Intervencija Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u Iranu traje već sedam dana nesmanjenom žestinom. Dok se ukupni opseg štete tek nazire iz strogo kontroliranih informacija što dospijevaju u javnu sferu, već je nekoliko dana jasno vidljiv jedan zanimljiv borbeni trend. Riječ je o sastavu zračnih udara koje Iran izvodi po svojim neprijateljima i ukupnom susjedstvu – prvenstveno balističkim raketama raznih tipova i bespilotnim letjelicama, pretežito kamikaza-dron tipa. Iako je u mješavini sredstava za takve napade broj raketa bio manji od broja dronova, ta se razlika povećavala kako su borbe trajale.

Stotine dronova i raketa

Ako gledamo procjene sastavljene iz javnih izvora, spominjao se omjer od oko 800 dronova na oko 350 raketa u subotu 28. veljače, preko otprilike 400 dronova naprama oko 175 raketa u nedjelju 1. ožujka, do oko 500 dronova prema oko 120 raketa u ponedjeljak 2. ožujka, oko 280 dronova prema oko 110 raketa u utorak 3. ožujka, sve do oko 230 dronova prema oko 50 raketa u srijedu 4. ožujka. Uz to, treba napomenuti kako se u prvih pet dana rata moglo uočiti da su na primarnoj meti iranskih napada bili prvo i osnovno Ujedinjeni Arapski Emirati (procijenjenih 197 raketa i 941 dron), pa zatim Kuvajt (oko 178 raketa i 384 drona) i Izrael (oko 205 raketa i 50 dronova) – da bi onda došli do Katara (oko 108 raketa i 49 dronova), Bahreina (oko 74 rakete i 95 dronova), Jordana (oko 30 raketa i 60 dronova) i Saudijske Arabije (oko 2 rakete i 28 dronova). Pri tome se i u ostatku država koje su završile rubno umiješane u ovaj sukob bilježi ukupno oko 4 rakete i otprilike 25 kamikaza-dronova. Dakle, samo za Izrael i Katar spominje se više raketa nego dronova, a u svim drugim slučajevima količina lansiranih kamikaza-dronova veća je, a ponekad i bitno veća. Što se efekata ovih napada tiče, treba naglasiti kako oni u cjelini još nisu jasni, budući da u međuvremenu većina država umiješanih u ovaj sukob nastoji oštro kontrolirati protok informacija vezanih uz borbena događanja.

Dnevno izvješće Ujedinjenih Arapskih Emirata

No ipak, lako je uočiti činjenicu da su spomenute rakete glavna meta svekolikih proturaketnih i protuzračnih sustava u regiji, tako da ih većina ipak završi srušena u dolasku (uz pojedine spektakularne izuzetke koji se probiju do ciljeva) – za razliku od toga, iako se čuje i o obaranju velikog broja lansiranih iranskih kamikaza-dronova, ipak izgleda kao da je većina medijski široko prenesenih šteta zapravo nastala baš njihovim djelovanjem širom Bliskog istoka. Posebno se tu često citiraju dnevni pregledi stanja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su pod posebno žestokim napadima, a dnevno objavljuju i pregledna izvješća o djelovanju svoje protuzračne obrane. Tako se ondje do ponedjeljka 2. ožujka brojilo 689 dronova (645 presretnuto, a 44 pogodila), 174 balističke rakete (161 srušena, 13 pogodilo) i 8 krstarećih raketa (sve presretnute). U utorak 3. ožujka došlo se do 812 dronova (755 presretnuto, 57 pogodilo), te 186 balističkih raketa (172 presretnute, 13 udarilo u more, 1 udarila u kopno) – da bi srijeda 4. ožujka brojila 941 dron (od toga 876 presretnuto, 65 pogodilo) i još 189 balističkih raketa (175 presretnuto, 13 udarilo u more i 1 udarila u kopno), a četvrtak 5. ožujka 1.072 drona (1.001 presretnut, 71 pogodio) te 196 balističkih raketa (181 presretnuta, 13 udarilo u more i 2 udarile u kopno). Dakle, usprkos velikom naporu tamošnjih protuzračnih snaga, ponekad pomognutih i od raznih zapadnih država – raketnu opasnost donekle se drži pod kontrolom, dok kamikaza-dronovi troše iznimno mnogo presretača, uz primjetno lošiji ukupni učinak spomenutih „zaštitnih kišobrana“. Da ne spomenemo da je i ekonomska logika ovih djelovanja ipak bitno usporedivija po pitanju balističkih projektila (koji su skuplji, pa ponešto bliže cijenama raketa presretača), dok se po pitanju iranskih kamikaza-dronova učestalo spominju navodi da takve letjelice u proizvodnji koštaju negdje između 10 i 50 tisuća USD, dok za njihovo rušenje korišteni presretači koštaju neusporedivo više (spominje se oko 4 milijuna USD za raketu PAC-3 MSE za Patriot, oko 15,5 milijuna USD po raketi sustava THAAD ili oko 1 milijun USD za rakete sustava RIM-116, a i praktično sva druga raketna protuzračna oružja vidljivo su skuplja, čak i laki mobilni sustavi kao STINGER – oko 480.000 USD ili Mistral 3 – oko 500.000 USD po komadu).

U takvim okolnostima presretanje iranskih kamikaza-dronova postaje ne samo teško već i nepodnošljivo skup pothvat, koji će zasigurno ostati iznimno problematičan temeljem procjena da Iran u zalihama raspolaže možda i do 80.000 letjelica u nizu modela tipa Shahed, uz proizvodne kapacitete koji su prije rata navodno dostizali i do 400 letjelica dnevno. Naravno, u međuvremenu treba računati da je dobar dio takvih proizvodnih kapaciteta uništen ili zaustavljen, dok je ponešto zaliha i uništeno (koliko god one zapravo bile). Ipak, ostaje činjenica da Iran vjerojatno ima veliku zalihu velikih te borbeno dokazanih kamikaza-dronova koji za lansiranje ne trebaju ni posebno kompleksne silose ili baze, niti uočljive mobilne lansere kakvi odlikuju balističke rakete. Dapače, do sada su se vidjeli i namjenski ukopani lanseri za velik broj ovakvih letjelica, kao i mobilna saća na teretnim kamionima i pojedinim manjim vozilima ili plovilima koja mogu obaviti lansiranje – što sve čini ovakve sustave iznimno teškima za šire presretanje i masovno uništavanje.

Što su to Shahed-dronovi?

Shahed u crnoj varijanti, prizemljen u Ukrajini gotovo bez oštećenja

Kada se u široj javnosti spominju kamikaza-dronovi tipa Shahed, obično se misli na konkretne letjelice tipa Shahed-136, iako se ponekad spominje i Shahed-131, stariji model manjeg dometa i bojne glave. Stariji iranski model kamikaza-dronova Shahed-131 uočio se po prvi put u borbenoj uporabi kod jemenskih Hutista, da bi onda u kasnijoj ruskoj borbenoj uporabi dobio oznaku Geranj-1. Riječ je o jednokratnoj borbenoj letjelici teškoj oko 135 kg, s bojnom glavom od oko 20 kg, prvenstveno upravljanoj inercijalnim te satelitskim navođenjem. Po mjerama (duljina 2,6 m, raspon krila 2,2 m) vrlo je slična bitno popularnijim letjelicama Shahed-136 – koje su malo veće (duljine 3,5 m i raspona krila 2,5 m), teže oko 240 kg, a imaju i bitno duži domet (maksimalno 2.500 km s bojnom glavom od 52 kg ili oko 1.000 km s težom bojnom glavom od oko 90 kg – za razliku od oko 900 km za Shahed-131). U ruskoj se službi iranski Shahed-136 klasificira nazivom „Geranj-2“, a te su letjelice zadnjih godina ondje doživjele i niz raznih dogradnji te unapređenja.

Tvornica Geranja u Tatarstanu učestalo je na meti ukrajinskih dalekometnih dronova

Napomenimo da su se i modeli „Geranj-1“ i „Geranj-2“ u Ukrajini viđali od listopada 2022. godine – da bi se ruska uporaba uskoro koncentrirala na sposobniji model „Shahed-136“, koji se učestalo počeo raditi u tamnim varijantama za noćna djelovanja, uz jačanje otpornosti na elektroničke protumjere postupnim dodavanjem dodatnih navigacijskih te komunikacijskih sustava, kamera za neposredno pilotsko vođenje, a nedavno i dodatnih kamera straga za izbjegavanje presretača, te raznih protuzračnih oružja za borbu protiv ukrajinskih helikoptera i aviona u funkciji protu-dronske obrane. Sve je to posebno aktualno u svjetlu nedavnih vijesti kako je obrambena suradnja Ruske Federacije i Irana nastavljena i u doba tekuće intervencije SAD-a i Irana u Izraelu, gdje treba pretpostaviti obustave proizvodnje koja je prvotno bila koncentrirana u provinciji Isfahan, da bi se sada spominjala i mogućnost ruskih isporuka masivnih količina unaprijeđenih letjelica iz ruske proizvodnje (centar Jelabuga u Tatarstanu). Naime, Rusija je krajem 2022. i početkom 2023. iz Irana navodno prvo kupila oko 6.000 gotovih letjelica, da bi onda pribavila njihove licence te proizvodnu dokumentaciju, a onda započela i vlastitu masovnu proizvodnju. Od tada pa do danas više od 45.000 takvih ruskih proizvoda moglo se viđati iznad Ukrajine, svake noći u sve većim valovima, uz najave i konstantnog povećanja ruskih proizvodnih kapaciteta. Sve je to postalo posebno bitno u svjetlu objava s društvenih mreža od srijede 4. ožujka, prema kojima su se kod luke Jebel Ali u Dubaiju pronašli ostaci kamikaza-drona Shahed-136 s vidljivim ruskim oznakama te nazivom modela „Geranj-2“ na ćirilici.

Ako se u Iranu najednom krenu pojavljivati razne ruske varijante ovih kamikaza-letjelica, to bi moglo ozbiljno zakomplicirati život svih onih prema kojima ta oružja lete. Naime, ako se krene koristiti model „Geranj-2“, onda nema nikakvoga razloga da se zaobiđe i model „Geranium“ – vizualno slična letjelica, ali jeftinija, s manjom bojnom glavom i potencijalnim senzorskim teretom, namijenjena za izviđanje te pretovarivanje protuzračne obrane protivnika. Uz to, napomenimo da se već mjesecima iz ukrajinskih izvora moglo čuti kako Ruska Federacija počinje u borbenu uporabu uvoditi i naprednije dronove tipa „Geranj-3“ na mlazni pogon – ruske verzije iranskog kamikaza-drona „Shahed-238“, predstavljenog javnosti u studenome 2023. godine – koji prema cilju lete brzinom od barem 500 km na sat, za razliku od oko 185 km na sat kod starijih letjelica „Geranj-2“. Na tom se temelju onda spominje i razvoj letjelica „Geranj-5“ kao varijante koja za osnovu uzima veću bojnu glavu i manji domet u Rusiji dorađenih dronova „Geranj-2“, pa to pakira u veće (6 m duljine i oko 5,5 m raspona krila) i teže tijelo (oko 850 kg), uz mlazni motor kineske proizvodnje te naprednije sustave vođenja i komunikacije – sve barem dijelom po uzoru na ponešto starije iranske dronove tipa Karrar.

Kako se suprotstaviti ovim bespilotnim prijetnjama?

Dok svi u Perzijskom zaljevu muku muče s iranskim kamikaza-dronovima, ima samo jedna zemlja koja se s takvim problemima suočava već godinama. Riječ je, naravno, o Ukrajini – gdje su ruski napadi prvo iranskim, a onda vlastitim dronovima po iranskom uzoru započeli krajem 2022. godine, a potom postupno eskalirali. Konačno, nad Ukrajinom se valovi raznolikih bespilotnih letjelica bilježe baš svake noći, u broju koji zadnje vrijeme ide od stotinjak pa sve do gotovo 900 letjelica na noć. Dakle, u Ukrajini se ukupno oko Irana od 28. veljače do 4. ožujka zabilježenih oko 2.210 kamikaza-dronova vidi kao normalno, i s tim se izlazi na kraj na dnevnoj bazi. Dok je i Ukrajina u prvo vrijeme za takve prijetnje koristila standardna sredstva protuzračne obrane, ondje se već davno ustanovilo da to nema ekonomskog smisla – budući da nema tolikih donatora koji bi svojim poklonima ili prodajom PZO-sredstava mogli osigurati dovoljno oružja za dugotrajno i ustrajno odbijanje takvih zračnih napada. Odgovor na taj problem s jedne su strane pružila neka starija oružna sredstva (njemački PZO-oklopnjaci tipa Gepard), pa onda brojni mobilni timovi opremljeni strojnicama i reflektorima (za djelovanje temeljem podataka iz nacionalnih sustava raznih namjenskih senzora) te razna sredstva specijaliziranog elektroničkog ratovanja. Svemu tome u zadnje se vrijeme pridružuju i posebni dronovi-presretači, koji postupno igraju i sve bitniju ulogu pri suzbijanju masovnih i iznimno redovitih ruskih napada rojevima raznih bespilotnih letjelica.

Prvi put u povijesti: britanski F-35 oborio je iranski Shahed

Da bi Ukrajina mogla pomoći zemljama Perzijskog zaljeva pod iranskim napadima, čulo se po prvi put u nedjelju 1. ožujka od britanskog premijera Keira Starmera koji je izjavio: „Mi ćemo angažirati i specijaliste iz Ukrajine koji će, zajedno s našim vlastitim specijalistima, pomoći našim partnerima iz Perzijskog zaljeva da ruše iranske dronove koji ih napadaju“. Samo dan kasnije, u ponedjeljak 2. ožujka, o tome se po prvi put očitovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čija je prva ideja obuhvaćala prijedlog da bliskoistočni vođe koji sada trpe takve napade kamikaza-dronova iskoriste svoje dobre odnose s Rusijom („posebno ekonomske, s Putinom“) te „zatraže od Rusa jednomjesečno primirje“ (u Ukrajini) – tijekom kojeg bi onda vlasti iz Kijeva mogle „poslati svoje najbolje operatere presretača u zemlje Bliskog istoka“. Samo koji dan kasnije, kada su iranski kamikaza-dronovi nastavili naprezati protuzračne obrane zaljevskih država i raditi štetu po učestalim prolascima kroz njihove štitove – ta se čitava tema počela doživljavati i bitno ozbiljnije. Tome svjedoči i televizijska izjava Zelenskog od 3. ožujka – da bi se temeljem diplomatskih kontakata sa zaljevskim državama mogla organizirati i razmjena, budući da Ukrajini kronično nedostaje raketa PAC-3 za sustav Patriot (koje nisu korisne protiv kamikaza-dronova) i za koje bi se moglo u zamjenu dati specijalizirane dronove-presretače.

Do sada u javnosti poznati ukrajinski presretači

No, uz svijest kako se za ekonomično rješavanje napada rojevima kamikaza-dronova tipa Shahed traži specijalizirana tehnologija i operativno iskustvo – na stolu su, izgleda, i konkretni pregovori, kako sa Sjedinjenim Državama, tako i s pojedinim državama zapadne obale Perzijskog zaljeva. Pri svemu tome, nitko nije zaboravio da se tu radi o istim onim SAD-u koje zadnjih više od godinu dana grubo pritišću Ukrajinu na kompromise bliske borbenom porazu – uz istodobno zaustavljanje svake ozbiljnije vojne ili financijske pomoći, te isporuku životno bitnih oružnih sustava tek nakon što ta tehnika bude prodana preostalim zemljama NATO-a i Europske unije, namjenski za kasnije doniranje Ukrajini. U takvim okolnostima čulo se o razgovorima Zelenskog prvo s čelnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara u utorak 3. ožujka, a onda i s čelnicima Jordana, Bahreina i Kuvajta u srijedu 4. ožujka. Tom se prilikom čulo od predsjednika Zelenskog: „Na razini naših skupina – ukrajinske delegacije, predstavnika Emirata i Katara i ostalih država – ustanovit ćemo kako, zajedno, možemo pružiti bolju zaštitu života. Ukrajinska ekspertiza u suprotstavljanju ‘Shahedima’ trenutno je najnaprednija na svijetu, a ti ‘Shahedi’ predstavljaju primarni izazov i u toj regiji. Jasno je zašto je toliko apela usmjereno prema Ukrajini. No, svaka se takva suradnja usmjerena prema zaštiti naših partnera može nastaviti samo ako ona ujedno ne smanjuje i naše vlastite obrambene kapacitete, ovdje u Ukrajini. Ruski rat protiv Ukrajine se nastavlja, ruski napadi se nastavljaju i zaštita ukrajinskih života ostaje naš prvi prioritet“.

Ukrajinsko Ministarstvo obrane ima rješenje protiv Shaheda

Nešto slično Zelenski je ponovio i 5. ožujka kasno poslijepodne na društvenoj mreži X, kada je izrijekom potvrdio i zahtjeve za pomoć iz SAD-a: „Zaprimili smo zahtjev iz Sjedinjenih Država za specifičnom potporom u zaštiti protiv ‘Shaheda’ u regiji Bliskog istoka. Dao sam upute da se pruže potrebna sredstva i osigura prisutnost ukrajinskih specijalista koji mogu osigurati traženu sigurnost. Ukrajina pomaže partnerima koji pomažu osigurati našu sigurnost i zaštitu života naših ljudi. Slava Ukrajini!“. Nastavljajući se na ovu objavu, agencija Reuters tijekom večeri u četvrtak 5. ožujka objavila je da su SAD i Katar u razgovorima s vlastima iz Kijeva o pribavljanju dronova-presretača, a ove rane faze pregovora vode se između pojedinih vladinih dužnosnika, a ne i predstavnika pojedinih proizvođača ove specijalizirane obrambene tehnike. Ujedno, u razgovorima se, osim samih presretača, navodno govori i o tehnologiji mreža za slušanje prilaska neprijateljskih dronova, kao i o sustavima za prekidanje njihovih komunikacijskih signala. Uz to, zadnjih se dana navodno bilježili i odlasci ukrajinske delegacije u Dohu i Abu Dhabi radi prenošenja ukrajinskih iskustava po pitanju obrane od masovnih napada kamikaza-dronova – gdje posebno mjesto Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata i ne čudi, imajući u vidu njihove dosadašnje napore u posredovanju pri razmjenama ratnih zarobljenika i povratku od Rusije otete ukrajinske djece.

Možda to sve i nije obećanje opće pomoći bez ograda, ali sve ipak zvuči kao maksimum koji može pružiti ruskom agresijom ugrožena država u petoj godini najvećeg rata nakon Drugog svjetskog rata. Tek ostaje za vidjeti kako će se idućih dana ove naznake kontakata i pregovora zaista preliti u operativnu suradnju, kako prema SAD-u, tako i prema njihovim bogatim saveznicima na zapadnim obalama Perzijskog zaljeva.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 6. ožujka 2026. pod nazivom “Dronove od 10.000 dolara skidaju rakete vrijedne 4 milijuna. Sada svi preklinju Ukrajinu za pomoć!” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/iran-shahedi-iscrpljuju-pzo-zaljeva-ukrajina-nudi-presretace-15686229

Ministarstvo obrane RH je jučer, 15. siječnja, bilo domaćin drugog sastanka Koordinacijske grupe za dronove i protudronske sustave koju predvode Hrvatska, Nizozemska i Latvija. Uz hrvatske predstavnike i izaslanstva Europske komisije, Europske obrambene agencije (EDA-e), Vojnog stožera Europske unije (EEAS-a) i EUMS-a na sastanku su sudjelovali predstavnici Norveške i Velike Britanije, te predstavnici 17 članica Europske unije koje su do sada iskazale interes za sudjelovanjem u ovom području sposobnosti. Zasad su to Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Švedska. Zemlje sudionice zagrebačkog sastanka u Zagrebu zainteresirane su za razvoj ovih sposobnosti ili kroz nabavu opreme ili za uspostavu inovacijskih i testnih centara. Sve sudjelujuće države imale su priliku predstaviti svoje aktivnosti i kapacitete u ovom području, a s hrvatske strane prezentacije su održali predstavnici tvrtki Orqa i Končar-Digital. Intencija je da Hrvatska bude vodeća nacija u proizvodnji FPV dronova i zajedničkim nabavama, napominje u priopćenju Ministarstvo obrane.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjim postignućima, ciljevima i daljnjim koracima u ovom području sposobnosti, a svoj strateški osvrt dali su i predstavnici NATO-ovih i EU-ovih tijela.

Prvi sastanak održan je 15. listopada 2025. u Amsterdamu na kojem se razgovaralo o ciljevima i dinamičkom planu aktivnosti za naredno razdoblje. Koncept su-vodećih nacija (co-lead nations) osmislila je Europska obrambena agencija (European Defence Agency – EDA) kao potporu u odgovoru na utvrđene nedostatke u sposobnostima za devet prioritetnih područja sposobnosti (Priority Capability Areas – PCA), koje je definiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz ožujka 2025.

Sastankom su predsjedali ravnateljica Uprave za obrambenu politiku MORH-a Nikolina Volf i načelnik Sektora za naoružanje brigadni general Davor Tretinjak.

*Photo: MORH/T.Brandt

Ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Uprave tvrtke Končar Gordan Kolak potpisali su danas Okvirni sporazum o nabavi sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama. Kako je priopćio MORH, riječ je o petogodišnjem Okvirnom sporazumu s tvrtkom Končar Digital d.o.o., kojim se pokreće “višefazni razvojni projekt opremanja OS RH protudronskim sustavima kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje i sve intenzivniju uporabu bespilotnih letjelica u suvremenim vojnim operacijama“. Vrijednost Sporazuma je 125 milijuna eura bez PDV-a, a isporuka sustava predviđena je 2027. godine. Već je ranije najavljeno da se planira nabava četiri protudronska sustava – dva stacionarna sustava namijenjena zaštiti kritične vojne infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila za potrebe brigade srednjeg pješaštva.

Prilikom potpisivanja ministar Anušić je rekao da se radi o četiri velika sustava protudronske zaštite koje će razvijati upravo hrvatske tvrtke:

„Sustav je dokazan i provjeren, kvalitetan je i uskoro će naše kritične vojne infrastrukture biti zaštićene tim sustavom. Riječ je o novoj generaciji sustava zaštite koji ćemo implementirati na našu kritičnu infrastrukturu.“

Uz nositelje projekta – hrvatsku tvrtku Končar i poljsku tvrtku APS – u provedbu će biti uključene i druge hrvatske tvrtke, među kojima je i Orqa, zadužena za isporuku sustava umjetne inteligencije, naglasio je Anušić.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, bivši savjetnik nekadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića, zadovoljan je potpisivanjem sporazuma o razvoju novog, tehnološki naprednog sustava protudronske zaštite, istaknuvši kako je riječ o hrvatskom proizvodu i rješenju koje se razvija unutar domaće industrije:

„Ovaj projekt pokazuje da Končar kontinuirano razvija svoje sposobnosti i gradi budućnost na primjeni novih tehnologija.“

Ujedno je zahvalio Ministarstvu obrane RH na potpori hrvatskim tvrtkama, istaknuvši važnost realizacije takvih projekata u Hrvatskoj radi stvaranja referenci i daljnjeg nastupa na međunarodnim tržištima.

Tvrtka Končar – Digital d.o.o. u ovom projektu djeluje kao sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke Advanced Protection Systems (APS). Time se dio proizvodnje sustava SKYctrl premješta u Republiku Hrvatsku što omogućuje prijenos znanja, jačanje domaćih stručnih i tehnoloških kapaciteta te dugoročno održavanje i potpora sustavu, napominje MORH, dodajući: “Opremanje protudronskim sustavima strateški je iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrijske i tehnološke baze. Takav pristup omogućuje snažniju potporu nacionalnim tvrtkama i kapacitetima za istraživanje i razvoj kao i dugoročno jačanje sigurnosti Republike Hrvatske. Nabava protudronskih sustava dio je kontinuiranog procesa modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske i prilagodbe novim sigurnosnim izazovima u regionalnom i globalnom okruženju.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Od ponedjeljka pa do danas (od 8. do 11. prosinca 2025.) na Policijskoj akademiji “Prvi hrvatski redarstvenik” u Zagrebu provedena je vježba “Borba protiv besposadnih zrakoplovnih sustava” – Table Top Excercise “Counter-Unmmaned Aircraft System” (TTX C-UAS). U vježbi u organizaciji Kopnene vojske Oružanih snaga SAD-a, sudjeluju i pripadnici američkog Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova (State Department), Agencije za suzbijanje narkotika (DEA), Saveznog istražnog ureda (FBI) i Zapovjedništva američkih snaga za Europu (EUCOM). Uz pripadnike MORH-a i OS RH na vježbi su sudjelovali i predstavnici svih grana OSRH, uprava Glavnog stožera te pristožernih postrojbi, kao i predstavnici svih nadležnih civilnih institucija uključenih u nadzor, kontrolu i zaštitu hrvatskog zračnog prostora: MUP, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Međunarodne zračne luke Zagreb, HAKOM-a, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i drugih.

Cilj ove vježbe je rasprava o nadležnostima i koordinaciji civilno-vojnih odgovora na izazove i prijetnje vezane za besposadne zrakoplovne sustave. Tijekom provedbe aktivnosti raspravljalo se o različitim mogućim scenarijima koji uključuju napade na hrvatsku kritičnu vojnu i civilnu infrastrukturu. Sudionici su posebno istaknuli kako je učinkovita integracija i koordinacija civilnih i vojnih aktivnosti i kapaciteta ključna za zaštitu od prijetnji koje predstavljaju besposadni zrakoplovni sustavi.

Ova vježba, prva takve vrste u Republici Hrvatskoj, osmišljena je kako bi ojačala međuresornu koordinaciju RH u odgovoru na rastuće i sve složenije prijetnje koje predstavljaju besposadni zrakoplovni sustavi. Osim što pridonosi razvoju borbe protiv besposadnih sustava, vježba značajno pridonosi i daljnjem jačanju sigurnosne suradnje između SAD-a i Hrvatske, zaključuje MORH u priopćenju.

*Photo: Veleposlanstvo SAD u RH

Vlada je na jutrošnjoj 131.  sjednici donijela četiri odluke o nabavi vojne opreme putem europskog programa SAFE (Security Action for Europe) – riječ je o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA. Ovaj paket opreme je ukupne vrijednosti  od 1,7 milijardi eura, a kako je reko premijer Plenković –

„riječ je o provedbi zajma koji smo uzeli iz EU instrumenta SAFE, a sve su to ulaganja koja će nam pridonijeti da u sljedećim godinama ispunimo i ciljeve koje smo preuzeli kao država na summitu NATO-a.“

Prošloga tjedna na 129. sjednici Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma, kojeg je potom do 30. studenog morala predati na evaluaciju Europskoj komisiji. Ove je nabave odobrio i saborski Odbor za obranu na zatvorenoj sjednici održanoj 30. listopada.

Končar i protudronska zaštita

Ministar obrane Ivan Anušić obrazlagao je jutros sve 4 točke dnevnog reda, prvi čemu je prva bila nabava sustava za protudronsku borbu:

„Oružane snage RH prepoznale su nove prijetnje te su pokrenule razvoj nove  sposobnosti – kroz taktičku studiju iskazale zahtjev za opremanje sa dva sustava u stacioniranoj inačici za zaštitu kritične vojne infrastrukture, i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva. To je višefazni razvojni projekat. Opremanje protudronskim sustavima predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih  sposobnosti te  jačanju domaće industrije i tehnološke baze“.

Ova se nabava, nastavio je Anušić,provodi sklapanjem petogodišnjeg okvirnog sporazuma između Ministarstva obrane i tvrtke Končar Digital d.o.o. koja će biti sistem integrator te proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS, što će omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava „SKYcrtl“ u RH, čime se osigurava razvoj domaćih sposobnosti, održavanje i dugoročna potpora sustavu. „Ovom su odlukom za ovu nabavu  pribavlja nefinancijska imovina Ministarstva obrane u iznosu 156,25 milijuna eura“, zaključio je Anušić.

Sukladno Vladinoj odluci, nabava sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama (sustav za protudronsku borbu) provest će se u razdoblju od 2026. do 2029. godine, a tako će se i plaćati. Konkretno, već sljedeće 2026. godine – 62 milijuna eura, 2027. godine – svega 8 milijuna eura, 2028. godine – 43.250.000,00 eura, te 2029. godine – 43.000.000,00 eura.  Cijena od 156.250.000,00 eura odnosi se na cijenu s PDV-om, dok sam protudronski sustav bez PDV-a košta 125.000.000 eura.

Samohodna haubica CAESAR MK2

Potom je došla na red dugo najavljivana nabava francuskih samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2.

„To je nastavak opremanja topničko-raketnih postrojbi Hrvatske kopnene vojske modernim topničkim oružanim sustavima u kalibru 155 mm, koji udovoljavaju zahtjevima moderne bojišnice i NATO ciljeva sposobnosti. Oružane snage RH izradile su taktičku studiju u kojoj je samohodna haubica CAESAR 6*6 MK2 ocijenjena kao najbolji izbor, te su iskazali potrebu za opremanje s 18 haubica“,

rekao je ministar Anušić, dodavši:

„Zajednička nabava provodi se putem francuske Agencije za naoružanje te je potpisan okvirni sporazum kojim se definiraju uvjeti pristupanju zajedničkoj nabavi i načinu provedbe. Takav sporazum potpisale su Estonija, Bugarska, Portugal i  Slovenija“.

Nabava haubica CAESAR provest će se kroz dva paketa:

„Osnovni paket nabavlja se putem francuske Agencije za  naoružanje kroz zajedničku nabavu. Dodatni paket nabavlja se sklapanjem ugovora između Ministarstva obrane i tvrtke KNDS kao glavnog dobavljača uz potporu francuske Agencije za naoružanje. Nabava osnovnog i dodatnog paketa vrijednosti 328.089.223,00 eura s projekcijom ekonomskog povećanja cijene čini jedinstven postupak opremanja te se planira sklapanje ugovora za oba paketa istovremeno“,

naglasio je Anušić.

Potrebna sredstva za nabavu sustava samohodnih haubica 155mm CAESAR MK2 na kotačima s pratećim sredstvima i sustavima osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske dijelom kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) te dijelom u izvoru financiranja 11 „Opći prihodi i primici“. Kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE) osigurat će se iznos od 301.589.223,00 eura u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Preostali iznos od 26.500.000,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine na izvoru 11 „Opći prihodi i primici“ i to za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“, a za 2029. i 2030. godinu prioritetno će se osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za te godine na razdjelu i glavi Ministarstva obrane. Haubica CAESAR platit će se u 5 rata,i to: 2026. – 127.911.167,00 eura, 2027. – 69.426.256,00 eura, 2028. – 73.455.756,00 eura, 2029. – 42.973.077,00 eura, te 2030. godine – 14.322.967,00 eura. Pri tome je zanimljivo da konfiguracija haubica CAESAR 6*6 u pravilu dolazi na podvozju kamiona Renault Sherpa 5 ili Unimog U2450L, dok Hrvatska ujedno odlučuje i o kupovini teških kamiona Tatra, čiji je model 817 podloga za sustav CAESAR u konfiguraciji 8*8 – pa bi čovjek tu ipak očekivao određeno logističko ujedinjavanje.

Njemački tenkovi Leopard 2A8

Sljedeća je na Vladinom dnevnom redu bila nabava tenkova Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore. Ministar Anušić podsjetio je  kako je do toga došlo:

„Za ustupljena materijalna sredstva Ukrajini potkraj 2024. godine Savezno ministarstvo obrane SR Njemačke uplatilo je u Državni proračun na razdjel Ministarstva obrane 144.800.000,00 eura. Ta su sredstva namijenjena za nabavu novih tenkova Leopard 2A8. Radi modernizacije oklopno-mehaniziranih snaga Hrvatske kopnene vojske Ministarstvo obrane iskazalo je interes za pristupanje programu zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 te je provedeno niz aktivnosti sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke pod čijim vodstvom se provodi ova zajednička nabava“,

Oružane snage RH izradile su Taktičku studiju „Opremanje glavnom platformom borbenog tenka“ i „Iskaz potreba korisnika“ u kojima su iskazani taktički zahtjevi i potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske za nabavom glavnog borbenog tenka, 44 komada, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom (u trajanju od  5 godina), što će se provesti u razdoblju od 2026. do 2033. godine, navodi se u popratnom Vladinom dokumentu. Ministarstvo obrane RH sklopit će ukupno 3 ugovora: (1) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci tenkova Leopard 2A8 Republici Hrvatskoj, (2) s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci simulatora i opreme, i (3) o pružanju usluge produženog jamstva u trajanju od pet godina počevši od isporuke prvog tenka.

Ukupne obveze Ministarstva obrane za nabavu glavnog borbenog tenka Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom Ministarstva obrane iznose 1.483.938.969,77 eura, od čega u 2026. godini 311.442.034,64 eura, u 2027. godini 384.370.633,92 eura, u 2028. godini 112.540.435,02 eura, u 2029. godini 289.137.399,51 eura, u 2030. godini 286.983.072,94 eura, u 2031. godini 36.493.158,85 eura, u 2032. godini 37.428.177,52 eura i u 2033. godini 25.544.057,37 eura. Potrebna sredstva za nabavu tenkova Leopard 2A8, simulatora i opreme u iznosu od 1.140.387.021,00 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE). Potrebna sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a u iznosu od 343.551.948,77 eura u razdoblju od 2026. do 2033. godine osigurana su za razdoblje od 2026. do 2028. godine u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u izvoru 11 „Opći prihodi i primici“, u programu 2510 „Opremanje i modernizacija“, aktivnosti K545080 „Opremanje glavnim borbenim tenkom“, a za razdoblje od 2029. do 2033. godine prioritetno će se novci osigurati prilikom izrade državnog proračuna Republike Hrvatske za navedene godine, opet na razdjelu i glavi Ministarstva obrane.

Ugovaranjem zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 do kraja 2025. godine osigurat će se isporuka tenkova Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2028. do 2030. godine, a ugovor bi se trebao potpisati sljedećeg tjedna prilikom posjeta premijera Plenkovića Berlinu. U izjavi medijima  nakon sjednice Vlade Anušić je pokušao opravdati visoku cijenu ovog tenka:

„Tenk posjeduje protudronsku, to jest protuoklopnu zaštitu Trophy, koji je u ovom trenutku jedini tenk na svijetu koji ima upravo taj sustav zaštite. Postoji razlog zašto je skup. To su u ovom trenutku najbolji tenkovi na svijetu koji se u ovom trenutku na tržištu mogu kupiti“.

Za sve to će se obuke, istaknuo je ministar, provoditi u Hrvatskoj:

„Sastavni dio nabave je i simulator na kojem će naši, ovaj, vojnici vježbati. Imat ćemo suradnju s Oružanim snagama Savezne Republike Njemačke i njihova iskustva i znanje će nam pomoći u tome svemu“.

Dok dio o najboljim (zasigurno i najskupljim) tenkovima zacijelo stoji, teško je ne uočiti da spomenuti samozaštitini sustav Trophy koncerna Rafael ipak koriste u zemlji podrijetla, Izraelu – kako na tenkovima Merkava 4, tako i na pojedinim tamošnjim tipovima oklopnih transportera.

Veliki paket kamiona Tatra

Posljednja „obrambena“ točka današnje Vladine sjednice odnosila se na veliku nabavu teških terenskih kamiona Tatra T-815-7. Ova se nabava objašnjava nedostatnošću, starosti, visokim troškovima održavanja postojećim kamiona, kao i izostankom obnavljanja nebojnim vozilima OS RH, zbog čega je načelnik GS OS RH dao „vojni savjet za opremanje vojnim kamionima taktičke izvedbe 6*6 i 8*8 u količini  od 420 komada“.

„Ministarstvo obrane Češke Republike ponudilo je Ministarstvu obrane Republike Hrvatske pristupanje Okvirnom sporazumu o zajedničkoj nabavi teških teretnih kamiona sklopljenom između Ministarstva obrane Češke Republike, Ministarstva obrane Slovačke Republike i tvrtke Tatra Defence Systems. Nakon razmatranja dobivene ponude i iskazanih potreba Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane provelo je niz aktivnosti radi pokretanja postupka nabave kroz pristupanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske Okvirnom sporazumu. Uvažavajući prednosti pristupanja zajedničkoj nabavi i realne potrebe, upućeno je neobvezujuće pismo Ministarstvu obrane Češke Republike, kojim je iskazan interes Ministarstva obrane Republike Hrvatske za pristupanje Okvirnom sporazumu i zajedničkoj nabavi u razdoblju od 2026. do 2030. godine“,

obrazložio je ministar Ivan Anušić. Posebno je naglasio da potpisivanje Okvirnog sporazuma o nabavi vojnih terenskih kamiona TATRA uključuje i „ugovor između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i tvrtke Tatra Defence Systems prema kojem će se završna montaža kamiona i njihovo cjelokupno održavanje provoditi u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila“.

Ova nabava vrijedna je 212.286.643,22 eura (odnosno 5.130.755.880,00 čeških kruna), od čega će se u 2026. godini platiti 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2027. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2028. godini – 49.796.452,48 eura (1.203.530.460,00 čeških kruna), u 2029. godini – 34.875.525,67 eura (842.906.580,00 čeških kruna) i u 2030. godini – 28.021.760,11 eura (677.257.920,00 čeških kruna). Potrebna sredstva u iznosu od 212.286.643,22 eura osigurat će se u razdoblju od 2026. do 2030. godine u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu i glavi Ministarstva obrane kroz EU financijski instrument Security Action for Europe (SAFE).

Vlada je jednoglasno prihvatila sve 4 odluke o velikim vojnim nabavama, a sada je na Europskoj komisiji da prihvati hrvatski Nacionalni plan obrambenih ulaganja i sukladno tome za Republiku Hrvatsku formalno odobri zajam iz programa SAFE u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi eura.