Tri i pol godine nije se sastalo Vijeće za obranu, već gotovo 6 mjeseci nema Dugoročnog plana razvoja OS RH,  a danas je u samo sat i pol dogovoreno ono što je bilo točka prijepora između predsjednika i premijera zadnjih godina. Premijer Plenković godinama je odbijao sjesti za isti stol s predsjednikom Milanovićem, međusobno su se častili brojnim uvredama, na posljednjoj sjednici Vijeća za obranu – održanoj u studenom 2021. godine – dvije zaraćene strane nisu se mogle dogovoriti niti o zapisniku niti o zajedničkom priopćenju, da bi sada sve misteriozno bilo pometeno pod tepih.

Vijeće za obranu počelo je danas točno u podne, a o ishodu sjednice prvo se priopćenjem oglasio Ured predsjednika. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Sjednica Vijeća za obranu održana je u petak 23. svibnja u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Na sjednici Vijeća za obranu razmotreni su strateški dokumenti iz područja obrane te su doneseni zaključci i preporuke iz područja obrane:

• Prihvaćen je nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.
• Prihvaćen je nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. i preporuka da se nacrt uputi u zakonom propisanu proceduru donošenja.

U skladu sa Zakonom o obrani, sjednicu Vijeća za obranu zajednički su sazvali predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na sjednici su bili svi članovi Vijeća za obranu: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Arsen Bauk i savjetnik Predsjednika Republike za obranu Ivica Olujić.

Vijeće za obranu je koordinacija tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.”

Istovjetnim priopćenjem potom se oglasila i Vlada RH.

Bauk: “ne mogu se sjetiti da je bilo značajnijih razmimoilaženja”

O današnjoj sjednici Vijeća za obranu nešto više rekao je tek predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk, koji je po završetku Vijeća u Hrvatskom sboru održao mini press-konferenciju. Bauk je prvo ustvrdio da atmosfera na sjednici Vijeća za obranu nije bila onakva kakva je bila prije 3,5 godine, kao i da je načelno dogovoren tekst dvaju strataeških dokumenata o kojima se danas raspravljalo – preostaje još konačno usuglašavanje prijedloga Strategije obrane i Dugoročnog plaana razvoja OS RH i javno savjetovanje, nakon čega će ta dva dokumenta biti upućena  u saborsku proceduru.

“U Dugoročnom planu razvoja predviđeno je također da Vlada u roku od 90 dana donese i odluku o provedbi tog Dugoročnog plana, koja će biti nešto detaljnija i  za javnost nešto interesantnija jer će tamo biti, pretpostavljam, navedeni i odeđeni tipovi vojne opreme i ono što će biti nabavljano za Oružane snage Republike Hrvatske. A također je u Planu razvoja predviđeno i da će se u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani – koje je za 2024. primjerice već stiglo u Hrvatski sabor – kojeg Sabor redovno raspravlja, posebna točka biti i provedba Dugoročnog plana razvoja, jer zadnja dva koja su donesena nisu imala neki veliki utjecaj na to što se događalo u Oružanim snagama,”

rekao je Bauk. Pod točkom razno dotaknute su još neke teme, primjerice održavanje mimohoda i temeljno vojno osposobljavanje, no ni po tom pitanju nije bilo nekih značajnih razlika u pristupu između Vlade i Predsjednika RH. Daatum mimohoda povodom 30-obljetnice VRO Oluje je načelno dogovoren (spominje se 31. srpanj), ali prije službene objave još mora biti iskomuniciran i s Gradom Zagrebom. Bauk pretpostavlja da će se o temeljnom vojnom osposobljvanju ozbiljno razgovarati na sljedećoj sjednici Vijeća za obranu, nakon što Vlada obznani tekst izmjena Zakona o obrani:

“Čini mi se da – što se tiče samog trajanja i ostaloga – da je tu više-manje postignuta suglasnost. A što se tiče ciljeva, vjerujem da se radi o tome – i ono što sam javno komunicirao dosad – da želimo da i brojčani sastav Oružanih snaga, a i pričuve, dođu na razinu koja bi bila prihvatljiva jer trenutno – obzirom na manji broj građana ili mladih muškaraca i žena koji bi pristupili dragovoljnom služenju vojnog roka – taj broj trenutno nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti.”

Na dokumentima o kojima se danas razgovaralo na sjednici Vijeća za obranu ranije su radili predstavnici i Vlade i Ureda predsjednika, pa je Vijeće sazvano tek kada su ti dokumenti u najvećoj mjeri usuglašeni. Bauk očekuje da će u velikoj mjeri takvo suglasje vladati i u Saboru,bez obzira kada do rasprava dođe – bilo u naredna 2 mjeseca, koliko je preostalo do saborske ljetne pauze, bilo na jesen, što je vjerojatnije.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Filip Glas

Deveta sjednica saborskog Odbora za obranu, održana u četvrtak 22. svibnja, trebala je biti rutinska od tek nekoliko minuta, no pretvorila se u ozbiljnu raspravu u kojoj je državni tajnik u MORH-u Drago Matanović ponekad ostao bez odgovora. Na dnevnom redu bila je samo jedna točka – mišljenje o nabavi za potrebe obrane – iza koje se krila obnova okvirnog sporazum o kupovini puškostrojnica za OS RH.

Kako je u uvodnom dijelu naveo državni tajnik Matanović, OS RH u uporabi imaju različite modele puškostrojnica kalibra 7.62*39 mm i 7.62*54R mm istočnog podrijetla, koje  su po vrsti i namjeni neprikladne za NATO standarde, te su nezgodne i za održavanje te nabavu pričuvnih dijelova. Ujedno nemaju mogućnosti za postavljanje opreme za provedbu obučnih i vježbovnih aktivnosti na simulacijskom sustavu MILES.

„Zbog zahtjeva interoperabilnosti, postojeće puškostrojnice ne zadovoljavaju taktičko-tehničke zahtjeve Hrvatske vojske. Isto tako, tijekom planiranja i realizacije zadaća u operacijama potpore miru i u međunarodnim vježbama postavljaju se dodatni logistički zahtjevi, traži se opskrba streljivom, pričuvnim dijelovima i održavanje puškostrojnica, te usložnjava se funkcioniranje kompletnog te cjelovitog… odnosno logističkog sustava“,

naveo je Matanović dio problema sa zastarjelim puškostrojnicama. O nabavi puškostrojnica kalibra 5,56*45 mm već se na saborskom Odboru za obranu raspravljalo 2023. godine, nakon čega je MORH sklopio okvirni sporazum s belgijskom tvrtkom FN (Fabrique National) Herstal u vrijednosti od oko 10 milijuna eura.

„Konzumiranjem tog Okvirnog sporazuma u 2023. i ’24. godini nabavljene su puškostrojnice uvedene u uporabu u postrojbe naših Oružanih snaga, i nakon više od godinu dana uporabe, korisnici su izuzetno zadovoljni ovim naoružanjem“,

rekao je Matanović, dodavši i da je u skladu s pravilnikom o materijalnom zbrinjavanju doneseno rješenje o uvođenju puškostrojnice u naoružanje OS RH.

Predstavnici MORH-a na Odboru za obranu: Spomenka Lešnjković, Drago Matanović i Damir Tolić

„Radi daljnjeg opremanja Hrvatske vojske potrebnim puškostrojnicama, Ministarstvo obrane planira sklopiti novi Okvirni sporazum s  proizvođačem puškostrojnica FM Herstal SA. Na temelju iskaza Oružanih snaga RH, za nabavu puškostrojnica kalibra 5,56*45 mm NATO kalibra i 7.62*51 mm NATO Ministarstvo obrane planira provesti postupak nabave u skladu s člankom 41 Zakona o javnoj nabavi i sklopiti Okvirni sporazum s proizvođačem puškostrojnica. Za razdoblje od 2025. do 2029. godine planirali smo sredstva u Državnom proračunu RH na razdjelu Ministarstva obrane u ukupnom iznosu od 7 milijuna eura s PDV-om, koje će se realizirati sklapanjem jednogodišnjih ugovora u skladu s potrebama Oružanih snaga i financijskim sredstvima, te za ovu godinu očekujemo sklapanje ugovora i njegovu realizaciju u iznosu od oko 1,3 milijuna eura“,

pojasnio je državni tajnik Drago Matanović, zamolivši za pozitivno mišljenje saborske zastupnike, članove Odbora za obranu.

Tu bi vjerojatno bio kraj rasprave da se za riječ nisu javili Matko Kuzmanić i Željko Sačić, bivši članovi tog Odbora, a sada vanjski stručni članovi. Oni su obojica podsjetili članove Odbora da se rasprava o opravdanosti kalibra 5.56 vodila i 2023., kada je rečeno da je riječ o puškostrojnicama slabijeg kalibra koji ne udovoljava svim zahtjevima, zbog čega je dio modernih zapadnih vojski odustao od njegove uporabe.

Matko Kuzmanić i Darko Klasić – sve je isto kao i 2023.

„Ove strojnice Minimi koje proizvodi belgijski proizvođač FM Herstal su izbačene iz upotrebe kod većine zapadnih vojski, počevši od vojske SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Zbog toga što nisu mogle dati veliku učinkovitost na bojištima gdje su korištene posljednjih 30 godina – to su, znači, Somalija, Irak i Afganistan“,

naglasio je Kuzmanić, dodavši kako je uz razne tehničke mane riječ i o skupom oružju – jedan primjerak puškostrojnice Minimi košta otprilike 10.000 USD. „Ne trebamo biti košara za nečiji otpad, uvodeći strojnice 5,56 NATO koje mnogi odbacuju, te stvoriti trajnu i ogromnu štetu Oružnim snagama RH“, apelirao je taj bivši saborski zastupnik, dok se Sačić prisjetio svojih ratnih dana i tada jedne od prvih upotreba puškostrojnice kalibra 5.56 mm u redovima Hrvatske vojske:

„Njoj je glavna prednost bila… streljivo je lagano i mogao si natrpat duplo više streljiva u svoj ranac i u hlače i nije ti bilo to teško nositi. To je glavna i osnovna prednost. Sve ostalo… ako dođe ispred tebe jača trava, žbunje, ne-daj-bože šumovit teren – ništa! Putanja se mijenja i nisu bile učinkovite“.

Kako su tada na bojištu imali negativna iskustva s tim kalibrom, kaže Sačić, general Markač je vrlo brzo naredio zamjenu za bolje puškostrojnice tipa „Ultimax“ ili „Argentinka“, koje su se pokazale nemjerljivo boljim za bilo koji teren u Hrvatskoj. I član vladajuće koalicije, Darko Klasić (HSLS ), priklonio se svojim donedavnim saborskim kolegama, upitavši predstavnike MORH-a postoji li mogućnost da se dio financijskih sredstava preusmjeri da se umjesto strojnica 5.56 mm kupe i one kalibra 7.62*51. Predsjednika Odbora Arsena Bauka zanimalo je kakva je analiza napravljena da je izbor pao na kalibar 5.56 mm.

U odgovoru se državni tajnik Drago Matanović pozvao i na svoje generalsko iskustvo:

„Naravno  da su prošla testiranja – i ova laka strojnica, uvjetno rečeno, i ova teška strojnica. (…) Ovo nije pitanje Ministarstva obrane da li treba 5.56 ili 7.62*54, nego doktrine uporabe OS. Temeljem toga, mi smo napravili… Imali smo manje-više skorom sve strojnice koje na svjetskom tržištu nešto znače. Dakle, i došli smo analizama do 3 strojnice, i lake i teške, i Oružane snage su napravile testiranje. Ovo o čemu mi govorimo ovdje je rezultat upravo ovog testiranja. Naravno, neke zemlje povlače određene strojnice, neka sredstva… Ovo što ste rekli svakako treba uzeti u obzir pri analizi budućih aktivnosti i akcija, no međutim ovo je ono što su Oružane snage dostavile kao zahtjev“.

Na ovo je reagirao vanjski član Krešimir Ćosić, upozorivši da testiranje nije apstraktna kategorija, već se radi o točno definiranim pitanjima. Zanimalo ga je i gdje su tu balistički stručnjaci i balistički laboratoriji, zaključivši da tu imamo jedan sustavni problem s načinom na koji se donose odluke.

„Ja jesam za to, ali mislim da način i informacije koje bi trebali imati nedostaju i, uz uvažavanje ove institucije, Glavni stožer bi trebao biti svjestan kad iznosi svoje zahtjeve, svoje potrebe, da potpora njihovim zahtjevima mora biti utemeljena na vrlo preciznim uvjetima – taktičkim, doktrinarnim, balističkom vještačenjima, itd. To nama predstavlja problem. Pitanje je – mi sad trebamo donijeti odluku, ja bih rekao – da li si mi dozvoljavamo taj luksuz da donosimo tek tako, podržavajući sve što Glavni stožer traži. Prema tome, mislim da trebamo stvoriti uvjete da ovo tijelo zaista ima sve potrebne informacije kad su važne odluke u igri“,

zaključio je umirovljeni general Ćosić.

Herstalova “teška” strojnica u sastavu OS RH

Na njega se nadovezao i predsjednik Odbora Bauk, primijetivši da zastupnici članovi Odbora donose odluku na temelju jednog dopisa iz MORH-a, te je napomenuo da postoji mogućnost da se od MORH-a i Glavnog stožera zatraži dodatna dokumentacija. Ta sugestija nije naišla na podršku, a Bauk je od zastupnika Josipa Đakića dobio „jezikovu juhu“ zbog navodnog dovođenja u pitanje vjerodostojnosti načelnika GS-a i Stožera u cjelini.

Današnja sjednica Odbora za obranu jedna je od rijetkih na kojoj se prije dizanja ruku vodila suvisla rasprava u kojoj se dovelo u pitanje opravdanost nabave. No unatoč tome, kao i unatoč argumentaciji vanjskih članova čije bi ekspertize trebale educirati saborske zastupnike, s 10 glasova „ZA“ podržan je nastavak opremanja OS RH puškostrojnicama kalibra 5,56*45 mm NATO i 7,62*51 mm NATO belgijskog proizvođača FN Herstal.

Prvo pa muško, kaže ona naša narodna, a široko primjenjiva uzrečica. Tako je danas napokon održana sjednica saborskog Odbora za obranu – prva u ovom sazivu Sabora koji radi već puna 4 mjeseca. No prva sjednica je ujedno bila i zatvorena sjednica na zahtjev Ministarstva obrane, sa samo jednom načelnom točkom dnevnog reda – davanjem mišljenja o nabavi za potrebe obrane. Nakon sjednice, novi predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP) rekao je tek da su “odlučivali o nabavi opreme za potrebe obrane“: “Bila su dva zahtjeva – jedan je odobren, dakle, sa 10 glasova ZA i jednim suzdržanim, a drugi zahtjev je odobren jednoglasno, sa 12 glasova ZA“. Ovakvo jednoglasje oporbe i vladajućih, smatra Bauk, postignuto je i zahvaljujući dojmu koji su na članove Odbora ostavili predstavnici predlagatelja – načelnik GS OS RH general Kundid i ministar obrane Anušić:

“Što se tiče konsenzusa, on je bio oko dvije točke, jer su argumenti koje je iznio ministar obrane i načelnik Glavnog stožera bili uvjerljivi. Nekima je bilo bitnije što će iznijeti ministar, drugima je bilo bitnije što će iznijet načelnik Glavnog stožera, ali djelovali su skladno i zato je ovakav rezultat”.

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Ivan Anušić nije mogao otkriti javnosti detalje nabave s obzirom na to da, kaže, imaju oznaku povjerljivosti (koju su baš on i njegovo Ministarstvo stavili, pa je mogu i ukloniti):

“Ne mogu vam puno reći jer je, ovaj… oznaka je povjerljivosti. Ali vam mogu, vidite, nešto otkriti, vezano oko same sjednice i tema koje smo, ovaj, komunicirali… i na kraju krajeva izglasali na Odboru, pozitivno, naravno. Radi se o besposadnim letjelicama, koje Hrvatska u planu nabavlja… i, koje je u Planu nabave, i koje će vrlo brzo biti date na raspolaganje Oružanim snaga Republike Hrvatske. I druga tema je bila, naravno, vezana oko borbenih zrakoplova Rafale. To je, znači, daljnje održavanje i daljnja potpora, logistička, spremnosti i operativnom djelovanju Rafala, koji su u ovom trenutku u… dati na raspolaganje Oružanim snagama Republike Hrvatske, temeljem ugovora koji je potpisan pri samoj kupnji Rafalea”.

Po tom pitanju vlada konsenzus  jer se radi o potpuno jasnom smjeru daljnjeg usavršavanja Oružanih snaga RH, naglasio je ministar obrane:

“Jasne su nam svima geopolitičke okolnosti u kojima se Hrvatska u ovom trenutku nalazi, i okruženju u kojem se nalazi… Bjesne dva velika sukoba na Bliskom istoku i sukob koji je vrlo blizu nama – to je sukob i agresija Rusije na Ukrajinu, i definitivno… i poruke, i opremanje zemalja u susjedstvu – je jasna poruka da to mora i Republika Hrvatska raditi sa svojim Oružanim snagam. I, kao što do sada je činila, i radimo… ja ću govoriti o ovih mojih, eto, osam ili devet mjeseci, koliko sam ministar… u tom smjeru činimo i radimo sve da bi upravo to napravili”.

Iako je proteklih tjedana i mjeseci postalo jasno da Ministarstvo obrane RH kupuje francuske samohodne haubice CAESAR i američke raketne sustave HIMARS, te da je – posebno s ovim posljednjim – već u fazi kad očekuje potpisivanje ugovora, Ministarstvo obrane nije upitalo saborski Odbor što misli o tim nabavama, već o nekima koje su se do sada spominjale tek u tragovima. To se prije svega odnosi na kupovinu dronova, što je više nego pohvalno iako malo zakašnjelo. Kakav dron se kupuje – nije još poznato, pa možemo tek podsjetiti da je bivši ministar Banožić u ožujku prošle godine u sklopu svog posjeta Turskoj posjetio i tvornicu nadaleko poznatih turskih dronova Bayraktar. Drugi predmet današnje nabave je još intrigantniji, a ministar obrane nazvao ga je tek “vezana oko borbenih zrakoplova Rafale. To je, znači, daljnje održavanje i daljnja potpora, logistička, spremnosti i operativnom djelovanju Rafala” temeljem ugovora koji je potpisan pri kupnji. No kako Odbor za obranu –  prema Zakonu o obrani – daje mišljenje o svim nabavama većim od 5 milijuna eura, a o kupovini Rafalea je već odavno dao, očito ono što je danas odobrio nije bio dio paketa koji je pred saborski Odbor došao još 2021. godine, nego je naknadni i dodatni trošak za kojeg se državni vrh svojevremeno zakleo da ga neće biti.

Nakon što je Nova TV krajem prošloga tjedna objavila da isporuka prvih vozila Bradley, koji se nalaze na remontu u slavonsko-brodskoj tvornici “Đuro Đaković” – kasni, budući da je prvotna najava direktora “Đakovića” Marka Ćosića bila da će prvo vozilo biti isporučeno Oružanim snagama u srpnju ove godine – ministar obrane danas se i na to osvrnuo. Ponovio je priopćenje MORH-a koje je u petak, 20. rujna, objavljeno u Dnevniku Nove TV, kazavši kako je osam borbenih vozila Bradley u fazi testiranja te da bi u prosincu ove godine oni trebali biti dani na raspolaganje Oružanim snagama RH.

Osim toga, osvrnuvši se na temeljno vojno osposobljavanje i novinarsko pitanje kada će MORH krenuti sa slanjem poziva, ministar Anušić je istaknuo kako su MORH i Oružane snage RH spremni provoditi obuku već od 1. siječnja iduće godine: “Oružane snage Republike Hrvatske, MORH… i u potpunosti je spreman provoditi TVO, temeljnu vojnu izobrazbu – obuku – već od 1. prvog iduće godine. I mi smo s time izvijestili i premijera i predsjednika države. U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje… suglasje oko toga, koncenzus, i mi smo spremni to provoditi onog trenutka kada bude politička odluka bila rekla “DA, krećemo od 1. prvog, 1. šestog, ili 31. osmog. Recite kada, i mi krećemo”. Anušić je ponovio da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000, ali je razumljivo da u konačnici neće svi služiti vojni rok ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti: “Nakon završetka… nakon punoljetnosti svi mladići će krenuti u… ovaj, u fazu regrutacije, liječničkih pregleda… naravno, njihovih, ovaj… i njihovih odabira da li će se pozivati na priziv savjesti, da li će se odlučiti na… ovaj, služenje u TVO”. Anušić se također osvrnuo na svoju raniju izjavu o nužnosti izmjena Zakona o obrani, a koje se odnose na jasnije definiranje ovlasti predsjednika Republike, najavivši da je  prijedlog izmjena gotov i upućen na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori. Govoreći novinarima o eventualnim izmjenama Zakona, rekao je da se na taj način postupa

„(…) jer ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva obrane ili uplitanje naše u nekakovu… u izmjene Zakona… Pa da bi sada, u ovoj predizbornoj kampanji, to bila na kraju krajeva, primarna tema. Sačekat ćemo da prođu ovi izbori. Tko god bude bio… sjedio od 1. prvoga gore, i od idućeg mandata na Pantovčaku… taj Zakon će ići u proceduru. (…)  Neovisno tko će gore sjediti, te izmjene tog Zakona moraju ići. Jel je u ovom slučaju, i ovom okolnostima – pokazalo se da je situacija koja se sada, u ovom trenutku, politički, ovaj, lomi upravo na MORH-u i na Oružanim snagama… koja nije bila slučaj u prijašnjim predsjednicima… ali, evo, sada s predsjednikom Milanovićem to je takav slučaj… se mora mijenjati jer u budućnosti može opet doći netko tko će na ovoj poziciji, opet, aktivirati takav odnos… i, na kraju krajeva, s takvim odnosom blokirati funkcioniranje normalno Oružanih snaga“.

No ni jednu od ovih velikih promjena – bilo da je riječ o vojnom roku ili o izmjenama Zakona o obrani – Anušić ne može provesti bez predsjednika države. Hoće li to i nadalje biti Zoran Milanović, vidjet će se na predstojećim predsjedničkim izborima.

*Photo: MORH/F.Klen.