Prije mjesec dana digla se gužva oko navodne nabave novog aviona za Vladu RH, da bi potom ispalo da se zapravo radi o godišnjem izvješću Agencije za civilno zrakoplovstvo, u kojem stoji da upravo to državno tijelo namjerava nabaviti zrakoplov za umjeravanje navigacijskih sustava, vrijedan 64 milijuna kuna. Tim bi zrakoplovom Agencija primarno obavljala kontrolu i umjeravanje, ali i pružala usluge prijevoza državnih dužnosnika, unesrećenih i bolesnih, itd. U polemiku se uključila i hrvatska Kontrola zračne plovidbe s porukom da se takav zrakoplov zapravo ne isplati kupovati jer je jeftinije, kao i do sada, iznajmljivati zrakoplov za potrebna umjeravanja navigacijskih sustava.

To je usluga koju Hrvatska plaća 1,3 milijuna kuna godišnje, pa je nabava zrakoplova za 64 milijuna bacanje kuna u vjetar. Kako su pojasnili u Kontroli, uz troškove nabave zrakoplova treba računati i na troškove nabave posebne opreme, obučavanja osoblja u specifičnoj djelatnosti, održavanja i plaće pilotskog osoblja te stručnjaka, što stoji višestruko skuplje od sklapanja ugovora s vanjskom tvrtkom. Letjelica se, navodno, ne može isplatiti ako ne posluje u barem 5 zemalja. Nakon što je mađarska tvrtka koja je radila taj posao propala, Hrvatska je sklopila ugovor sa agencijom SMATSA (Serbia and Montenegro Air Traffic Services Agency) iz Beograda – koja je svoje usluge Hrvatskoj prošle godine naplatila 174 tisuće eura.

Kako je u Hrvatskoj SMATSA prilično nepoznata, osim u stručnim krugovima, prenosimo tekst objavljen jučer, u srijedu 06. ožujka, na specijaliziranom portalu TangoSix.

———————————————————————————————————————————————

Na TangoSix blogu od jučer se mogu naći detaljniji osvrti na pojedinačne prezentacije čelnih ljudi srbijanskog civilnog zrakoplovstva, kojima su predstavili posljednja postignuća i novosti iz svojih poduzeća na nedavno održanom skupu u organizaciji Ministarstva prometa Republike Srbije. Direktor Kontrole leta Srbije i Crne Gore, Nikola Stanko, predstavio je brojeve i najnovije podatke svoje organizacije, od kojih prenosimo najzanimljivije.

Prostor nadležnosti

Prostor nadležnosti Kontrole letenja Srbije i Crne Gore obuhvaća 145.556 kvadratnih kilometara. Od 2003. godine promet u ovom prostoru povećan je za 2 i pol puta (sa 230.000 letova 2003. godine na više od 550.000 prošle godine). Svaki 14. avion u Europi koristi usluge SMATSE, iznad Srbije preleti 7 posto europskog prometa. U špici ljetne sezone, kada ovim prostorom proleti više od 2.500 aviona na dan, odnosno više od 176 na sat, svaki 9. avion koristi njihove usluge. Uz tako gust promet, kašnjenje čiji je uzročnik SMATSA ne postoji.

Mreža zračnih puteva

Područje pod nadležnošću SMATSE je na 12. mjestu u Europi po kompleksnosti i gustoći prometa. Optimizacijom mreže zračnih puteva, koja je samo 2 posto različita od velikog kruga, dužina leta skraćena je za 1,4 milijuna kilometara, a vrijeme leta kraće je za 100.000 minuta. Na taj su način avio-kompanije uštedjele 4.2 milijuna kilograma goriva, a u atmosferu je emitirano 12 milijuna tona manje ugljičnog dioksida.

Modernizacija opreme i sistema

Uz postojeći, Srbija je nedavno kupila i još jedan Beechcraft King Air 350, zrakoplov kakav SMATSA koristi za umjeravanje navigacijskih sustava

Kontrola leta završila je projekt modernizacije opreme i sistema koji je napravljen tako da prati projektirano povećanje gustoće prometa tijekom narednih 20 godina, ali i da olakša posao kontrolorima leta. Novi sustav u segmentima nadzora, navigacije i telekomunikacije doprinosi povećanju sigurnosti i ima alate budućnosti: predviđanje putanje leta aviona, taktičke kontrolorske alate, sigurnosne mreže, koordinaciju i komunikaciju između kontrolora i susjednih sentara, bez ili sa minimalnom upotrebom telefona.

Ljudi

Kontrola leta ima nešto manje od 900 zaposlenih, na 8 aerodroma, u 2 države. Čak 75 posto zaposlenih je visoko obrazovano. Zaposlenici imaju obvezu osvježavanja znanja na više od 600 obuka godišnje. U posljednje 2 godine kadar je pomlađen zapošljavanjem 50 novih mladih stručnjaka.

Nadzor

Poslovanje i način rada Kontrole leta kontinuirano nadziru domaće i međunarodne organizacije i institucije. U razdoblju od 2004. do 2012. godine SMATSA je imala 599 eksternih nadzora, koji su trajali ukupno 1632, ili u prosjeku 180 dana godišnje. Nadzor je vršilo 30 domaćih i stranih nadzornika/kontrolora.

Sigurnost

SMATSA je treću godinu za redom na drugom mjestu u Europi po pitanju sigurnosti. Ispitivanje po 11 parametara vrši Europska agencija za sigurnost zračne plovidbe, koja procjenjuje ukupno 54 zemlje.

Kalibraža

Služba kalibraže radi u 8 država i ima ugovore s 2 kompanije. Tijekom prošle godine ova služba imala je oko 500 sati naleta, vršeći 4 tipa kalibraže na 25 aerodroma, na kojima se kalibrira više uređaja. Kalibraža se radi u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji i Mađarskoj.

Gost autor: Petar Vojinović, zrakoplovni novinar i pokretač specijaliziranog portala TangoSix. Tekst je, uz dozvolu autora, prenesen sa stranice http://tangosix.rs/, gdje je objavljen 6. ožujka 2013. godine, pod naslovom “SMATSA u brojkama”. Originalni je tekst ondje dostupan na adresi: http://tangosix.rs/2013/06/03/smatsa-u-brojkama/

U jeku razmišljanja o tome kako i na koji način ustrojiti višenamjensku zrakoplovnu službu zaštite i spašavanja, Udruga opće avijacije odlučila se otvorenim pismom obratiti Vladi RH. U pismu upozorava na probleme malog i poduzetničkog zrakoplovstva, kao i na neke nelogičnosti s kojima su se susreli u svom dosadašnjem radu i djelovanju. Sve će nas to, upozorava Udruga opće avijacije, baciti na koljena ulaskom RH u Europsku uniju. Kao doprinos mogućoj javnoj raspravi, Otvoreno pismo Vladi RH objavljujemo u cijelosti.

Otvoreno pismo Vladi RH                                                                                         Zagreb, 08.12.2012.

Poštovani,

Izuzetno nas vesele recentni napori Vlade RH na stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja za rast, razvoj i investicije. Sa zadovoljstvom smo proučili prezentaciju o “investicijskom potencijalu u 2013.” ili pozitivna očekivanja od strane “privatnog sektora”. Svi članovi naše Udruge, kao pravne i fizičke osobe, rado bi se uključili u Vaš program u 2013. i dalje, kada bi za to bili ispunjeni makar minimalni uvjeti održivosti.

Naime, naša branša je zadnjih godina neselektivno “granatirana” propisima (Pravilnicima) koji se donose, izrađeni od strane nepoznatih “autora”, bez prethodne poslovne ili sigurnosne analize, uz izostanak istinske javne rasprave, a naše primjedbe se u pravilu odbacuju. Sve to u ime nekog višeg interesa navodne “EU” ili povećanja “sigurnosti” što, naravno, ne odgovara stvarnosti.

U stvarnosti, Agencija za civilno zrakoplovstvo predstavlja sigurno utočište za administrativnu neefikasnost, uz plaće oko 3 puta veće nego u gospodarstvu. Zrakoplovstva, posebno malog i poduzetničkog, ne mora niti biti po Agenciji, jer ona sebi uzme nameta – koliko joj treba, na par glavnih međunarodnih aerodroma. Sve drugo je smetnja.

Smetnja su zatvoreni sportski aerodromi, tako da se mladi piloti ne mogu školovati ili stjecati nužan nalet i iskustvo. Smetnja su helikopteri, jer se u njima nalaze “sumnjivci” koji se, kada slijeću izvan aerodroma, moraju prvo prijaviti policiji što, naravno, nije slučaj nigdje u EU. Sve je to u ime neke navodne “sigurnosti”. Istovremeno, RH je svjetlosne godine udaljena od stvarne brige za sigurnost zračnog prometa ili ICAO Annex 12 – onog propisa za koji će nas EU priupitati 01.07.2013., jer se to podrazumijeva kao ispunjen sadržaj u pretpristupnom poglavlju 14. Promet u sklopu zajedničkog EU neba.

Kod nas po tom pitanju uredna jest jedino naplata preleta od strane kontrole leta, a namjensko trošenje tako prikupljenih sredstava za potragu i spašavanje prenstveno zrakoplova godinama izostaje. Dokaz za to je što u RH ne postoji niti jedan sustav za potragu za radio farom (ELT) srušenog zrakoplova. Od dana katastrofe Rona Browna pa preko Cessne na Velebitu – sve do danas stanje je nepromijenjeno.

Na drugoj strani imamo očekivanja te iste EU, u ime koje se sve skupa navodno radi, po pitanju kvalitete prekogranične mediciske zaštite EU građana, u što spada i famozni “zlatni sat”. Koliko mu je RH blizu, razvidno je u primjerima od katastrofe na Kornatima pa svakog ljeta sve do dana današnjeg.

Iskreno nas čudi da se baš nitko, pa ni naša Vlada, nije sjetila naše Udruge ili pojednih članica, kod formiranja povjerenstva za razvoj civilne službe potrage, spašavanja, primarne vertikalne hitne medicine ili sustava protupožarne zaštite i izviđanja iz zraka. Pa baš mi smo ti civili koji smo struka, a poznajemo operacije, performanse i, što je najvažnije, domaće i međunarodne propise. Mi smo bez njih isti tren prizemljeni, za razliku od državnih tvrtki ili HRZ-a koji godinama vozi civile u “sivoj zoni”, bez odgovarajućih osiguranja i standardnih operacijskih procedura. Štoviše, rade se i tereti iz zraka, za koje se onda ne plaća prema stvarnoj cijeni sata, nego onako, “od oka”. Rezultat svega je – nema uplate PDV-a u proračun, koji pak na drugoj strani mora izdvojiti po 15-tak miliona kuna na remont tako nenamjenski “potrošenog” transportnog helikoptera, dok civilni operatori ne mogu dobiti posao jer ne mogu konkurirati takvoj nelojalnoj konkurenciji.

To nas vodi do drugog paradoksa, a to je civilno stručno školovanje pilota i mehaničara. Za niti jedno niti drugo nisu osigurani minimalni uvjeti, a vojno školovanje doživjelo je slom – već godinama iz sustava odlazi više stručnih ljudi nego što se novih školuje. Interes za zvanje teži ka nuli, a civilne rezerve nema jer se zadnjih 15 godina civilni dio sustavno onemogućava u razvoju suludim propisima i nelojalnom konkurencijom od strane te iste države.

Rezultat je poražavajući – za EU-sukladne civilne zrakoplovne servise potrage i spašavanja, hitne medicine, nadzora buduće Schengenske granice ili multimodalnog transporta, nema raspoloživog niti 20 posto potrebnog školovanog osoblja (pilota, mehaničara, zemaljskog osoblja), građana RH.

Očekujemo Vaš iskreni poziv na zajedničku izradu hitnih mjera za prevladavanje ovog štetnog stanja i okruženja. Kao i do sada, spremni smo delegirati naše stučne ljude u sva tijela RH/EU koja se bave zrakoplovno stručnim temama, te izražavamo spremnost za suradnju na izradi Strategije zračnog prometa RH, kao minimalne razine konsenzusa gospodarstva, građana i Vlade. Stvaranje minimalnih uvjeta za razvoj – nema alternativu, jer uništavanje traje već predugo.

                    Predsjednik Udruge                                       Odjel vertkalnih servisa Udruge

                    Miljenko Bucalović                                          Zoran Matić, Đani Bodlović