Hrvatska je Vlada iznimno danas održala redovitu tjednu sjednicu, budući da od sutra pa do kraja tjedna premijer Andrej Plenković boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, a posjet SAD-u iskoristit će i za susrete s hrvatskim iseljenicima, ali i da održi predavanje na sveučilištu Harvard. Tako se na 150. sjednici održanoj ranoj poslijepodne, među ostalim, našlo i nekoliko točaka dnevnog reda koje se tiču sudjelovanja OS RH u međunarodnim misijama te operacijama tijekom 2023. i 2024. godine. Ukupno 4 prijedloga objedinjeno je obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je u uvodnom dijelu najprije rekao par općih konstatacija:

„Republika Hrvatska kao odgovorna članica međunarodne zajednice pridaje važnost sudjelovanju u operacijama i misijama u inozemstvu kao aktivnom doprinosu izgradnje međunarodnog mira i sigurnosti. To je važan instrument vanjske i sigurnosne politike koji osigurava ispunjenje nacionalnih i vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske. Sudjelovanje u operacijama i aktivnostima u inozemstvu jedna je od 3 temeljne misije Oružanih snaga RH. Hrvatska vojska sudjelovanjem u operacijama i aktivnostima dodatno razvija sposobnosti i podiže razinu interoperabilnosti s oružanim snagama drugih država“.

Potom je ministar Banožić vrlo kratko objavio prijedloge za misije i operacije UN-a, NATO-a i Europske unije:

„Što se tiče operacije potpore miru KFOR na Kosovu, Republika Hrvatska u toj operaciji sudjeluje od 2009. godine. Do sada je u njoj sudjelovalo 1.358 pripadnika Hrvatske vojske. U 2023. i 2024. godini u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu predlaže se sudjelovanje do 160 pripadnika Hrvatske vojske i do 2 helikoptera HRZ-a, uz mogućnost rotacije.

Po pitanju aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavit sudjelovanje u ovoj aktivnosti s do 5 pripadnika uz mogućnost rotacije. Radi se o sudjelovanju protuminskih ronitelja HRM koji se ukrcavaju na bordove talijanske Ratne mornarice i obavljaju zadaću u području Sredozemlja i Crnog mora.

Operacija potpore miru Europske unije EU NAVFOR Somalia-ATALANTA u 2023. i 2024. godini predlaže se nastavak sudjelovanja s do 25 pripadnika Hrvatske vojske uz mogućnost rotacije. Riječ je o operaciji potpore miru kojom Europska unija u području Somalije i Roga Afrike provodi zadaće borbe protiv piratstva i zaštite humanitarnog brodovlja Svjetskog programa za hranu.

U 2023. i 2024. godini predlažemo i nastavak sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, i to u Libanonu do 3 pripadnika, u Zapadnoj Sahari do 5 pripadnika i u Indiji i Pakistanu do 9 pripadnika, uz mogućnost rotacije“.

Tu je primjetno novo jačanje hrvatskog kontingenta u KFOR-u: u studenom 2020. hrvatsko prisustvo na Kosovu pojačano je na čak do 150 pripadnika OS RH, da bi po novom prijedlogu kontingent sjedeće godine narastao za još 10 ljudi, pa bi maksimalni broj pripadnika hrvatskog kontingenta trebao biti 160 ljudi. Od veljače ove godine u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Albanije.

Peti hrvatski AVPD tim još nije otišao put Somalije (Photo: OSRH / I. Hržić)

S EU-operacijom ATALANTA trenutno ima određenih problema, zbog čega put Afrike nije otišao već pripreman hrvatski AVPD-tim. Naime, kako je objašnjeno u današnjim Vladinim dokumentima koji prate ovu točku dnevnog reda, „početkom 2022. godine provedene su pripreme za upućivanje petog AVPD tima, no u konačnici upućivanje nije provedeno jer u ožujku 2022. godine nije postignut dogovor o produljenju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja daje pravnu osnovu za provođenje mandata operacije u somalijskim teritorijalnim vodama. U tijeku su pregovori između nadležnih tijela Europske unije i novoizabranih somalijskih vlasti o uspostavi bilateralnog sporazuma između Europske unije i Somalije, kojim bi se omogućilo provođenje operacije i angažman AVPD timova u somalijskim teritorijalnim vodama“. Zato se vjerojatno i ne spominje izričito koje bi bile dužnosti najviše 25 hrvatskih vojnika koji bi se uputili u operaciju EU NAVFOR Somalia-ATALANTA, budući je hrvatska do sada u tu operaciju davala ponešto stožernog osoblja, dok je većinu kontingenta činio AVPD tim.

Načelnik GS OS RH u posjetu 8. HRVCON-u u Poljskoj – zadnjem sa SVLR Vulkan u svom sastavu (Photo: PAO team eFP BGP)

Ovo, međutim, nisu sve misije i operacije u kojima će narednih godinu ili dvije sudjelovati pripadnici hrvatskih Oružanih snaga. Naime, prošle godine Vlada je dala zeleno svjetlo za nekoliko misija tijekom 2022. i 2023., pa će tako sljedeće godine do 90 hrvatskih vojnika otići i u Poljsku u NATO aktivnost ojačane Prednje prisutnosti (eFP). Do sada je Hrvatska u toj aktivnosti sudjelovala s atraktivnim i u Poljskoj prilično popularnim višecijevnim bacačima SVLR „Vulkan“ M-92 kalibra 122 mm, a sljedeće godine bi po prvi puta do sada u Poljsku trebala otići bitnica samohodnh haubica PzH-2000. Nakon višegodišnje pauze, sljedeće godine hrvatski vojnici vraćaju se i u Litvu, također u NATO aktivnost eFP, i to s prilično brojnim kontingentom od najviše 200 pripadnika.

Sljedeće godine na rasporedu je i operacija potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju, kamo će se uputiti do 35 pripadnika OS RH i brod HRM-a, kao i EU-operacija „EU NAVFOR MED IRINI“ s maksimalno 3 pripadnika OS RH. Nastavit će se i sudjelovanje u operaciji koalicijskih snaga „Inherent Resolve“ u Kuvajtu i Iraku, sa simboličkom prisutnošću do najviše 3 pripadnika OS RH, te „NATO Mission Iraq“ s najviše 10 hrvatskih vojnika.

Za danas predložene misije i operacije odobrenje treba – kao i do sada – dati Hrvatski sabor, što zasigurno neće biti problem, iako mu je MORH uskratio mogućnost da po završetku svake ove misije i operacije dobije i odvojeno izviješće o konkretnim rezultatima svakog pojedinog međunarodnog sudjelovanja hrvatskih vojnika.

Vlada je na jutrošnjoj 21. sjednici donijela niz odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama za 2021. i 2022. godinu. Kao što je već najavljeno, predloženo je značajno povećanje hrvatskog angažmana u NATO operaciji na Kosovu, a na popis aktivnosti uvrštena je i jedna nova – „Standing NATO Mine Countermeasures Group 2“. Obrazlagatelj ove objedinjene točke Vladinog dnevnog reda bio je ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao:

„Sudjelovanje OS RH u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima važan je instrument vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske koji osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. To je jedna od triju misija Hrvatske vojske koja trenutno sudjeluje u 9 operacija, misija i aktivnosti s ukupno 142 pripadnika. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete, kao i iskazane potrebe na području misija, operacija i aktivnosti radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti i ulozi odgovorne članice EU, NATO-a i Ujedinjenih naroda, predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju OS RH uz mogućnost rotacija, i to u:

• operaciji potpore mira KFOR na Kosovu – prijedlog je da se u 2021./2022. godini može uputiti do 150 pripadnika uz korištenje do 2 helikoptera HRZ-a, povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru ‘Zapad’;
• operacija potpore mira ‘Sea Guardian’ u Sredozemlju – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju u 2021. godini do 35 pripadnika OS brodom HRM;
• aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj – prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti u ovu aktivnost do 90 pripadnika;
• aktivnost ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’ – to je aktivnost mornaričkih snaga za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane na području Sredozemlja i Crnoga mora koji pridonosi razini sigurnosti na moru. To je prvo sudjelovanje Hrvatske vojske u ovoj aktivnosti i provelo bi se ustrojavanjem hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju u aktivnosti u 2021./2022. godini s do 5 pripadnika;
• operacija Europske unije EU NAVOR (umjesto NAVFOR, op.a.) Somalia ATALANTA – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju 2021./2022. do 25 pripadnika;
• u operacije potpore miru UN-a predlaže se u 2021./2022. godini mogućnost upućivanja do 9 pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u Zapadnu Saharu do 5 pripadnika, te u Libanon do 3 pripadnika.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu i u projekcijama za 2022. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Vlada je jednoglasno uputila ovaj prijedlog prema Hrvatskom Saboru.

Neugodna novina

No ono što Banožić nije rekao je novost uvedena ove godine – Vlada, odnosno MORH, potiho su ukinuli podrobnije izvještavanje Hrvatskog sabora i nadležnog saborskog Odbora za obranu o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. S ovogodišnjim odlukama o angažmanu OS RH uvedena je nova formulacija – „Izvješće o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji  potpore miru biti će dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru“. Time se od Odbora za obranu i Hrvatskog sabora traži odgovornost za slanje hrvatskih vojnika van granica Lijepe naše bez ikakve obveze nadležnog obrambenog resora da saborske zastupnike podrobnije obavijesti o rezultatima i posljedicama takve odluke. Nakon što se već godinama prakticiralo Saboru jednostavno ne dostavljati obvezna izvješća, na ovaj se način dodatno učvršćuje praksa gotovo potpune konspirativnosti po pitanju inozemnih aktivnosti OS RH. Dapače, provedba nacionalnih odluka o međunarodnim misijama, kao STVARNO BITNOM vanjskopolitičkom i vojnom alatu države – odluka koje se obično donose širokim političkim konsenzusom – kroz Godišnje izvješće dobiva isti status kao i pitanja ravnopravnosti spolova ili djelovanje Vojnog ordinarijata u OS RH. Ovime se i dodatno marginalizira nadležno saborsko tijelo, kao i sam Sabor, koji su već do sada davali odobrenja na sudjelovanje u misijama ili za pojedine velike vojne nabave tek kada je cijela stvar već odavno dogovorena, a zeleno svjetlo parlamenta je tek dosadna formalistička točka na i.

Jačanje snaga u KFOR-u na Kosovu

Ispraćaj 34. HRVCON-a za Kosovo (Photo: OSRH/F. Klen)

Za povlačenje OS RH iz Afganistana bila je najavljena kompenzacija u nekoj drugoj NATO misiji ili operaciji. Prošloga je mjeseca jasno rečeno da će se ojačati hrvatski angažman na Kosovu, u NATO operaciji KFOR, a ovakvo povećanje snaga MORH obrazlaže zahtjevom Savezničkog zapovjedništva za operacije. Naime, kako stoji u popratnom dokumentu ovog Vladinog prijedloga, „budući da je Zapovjedništvo operacije KFOR putem nadređenog Savezničkog zapovjedništva za operacije učestalo izvještavalo saveznice o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska predlaže povećati hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR s dosadašnjih 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije“. Glavni razlog ovakve hrvatske odluke je podrška naporima NATO saveza u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji: „sigurnosna situacija u Republici Kosovo, koja ovisi o narušenim međuetničkim odnosima, neregularnim migracijama te regrutiranju boraca tzv. Islamske Države i njihovu povratku, od iznimne je važnosti zbog izravnih posljedica na odnose država jugoistočne Europe i stabilnosti cijelog područja. Narušavanje sigurnosti u Republici Kosovo može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo“. Trenutačno je u operaciji KFOR raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Područja razmještaja su Priština, Ferizaj/Uroševac i kamp Villaggio pokraj Peći. U srijedu, 18. studenog, iz Zagreba je put Kosova ispraćen 34. hrvatski kontingent – za razliku od svojih ranijih kolega, 20 pripadnika 34. HRVCON-a krenulo je cestovnim putem prema Kosovu, preko Crne Gore i Albanije.

Koliko će koštati tri puta veći kontingent za Kosovo, Ministarstvo obrane i Vlada RH ne navode, već se pozivaju na uobičajenu frazu o tome da su „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Ova namjerno mutna formulacija prati i odluke za sve ostale operacije, odnosno misije.

Operacije na Sredozemlju – „Sea Guardian“ i SNMCMG 2

Kod operacije „Sea Guardian“ ništa se ne mijenja – Hrvatska nastavlja svoje sudjelovanje u ovoj NATO operaciji s jednim brodom Hrvatske ratne mornarice i s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda. U ovoj operaciji bilo bi angažirano do 35 pripadnika OS RH iz sastava HRM s mogućnošću rotacije. Kako smo već pisali, u rujnu ove godine brod HRM-a RTOP-42 „Dubrovnik“ bio je i zapovjedni brod u ovoj sredozemnoj operaciji.

FGS RHEIN, zapovjedni brod SNMCMG2, 2018. posjetio je Split (Photo: HRM/M.Siriščević)

Od sljedeće godine OS RH bi trebale ući u novu NATO aktivnost – u onu pod okriljem „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“, odnosno „Standing NATO Mine Countermeasure Group 2“ (SNMCMG 2), koja je inače sastavnica Snaga brzog odgovora. Kako je već ministar Banožić rekao, radi se o namjenski organiziranim mornaričkim snagama trenutačno raspoloživim za saveznička protuminska djelovanja na moru, i težišno angažiranima u području Sredozemlja i Crnog mora, u kojima bi Hrvatska doprinosila do 5 pripadnika HRM-a. Unutar plana angažiranja za 2021. i 2022. predviđeno je angažiranje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru, te središnjem dijelu Sredozemlja, unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a. Kako piše u Vladinom obrazloženju, „sudjelovanje u ‘Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2’ podrazumijeva provedbu zadaća neborbenih djelovanja s težištem na zajedničkom uvježbavanju i održavanju sposobnosti snaga te doprinos stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u realnom vremenu. Osim toga, ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’  ostvaruje značajan doprinos vidljivosti Saveza kao primjer suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa u području pomorske sigurnosti“, a nije na odmet spomenuti ni da su visoki zahtjevi interoperabilnosti i kompatibilnosti za angažiranje mornaričkih snaga u Stalnim pomorskim snagama NATO-a dio ciljeva razvoja sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. OS RH do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti SNMCMG 2, ali je njihova dosadašnja suradnja bila uspješna i provodila se godinama zajedničkim uvježbavanjima tijekom posjeta „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“ Republici Hrvatskoj i sudjelovanjem na NATO mornaričkim vježbama. O ustrojavanju kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja, stacioniranog na brodu Talijanske Ratne mornarice sklopit će se poseban bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije. Pri tome, s obzirom na kombiniranu prirodu ove aktivnosti, dug zapovjedni lanac od pripadnika OS RH do samih OS RH, i izuzetno široko određen prostor djelovanja, ovo je aktivnost za koju posebno brine smanjeno izvještavanje kako javnosti, tako i Hrvatskoga sabora.

eFP Poljska i ATALANTA – bez promjena

I sljedeće godine u NATO aktivnosti „ojačane Prednje prisutnosti“ (eFP) u Poljskoj Hrvatska namjerava sudjelovati s najviše 90 pripadnika OS RH, i to – kao i do sada – u multinacionalnoj borbenoj skupini pod vodstvom SAD-a. I nadalje će to biti bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa, koja je u Poljskoj protekle 3 godine bila vrlo zapažena.

S novim prijedlozima o angažmanu OS RH u NATO aktivnostima, Poljska i Kosovo će postati dvije zemlje s najvećim udjelom hrvatskih vojnika. U listopadu 2017. u sastavu prvoga hrvatskoga kontingenta u Poljsku je upućena bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od listopada 2017. godine do listopada 2020. provedeno je ukupno šest rotacija, a trenutno je u Poljskoj raspoređen 6. HRVCON s 80 pripadnika OS RH.

Ništa novoga nema ni u hrvatskom sudjelovanju u EU operaciji NAVFOR ATALANTA u Somaliji. Hrvatska će se i sljedeće godine protiv piratstva u južnom Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelu Indijskog oceana boriti s najviše 25 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), što opet znači i mogućnost upućivanja novog AVPD tima na neki od brodova iz sastava UN-ovog Svjetskog programa za hranu. Posljednji hrvatski AVPD tim vratio se iz operacije ATALANTA početkom studenog ove godine.  Uz to, časnici OS RH nekoliko su puta popunjavali pozicije na vojnim brodovima drugih zemalja te u logističkoj bazi u Džibutiju, kao i jednu poziciju u Operativnom zapovjedništvu operacije u španjolskoj Roti, i to modelom stalne šestomjesečne rotacije (što je tip djelovanja o kojem se opet zasebno ne izvještava Hrvatski sabor).

Operacije UN-a – čista simbolika

Donacija HRVCON-a u misiji UNMOGIP 2015. godine lokalnoj školi u Pakistanu (Photo: HR UNMOGIP Tim)

Kao i posljednje dvije, tako će i naredne dvije godine OS RH biti angažirane u operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO), te u Libanonu (UNIFIL), s ukupno 17 pripadnika OS RH. Iako su svojedobno UNMOGIP i UNIFIL bile operacije s dosta brojnim hrvatskim kontingentima, to je posljednjih godina opet svedeno na simbolični angažman do najviše 9, odnosno do 3 pripadnika OS RH, što će se nastaviti i 2021./2022. godine (uz mogućnost rotacije). Sudjelovanje OS RH u operaciji u Zapadnoj Sahari smanjilo se još i više – odlukom Vlade RH od 31. listopada 2018. u operaciju se moglo uputiti do osam pripadnika OS RH, dok je stvarno upućeno po sedam pripadnika u jednoj rotaciji. Od listopada 2019. u operaciji MINURSO sudjeluje šest pripadnika OS RH u svojstvu vojnih promatrača, a od rujna 2020. sudjeluje pet pripadnika po rotaciji. Potvrdi li Sabor Vladin današnji prijedlog, naredne dvije godine nastavit će se upućivati do 5 hrvatskih vojnika u Zapadnu Saharu. No razlog ovakvog smanjivanja ne leži u Hrvatskoj, nego u Ujedinjenim narodima – naime, tijekom 2019. godine došlo je do preustroja strukture snaga u operaciji MINURSO, čime je smanjen broj međunarodnih vojnih promatrača za 15 posto, a uslijedilo je i daljnje smanjenje proračuna operacije. To je opet dovelo do novog smanjenja broja međunarodnih vojnih promatrača za još 10 posto, što u 2020. predstavlja ukupno smanjenje za 25 posto. Budući da Hrvatska ne sudjeluje ni u jednoj drugoj misiji ili operaciji na afričkom kontinentu, nastavit će svoje simbolično sudjelovanje u UN-ovoj sve manjoj operaciji MINURSO.

Nakon puna četiri mjeseca plovidbe u vodama oko Roga Afrike, 4. hrvatski AVPD tim okončao je svoje djelovanje u okviru operacije Europske unije NAVFOR Somalia – ATALANTA. Četvrti po redu AVPD tim (Autonomous Vessel Protection Detachment) Oružanih snaga Republike Hrvatske pružao je zaštitu brodu iz UN-ovog Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) od 7. srpnja pa do kraja listopada. U domovinu su se vratili danas, 6. studenog 2020. godine, malo iza 14 sati. Njegovi su pripadnici pristigli u Republiku Hrvatsku direktnim letom iz Džibutija u splitsku zračnu luku, transportnim zrakoplovom A-400 ratnog zrakoplovstva (Armée de l’Air) oružanih snaga Francuske Republike, koji je onda desetak minuta prije 16 sati i napustio Hrvatsku.

Prije njihova odlaska iz misije, u okviru operacije je održana i službena ceremonija predaje zapovijedanja. Na njoj je, u utorak 3. studenog, posao preuzeo crnogorski AVPD tim, koji će narednih mjeseci štititi UN-ov brod MV Juist u vodama Indijskog oceana.

Težak početak uspješne misije

Kako smo već ranije objavili, hrvatski su pripadnici trebali preuzeti zadaću u operaciji ATALANTA u travnju ove godine, no zbog problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, među kojima su bili i problemi transporta iz Europe u Afriku, početak zadaće je završio prolongiran za gotovo 3 mjeseca. Unatoč novom, jesenskom valu pandemije, situacija je sada očito nešto bolja, pa je hrvatski AVPD tim dočekao svoje nasljednike i spreman je za povratak u Hrvatsku. Kraj hrvatskog angažmana popratilo je i osoblje operacije ATALANTA, izradivši prigodan kratki film s hrvatskim vojnicima u glavnim ulogama.

——————–

——————–

Dvanaestorica crnogorskih vojnika, pripadnika AVPD tima, upućena su u pomorsku operaciju EU NAVFOR Somalia – ATALANTA 26. listopada ove godine, i to nakon višemjesečnog procesa obuke na brodovima Mornarice Crne Gore. Oni su stigli u Džibuti već sljedećeg dana, 27. listopada, gdje su pod budnim okom španjolskih vojnika prošli zdravstvene preglede kako bi mogli biti uključeni u nastavak provedbe svoje zadaće.

UN-ov Svjetski program za hranu prošlog je mjeseca dobio Nobelovu nagradu za mir, i to među predloženih 211 osoba i 107 organizacija. Kako je u obrazloženju ove odluke navela predsjednica Nobelovog odbora, Berit Reiss-Andersen, nagrada je dodijeljena WFP-u zbog „napora u borbi protiv gladi, za njihov doprinos poboljšanju uvjeta za stvaranje mira u područjima sukoba, te za rad na sprečavanju korištenja gladi kao borbenog sredstva u ratovima i konfliktima“. Svjetski program za hranu, zaključila je Reiss-Andresen, igra odlučujuću ulogu u tome da sigurnost u opskrbi hranom postane instrument za postizanje mira. Svoj mali doprinos ovom ogromnom priznanju dale su i Oružane snage RH, koje od 2014. godine sudjeluju u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA baš s timovima za zaštitu brodova koji plove u okviru UN-ovog Svjetskog programa za hranu.

* Photo/Video: Mario Marin, EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Četvrti hrvatski AVPD tim napokon je 7. srpnja započeo sa zadaćom zaštite broda MV Juist, koji za UN-ov Svjetski program za hranu (World Food Programme – WFP) opskrbljuje Somaliju i susjedne države. Njegovih 12 članova trebalo je preuzeti zadaću u ovoj EU operaciji još u travnju ove godine, no to se odužilo zbog problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Konačno, krajem lipnja se zahvaljujući pomoći španjolskih Oružanih snaga uspjelo organizirati prijevoz hrvatskog AVPD tima prema bazi u Džibutiju, gdje su se i ukrcali na UN-ov brod te počeli rad.

Teretni brod MV Juist, koji plovi pod pogodovnom zastavom karipske države Antigua i Barbuda, dovršio je 23. srpnja utovar tereta u kenijskoj luci Mombasa, da bi tijekom idućih dana pod budnom hrvatskom zaštitom stigao pred luku glavnog somalskog grada Mogadišua. Tijekom tog puta dugog preko 900 kilometara pređen je ekvator, a brod je iz nominalne zime na polasku (+28 stupnjeva Celzijusa) dolaskom pred Mogadišu uplovio u inače vruće somalsko ljeto sa danas iznimno podnošljivih oblačnih +25 stupnjeva Celzijusa. Dok MV Juist ondje na vezu samo nekoliko kilometara ispred luke čeka istovar, EU NAVFOR Somalia objavio je danas prijepodne i fotografiju pripadnika OS RH na poslu.

Uz to je objavljen i komentar:

“Svako #EUNAVFOR sredstvo je važno i bitno za obavljanje misije. Autonomni zaštitni tim na brodu MV Juist neposredno štiti ovo plovilo. Glavna zadaća #OpAtalanta je zaštita #WFP brodova, ali i drugih ranjivih plovila u #AdenskomZaljevu. AVPD timovi su ključni za pružanje te zaštite, budući se ukrcavaju na te brodove i djeluju kao njihovi branitelji. Cijenimo njihov doprinos tijekom proteklih mjeseci, pod teškim uvjetima u kojima oni žive i rade“.

*Photo: EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Četvrti hrvatski AVPD tim napokon je započeo sa zadaćom zaštite broda iz UN-ovog Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP). Kako je jučer, 7. srpnja, objavljeno iz zapovjedništva operacije EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, 12 članova hrvatskog AVPD tima ukrcalo se na brod MV Juist koji u okviru WFP dostavlja hranu Somaliji i susjednim državama. „Ovo nije prvi put da Hrvatska sudjeluje u operaciji ATALANTA s tako vrijednim timom za zaštitu“, zaključak je priopćenja zapovjedništva operacije ATALANTA.

Kako smo već pisali, očekivalo se da će hrvatski AVPD tim preuzeti zadaću u ovoj EU operaciji još u travnju ove godine, no zbog problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, među kojima su i problemi transporta iz Europe u Afriku, početak zadaća je prolongiran „do daljnjega“. Situacija se popravila krajem lipnja, kada je zahvaljujući pomoći španjolskih Oružanih snaga hrvatski AVPD tim konačno krenuo prema bazi u Džibutiju. Tamo je nekoliko dana čekao ukrcaj na brod.

Da nije bilo ovog zastoja, hrvatski AVPD tim preuzeo bi dužnost na brodu MV Juist od tima Vojske Srbije, što nije prvi puta da se ove dvije vojske izmjenjuju na konkretnoj zadaći. I prvi hrvatski AVPD tim 2014. godine preuzeo je dužnost od srpskog tima na ciparskom brodu MSM Douro, a isto se ponovilo i 2016. godine, na istome brodu. Treći hrvatski AVPD tim 2018. godine preuzeo je dužnost od tima iz Crne Gore, koji je u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA bio angažiran na zaštiti teretnog broda „Petra II“. Brod MV Juist, kojeg trenutno štiti 4. hrvatski AVPD tim, plovi pod zastavom otočja Antigua Barbuda, i prema servisu Marine Traffic 29. lipnja isplovio je iz luke u Džibutiju prema Crvenom moru. Uz osnovne karakteristike broda stoji i naznaka o „ukrcanim naoružanim čuvarima“.

Gvinejski zaljev – centar piratstva u Africi 2020. godine (Izvor: IMB)

EU operacija ATALANTA uspješno se bori protiv piratstva i otmica na Rogu Afrike – pojave koja je zbog nazočnosti vojnih brodova i naoružanih vojnika na civilnim brodovima u toj regiji ponešto oslabila, za razliku od stanja na drugoj strani afričkoga kontinenta. Tako je početkom ove godine zabilježeno povećanje piratstva na zapadnoj obali Afrike, u Gvinejskom zaljevu. Prošle godine je u tom području zabilježen 121 piratski napad, dok je godinu dana ranije – 2018. – bilo „samo“ 78 piratskih napada i otmica u Gvinejskom zaljevu. Prema Međunarodnom pomorskom uredu (International Maritime Bureau – IMB), od siječnja do rujna prošle godine čak 82 posto ukupnih otmica na moru dogodilo se u Gvinejskom zaljevu. Ova povećanja dovode se u izravnu vezu s višegodišnjim pojačanim nadzorom voda ispred Somalije i Roga Afrike. To naravno ne znači da je somalski piratski krak uništen, nego tek da „čuvari“ tog dijela Afrike imaju ponešto manje posla. To svakako želimo i hrvatskom AVPD timu – mirno more i što manje posla!

Kako su se kretali piratski incidenti tijekom godina? (Izvor: IMB – svijetlijom bojom označene su otmice)

Puna dva mjeseca kasnije od planiranog, 4. hrvatski AVPD tim konačno se jutros zaputio u EU operaciju „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“. Jutros u 9:10 avion Airbus A-310 španjolskog Ratnog zrakoplovstva poletio je iz Zračne luke Split prema Djiboutiju, gdje će se u tamošnjoj francuskoj vojnoj bazi 12 pripadnika hrvatskog AVPD tima ukrcati na trgovački brod iz UN-ovog programa WFP (World Food Programme). Tom će brodu hrvatski vojnici pružati zaštitu dok prevozi hranu za Somaliju i zemlje Roga Afrike.

Španjolski avion jučer je došao po hrvatske vojnike (Photo: Mario Marin)

Hrvatski AVPD tim pred polazak (Photo: HRM/D.Mišić, D.Dojkić)

Kako smo već pisali, 4. AVPD tim trebao je biti upućen u Somaliju početkom travnja, no zbog nemogućnosti prijevoza i složenosti funkcioniranja operacije „ATALANTA“ uslijed pandemije koronavirusa, hrvatsko sudjelovanje u operaciji stavljeno je na čekanje. „Po stabiliziranju epidemiološke situacije donesena je odluka o slanju tima u područje operacije“, kaže MORH u današnjem priopćenju, dodajući kako „su u sklopu priprema za upućivanje u operaciju provedene sve epidemiološke mjere“. To znači da je 12 pripadnika AVPD tima provelo 2 tjedna u obaveznoj izolaciji, baš kao i kapetan korvete Davor Gardun koji se upućuje u zapovjedništvo operacije u Roti (Španjolska), kamo je ono preseljeno nakon što je Ujedinjena Kraljevina izašla iz EU, pa Northwood u UK više nije mogao biti sjedište EU operacije.

4. hrvatski AVPD TIM (Photo: HRM/D.Mišić, D.Dojkić)

Prije odlaska, članove hrvatskog AVPD tima primio je zapovjednik HRM, kontraadmiral Ivo Raffanelli, zahvalivši im pritom na zalaganju koje su uložili tijekom priprema: „Pripreme su bile kvalitetne, znanje imate, sposobnosti su potvrđene, i nema sumnje da ćete misiju koja vam je dodijeljena odraditi na najbolji mogući način“. Četvrti AVPD tim svoju je osposobljenost na završnoj vježbi provedenoj 10. i 11. ožujka u splitskoj vojarni „Admiral flote Sveto Letica-Barba“, te u akvatoriju srednjeg Jadrana. Pred ocjenjivačkom komisijom Glavnog stožera OS RH članovi tima pokazali su vrhunsku obučenost i spremnost za izvršenje zadaće.

Stanje 2017. – jedni za remont, drugi za otpad, a treći na vječnom čekanju (Photo: Obris.org)

Inače, ovo je već drugi put da tijekom krize trpi transport hrvatskih vojnih snaga. U ožujku je kasnio povratak 11. HRVCON-a iz Afganistana, jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 strateški saveznici bitno promijenili režim svojih vojnih prijevoza, pa je u pomoć priskočila hrvatska nacionalna kompanija Croatia Airlines. Slična se situacija ponovila i sada, prilikom odlaska hrvatskih vojnika u Somaliju. Pritom je potpuno nejasno zašto se prijevoz nije mogao dogovoriti s njemačkim Oružanim snagama, s kojima je Hrvatska još 2016. sklopila dogovor o prijevozu hrvatskog vojnog osoblja za potrebe EU operacije „ATALANTA“, a upravo su Nijemci svojim vojnim avionom u ožujku ove godine vratili pripadnike Vojske Srbije iz Somalije u Beograd.

Hrvatski vojni vrh na čelu s donedavnim načelnikom GS OS RH, generalom Mirkom Šundovom, do nedavno je tvrdio kako Hrvatska nema potrebe za nastavkom razvoja svoje vojne tranportne komponente jer dogovori sa strateškim saveznicima sasvim dobro funkcioniraju. No to „dobro funkcioniranje“ palo je u vodu s prvom većom krizom. Upravo temeljem iskustava u krizi, susjedna Slovenija odlučuje se za nabavu novog vojnog transportnog aviona. U Hrvatskoj se, međutim, odgovorni prave kao da je sve normalno, jer nama nikad ništa ne treba, a imamo i saveznike.

Prije točno dva mjeseca, točnije 10. i 11. ožujka, održana je posljednja provjera 4. hrvatskog AVPD tima pred odlazak u EU operaciju ATALANTA Somalia. Scenarij vježbe, od koje je dio proveden na obalnom ophodnom brodu Hrvatske ratne mornarice OOB-31 „Omiš”, obuhvatio je niz raznih situacija s kojima se pripadnici tima mogu susresti tijekom provedbe svoje misije: (1) procedure nakon dolaska u vojnu bazu u Somaliji, (2) primopredaja opreme i naoružanja u bazi, (3) primopredaja i upoznavanje s teretnim brodom, (4) incident u luci, (5) napad pirata u brzim gumenim čamcima, (6) zbrinjavanje i helikopterska evakuacija ranjenika. Dvanaest pripadnika 4. AVPD tima prethodno je imalo višetjednu obuku potrebnu za područje operacije i poznavanje glavne misije; (1) temeljnih zadaća sigurnosne zaštite broda, (2) korištenja operativne dokumentacije, te (3) primjena mjera sigurnosti u području operacije – koja je u konačnici dovela do uspješno odrađene posljednje provjere.

“Obuka je bila izrazito kvalitetna i obuhvatila je sve situacije s kojima će se tim potencijalno susresti tijekom operacije”, rekao je zapovjednik 4. AVPD tima kapetan korvete Sergej Kozmi, posebno zahvalivši svim instruktorima i sudionicima obuke koji su svojim angažmanom pridonijeli kvaliteti cijelog tima. I šef ocjenjivačkog tima, kapetan fregate Željko Doko, kazao je da je tim izvrsno opremljen, obučen i pripremljen za upućivanje u operaciju ATALANTA.

Tim je bio spreman za put prema obali Somalije, gdje se sredinom travnja trebao ukrcati kao zaštitni tim na jedan od brodova koji u sklopu Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) dovozi hranu za Somaliju i susjedne države. No sada je već sredina svibnja, a 4. hrvatski AVPD tim i dalje ne obavlja svoje zadaće u okviru operacije EU NAVFOR Somalia – ATALANTA. Na pitanje portala Obris.org iz MORH-a kažu – tim ne ide u Somaliju do daljnjega:

“4. AVPD tim nije upućen u operaciju ATALANTA zbog poremećaja u zračnom prijevozu prema Džibutiju te zbog brige za zdravlje pripadnika Oružanih snaga RH i složenosti funkcioniranja unutar operacije uzrokovane pandemijom COVID-19. S obzirom da RH ima i dalje namjeru sudjelovati u operaciji ATALANTA, upućivanje 4. AVPD tima izvršit će se kada se za to osiguraju zdravstveni i sigurnosni uvjeti”.

Dok hrvatski AVPD tim ima problema s odlaskom, srpski AVPD tim imao je određenih poteškoća s povratkom iz Somalije. On je protekla 4 mjeseca bio ukrcan na brod MV Just, a 4. svibnja vratio se s malim zakašnjenjem u Srbiju i to zahvaljujući SR Njemačkoj. “Pružanje podrške u realizaciji povratka Autonomnog tima za zaštitu brodova u Srbiju potvrđuje značaj partnerstva s Oružanim snagama Njemačke i posvećenost zajedničkim ciljevima u davanju doprinosa očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti“, objavilo je Ministarstvo obrane Srbije na svojoj web-stranici. Posebnu zahvalu Bundeswehru objavilo je i zapovjedništvo operacije ATALANTA na svom Twitter profilu.

Jučer, 07. studenog, u Narodnim je novinama (NN 98/2018) izašla Odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“, kojom se produžuje sudjelovanje hrvatskih vojnika u ovoj operaciji tijekom 2019. i 2020. godine. Istodobno, ali sasvim nevezano, iz zapovjedništva ove operacije objavljena je kratka crtica o aktivnostima 3. hrvatskog AVPD tima. Kako smo već ranije objavili, hrvatski AVPD tim ukrcan je kao zaštita na brod „Petra II“, koji u sklopu Svjetskog programa za hranu (WFP) namirnicama opskrbljuje građane Somalije. O tome iz zapovjedništva same operacije kažu:

„Na brod iz programa WFP ‘Petra II’ ukrcan je EU NAVFOR zaštitni tim, poznatiji kao Samostalni tim  za zaštitu brodova (Autonomous Vessel Protection Detachment – AVPD), kako bi se osiguralo da njegov vrijedni teret kojeg čini pomoć u hrani bude zaštićen na putu u Somaliju. EU NAVFOR sačinjava više od 20 država, koje su osiguravale svoje AVPD timove za zaštitu WFP brodova. Tim sačinjen od pripadnika hrvatskih Oružanih snaga trenutno čuva ‘Petru II’, a njihova prisutnost pomaže da vitalno važna humanitarna pomoć sigurno dospije do naroda Somalije, pogođenog sušom i glađu. Imati pripadnike OS RH u potpunosti integrirane u operaciju ATALANTA pruža zaštitu koju ovi brodovi trebaju kada su suočeni s prijetnjom piratstva, a time se jača i ukupna pomorska sigurnost u regiji“.

Do danas je gotovo 1,8 milijuna tona WFP pomoći sigurno dopremljeno u Somaliju. Aktualni hrvatski AVPD tim odradio je 2/3 u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA. Ostalo im je još posljednjih mjesec dana, pa će se ukupno 12 pripadnika 3. hrvatskog AVPD u ovoj operaciji na vrijeme pridružiti svojim obiteljima uoči predstojećih blagdana.

*Photo: EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Odbor za obranu Hrvatskog sabora prošloga je tjedna, u srijedu 24. listopada, na dnevni red svoje 19. sjednice uvrstio temu sudjelovanja RH u međunarodnim misijama i operacijama – temu koja je izglasana na 119. sjednici Vlade RH od 17. listopada. Radi se o misijama i operacijama NATO-saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda, u kojime će OS RH sudjelovati tijekom 2019. i 2020. godina. Odboru za obranu trebalo je tek 20-ak minuta da jednoglasno, gotovo bez rasprave, prihvati Vladine prijedloge.

Obrazlagatelj je ispred Ministarstva obrane bio državni tajnik Tomislav Ivić, koji je na prijedlog predsjednika Odbora za obranu Igora Dragovana objedinio sve prijedloge angažmana u međunarodnim misijama. Nije se tu čulo ništa novo u odnosu na 119. sjednicu Vlade i tadašnja obrazloženja ministra obrane Damira Krstičevića, osim troškova sudjelovanja u pojedinim misijama i operacijama. Tako se čulo sljedeće:

1. sudjelovanje do 110 pripadnika OS RH u operaciji „Resolute Support“ u Afganistanu – „na godišnjoj razini iznosi 55 milijuna kuna“,

2. sudjelovanje do 3 pripadnika OS RH u operaciji EU „SOPHIA“ – „na godišnjoj razini iznosi oko 2 milijuna kuna“,

3. sudjelovanje do 90 pripadnika OS RH u aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti NATO u Poljskoj – „godišnje to iznosi oko 33 milijuna kuna“,

4. sudjelovanje do 40 pripadnika OS RH s do 2 helikoptera u misiji KFOR na Kosovu – „sredstva iznose na godišnjoj razini 24 milijuna kuna“,

5. sudjelovanje do 10 pripadnika OS RH u novoj NATO misiji u Iraku, „NATO mission in Iraq – NMI“ – „za 2018. godinu to je iznos od 660.000,00 kuna, a u 2019. – to je 4,3 milijuna kuna“,

6. sudjelovanje do 25 pripadnika OS RH u EU operaciji „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“ – „sredstva predviđena u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane na godišnjoj razini iznose 3,5 milijuna kuna“,

7. ukupno 3 misije Ujedinjenih naroda: (a) sudjelovanje u misiji UNIFIL (Libanon): 2019. godine do 70 pripadnika i u 2020. do 3 pripadnika OS RH; (b) sudjelovanje u misiji MINURSO u Zapadnoj Sahari do 8 pripadnika OS RH; (c) sudjelovanje u operaciji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu do 10 pripadnika OS RH – „financijska sredstva za ove 3 operacije su predviđena u državnom proračunu. U 2019. godini to bi bilo oko 13 milijuna kuna, a u 2020. – 2 milijuna kuna“.

Završavajući ovo obrazlaganje, državni tajnik Ivić podvukao je da se radi i misijama i operacijama u kojima je Hrvatska i do sada sudjelovala, ali i o jednoj novoj misiji – onoj u Iraku, koja je neborbenog karaktera i nova je čak i za NATO članice. Članovi Odbora za obranu, kao ni vanjski „stručnjaci“, nisu imali nikakvih pitanja ili sugestija, osim Franka Vidovića (SDP) koji je od Ivića tražio da pojasni sudjelovanje u novoj NATO misiji u Iraku, krivo shvativši da će MORH tamo poslati čak 110 vojnika, a ne samo do 10 ljudi.

„Kao što sam rekao u prijedlogu, riječ je o neborbenoj misiji NATO saveza. Odluka o sudjelovanju, odnosno o otvaranju nove operacije, je donesena na summitu u Bruxellesu u srpnju 2018. godine. Tamo bi pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali kao savjetno…savjetnici, obučavatelji, mentori, te bi vršili različite potporne dužnosti. Inače, da kažem da bi u toj misiji sudjelovalo 18 država-članica EU i 19 država-članica NATO saveza. Mogu Vam to i pročitati, ako Vas zanima koje bi države sudjelovale: uz Hrvatsku (naravno, ako Sabor donese takvu odluku), Australija, Republika Bugarska, Kanada, Češka Republika, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, Turska i SAD“,

nabrojio je Ivić, ispravivši ovdje i krivi navod Vlade RH, koja je 17. listopada ove godine u popis zemalja sudionica NATO misije u Iraku umjesto Australije bila navela Republiku Austriju. Inače, ovim je prijedlozima obuhvaćeno sudjelovanje ukupno 366 pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama, uz mogućnost rotacije.

Članovi Odbora za obranu jednoglasno su poduprli Vladine prijedloge, i uputili ih na raspravu na plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora. Iako su sve ove točke po kratkom postupku bile raspravljene u petak, 26. listopada, o njim se još nije glasovalo. To izgleda ostaje za ovaj tjedan, iako zbog blagdana Svih svetih uvaženi saborski zastupnici tu imaju ponešto skraćeni radni tjedan.

O raspravi koja je nešto više od sat vremena trajala pred plenarnom sjednicom Sabora može se napomenuti nekoliko stvari. Kao prvo, velik dio ukupnog vremena uzeo je zastupnik Pernar (Živi zid, SNAGA), ispred Kluba i u osobnim raspravama. Iako on tu ima stav o tematici, taj je stav sustavno temeljen na populizmu, namjernom miješanju pojmova i podataka iz zadnjih nekoliko desetljeća rata u kriznim žarištima svijeta, te iskustvima iz njegovog nedavnog posjeta Moskvi. S druge strane, bilo je zamorno slušati i rasprave većine preostalih stranačkih klubova – koje u pravilu samo iznova prepričavaju pojedine dijelove službenih pisanih obrazloženja pojedinih točaka dnevnoga reda, bez da ih se kritički preispita ili iole dopuni ikakvim stavom. Tom praksom, koju je prije nekoliko godina spektakularno prakticirala tadašnja zastupnica SDP-a Dunja Špoljar, ovog je petka polupraznu sabornicu posebno uveselio Franko Vidović (SDP), citirajući opsežno pisanje MORH-a, da bi na kraju samo zaključio kako će njegova stranka podržati slanje hrvatskih snaga u misije. Nažalost, nije različit bio ni zastupnik Josip Đakić (HDZ), čijim se naporom u pojedinačnoj raspravi velike dijelove tih jednih te istih službenih obrazloženja u Saboru čulo još jednom iznova. U takvoj situaciji, kad se uopće ne prati situacija u dalekim krajevima u koje odlaze pripadnici OS RH, popunjava se vrijeme za rasprave masom citata i pričama na opće teme, otužno demonstrirajući manjak truda i pažnje za teme rasprava – te dajući populistima, kao što je Ivan Pernar, priliku za jednostavno poetiranje na teme koje i sami ne prate ili ne razumiju.

Iako je prvi dio današnje 119. Vladine sjednice bio u znaku buduće mirovinske reforme, kroz dnevni red se uspjelo provući i nekoliko obrambenih tema, prvenstveno onih koje se tiču sudjelovanja OS RH u NATO, EU i UN misijama i operacijama. Tako je Vlada jednoglasno potvrdila daljnje aktivnosti hrvatskih vojnika u misijama „Resolute Support“ u Afganistanu i „NATO Mission“ u Iraku, u operacijama „EU NAVFOR Med SOPHIA“, „KFOR“, „EU NAVFOR Somalia ATALANTA“, kao i u dosadašnjim UN-operacijama. Podržan je i nastavak angažmana u okviru NATO aktivnosti ojačanje Prednje prisutnosti u Poljskoj, u borbenoj skupini pod operativnim zapovjedništvom SAD.

Ministar obrane Damir Krstičević ove je točke obrazlagao objedinjeno:

“Hrvatska vojska uz primarnu misiju obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, te pružanja potpore i pomoći civilnim institucijama, u suradnji sa saveznicima aktivno pridonosi stabilnosti međunarodnog okružja sudjelovanjem u operacijama i misijama u inozemstvu. Takvo sudjelovanje u okviru je međunarodnih organizacija kojih je član, čime ostvaruju savezničke i partnerske veze, te istodobno unapređuje cijeli spektar vlastitih sposobnosti. RH ostaje čvrsto predana savezničkim naporima u pružanju potpore Afganistanu te usvojenim načelima solidarnosti ‘Zajedno unutra, zajedno van’. Okosnica našeg dosadašnjeg angažmana bilo je upućivanje mentorskih i savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske i civilne policije. Predlažemo i u 2019. i 2020. godini u misiji potpore miru u Afganistanu sudjelovanje do 110 pripadnika Hrvatske vojske.

NATO operacija KFOR na Kosovu od samog početka ima posebni značaj za RH, jer se nalazi u našem neposrednom susjedstvu. Hrvatski kontingent je fokusiran na izvršavanje zadaća zračnog transporta, rad stožernog osoblja u stožeru operacije, u savjetničkom timu na razini ministarstava i Kosovskih snaga sigurnosti. Predlažemo i u 2019. i 2020. u operaciji KFOR na Kosovu sudjelovanje do 40 pripadnika OS i 2 helikoptera.

RH je na održanom NATO summitu u Varšavi poduprla odluku o jačanju nazočnosti Saveza u Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj, te je sudjelovanje u sklopu ojačane prednje prisutnosti komplementarno s našim nastojanjem u izgradnji i održavanju vlastite međunarodne vjerodostojnosti i odgovornosti. Predlažemo i u 2019. i u 2020. godini nastavak sudjelovanja naših OS u sklopu borbene skupine pod vodstvom SAD-a s do 90 pripadnika u Poljskoj.

Operacija SOPHIA je važan doprinos EU borbi protiv nestabilnosti u središnjem Sredozemlju. Sudjelovanje OS korisno je i s aspekta stjecanja praktičnih znanja i iskustava, te predstavlja doprinos jednom od dugoročnih ciljeva Zajedničke vanjske sigurnosne politike EU, a to je potpora miru i sigurnosti. Predlažem i u 2019. i 2020. godini nastavak sudjelovanja naših OS u ovoj operaciji do 3 pripadnika.

Sudjelovanjem u operaciji ATALANTA RH doprinosi borbi protiv piratstva, kao i pružanju podrške drugim misijama i operacijama EU s ciljem jačanja pomorske sigurnosti. Trenutno u operaciji sudjeluje 13 pripadnika, od toga 1 pripadnik u zapovjedništvu operacije, a 12 pripadnika je u timu na brodu. Ovime dokazujemo spremnost za aktivni doprinos jednom od dugoročnih ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, a to je potpora miru i sigurnosti na području Afrike. Predlažem i u 2019. i u 2020. godini nastavak sudjelovanja u operaciji EU NAVFOR Somalia ATALANTA s do 25 pripadnika.

U odgovoru na sigurnosne izazove, promjene globalnog sigurnosnog okruženja, RH je aktivno poduprla globalnu kampanju UN za jačanje doprinosa država-davateljica snaga, jačanje sposobnosti i kapaciteta operacija UN-a. Posljednja rotacija u operaciji u Libanonu obavit će se u studenom 2018., inženjerijska satnija na rok od 6 mjeseci, te stoga se predlaže sudjelovanje u ovoj operaciji u 2019. godini s do 70 pripadnika, a u 2020. godini do 3 pripadnika. U Zapadnoj Sahari nastavak sudjelovanja u 2019. i 2020. kao i do sada do 8 pripadnika, te u Indiji i Pakistanu do 10 pripadnika OS.

Na NATO summitu u Bruxellesu u srpnju 2018. šefovi država i vlada članica NATO-a donijeli su na zahtjev iračke vlade odluku o uspostavi NATO neborbene misije u Iraku. RH će sudjelovanjem u ovoj misiji pridonositi naporima međunarodne zajednice u izgradnji stabilnosti Iraka, jačajući sposobnosti iračkih institucija i sigurnosnih snaga u postizanju srednjoročne i dugoročne stabilizacije i sigurnosti. Hrvatski časnici i dočasnici u ovoj misiji obavljat će dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora, te potporne dužnosti, te predlažemo sudjelovanje u neborbenoj misiji u Iraku do 10 pripadnika OS RH u ovoj i 2019. godini.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su i osigurana u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Predsjednica Republike već je dala suglasnost na ove prijedloge odluka, a nakon što su ih danas i ministri jednoglasno poduprli, svi ovi prijedlozi o angažmanu OS RH u međunarodnim misijama i operacijama otišli su put Sabora. Pri tome, kako je u posljednje vrijeme postao neugodan običaj u Ministarstvu obrane RH, nije naveden konkretan iznos troškova za bilo koju od ovih misija. Nažalost, riječ je o manjku transparentnosti koji je teško uskladiti s činjenicom da ove aktivnosti nisu politički, sigurnosno ili ekonomski sporne, te da njihovo dizanje ugleda OS RH u svijetu zasigurno vrijedi novaca, koliki god oni bili.

NATO aktivnosti

Dodjela medalje pukovniku Ivici Kolobariću (Photo: 9. HRVCON/RSM)

Na prvi pogled čini se kao da u ovim prijedlozima i nema nekih promjena. Nakon što je početkom studenog prošle godine Vlada donijela odluku o jačanju hrvatskog angažmana u NATO misiji „Resolute Support“ na maksimalno 110 pripadnika OS RH, u tim se okvirima kretala veličina 8. i aktualnog 9. HRVCON-a. Trenutačno se u području operacije nalazi 9. hrvatski kontingent sa 106 pripadnika OS RH, iz kojeg je 22. rujna došla lijepa vijest o odlikovanju pukovnika Ivice Kolobarića Medaljom časti Islamske Republike Afganistan. Pukovnik Kolobarić je prvi pripadnik OS RH koji je dobio ovo priznanje, i to za međusobnu suradnju Specijalnih snaga RH i Specijalne policije Afganistana, za unapređenje međuljudskih odnosa i sigurnosti, te časno obnašanje službe u dalekoj zemlji podno Hindukuša.

NATO aktivnost u Poljskoj nastavit će se i u narednom 2-godišnjem razdoblju. Prije točno godinu dana, 1. HRVCON otišao je u Poljsku u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a na istoku Europe, a upravo sutra put Poljske se u Benkovcu ispraćaju pripadnici 3. HRVCON-a. Prvi HRVCON u eFP brojio je 78 pripadnika, 2. je obuhvatio 73 pripadnika OS RH, a sutra će se znati i veličina 3. HRVCON-a. Kao i do sada, i ubuduće Hrvatska namjerava u Poljsku slati do 90 pripadnika OS RH.

Otkako se 2016. povećao broj pripadnika OS RH na Kosovu, u operaciju KFOR se redovno šalje do 40 hrvatskih vojnika, a tako će biti i nadalje. U KFOR-u je trenutno razmješten 28. HRVCON od ukupno 35 pripadnika OS RH i dva transportna helikoptera Mi-8 MTV-1, te s letačkim, logističkim, obavještajnim i stožernim osobljem i savjetnicima. Područje razmještaja je Priština (Camp Film City), Ferizaj/Uroševac (Camp Bondsteel) i Peć (Camp Villagio). Zračni transport i rad savjetničkih timova (NALT) bit će osnovne zadaće HRVCON-a i u narednom razdoblju.

Glavni tajnik NATO u posjeti Iraku, ožujak 2018. godine

Što se Iraka tiče – to je zasigurno najveća novost, proizašla s NATO summita održanog u Bruxellesu 2018. Tu se više ne govori o operaciji „Inherent Resolve“, već o NMI (NATO Mission Iraq), sa zapovjedništvom u Bagdadu (Camp Union II) i provođenjem obuke na 2 lokacije u okolici Bagdada (Taji i Basmaya). Radi se o neborbenoj misiji sa zadaćom obučavanja iračkih snaga sigurnosti, a za sudjelovanje pod kanadskim zapovjedništvom obvezale su se Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Hrvatska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska, Turska, UK i SAD. Ako Sabor dozvoli sudjelovanje do 10 pripadnika OS RH, Hrvatska će u NMI popunjavati 7 pozicija, od čega je jedna brigadirska (na mjestu savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka). Ostali hrvatski vojnici imat će dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora, te potporne dužnosti.

EU aktivnosti

U EU operaciji SOPHIA OS RH sudjeluju od rujna 2017. godine, popunjavanjem jedne pozicije na bazi rotacije u Zapovjedništvu snaga, a to će se očito i nastaviti u narednom razdoblju. Nema promjene ni u drugoj EU operaciji, onoj na rogu Afrike, u kojoj trenutno djeluje 3. AVPD tim ukrcan na brod Petra II. Kao i prošlih godina, prisutnost OS RH u operaciji ATALANTA definirana je na maksimum do 25 pripadnika OS RH. Za sada se ne spominje novi, 4. hrvatski AVPD tim.

UN aktivnosti

Dio HRVCON-a u UNIFIL-u (Photo: 1. HRVCON UNIFIL)

Pripadnici OS RH u 2018. godini sudjeluju u 3 operacije UN-a na području Azije, Afrike i Bliskog istoka: UNMOGIP u Indiji i Pakistanu s 9 pripadnika, MINURSO u Zapadnoj Sahari sa 7 pripadnika, i UNIFIL u Libanonu s 53 pripadnika OS. Angažman u UNMOGIP-u i MINURSO-u bit će kao i do sada, a UNIFIL će kroz nešto više od godinu dana opet doživjeti promjene. Jačanje angažmana u Libanonu bila je prošlogodišnja velika promjena, koja se nakon MORH-ovog bi-ne bi vrludanja ipak realizirala u formi slanja inženjerijske postrojbe, časnika za vezu i časnika zdravstvene struke. Pripadnici satnije za opću inženjerijsku potporu završavaju svoj angažman u UNIFIL-u u svibnju 2019. godine, nakon čega MORH, kako se čini, namjerava uputiti još jednu rotaciju s najviše 70 vojnika. Nakon toga, u 2020. godini, hrvatsko prisustvo u Libanonu ponovno bi se vratilo na negdašnjih maksimalno 3 pripadnika OS RH.

Ministar obrane Damir Krstičević današnje je sudjelovanje na Vladi i obrazloženje angažmana OS RH u pojedinim misijama i operacijama popratio i prikazom karte s ucrtanim sudjelovanjem u pojedinim dijelovima svijeta. No ti se podaci u nekim brojevima pomalo i razlikuju od tablice koja se može vidjeti na web-stranici OS RH. Možda je razlog u tome da je u spomenutoj tablici prikazano stanje od 31. srpnja ove godine.

Karta rasporeda OS RH u međunarodnim misijama i operacijama sa sjednice Vlade 17. listopada 2018. godine

Tablica o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama na internetskim stranicama OS RH