brodovima – svi plove i u operativnoj su uporabi. Razumije se, na pola životnog ciklusa i njima je potrebna modernizacija, što je također u planu. Naime, kroz Dugoročni plan razvoja potrebno je osigurati financijska sredstva s kojima bi se išlo u modernizaciju sustava upravljanja vatrom topovnjača „Kralj Petar Krešimir IV“ i „Kralj Dmitar Zvonimir“.

Dakle, tu se više ne govori o remotorizaciji? To je sad već nešto drugo?

Uvažavajući trenutnu ekonomsku situaciju mišljenja sam da bi to bilo preskupo. Remotorizacija samo jednog broda s motorima zapadne proizvodnje bila bi otprilike u protuvrijednosti novog OOB-a.

Što je s “Mohorovičićem”?

„Mohorovičić“ je također operativno ispravan, no održava se onoliko koliko nam to omogućavaju financijska sredstva. Do nabave novih plovnih sredstava, novih brodova, on će zasigurno biti u uporabi. Vidjeli ste i sami, dok je bio u operaciji “Triton” 2015., za tih tri mjeseca, nikakvih problema nismo imali niti s pogonom, niti s elektronikom, niti sa smještajem ljudi… Sve je funkcioniralo besprijekorno.

DBM-82 Krka uskoro na raspolaganju NATO-u

Mohorovičića u “Tritonu”, evo i Krka i Cetina su bile na vježbi u Španjolskoj. Rekli ste da se Mohorovičić pokazao kao dobar. Što je bilo s Krkom i Cetinom?

„Krka“ i „Cetina“ su se također pokazale izvrsnima, s tim da ti brodovi nisu sudjelovali u vježbi, već su prevozili snage. To nam je uistinu dalo znatan vjetar u leđa. Uz ostalo, doznavši da smo prebacivanje snaga izvršili na takav način, i naši su partneri kroz ciljeve sposobnosti postavili upit kada možemo ponuditi tu sposobnost… što bi značilo deklariranje tih dvaju DBM-ova. Sukladno našim planovima, između  2020. i 2022. godine oni će biti u bazenu snaga koje će saveznici, odnosno NATO,  moći koristiti za određene aktivnosti.

Planirate li uskoro opet izlazak nekog od brodova na Sredozemlje?

Naša topovnjača “Vukovar” sada je u remontu i priprema se za vježbu “Adrion”, u sklopu koje u šestom mjesecu ide na Kretu. Isto tako, započeli smo s pripremom posade i tehnike na brodu “Faust Vrančić” da, ukoliko se donese odluka, budemo u što kraćem vremenskom razdoblju spremni za sudjelovanje u jednoj sličnoj operaciji kao što je bio i “Andrija Mohorovičić”.

Dakle, s obzirom na ranije najave za sudjelovanje u operaciji “Sofia” – to nije otpalo?

Ne. U operaciju “Sophia” ćemo vjerojatno ići, za početak sa stožernim osobljem. Ukoliko bude zahtjeva za sudjelovanje s brodom, na nama je pripremiti snage.

Ispravite me ako griješim. Kod deklariranja, recimo, Krke i Cetine, takav dodatak u „pool“ sposobnosti zapravo bi bio najveći do sada? Ne samo što se pomorstva tiče…

BS-73 Faust Vrančić sljedeći je na redu za zadaće u Mediteranu

Teško je to reći. Ja kao pomorac i čovjek koji je na neki način sudjelovao u čitavoj toj priči integracije Hrvatske ratne mornarice u NATO, odavno sam imao želju da mi deklariramo brod jer držim da je to, uz ostalo, i pokazivanje zastave i, na kraju krajeva, pokazivanje naše tradicije i naših sposobnosti. 2015. godine smo se ovdje znali našaliti kako od stoljeća sedmog nismo imali tri ratna broda u Mediteranu, da bi u jednom trenutku tri broda bila zajedno na moru izvršavajući određene aktivnosti. Tako da mene kao zapovjednika, ali i sve moje suradnike, to zaista čini izuzetno ponosnim. Ponovit ću, moje je da pripremim ljude i snage, i da vodim računa o njihovom održavanju. Držim da mi to uistinu radimo na vrlo kvalitetan način. Rekao sam već, preko 80 posto opreme koju imamo u uporabi je sposobno za izvršavanje zadaća. Onih 20 posto odnosi se isključivo na održavanje brodova kada se nalaze na remontu. Naravno, tada ne možemo računati da su u punoj operativnoj fazi sposobnosti. Isto tako, kada izađu iz remonta brodovi prolaze određena uvježbavanja, ocjenjivanja, itd., i tek nakon toga su spremni za operativnu uporabu.

Zaista očekujem da će i DBM-ovi biti „pravi“ brodovi, u odnosu na njihove sposobnosti i namjenske zadaće koje mogu raditi. Treba svakako reći i to da dvije raketne topovnjače – “Vukovar” i “Dubrovnik” – pripremamo za sudjelovanje u operacijama presretanja na moru. Kako bi ti brodovi zaista mogli odgovoriti svim zahtjevima plovidbe na otvorenom moru Mediterana, predvidjeli smo i neke sitne rekonstrukcije na njima.

Pripremamo li za ovu godinu i treći AVPD tim za operaciju „Atalanta“?

Doček vrhovne zapovjednice Kolinde Grabar Kitarović i ministra obrane Damira Krstičevića u ratnoj luci Lora

Da, već smo započeli s pripremama, iako, s obzirom na plan angažiranja AVPD timova, mi ove godine ne bi trebali sudjelovati. Naime, naš se tim tek nedavno vratio. Međutim, s obzirom na situaciju u Somaliji, postoji vjerojatnost da bi UN mogao angažirati i dodatne brodove koji bi snabdijevali hranom zemlje u tom dijelu Afrike. Zapovjedništvo „Atalante“ je tražilo mišljenje o tome kakva je situacija sa zemljama koje su do sada davale AVPD timove, postoji li mogućnost da se, ukoliko bude zahtjeva, angažiraju već ove godine. Prema planu kojim je definirano angažiranje, mi bismo trebali iduće godine, u trećem ili četvrtom mjesecu, poslati treći AVPD tim.

Kakve su ocjene djelovanja prva dva AVPD tima? Došlo je do nekih razlika u obuci u odnosu između prvog i drugog tima. Da li će i sada doći do promjena i u obuci za treći tim, s obzirom na naučene lekcije?

Kada smo prvi puta išli u takvu aktivnost, sve pripreme i nastavne planove, programe za njihovu pripremu, obuku i provjeru, gradili smo na temelju iskustava prethodnih AVPD timova – nizozemskog, njemačkog, i timova baltičkih zemalja. Onda smo složili kurikulum koji je, mislim, zadovoljavao sve zahtjeve sudjelovanja u operaciji. Za vrijeme boravka tima u misiji uvidjelo se da treba promijeniti SOP (standardni operativni postupak, op.a.), te voditi računa o agencijama koje vam daju potporu. Te promjene su gotovo zanemarive, to je zaista ono sitno, filigransko oblikovanje. Jer sve što je bazično, od pripreme, psihološke i borbene, i preživljavanja u jednom takvom okruženju, gdje vi morate praktički biti svo vrijeme na brodu (jer ne osiguravate brod samo kada plovi, nego ste odgovorni za njega i u lukama), a imate i nekih ograničenja (npr. ne možete uvijek nositi oružje) – na sve to morate biti spremni. I, na kraju krajeva, uvijek dođe do nekih kašnjenja ili komplikacija na terenu, a vi morate isploviti i pravovremeno reagirati… Tako da sve te pripreme i naučene lekcije sada pokušavamo integrirati u nastavni plan i program. Dio obuke ćemo povećati za par sati, kako bi ljudi bili spremni za sudjelovanje u operaciji.

Prekosutra ćemo u nastavku ovog razgovora među ostalim podrobnije dotaknuti i temu budućnosti projektila RBS-15 u HRM, kao i pitanja senzorskih sustava nadzora mora, raznih aspekata vojne imovine bitne za HRM, obnove mornaričkog pješaštva te širih planova obrane pomorskog prostora Republike Hrvatske.