Danas je Hrvatski sabor izglasao osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti, a jučer se o toj obrazovnoj ustanovi raspitivao i načelnik Generalštaba Slovenske vojske general-bojnik Robert Glavaš. Prema priopćenju Slovenske vojske, general Glavaš sa suradnicima u Hrvatsku je došao na poziv svog kolege, načelnika GS OS RH, admirala Roberta Hranja, a glavna tema razgovora bilo je jačanje suradnje na vojnom području, te razmjena iskustava u razvoju sposobnosti, zajedničke obuke i uvježbavanja, uključujući i odgovor na prirodne katastrofe.

Priopćenja hrvatskog domaćina ipak su ponešto detaljnija, pa je tako vidljivo da se general Robert Glavaš – osim s admiralom Hranjem – susreo i s ministrom obrane RH Marijom Banožićem i zapovjednikom Hrvatskog vojnog učilišta, general-pukovnikom Matom Pađenom. Štoviše, kako se može iščitati, posjet slovenske delegacije HVU bio je okosnica jučerašnjeg događanja. Glavna tema razgovora bila je transformacija HVU u Sveučilište obrane i sigurnosti, a slovensku delegaciju posebno je zanimala dinamika, zakonska regulativa i način ustrojavanja dotičnog sveučilišta. Dekan HVU, brigadir Andrija Kozina, održao je prezentaciju o povjesnici, misiji, organizacijskoj strukturi, studijskim programima, izobrazbi časnika i dočasnika, vojnoj suradnji, suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, te transformaciji HVU-a u Sveučilište za obranu i sigurnost. Razgovaralo se o mogućnostima razmjene kadeta u sklopu programa „ERASMUS“, kao i o mogućnosti razmjene predavača i polaznika vojnih izobrazbi između bilateralnih partnera. General Glavaš istaknuo je da su hrvatska iskustva o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti dragocjena za Sloveniju, budući da se tako nešto planira osnovati i u toj nama susjednoj državi.

Prezentaciju na temu školovanja pilota održao je načelnik Odjela za obuku, vježbe i doktrinu u HRZ-u brigadir Ivica Mandušić, dok je direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP) pukovnik Tomislav Pušnik održao prezentaciju o misiji, organizaciji i zadaćama ovog središta baziranog u Zemuniku. MSAP je jedna od dodirnih točaka u obrambenoj suradnji Hrvatske i Slovenija, baš kao i slovenski Centar za planinsko ratovanje.

Ministar obrane Mario Banožić je, pak, istaknuo kako je Slovenija vrlo važan obrambeni partner Republike Hrvatske što je vidljivo iz suradnje dviju država koja se razvija u gotovo svim funkcionalnim područjima: unutar vojne izobrazbe, obuke, održavanja vojnih vježbi i međunarodnih vojnih natjecanja, ali također i multilateralno, unutar NATO i EU inicijativa i projekata. „Kao susjednim i prijateljskim državama, u obostranom nam je interesu zajednički razvijati sposobnosti i jačati interoperabilnost naših snaga. Kao izvrstan primjer takve prakse, istaknuo bih našu suradnju u okviru MSAP Centra za obuku u Zadru (Multinational Special Aviation Program Training Centre – MSAP TC). Zahvaljujem na vašem doprinosu radu Centra“, rekao je ministar Banožić, spomenuvši i još jedan primjer zajedničkog razvoja sposobnosti – članstvo dviju država u Regionalnom zapovjedništvu komponente specijalnih snaga, te u istim grupacijama NATO Koncepta vodećih nacija. Suradnja hrvatske i slovenske vojske potvrđena je i početkom veljače na Zimskom kampu Slovenske vojske, u čijoj provedbi je sudjelovao i jedan dočasnik OS RH, dok je časnički namjesnik Dražen Klanjec (prvi dočasnik OS RH) kao gost-predavač održao predavanje na temu „Profesionalni razvoj dočasnika u OS RH“.

Osim čisto vojne suradnje, dobri odnosi Slovenije i Hrvatske potvrđuju se i po drugim pitanjima – nakon što je Slovenija prošle godine predsjedala Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (CEDC), od nje je ove godine baš Hrvatska preuzela predsjedanje. „Nastavit ćemo razvijati partnerstvo država Srednje i Jugoistočne Europe te zajedno izgrađivati otpornost u našoj regiji. Također ćemo se posvetiti zajedničkom pristupu razvoja obrambenih sposobnosti, kao i sposobnosti kriznog upravljanja, a sukladno EU inicijativama“, rekao je ministar Banožić, dodavši i da „osim CEDC-om, Hrvatska ove godine predsjeda i Američko-jadranskom poveljom. Nastavljamo podržavati politiku otvorenih vrata A-5 te ćemo pružiti konkretnu potporu unaprjeđenju interoperabilnosti i izgradnji otpornosti država članica A-5 na nove sigurnosne ugroze“.

*Photo: MORH/F.Klen, T.Brandt

Osam ministara obrane – Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, SAD-a i Slovenije – okupilo se danas u Zagrebu na Posebnom sastanku Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative. Formalno, sastanak je održan u okviru crnogorskog predsjedanja Američkom-jadranskom poveljom, a zapravo su se svi oni okupili povodom dolaska američkog ministra obrane Jamesa Mattisa u Zagreb. Mattis i hrvatski mu kolega Krstičević u Hrvatsku su se zaputili još u četvrtak, 12. srpnja, odmah po završetku vrlo turbulentnog NATO-summita u Bruxellesu. Američki gost i hrvatski domaćin jučer su odradili bilateralni dio posjeta, a Mattis je o NATO summitu i nabavi nove vojne opreme za OS RH razgovarao i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Danas je o istim temama Mattis razgovarao i s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, te se ponovno u četiri oka našao s hrvatskim ministrom obrane Damirom Krstičevićem. I drugi domaćin Posebnog sastanka A-5 inicijative, ministar obrane Crne Gore Predrag Bošković, također je dobio priliku za individualni razgovor s američkim gostom, koji je obećao da će SAD i Crnoj Gori, kao najnovijoj članici NATO-a, nastaviti pružati neophodnu potporu za unapređenje postojećih obrambenih kapaciteta.

Posebni sastanak Američko-jadranske povelje prošao je u međusobnim komplimentima i zahvalama, barem kada je u pitanju uvodni, otvoreni dio sastanka. Tako je hrvatski ministar obrane, Damir Krstičević, rekao da je A-5 „pravi primjer istinskog partnerstva“, „inicijativa koja ispunjava svoju svrhu“, te „polako uvodi sve države jugoistočne Europe u najuspješniji savez u povijesti.“ Crnogorski ministar Predrag Bošković zahvalio se svom hrvatskom kolegi na mogućnosti organizacije ovog sastanka kao prilike za još jedan razgovor s američkim ministrom obrane, što je dokaz da se „regija razvija u pravom smjeru.“ Uz napomenu kako je došao samo slušati, James Mattis je ponovio da su SAD posvećene sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe. Upravo to je bila i jedna od tema sastanka – sigurnosna situacija u ovom dijelu Europe i utjecaj vanjskih faktora na situaciju u regiji.

Po ovom posljednjem pitanju posebna je pažnja posvećena Makedoniji – zemlji koja je nakon punih 10 godina u čekaonici NATO-a prekjučer, 11. srpnja 2018. godine, na summitu u Bruxellesu napokon dobila pozivnicu za ulazak u Savez. Taj se događaj poklopio upravo s malim diplomatskim ratom između Grčke i Rusije, i to zbog ruskog pokušaja uplitanja u dogovor o imenu Makedonije. Odgovarajući na novinarska pitanja nakon sastanka, makedonska ministrica obrane Radmila Shekerinska-Jankovska je rekla:

„Mi smo uvijek izjavljivali da kao država želimo dobru suradnju s Rusijom, ali strateške odluke su naše, za donošenje. I Makedonija je stratešku odluku da se integrira, te postane članicom  u NATO i EU, još od naše neovisnosti. Taj put je bio dug i težak, ali mi taj doseg vidimo kao ohrabrenje da nastavimo. Čuli smo prije nekoliko dana da je Grčka odlučila protjerati više ruskih diplomata, zbog uplitanja u implementaciju Sporazuma između nas i Grčke, i mi žalimo zbog takvog razvoja stvari. Ostat ćemo budni, ostat ćemo fokusirani na primjenu, jer mi znamo vrijednost NATO članstva. Vidjeli smo utjecaj NATO članstva na neke druge države u regiji. Vidjeli smo njegove pozitivne aspekte po pitanju sigurnosti, po pitanju gospodarstva. Mi smo također vidjeli i što se događa kad se ne uspije integrirati u NATO. Naše neuspjelo, “izgubljeno desetljeće”, od 2008. do 2018. je značilo da je naša zemlja prošla kroz tešku i otegnutu krizu – političku, gospodarsku i financijsku – i mi ne možemo dozvoliti da se to ponovo dogodi. Dakle, naš će fokus biti na neposrednom razgovoru s ljudima, ne bi li osigurali da referendum i poduzete odluke budu donesene od građana, za našu zemlju, i da se u to po putu ne miješaju nikakvi zloćudni utjecaji“.

Svi su sudionici podržali i aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-savezu Bosne i Hercegovine, kao i najave mogućnosti proširenja A-5 inicijative na A-6, A-7 ili A-8 inicijativu. Upravo su euroatlantske integracije bila druga tema današnjeg Posebnog sastanka. Ministrica obrane BiH Marina Pendeš ponovno je naglasila opredijeljenost BiH prema euroatlantskim integracijama, a kao neposredne ciljeve istaknula stjecanje statusa kandidata za EU i aktiviranje MAP-a. U svojstvu moguće aspirantice na sudjelovanje u Američko-jadranskoj povelji, Hrvatska je na Posebni sastanak pozvala i promatrače – Sloveniju, Kosovo i Srbiju. Dok su se ministri obrane Slovenija i Kosova odazvali pozivu, Srbija nije – državni tajnik u Ministarstvu obrane Srbije, na kojeg je adresirana pozivnica, u potpunosti se na poziv oglušio. No članice A-5 inicijative ne računaju samo na Srbiju ili Kosovo kao buduće nove članove, ministri Krstičević i Bošković nadaju se da će se ova inicijativa proširiti i na druge susjedne zemlje u ovoj regiji. Slovenska ministrica obrane Andreja Katič posebno se pohvalila obrambenom suradnjom Slovenije i Crne Gore, koja će u prosincu ove godine rezultirati i uključivanjem crnogorske izvidničke jedinice u kontingent Slovenske vojske unutar okvira NATO-aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) u Latviji.

Treća tema današnjeg sastanka ticala se netom završenog NATO summita i tzv. pravednije raspodjele tereta, odnosno pokušaja usklađivanja izdvajanja za obranu između SAD-a i ostalih članica NATO-saveza. Dok se većina članica još uvijek itekako bori s dostizanjem već davno obećanih 2% BDP-a, američki predsjednik Donald Trump na summitu u Bruxellesu iznio je novi američki zahtjev – ne 2% nego 4%, prijeteći američkim uzmakom u slučaju da se taj zahtjev ne ispuni. Američki ministar obrane Mattis danas je u Zagrebu pokušao barem malo popraviti štetu nastalu nakon Trumpovih izjava na burnom NATO summitu, održanom tijekom prethodna dva dana u Bruxellesu:

„Kao što je to rekao i potpredsjednik Pence na prošlogodišnjem A-5 summitu, Jadranska povelja je svjedočanstvo posvećenosti SAD Europi koja je cjelovita, slobodna i uspješna. Danas mnogi naši vojnici stoje jedni do drugih, rame do ramena, kako smo to vidjeli i na video-filmu, u potpori kritično važnih misija širom svijeta, uključujući tu i ‘NATO regionalnu potporu’, misiju ‘Odlučna potpora’ u Afganistanu, operacije na Kosovu, ‘ojačanu Prednju prisutnost’ na Baltiku, u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, kao i nastojanja za poražavanjem ISIS u Iraku i Siriji, a mogao bi tako nabrajati i dalje… Sjedinjene Američke Države održavaju i iznimno jake programe državnih partnerstava, između naše države i svih pet članica te promatrača koji su danas ovdje. Svi ovi primjeri demonstriraju zajedničku predanost našim fundamentalnim vrijednostima“.

Američki ministar obrane nedvojbeno je ustvrdio da SAD nikome neće okrenuti leđa:

„Povijest svjedoči da smo jači kad radimo zajedno, u obrani naših zajedničkih demokratskih vrijednosti, te međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Dolazeći s vrlo uspješnog NATO summita u Bruxellesu, jasno je da će SAD nastaviti jačati svoje saveze i partnerstva u regiji, da je to prioritet ugrađen i u nedavno objavljenu Nacionalnu obrambenu strategiju SAD. Mi vjerujemo da svaka od vaših nacija za stol donosi jedinstvene i uvažene ideje, iskustva te sposobnosti“.

Mattis je svoj uvodni govor zaključio riječima koje bi se jednako mogle ticati Putinovih, ali i Trumpovih namjera:

„Mi nismo naivni, i iznimno smo svjesni da bi nas neki negdje željeli vidjeti kako ne uspijevamo u našim današnjim poduhvatima. Ti koji nas nastoje podijeliti, iz nekih svojih razloga, ne uživaju u našoj posvećenosti zajedničkome radu. Naš današnji sastanak je dokaz da dijelimo posvećenost prosperitetu i sigurnosti ove regije, te nesalomljivoj transatlantskoj sponi. Zajedno gradimo sigurnost, rame uz rame, kroz poštovanje, povjerenje i suradnju“.

Redovni godišnji sastanak Američko-jadranske povelje održat će se u studenom ove godine u Crnoj Gori.

Ministarstvo obrane RH potvrdilo je da nakon NATO summita u Bruxellesu (zakazanog za 11. i 12. srpnja), američki ministar obrane James Mattis dolazi u službeni posjet Republici Hrvatskoj. Prema toj najavi, Mattis će u Zagrebu boraviti u petak, 13. srpnja, za kada se tu priprema i Poseban sastanak ministara obrane Američko-jadranske povelje (A-5). Posebnim sastankom zajedničkim će snagama predsjedati domaćin, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević te ministar obrane susjedne Crne Gore, Predrag Bošković.

Tom prilikom, u Hrvatskoj će se okupiti ministri obrane i visoki predstavnici država članica Američko-jadranske povelje. Kako se očekuje, glavne teme sastanka bit će (1) jačanje prisutnosti SAD-a na prostoru jugoistoka Europe, (2) koraci koje je potrebno poduzeti u cilju ubrzanja integracije preostalih država aspirantica iz jugoistočne Europe u okrilje NATO, (3) sigurnosna situacija u jugoistočnoj Europi, te (4) pravednija raspodjela tereta između SAD-a i Europe po pitanju obrambenih izdvajanja. Uz predstavnike članica A-5 inicijative, na sastanak su pozvani i promatrači iz Slovenije, Kosova i Srbije.

Američko-jadranska povelja je partnerska regionalna inicijativa koju su 2003. godine pokrenule Hrvatska, Albanija, Makedonija te SAD, a navedenoj inicijativi 2008. godine pristupile su još Bosna i Hercegovina te Crna Gora. Ključni cilj ove inicijative je pružanje potpore euroatlantskim procesima u jugoistočnoj Europi, te što skorija integracija svih država članica u NATO. Zemlje iz okvira A-5 inicijative zajednički doprinose NATO-misijama u Afganistanu – nekad ISAF i danas „Resolute Support“, i to upravo na inicijativu Republike Hrvatske. Na sastanku ministara obrane zemalja članica Američko-jadranske povelje, održanom u Budvi u listopadu 2014. godine, Hrvatska se odrekla manjeg dijela svojih pozicija u korist upućivanja u misiju pripadnika oružanih snaga zemalja-članica inicijative A-5 (Albanije, BiH, Crne Gore i Makedonije). U pogledu popune tih pozicija RH ima status vodeće nacije, ali ti pripadnici oružanih snaga pojedinih zemalja članica Američko-jadranske povelje nisu sastavni dijelovi HRVCON-a.

O predstojećem sastanku zemalja članica Američko-jadranske povelje u četvrtak, 5. srpnja, u Podgorici je razgovarao crnogorski ministar obrane Predrag Bošković s Margaret Ann Uyeharom, veleposlanicom SAD-a u toj zemlji. Oni su, među ostalim, izrazili očekivanje da će predstojeći NATO summit doprinijeti dodatnom usuglašavanju savezničkih napora u borbi protiv aktualnih sigurnosnih izazova na globalnoj razini. Također, složili su se da će Posebni sastanak Američko-jadranske povelje (A-5), u okviru crnogorskog predsjedavanja Američko-jadranskom poveljom (A-5), dodatno utemeljiti posvećenost SAD-a ovom dijelu Jugoistočne Europe, te predstavljati odličnu platformu za razmatranje unapređenja postojeće suradnje u okviru A-5 inicijative.

Hrvatska delegacija na sastanku u Beogradu

Jutros je u Beogradu započeo sastanak zamjenika načelnika Glavnih stožera oružanih snaga 14 država, koji se održava u okviru inicijative “Proces suradnje ministara obrane zemalja jugoistočne Europe” (South-Eastern Europe Defence Ministerial – SEDM). Hrvatsku delegaciju ondje predvodi brigadni general Ivan Jurić, inače zapovjednik Zapovjedno operativnog središta GS OS RH, a osim Hrvatske na sastanku sudjeluju delegacije Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Italije, Makedonije, Rumunjske, Turske, SAD, Slovenije, Srbije, te Gruzije kao zemlje promatračice u SEDM.

Predsjedanje Inicijativom ove je godine od Italije preuzela Rumunjska, pa je i državni tajnik rumunjskog Ministarstva obrane, general bojnik Valerij Nikut najavio „ambicioznu agendu“, te razgovore od „velike važnosti za političku i vojnu suradnju u regiji“. General Nikut je uvjeren da će nakon današnjeg sastanka biti povećana efikasnost inicijative SEDM „kako s političke, tako i s vojne točke gledišta, kako bi se nastavili trendovi stabilnosti, sigurnosti i poštivanja ljudskih prava, slobode i demokracije u regiji“. Tijekom predsjedavanja Rumunjske ovom Inicijativom, naglasak će biti na ukupnom poboljšanju efikasnosti te vidljivosti same Inicijative, kao i na njenom inače prilično nevidljivome operativnom dijelu – na multinacionalnoj Brigadi zemalja jugoistočne Europe (SEEBRIG).

U ime domaćina ovog konkretnog sastanka, Republike Srbije, uvodnu riječ održao je državni tajnik u Ministarstvu obrane RS Zoran Đorđević, koji je podsjetio da je Srbija članica SEDM od listopada 2009. godine. „Nedavni događaji u Srbiji, poplave koje su zadesile našu zemlju pokazuju da dijelimo iste sigurnosne rizike i da ovakve inicijative, konferencije i suradnje imaju veliki značaj, kako za Srbiju tako i za sve zemlje u regiji“, rekao je Đorđević, dodajući da će ovaj sastanak pokazati da svi rade za jedan zajednički cilj, a to je sigurnost.

Istovremeno, načelnik GS OS RH general zbora Drago Lovrić nalazi se nešto južnije, u Budvi (Crna Gora), na 18. konferenciji načelnika Glavnih stožera zemalja Američko-jadranske povelje. Tema konferencije je „Održavanje interoperabilnosti kroz partnerstvo“, a razgovarat će se o” modalitetima daljnjeg jačanja suradnje u regiji i razvoju zajedničkih sposobnosti za sudjelovanje u operacijama potpore miru, te sposobnostima za zajedničko djelovanje u slučaju prirodnih, ljudskom rukom ili tehnički izazvanih katastrofa i nepogoda”, sterilno su priopćile OS RH.

Načelnici GS OS zemalja-članica A-5

Ministarstvo obrane Crne Gore bilo je ipak nešto informativnije te konkretnije: “Cilj Konferencije je prezentacija izvještaja radne grupe za implementaciju zaključaka konferencije načelnika GS zemalja A-5, razmatranje modela suradnje u regiji po pitanju uspostavljanja zajedničkih sposobnosti zemalja A-5 za potencijalno sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama pod vodstvom NATO, UN ili EU, kao i  razvoj vojnih regionalnih sposobnosti u podršci civilnim strukturama za odgovor na prirodne katastrofe“. Na ovoj konferenciji sudjeluju izaslanstva oružanih snaga država članica Američko-jadranske povelje: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije; predstavnici Zapovjedništva američkih snaga u Europi (US EUCOM); izaslanstvo Slovenske vojske (u svojstvu promatrača) te gosti: zapovjednik Kosovskih snaga sigurnosti, zapovjednik KFOR-a i zapovjednici Nacionalnih gardi partnerskih država SAD-a.

Spomenuta konferencija je u Budvi započela jučer, u utorak 10. lipnja, i završava u četvrtak, 12. lipnja.

Drugog dana NATO-sastanka u Bruxellesu sastalo se Sjeverno-atlantsko vijeće (NAC) na nivou ministara obrane zemalja-sudionica i zemalja-partnera u misiji ISAF u Afganistanu. Glavna tema razgovora bilo je razmatranje situacije u zemlji podno Hindukuša, s posebnim osvrtom na analizu uvjeta za pokretanje misije nakon 2014. godine. Na sastanku je, uz izaslanstvo Afganistana, sudjelovalo više od 50 ministara obrane zemalja-partnera, među kojima i ministri obrane BiH, Makedonije i Crne Gore, Zekerijah Osmić, Talat Džaferi i Milica Pejanović-Đurišić.

No, osim na općem sastanku, ova se ista ekipa okupila i nešto kasnije, na odvojenom sastanku u formatu zemalja pripadnica “Američko–jadranske povelje” (A-5), a pod predsjedanjem albanske ministrice obrane Mimi Kodheli. Kako se tu krenulo pretresati regionalnu suradnju, nužno je tema razgovora ponovo došla na Afganistan – zemlju u kojoj vojno sudjeluju sve države članice ove regionalne inicijative (Albanija sa 76, Bosna i Hercegovina s 53, Crna Gora s 25, Hrvatska sa 158 te SAD s 33.600 ljudi, prema podacima od 20. veljače 2014. godine).

Kuda dalje na Hindukušu

Pri tome, crnogorska ministrica obrane potvrdila je spremnost za sudjelovanje pripadnika Vojske Crne Gore u misiji ISAF do kraja njenog mandata, kao i namjeru sudjelovanja u novoj misiji „Resolute support“, o čemu će konačnu odluku donijeti Skupština Crne Gore. U priopćenju Ministarstva obrane Crne Gore stoji kako je ministrica Pejanović-Đurišić naglasila da je „u cilju pravovremenog planiranja i pripreme za misiju nakon 2014. godine, koja bi se odnosila na obuku, savjetovanje i pomoć afganistanskim snagama sigurnosti, potrebno u što skorijem roku stvoriti sve pravne pretpostavke“. Podržala je i prijedlog da se kontinuirano izrađuju procjene sigurnosnih i političkih uvjeta u Afganistanu, čime će ministrima zemalja-partnera u ISAF-misiji biti omogućeno „donošenje pravovremenih odluka o daljnjem angažmanu u Afganistanu, nakon što afganistanske snage preuzmu potpunu odgovornost za sigurnost svoje države“.

Slično se po tom pitanju postavio i ministar obrane BiH Zekerijah Osmić. On je u svom izlaganju naglasio kako „Ministarstvo obrane BiH pažljivo prati razvoj situacije, poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti u vezi konkretiziranja svog eventualnog doprinosa, nastojeći potpuno spremno dočekati odluku o prihvaćanju BiH kao potencijalnog operativnog partnera“. Na sastanku ministara obrane zemalja-članica Američko-jadranske povelje (A-5), Osmić je obavijestio kolege ministre da je Predsjedništvo BiH odobrilo nastavak angažmana u Afganistanu nakon 2014. godine i sudjelovanje u misiji „Resolute support“.

„Ja sam, u ime BiH, o ovoj odluci obavijestio Glavnog tajnika, čime smo formalno aplicirali da kao država-operativni partner sudjelujemo u planiranju misije. S tim u vezi očekujemo u kratkom roku dobiti taj status“,

rekao je Osmić.

O opredijeljenosti svoje zemlje za dugoročni doprinos međunarodnim misijama, naročito u misijama pod vodstvom NATO-saveza, govorio je i makedonski ministar obrane Talat Džaferi. On je napomenuo kako je Republika Makedonija aktivno uključena u proces planiranja snaga i opreme, kako bi bila u mogućnosti pridonijeti operaciji Saveza u Afganistanu nakon 2014. godine. Posebno je istaknuo kako Vojske Republike Makedonije ima na raspolaganju stručnjake za obuku i savjetovanje na nekoliko područja, među kojima je i vojna policija.

Sve tri spomenute zemlje stoje u redu pred vratima NATO-saveza, pa ni ne čudi njihova opredijeljenost za nastavak misije u Afganistanu i nakon ove godine.

Sastankom direktora za obrambenu politiku SEEC-a (Southeast Europe Clearinghouse) jučer je na Brdu kod Kranja započeo Sveobuhvatni regionalni sastanak ministara obrane članica, namijenjen harmonizaciji regionalne i sigurnosne suradnje na Zapadnom Balkanu i Jugozapadnoj Europi. Danas, drugog dana Regionalnog sastanka, susrest će se ministri obrane zemalja-članica Američko-jadranske povelje (A5), a za sutra je najavljen ministarski sastanak Inicijative za suradnju u Jugoistočnoj Europi (SEDM). Glavna tema današnjeg sastanka A5-inicijative bit će „Zajednički odgovori i prioriteti u uvjetima ekonomske krize: Doprinos regionalnoj i globalnoj sigurnosti“, a sudionici će se dotaknuti i druge popularne teme „Afganistan u post-ISAF razdoblju – mogućnosti zajedničkog sudjelovanja“ (članice A5, promatrači i zemlja-domaćin).
Inače, sastanak obrambenih direktora održava se jednom godišnje u okviru neformalne inicijative Clearinghousea za jugoistočnu Europu (SEEC). Inicijativom SEEC ove godine supredsjedaju Norveška te Bosna i Hercegovina. Otvarajući jučerašnji sastanak, direktor Direktorata za obrambenu politiku Ministarstva obrane Slovenije Primož Šavc rekao je kako je Slovenija odlučila organizirati taj skup s namjerom da se pokušaju racionalizirati projekti u području obrane.
Na trodnevnom Regionalnom sastanku, koji se održava na Brdu kod Kranja, sudjelovat će ministri obrane iz 11 država-članica spomenutih inicijativa (Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldova, Srbija i Slovenija), više od 150 delegata iz 20 zemalja i 8 međunarodnih te regionalnih organizacija, kao i visoki gosti – glavni tajnik OESS-a Lamberto Zannier i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alexander Vershbow. Projekt Sveobuhvatnog regionalnog sastanka ministara obrane predstavlja ostvarenje dvogodišnjih napora slovenskog Ministarstva obrane, utemeljenog na ideji da se u kratkom vremenskom razdoblju, do tjedan dana, na jednom mjestu organizira što više događaja u okviru različitih inicijativa čime se, smatraju naši susjedi Slovenci, štedi i vrijeme i novac. Nazvali mi to oblikom inicijative „Smart Defence“ ili nekakvim političkim „Pooling & Sharing“ pristupom, prisutnost brojnih ministara i najviših predstavnika važnih međunarodnih organizacija trebala bi unaprijediti suradnju između različitih regionalnih inicijativa, kao i međusobne općenite odnose među tim raznim međunarodnim te regionalnim organizacijama.

190 hrvatskih i 23 crnogorska vojnika danas su po prvi puta kao zajednički hrvatski kontingent ispraćeni put NATO-misije ISAF u Afganistanu. Svečanom ispraćaju u vojarni iz sklopa 91. zrakoplovne baze „Pukovnik Marko Živković“, osim hrvatskog obrambenog vrha, prisustvovalo je i visoko izaslanstvo iz Crne Gore, predvođeno ministricom obrane Milicom Pejanović-Đurišić te načelnikom Glavnog stožera Vojske CG, viceadmiralom Draganom Samardžićem. Crnogorskim vojnicima ovo je već drugi ispraćaj u samo nekoliko dana – naime, u petak, 1. ožujka, svečano su ispraćeni i u domovini, na vojnom aerodromu u Golubovcima.

Brigadir Krešo Tuškan, zapovjednik mješovitog 21. kontingenta u misiji ISAF

Dogovori o sudjelovanju crnogorskih vojnika u sastavu hrvatskog kontingenta vođeni su nekoliko mjeseci, da bi kulminirali zajedničkom obukom za misiju ISAF tijekom siječnja ove godine i završnom pokaznom vježbom „Hrvatski ponos 13/1“, održanom početkom veljače. Zapovjednik 21. hrvatskog kontingenta, brigadir Krešo Tuškan, suradnju s Vojskom Crne Gore opisao je kao „dvije zemlje-dva partnera-jedna misija“. Ovaj će mješoviti kontingent u Afganistanu biti angažiran pod njemačkim zapovjedništvom, a na poslu osiguranja baze „Marmal“ u Mazar-e-Sharifu (provincija Balkh). Hrvatskim je vojnicima to tek jedno od starih odredišta, dok je onima crnogorskima – velika novost.

Kao što smo već pisali, većinski dio crnogorskih vojnika nalazio se u Pol-e-Khomriju, u mađarskoj bazi „Panonia“. No, kako su se Mađari povukli iz Afganistana, tako je Ministarstvo obrane Crne Gore potražilo novu bazu za svoje vojnike. Kao jedan od glavnih razloga za preseljenje u Mazar-e-Sharif bila je upravo činjenica da se tamo već godinama nalaze hrvatski vojnici, i da nije bilo nekih većih sigurnosnih problema. U bazi „Marmal“, formiranoj 2005. godine, nalazi se između 5 i 8 tisuća pripadnika koalicijskih snaga, a u njoj je smješteno i Zapovjedništvo Oružanih snaga SR Njemačke u Afganistanu te Regionalno zapovjedništvo Sjever.

Ivo Josipović i Milica Pejanović-Đurišić: euroatlantska suradnja Hrvatske i Crne Gore

Crna Gora je zemlja s kojom Hrvatska ima najbolje odnose u regiji, i najužu suradnju posljednjih godina. To, među ostalim, treba zahvaliti i tzv. Američko-jadranskoj povelji (A5-inicijativa), koja pod okriljem euroatlantskih integracija zemalja jugoistočne Europe okuplja Hrvatsku, Albaniju, Makedoniju, BiH i Crnu Goru. Do kraja 2012. toj je skupini predsjedavala Hrvatska, a od 1. siječnja 2013. na čelu joj je narednih šest mjeseci – Makedonija. Današnji susret ministara obrane Hrvatske i Crne Gore, Ante Kotromanovića i Milice Pejanović-Đurišić, iskorišten je za razgovore o daljnjoj suradnji – prije svega suradnji dviju ratnih mornarica u zaštiti Jadranskoga mora, kao i u školovanju te obuci pilota protupožarnih zrakoplova. Hrvatska je pozvala crnogorske partnere da se priključe i međunarodnom projektu obuke posade helikoptera, koji se u sklopu NATO-ve inicijative „Smart Defence“ organizira u 93. zrakoplovnoj bazi Zemunik.

Pomoć Crnoj Gori u ime RH obećao je i predsjednik Ivo Josipović. Prilikom susreta s Milicom Pejanović-Đurišić, Josipović je obećao svu „potrebitu stručnu pomoć Crnoj Gori na njenom putu k punopravnom članstvu u NATO-u“, dodajući da ta hrvatska podrška neće izostati ni tijekom procesa pristupanja te susjedne zemlje Europskoj uniji. Crna Gora očekuje da će poziv za članstvo u NATO-savezu dobiti na prvom sljedećem summitu, dok je pregovore o pristupanju EU započela 29. lipnja prošle godine.

Tzv. „crnogorski tjedan“ u Zagrebu završit će u četvrtak, 7. ožujka 2013. godine, kada će predsjednici i članovi saborskih odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te za obranu, ugostiti izaslanstvo Odbora za sigurnost i obranu Skupštine Crne Gore.