Nakon više od 5 sati rasprave, Državni zbor Republike Slovenije rano jutros usvojio je s potrebnom dvotrećinskom većinom dopune Zakona o obrani, koje daju dodatne ovlasti vojsci prilikom šire zaštite državne granice. Od sada pa nadalje, vojnici raspoređeni na zadaće čuvanja državne granice moći će upozoravati i usmjeravati osobe, privremeno im ograničiti kretanje, i sudjelovati u upravljanju pojedinačnim grupama kao i masom ljudi. Vojska će dodatne ovlasti koristiti pod uvjetima koji vrijede za policiju, i u ograničenom vremenskom razdoblju – za sada je predviđen rok od 3 mjeseca, uz mogućnost produljenja. Također, djelovat će prema planu koji će napravili policija zajedno s Generalštabom SV i pravilima djelovanja koja će donijeti Vlada RS.

Izbjeglički val na putu od granice RH prema Brežicama

Slovenska vojska logističkom potporom već nekoliko dana pomaže policiji u postupcima zaštite granice, a sada će im pomoći i u nadzoru migranata i njihovog kretanja, kao i u zaštiti domaćeg stanovništva, pojasnio je premijer Miro Cerar pred zastupnicima Državnoga zbora. No vojska neće automatski izaći na ulice, dodao je Cerar, već će se dodatne ovlasti aktivirati ukoliko navala migranata bude potpuno nesavladiva za jedinice koje su trenutno na terenu. Ministrica obrane Andreja Katič pojasnila je da aktiviranje vojske ide u dvije faze – u prvoj fazi je Vlada odlučila o angažmanu vojske bez policijskih ovlasti (dakle, o angažmanu koji se trenutno vidi na terenu), dok u drugoj fazi, nakon odluke Državnoga zbora, vojska dobiva policijske ovlasti, ali ne preuzima policijske zadaće, već isključivo pomaže policiji na terenu.

Slovenska policija na konjima izuzetno je aktivna u ovoj krizi

Iako je većina opozicije dala potporu dopunama Zakona o obrani, Janšin SDS (Slovenska demokratska stranka) tražio je dopunu dopune, kojom bi se pojasnio mandat vojske, smatrajući kako bi predložene ovlasti mogle dovesti do spora između Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. SDS je također tražio i potpuno zatvaranje zelene granice i hitnu nabavu zaštitne opreme za vojsku i policiju. Prijedlozi SDS-a nisu prošli. Ostali zastupnici ostali su uskraćeni za jasan odgovor hoće li vojska smjeti primjenjivati sredstva prisile, što je kao nejasnoću prihvatila i zakonodavno-pravna služba Državnoga zbora – koja također smatra da bi trebalo pojasniti i sam opseg područja na kojima će vojska smjeti primjenjivati dodatne ovlasti (ostalo je otvoreno pitanje da li to vrijedi samo za dio pograničnog prostora s Hrvatskom, ili za cijelu državnu granicu). Nadležna služba DZ-a nije sigurna ni da li vojska treba o primjeni dodatnih ovlasti obavještavati policiju, ili o tome može odlučivati samostalno, a nije jasno ni hoće li o isteku roka primjene odlučivati ponovno Državni zbor ili Vlada.

Odbor za obranu Državnoga zbora Republike Slovenije

Pred parlamentarnim Odborom za obranu načelnik Generalštaba SV Andrej Osterman pojasnio je da će vojska, u skladu s pravilima, nositi odoru i naoružanje, dok će dodatne upute po tom pitanju određivati policija. O načinu uporabe prisilnih sredstava, smatra Osterman, trebala bi odlučiti Vlada. Ministrica obrane Andreja Katič dodala je da su ove dopune Zakona o obrani svojevrsni kompromis, te da bi hitno trebalo promijeniti plan policije za djelovanje u ovakvim situacijama, kao i pravila o djelovanju SV-a, kako bi bilo nedvojbeno jasno koja je nadležnost vojske koja pomaže policiji.

Slovenska vojska neće odmah početi djelovati sukladno novim ovlastima. Za to treba pričekati barem 7 dana, koliki je minimalni rok da dopune Zakona o obrani stupe na snagu.

Slovenski premijer Cerar najavio je da će Vlada danas službeno zatražiti od Europske unije dodatnu policijsku i financijsku pomoć. Zbog migrantske krize, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za nedjelju, 25. listopada, izvanredni sastanak sa zemljama balkanske rute, kako bi se dogovorilo momentalno zajedničko djelovanje. Na sastanak su pozvani premijeri Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Austrije, Bugarske, Grčke, Mađarske i Rumunjske, te luksemburško predsjedništvo Vijeća EU, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, predstavnici FRONTEX-a i europskog Ureda za azil EASO.

Za razliku od hrvatskog Godišnjeg izvješća o obrani, koje se trudi naglasiti dobre momente, slovenski takav dokument, nazvan Godišnje izvješće o spremnosti Slovenske vojske, mogao bi se komotno opisati kao „sve je k’o i lani, pa još i lošije“. I tako iz godine u godinu. U skladu s općim pogoršanjem stanja susjedne nam vojske, tako je ove godine kasnilo čak i predstavljanje izvješća za prošlu, 2014. godinu, najprije kod predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika SV Boruta Pahora. Naime, za razliku od hrvatskih običaja, u Sloveniji se Godišnje izvješće najprije javno predstavlja predsjedniku države, da bi tek onda bilo upućeno na raspravu u Državni zbog. Dok su prošle godine tadašnji ministar obrane Roman Jakič i načelnik Generalštaba general Dobran Božič predstavljali Izvješće za 2013. predsjedniku Pahoru još 07. travnja, ove je godine nova postava Ministarstva obrane i Slovenske vojske, ministrica obrane Andreja Katič i general Andrej Osterman, to učinila tek 29. svibnja. No Pahora to nije razveselilo, dapače, natjeralo ga je na konstatiranje neveselog stanja u  SV:

„S obzirom na postojeću strukturu i nepromijenjene zadaće, kao i na raspoloživa sredstva, Slovenska vojska ostala je na najnižoj mogućoj razini mogućeg djelovanja. Razlozi za takvu ocjenu su nedostatna visina sredstava za modernizaciju, za osposobljavanje pojedinaca i jedinica, za održavanje vojne tehnike i za popunjenost jedinica.“

U usporedbi s 2013., prošle, 2014. godine stalni sastav Slovenske vojske smanjio se za 5%, dok se ugovorna pričuva smanjila za čak 16,5%. S druge pak strane, povećala se prosječna životna dob pripadnika SV, kao i potreba za socijalnom skrbi pripadnika stalnog sastava. Životni vijek istekao je za čak 50% borbenih i neborbenih vozila. Realizacija planiranih vojnih vježbi u 2014. bila je tek 70%. Zapovjedništva i jedinice nisu u potpunosti osposobljeni s obzirom na popis bitnih zadaća. U usporedbi s 2013., prošle su se godine financijska sredstva za održavanje smanjila za 12%, što je u konačnici dovelo do toga da je upotrebljivo 75% raspoložive tehnike, dok je četvrtina tehnike potpuno neupotrebljiva. Čak 80%  novca iz obrambenog proračuna odlazi na plaće. Za operativno djelovanje, koje uključuje troškove obuke, održavanja i djelovanja, namijenjeno je 17% sredstava iz proračuna, dok je ostatak namijenjen modernizaciji i nabavi određene opreme i naoružanja. Da se za opremanje i modernizaciju u Sloveniji izdvaja tek 3% proračunskog novca, potvrdio je i u intervjuu za Obris.org danas bivši ministar obrane Roman Jakič.

Kako ipak ne bi bilo sve tako crno, u Godišnjem izvješću o spremnosti Slovenske vojske u 2014. godini navode se i neke pozitivne stvari. Tako je, npr., certificirana bataljunska bojna skupina za djelovanje u okviru NATO saveza, te se, kao druga pozitivna promjena, bitno poboljšala spremnost Slovenske vojske za djelovanje u slučaju prirodnih nepogoda. No stanje u kojem se našla Slovenska vojska, kao i cjelokupni sigurnosni sustav slovenske države, Pahora je uvjerilo da je vrijeme za neke zaokrete na tom području, pa je najavio:

„Po pitanju spremnosti Slovenske vojske, nije moguće, a nije ni pošteno, oslanjati se samo na ljudski faktor. Potrebno je osigurati opremu i uvjete za njeno osposobljavanje. Zato procjenjujem da je nastupio trenutak za postizanje političkog suglasja o osiguranju više proračunskih sredstava za uspješan rad SV i sigurnosnog sustava u cjelini.“

Kako bi i sam poradio na političkom konsenzusu, Pahor je najavio kako će se u narednim tjednima sastati s predsjednikom Vlade, nadležnim ministrima i predstavnicima parlamentarnog Odbora za obranu, kojima je već ranije obećao da će na jesen doći na jednu od sjednica Odbora kada će se govoriti o obrambenim pitanjima od strateške važnosti. U sklopu sveopće rasprave o budućnosti Slovenije, koja se odvija kao dio projekta „Slovenija 2030“, naglašena su i neka pitanja o budućnosti nacionalne sigurnosti. Tako se moglo čuti i da je u skoroj budućnosti neophodna modernizacija postojećeg koncepta obrambene organizacije, doktrine, strukture i sastava Slovenske vojske. To će nužno zahtijevati i promjene zakonodavnog okvira u obrambeno-sigurnosnom resoru, do kojeg ne bi trebalo doći bez barem elementarnih smjernica modernizacije SV-a, zaključio je Pahor. Prilikom obilježavanja Dana Slovenske vojske 15. svibnja na alarmantnu situaciju upozorio je i načelnik Generalštaba SV general Andrej Osterman, koji je upozorio da postojeću razinu spremnosti SV neće moći održati bez povećanja financijskih sredstava. Lani su raspolagali s 265 milijuna eura, dok ove godine imaju 5 milijuna eura manje.

Samo dan prije negoli je obrambeni vrh Pahoru prezentirao Godišnje izvješće, Odbor za obranu Državnoga zbora razmatrao je izvješće o provedbi osnovnih razvojnih programa Slovenske vojske u razdoblju od 2008. do 2015. za lanjsku godinu. Prema izvješću, najintenzivnije razdoblje bilo je od 2008. do 2012. godine, kada su kupljena oklopna vozila 8×8 Patria, laka oklopna vozila za radiološku, biološku i kemijsku obranu (RKBO), te dva dalekometna radara. Osnovni je problem taj što je razvojni program rađen u trenutku gospodarske ekspanzije u Sloveniji, pa se isplaniralo da će se tijekom tog razdoblja za vojsku  potrošiti 710 milijuna eura, dok se ustvari potrošilo nešto manje od 122 milijuna eura.

Trenutno je u pripremi srednjoročni razvojni program do 2020. godine, za koji su čelnici SV pripremili vojni dio programa, na temelju projekcija financijskih sredstava do 2020., a uzimajući u obzir obveze prema NATO-u (odn. obvezu o 2% BDP-a za obranu). Osterman je najavio da se, prema postojećim planovima, namjerava uspostaviti regionalna škola za navođenje združene vatre (obuka za „Joint Terminal Attack Controller“ – JTAC), te nabava određene opreme, veća pažnja bi se posvetila komunikacijskom i informacijskom sustavu, te je nesumnjivo da će biti potrebna veća ulaganja u sustav vođenja i zapovijedanja. Sve to, naravno, bude li sreće i novaca.

Janko Veber, novi ministar obrane Republike Slovenije

Na prijedlog novog ministra obrane Slovenije, Janka Vebera, slovenska je Vlada na sjednici održanoj u četvrtak, 09. listopada, smijenila dosadašnjeg načelnika Generalštaba Slovenske vojske general-bojnika Dobrana Božiča i postavila novog, brigadira Andreja Ostermana. Osterman je dužnost stupa u ponedjeljak, 13. listopada, dok je Božič dobio utješnu funkciju vojnog izaslanika Republike Slovenije pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. U  pristojno sročenom priopćenju Ministarstva obrane Republike Slovenije kaže se da je do promjene na čelu vojske došlo nakon više razgovora s vrhom Slovenske vojske, te da se general Božič složio sa željom ministra Vebera kako je promjena na čelu Ministarstva obrane najpogodnija za njegov odlazak na novu dužnost. Do smjene je došlo samo 3 tjedna nakon što je Janko Veber preuzeo mjesto ministra obrane, pri čemu je, tvrde slovenski analitičari, pokazao prilično nepoznavanje resora kojem je na čelu.

Neslužbeno, Božiču se zamjera koketiranje s Janšinim SDS-om, zbog čega se očekivalo da ga smijeni sada već bivši ministar Roman Jakič. Jakič, međutim, to nije učinio, tvrdeći da nije zgodno smjenjivati čelnog čovjeka vojske usred novog preustroja i planiranih reformi. Za vrijeme Božičevog mandata (2012.-2014.) Slovenska je vojska doživjela jednu od većih promjena otkad postoji, i to prije svega primjene u organizacijskoj strukturi i načinu djelovanja. Bitno je pomlađen časnički kadar, zbog čega je Božič došao u sukob s ondašnjim premijerom Janezom Janšom. Donedavni ministar obrane Roman Jakič Božičevu je smjenu komentirao na Twitteru: „Stvarno me zanimaju argumenti za smjenu načelnika Slovenske vojske, general-bojnika Božiča. Mislim da taj potez nije dobar.“

Brigadir Andrej Osterman, novi načelnik Generalštaba Slovenske vojske

S Božičevom smjenom nije se složio ni predsjednik Slovenije Borut Pahor, inače Vrhovni zapovjednik oružanih snaga, smatrajući kako nije dobra dosadašnja praksa da se s promjenom ministra obrane mijenja i načelnik Generalštaba, te ocijenivši dosadašnju suradnju s Božičem uspješnom. Božič je, naime, postavljen na sličan način kao i Osterman – u veljači 2012. novim načelnikom Generalštaba imenovao ga je tadašnji ministar obrane Aleš Hojs, smijenivši s te funkcije dotadašnjeg načelnika Alojze Šteinera. No Pahor je u svojem komentaru Božičeve smjene pokazao nedostatak pamćenja – nakon što je on došao na čelu Vlade krajem studenog 2008. godine, tadašnja ministrica obrane Ljubica Jelušič je, uz Pahorovo odobrenje, smijenila dotadašnjeg načelnika Generalštaba Albina Gutmana i postavila Alojza Šteinera.

Neslužbeno se govori i o tome da se sa smjenom Božiča nije složio ni novi slovenski premijer Miro Cerar, iako se njegov ured o tome još nije izjasnio. Nakon Božiča, Veber priprema i smjenu direktora Obavještajno-sigurnosne službe pri Ministarstvu obrane Bođtjana Perneta i direktora Direktorata za obrambenu politiku Primoža Šavca.

Božičev nasljednik brigadir Andrej Osterman svoju je vojnu karijeru, baš kao i Božič, započeo u Teritorijalnoj obrani RS, bio je član Manevarske strukture narodne zaštite i veteran je kratkotrajnog rata za Sloveniju 1991. godine. Najviše funkcije koje je obavljao u Slovenskoj vojsci je zamjenik zapovjednika slovenskih Oružanih snaga, zamjenik ravnatelja Obavještajno-sigurnosne službe u Ministarstvu obrane i načelnik Škole za časnike. Bio je slovenski predstavnik u NATO-vom Odboru za standardizaciju, te predstavnik u National Advisory Group-u. S njegovim imenovanjem na čelo GŠSV složio se, navodno, i njegov dojučerašnji šef Dobran Božič.