Nakon sastanku u srijedu 14. siječnja u Washingtonu nema dogovora Danske, Grenlanda i SAD-a, a strane se nisu približile dogovoru o budućnosti danskog ledenog otoka. Sastanak ministara vanjskih poslova Danske i i Grenlanda održan je s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, nakon Trumpove izjave da je “sve manje od američke kontrole Grenlanda neprihvatljivo“. Također, sjenu je ostavila velika napetost u Iranu i velika vjerojatnost američke vojne intervencije u toj zemlji. Na današnjem sastanku u Washingtonu američku stranu predstavljali su: J.D. Vance – potpredsjednik SAD, Marco Rubio – državni tajnik, Andy Baker – savjetnik J.D. Vancea za nacionalnu sigurnost, Michael Needham – savjetnik Marca Rubia za vanjsku politiku, Ken Howery – veleposlanik SAD-a u Danskoj, te Michael Jensen, voditelj Ureda za Zapadnu hemisferu. Ispred Danske sastanku su prisustvovali Lars Løkke Rasmussen – ministar vanjskih poslova, Jeppe Tranholm-Mikkelsen – stalni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, te Jesper Møller Sørensen, veleposlanik Danske u Sjedinjenim Državama, dok su ispred Grenlanda stigli Vivian Motzfeldt – ministrica vanjskih poslova Grenlanda, Mininnguaq Kleist – stalna tajnica za vanjske poslove, te Jacob Isbosethsen – predstavnik Grenlanda u Sjedinjenim Američkim Državama. Inače, portal Obris.org u tekstu „Političko-vojni rašomon oko Grenlanda“ pisao je prije točno godinu dana, naglasivši da prije nekoliko godina nitko u političkoj, ekonomskoj ili općoj javnosti nije mogao ni zamisliti da taj poluautonomni teritorij Danske može izazvati tolike prijepore između SAD-a i Europe.

Danska: Kršenje suvereniteta je neprihvatljivo

Američka strana slabo se oglasila nakon sastanka u srijedu,dok je dansko-grenlandska delegacija održala press-konferenciju ispred zgrade Veleposlanstva Kraljevine Danske u Washingtonu. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je novinarima da i dalje postoji, kako je naveo, “temeljno neslaganje” s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ocjena je svjetskih medija da su Lars Løkke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt konačno  imali priliku pokušati sniziti temperaturu u Bijeloj kući nakon više od godinu dana agresivnog internetskog trolanja, izjava i zahtjeva SAD-a. Njihov razgovor nije puno učinio da odvrati Trumpa i njegov tim od budućeg američkog utjecaja na Grenland, čak ni nakon što su objasnili Rubiju i Vanceu da na Grenlandu, primjerice, nema kineskog utjecaja, kao ni kineskog kapitala. SAD, Danska i Grenland su se na sastanku složili da će osnovati radne skupine na visokoj razini kako bi vidjeli mogu li pronaći put naprijed, ali Rasmussen je rekao da nije siguran hoće li to biti moguće. Zahtjevi koji bi prekršili suverenitet Danske i Grenlanda “potpuno su neprihvatljivi“, rekao je danski ministar vanjskih poslova.

Danska je u protekle dvije godine pridonijela 15 milijardi dolara sigurnosti Arktika i vršila je pritisak na SAD i druge zemlje NATO-a da učine više kroz Savez, dodao je Rasmussen. Danska je na sastanku podsjetila američke domaćine da je itekako podmetnula leđa u Afganistanu nakon napada Al-Kaide na SAD 2001. Tijekom danskog sudjelovanja u NATO operacijama podno Hindukuša poginula su 43 danska vojnika, no novoj američkoj administraciji to znači malo ili nimalo.

Službena objava Bijele kuće uoči sastanka

Danski i grenlandski dužnosnici su primijetili da je mnogo toga što Trump i njegov tim i dalje govore o Grenlandu neistinito, uključujući Trumpovu često ponavljanu tvrdnju da Grenland vrvi ruskim i kineskim ratnim brodovima. Rasmussen je rekao da u Arktiku nije bilo kineskog ratnog broda već desetljeće. “Te izjave i Trumpov prijeteći ton ne vode konstruktivnom dijalogu“, rekao je Rasmussen. „Nije lako inovativno razmišljati o rješenjima kada se svako jutro probudite s različitim prijetnjama. (…) Ideje koje ne bi poštovale teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje potpuno su neprihvatljive“, poručio je danski ministar vanjskih poslova.

U srijedu ujutro, Trump je na svojoj društvenoj mreži objavio da SAD trebaju steći Grenland za svoj projekt raketne obrane Golden Dome, što je njegov najnoviji razlog za pripajanje tog danskog otoka.

Europa šalje dodatne snage

Ima tko će braniti Grenland

Danska je ranije u srijedu najavila da će pojačati svoju sigurnosnu prisutnost na Grenlandu, koji je pod danskom kontrolom gotovo 300 godina. Štoviše, medjijska izviješća govore da Danska i njezini saveznici jačaju vojnu prisutnost na Grenlandu zbog, kako navode, pogoršanih sigurnosnih okolnosti u Arktiku. Tako je Švedska na zahtjev Danske, uputila neodređeni broj vojnika na Grenland. Švedski premijer Ulf Kristersson objavio je da će švedski časnici biti dio šire skupine savezničkih snaga koje će sudjelovati u pripremama za nadolazeću vojnu vježbu Operation Arctic Endurance: “Neki časnici iz švedskih oružanih snaga danas stižu na Grenland. Dio su skupine iz nekoliko savezničkih zemalja. Zajedno će pripremiti nadolazeće faze u okviru danske vježbe ‘Operacija Arktička izdržljivost’. Na zahtjev Danske, Švedska šalje osoblje iz švedskih oružanih snaga.” I njemačko Ministarstvo obrane objavilo je da Njemačka u četvrtak šalje izvidnički tim od 13 pripadnika Bundeswehra u Nuuk. Riječ je o trodnevnoj misiji, od 15. do 17. siječnja, čiji je cilj procjena uvjeta za moguće buduće vojne doprinose sigurnosti regije, uključujući nadzor pomorskog prostora. Njemački vojnici dolaze na poziv Danske i u suradnji s drugim europskim državama.

S druge strane rezultat jedne od anketa u SAD-u jest da 17% ispitanih odobrava Donalda Trumpa da prisvoji Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju tog otoka. Anketa Reutersa/Ipsosa  provedena u dva dana, a završena u utorak, ukazuje na raširenu zabrinutost zbog Trumpovih prijetnji Danskoj, američkom savezniku u NATO-u, oko budućnosti Grenlanda, koji je stoljećima danski teritorij.

Prije nekoliko godina nitko u političkoj, ekonomskoj ili općoj javnosti nije mogao ni zamisliti da Grenland, taj poluautonomni teritorij Danske, može izazvati tolike prijepore između SAD-a i Europe, a sve nakon izjava novog/starog američkog predsjednika Donalda Trumpa da ovaj zaleđeni otok treba postati dio SAD-a. Trump je istaknuo i da je za provedbu tog cilja spreman i na uporabu vojne sile. Američki predsjednik smatra da je Grenland vitalan za sigurnost SAD-a te da bi Danska trebala odustati od kontrole nad ovim strateški važnim otokom.

Donald Trump Jr. bio je oduševljen prijemom na Grenlandu (Photo: DTJ/Twitter)

Iako je Donald Trump još prije nekoliko dana tvrdio da 55 tisuća stanovnika Grenlanda žele postati sastavni dio SAD-a, što je navodno utvrdio i njegov sin Donald Junior prilikom posjeta Grenlandu 07. siječnja ove godine, anketa jednog danskog lista objavljena u srijedu 30. siječnja pokazuje sasvim suprotno. Naime, svjetske agencije objavile su da je to anketiranje pokazalo da 85 posto Grenlanđana ne želi da njihov arktički otok postane dio Sjedinjenih Američkih Država. Kako piše danski dnevni list Berlingske, ti rezultati su u suprotnosti s najavama američkog predsjednika koji je rekao: “Mislim da će Grenland biti s nama. Mislim da ćemo ga imati. I mislim da ljudi žele biti s nama, kao što znate. Tamo je 55.000 ljudi, koji žele biti s nama“. Dodao je da zapravo ne zna kakva prava Danska ima na autonomni teritorij, ali je dodao da bi dansko odbijanje bilo “vrlo neprijateljski čin”. Međutim, grenlandski premijer Mute B. Egede rekao je da će građani Grenlanda odlučiti o budućnosti teritorija.

Iako su aveznici u NATO-u, i to u ovim vrlo izazovnim vremenima, ni Danci ni Europljani nisu spremni SAD-u prepustiti taj, doduše izolirani dio Europe. Danska premijerka Mette Frederiksen proteklih je dana skupljala potporu širom EU. Najprije je o tome razgovarala sa svojim nordijskim kolegama – norveškim i švedskim premijerom, te finskim predsjednikom, na formalnom i  neformalnom sastanku u Kopenhagenu u nedjelju, 26. siječnja. Potom je na mini-turneji Frederiksen dobila podršku brojnih europskih čelnika, uključujući i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Rutte je u utorak, 28. siječnja, u Bruxellesu razgovarao s danskom premijerkom, gdje su se oboje složili da se saveznici moraju usredotočiti na jačanje obrane na Arktiku. “Složili su se da u ovom nastojanju svi saveznici imaju svoju ulogu“, rekao je izvor nakon sastanka, o kojem NATO nije poslao čak ni standardno prazno priopćenje . I nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom istog tog utorka 28. siječnja danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da su politički čelnici u Europi i izvan nje dali punu potporu načelu očuvanja poštivanja međunarodnih granica, što je još jedna prikrivena referenca na Trumpov interes za Grenland, navodi Reuters. Štoviše, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot otišao je i korak dalje, spominjući moguće slanje europskih trupa na Grenland u “slučaju ugroze naših sigurnosnih  interesa“, brzo dodavši kako “u ovome trenutku, to nije ono što Danska želi.” Nakon Macrona i Ruttea, potporu danskoj premijerki dao je i njemački kancelar Olaf Sholtz koji je naglasio da se “granice ne smiju prekrajati silom“. O istoj temi Frederiksen je telefonom razgovarala  i s britnskim premijerom Keirom Starmerom.

I najviši vojni dužnosnik Europske unije, general Robert Brieger koji je čelni čovjek Vojnog odbora  EU, rekao je intervjuu za njemački Welt am Sonntag da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu. “Po mom mišljenju, bilo bi savršeno logično ne samo imati američke snage na Grenlandu, kao što je do sada bio slučaj, nego i razmotriti stacioniranje vojnika EU-a tamo u budućnosti”, rekao je predsjednik Vojnog odbora Europske unije. Brieger je rekao kako se nada da će SAD kao članica Ujedinjenih naroda poštovati ​​nepovredivost granica kako je navedeno u Povelji UN-a. No Frederiksen je i tu formalno povukla kočnicu, izjavivši da “nema  razloga vjerovati da postoji vojna prijetnja bilo Grenlandu bilo Danskoj”. Danska premijerka i predsjednik Europskog vijeća António Costa održali su posljednjih tjedana nekoliko razgovora o Trumpu i Grenlandu. “S Dancima od početka vrlo blisko koordiniramo što god bismo ili ćemo reći o Grenlandu“, potvrdio je visoki dužnosnik EU-a za Politico, dodavši: “U potpunosti i u potpunosti podržavamo sve što Danska i Grenland odluče. (…) Spremni smo, i Danci to znaju, to potvrditi kad god bude potrebno.” O Grenlandu i američkim  aspiracijama prema tom otoku razgovarat će se i u ponedjeljak, 03. veljače, na neformalnom sastanku čelnika EU u Bruxellesu, kojem  će prisustvovati i hrvatski  premijer Plenković.

Danska fregata HDMS Triton patrolira oko Grenlanda (Photo: NATO)

U međuvremenu Danska je objavila da će potrošiti 14.6 milijardi danskih kruna (oko 2 milijarde eura), odnosno oko dvije milijarde dolara, za jačanje svoje vojne prisutnosti na Arktiku. Među ostalim, ova će se sredstva potrošiti za kupnju dodatna 3  broda, bespilotnih letjelica dugog dometa i jaačanje satelitskih sposobnosti za poboljšanje situacijske svijesti.  “Moramo se suočiti s činjenicom da postoje ozbiljni izazovi u pogledu sigurnosti i obrane na Arktiku i sjevernom Atlantiku. Iz tog razloga moramo ojačati našu prisutnost u regiji“, rekao je danski ministar obrane Troels Lund Poulsen.

Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalan je za američki sustav upozoravanja na balističke projektile i učinio ga je prioritetom za Trumpa. On je, naime, još u svom prvom mandatu nekoliko puta izjavljivao kako bi SAD rado kupile Grenland, ali te izjave nisu bile shvaćene kao ozbiljne. Kako je nakon predsjednikovanja Joea Bidena, Trump ponovo postao predsjednik SAD, i to u premoćnoj pobjedi nad demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris, njegove riječi uzimaju se sasvim drugačije. Novi američki ministar vanajskih poslova Marco Rubio je prije par dana  rekao za The Megyn Kelly Show Sirius XM-a da Trump želi kupiti Grenland i nije isključio vojnu prisilu. “Ovo nije šala. (…) Ne radi se o stjecanju zemlje radi stjecanja zemlje. To je naš nacionalni interes i to treba riješiti“, rekao je Rubio. Rubio je u intervjuu rekao da će Arktik postati kritičan za plovne rute i da Sjedinjene Države moraju biti u stanju to obraniti.  Na pitanje hoće li SAD posjedovati Grenland za četiri godine, Rubio je odgovorio: “Očito je to predsjednikov prioritet i on je to istaknuo (…) Još nismo u poziciji da razgovaramo o tome kako ćemo točno taktički nastaviti. Ono u što možete biti uvjereni je da će za četiri godine naš interes za Arktik biti osiguran.” Odgovarajući na njegov intervju, danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je: “Bio bih više iznenađen da je rekao da je to bila šala. (…) Ozbiljno mislimo, a to vrijedi i za Grenland, da Grenland nije na prodaju“.

Baza Pituffik – samo 1500 km od Sjevernog pola (Photo: US Space Force)

Inače, američka vojska stalno je prisutna u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, strateškoj lokaciji za njezin sustav ranog upozoravanja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraći put od Europe do Sjeverne Amerike prolazi preko ovog trenutno politički užarenog otoka. Prema američkim Svemirskim snagama, ova baza je “najsjevernija instalacija” Ministarstva obrane SAD i odgovorna je za “zadaće upozorenja na projektile, obranu od projektila i zadaće nadzora svemira“. Te operacije ovise o “radaru kojim upravlja 12. eskadrila za svemirsko upozoravanje (12 SWS) i Zapovjedništvo za satelite i nadzor putem Pituffik stanice za praćenje kojom upravlja 23. eskadrila za svemirske operacije, Odred 1.” Istovremeno, flota od četiri danska patrolna broda štiti vode Grenlanda tijekom cijele godine, djelujući pod Zajedničkim arktičkim zapovjedništvom zemlje sa sjedištem u Nuuku.

Grenland, najveći otok na svijetu, uglavnom je samoupravan pod danskom krunom, a obranu i vanjske poslove osigurava mu Danska.  Kopnenom masom veći je od Meksika, s 57.000 stanovnika. Dobio je široku samoupravnu autonomiju 2009. godine, uključujući pravo da referendumom proglasi neovisnost o Danskoj. Prema nekim izvješćima, na njemu se nalaze velike zalihe plina, nafte, ali i drugih vrijednih materijala i minerala.