Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin svečano je u ponedjeljak, 15. lipnja, otvorila izložbu obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, koja se tradicionalno održava u kompleksu Paris-Nord Villepinte Exhibition Centre. Nakon dinamične demonstracije operativnih sposobnosti i multinacionalne operabilnosti francuskih, belgijskih i britanskih kopnenih snaga, Vautrin je istaknula da se ponovno naoružavanje proteže dalje od vojnih sposobnosti, sve do industrijskih kapaciteta: „Pobjeda se više ne postiže samo na bojnom polju, već i na proizvodnim trakama. Tvornica je naše prvo oružje“. Da je interes za ponovno naoružavanje i jačanje gospodarskih obrambenih kapaciteta velik, pokazuju i brojke s ovogodišnjeg Eurosatoryja – petodnevna izložba, koja traje do 19. lipnja, najveće je izdanje u 59-godišnjoj povijesti ovog događaja: više od 2.650 izlagača iz 68 zemalja na 185.000 četvornih metara izložbenog prostora, preko 350 službenih delegacija iz gotovo 100 zemalja, tisuće stručnih posjetitelja i više od 1.100 novinara iz cijelog svijeta. Sama Francuska demonstrira svoje obrambene sposobnosti kroz izložbeni prostor od 4.400 četvornih metara s gotovo 60 komada opreme koju su izložile francuske Oružane snage i Glavna uprava za naoružanje (DGA).

Direktorica ukrajinskog Fire Pointa Irena Terekh s projektilom Flamingo (u pozadini štand hrvatske tvrtke DOK-ING)

Jedan od najupečatljivijih događaja na Eurosatoryju 2026 je dramatično širenje sudjelovanja Ukrajine. Dok je na prethodnim izdanjima sudjelovalo samo nekoliko ukrajinskih tvrtki, ove godine izlaže više od 80 ukrajinskih obrambenih tvrtki koje predstavljaju tehnologije testirane na bojnom polju tijekom više od četiri godine rata s Rusijom. Njihovi izloženi primjerci uključuju dronove, sustave za elektroničko ratovanje, autonomna kopnena vozila, robote za razminiranje, simulatore borbe i oklopna vozila sljedeće generacije, ali i trenutno vrlo popularan i učinkovit projektil FP-5 Flamingo (proizvođač Fire Point) za duboke udare u Ruskoj Federaciji. Promatrači se slažu da je ukrajinski paviljon postao jedna od najpomnije praćenih atrakcija jer nudi praktične lekcije iz modernog ratovanja visokog intenziteta. Štoviše, ministrica Vautrin iskoristila je Eurosatory za najavu ubrzanja suradnja francuskih i ukrajinskih obrambenih kompanija službenom uspostavom Brave1 Francuska-Ukrajina. Do sada su već uspostavljena vrlo konkretna industrijska partnerstva, primjerice između Shark Roboticsa i Tencorea u kopnenoj robotici ili između FirePointa, Safrana i Geoflexa. Brave1 Francuska-Ukrajina sada će omogućiti financiranje projekata tehnološkog sazrijevanja, organiziranje hackathona i ubrzanje pojave rješenja provjerenih u borbi, objavila je francuska ministrica obrane.

Republiku Hrvatsku na ovogodišnjem Eurosatoriju predstavlja 38 tvrtki, od kojih 31 izlaže na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i Agencije Alan.

„Kao središnja državna tvrtka za promet naoružanjem i vojnom opremom, na sajmu Eurosatory ćemo predstaviti dio portfelja Agencije Alan koji okuplja i dosad provjerena i konkurentna rješenja hrvatske obrambene industrije, ali i nove inovativne koncepte i projekte na kojima radi Agencija Alan. Cilj nam je dodatno ojačati međunarodnu suradnju te otvoriti nove mogućnosti za hrvatske proizvode na globalnom tržištu obrane i sigurnosti“,

rekao je Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan. U utorak i srijedu, 16. i 17. lipnja, na izložbi Eurosatory je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.

„Hrvatske obrambene tvrtke na Eurosatoryu predstavljaju hrvatsko znanje, patente, ideje i proizvode. Ne samo da predstavljaju nego uspostavljaju nove suradnje i izvoze u zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska nije netko tko samo nabavlja naoružanje i vojnu opremu, nego proizvodimo visokokvalitetna tehnološka rješenja i proizvode naše obrambene industrije plasiramo na međunarodno tržište. Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske i dalje će snažno podupirati hrvatsku obrambenu industriju koja u geopolitički izazovnim vremenima pridonosi nacionalnoj sigurnosti, ali i razvoju našeg gospodarstva“,

rekao je ministar Anušić tijekom obilaska hrvatskog nacionalnog izložbenog prostora. Na marginama Eurosatoryja, ministar Anušić održao je niz sastanaka s predstavnicima domaćih i stranih obrambenih tvrtki, kao i bilateralne sastanke s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Slovačke Republike Robertom Kaliňákom, zamjenikom ministra obrane Republike Koreje Chongdaeom Wonom te s predsjednikom uprave Rheinmetalla AG Arminom Pappergerom.

Kao što je nedavno bilo najavljeno, jučer su na Eurosatoryju hrvatski i slovački ministar obrane, te direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan, potpisali ugovor za nabavu borbeno zaštitnih kaciga. Osim toga, Anušić je potpisao i okvirni sporazum za kupovinu slovačkog streljiva. Slovačku obrambenu industriju u Francuskoj predstavlja 17 tvrtki, a Ministarstvo obrane  Republike Slovačke osim spomenutih ugovora s Hrvatskom za prvi dan izložbe izdvojilo je još i uspješno ispregovarane povoljnije uvjete s Fincima oko isporuke borbenih vozila Patria 8*8.

Osječka Orqa na Eurosatoryju je premijerno predstavila taktički dron MRM2-10AI, namjenski dizajniran za zahtjevno borbeno okruženje i realnost modernog elektroničkog ratovanja. Karakterizira ga ugrađena računalna platforma spremna za pokretanje modela umjetne inteligencije koje isporučuje kupac ili koja treća strana, vizualno vođenje u terminalnoj fazi pri okolnostima izostanka GNSS (Global Navigation Satellite System) signala, te hibridna komunikacijska arhitektura s radio upravljanjem IRONghost i izvornim optičkim vlaknima plus automatsko prebacivanje u slučaju kvara. U Orqi tvrde da je njihov novi dron pouzdano otporan na ometanje, a istodobno pruža veću oeprativnu fleksibilnost.

Zagrebački DOK-ING na Eurosatoryju predstavlja dvije nove konfiguracije svog besposadnog sustava sljedeće generacije MV-8 KOMODO. Na izložbenom štandu DOK-ING-a predstavljen je protudronski sustav koji se bavi jednim od najhitnijih sigurnosnih izazova današnjice: prijetnjama dronovima, a predstavljen je i sustav za probijanje minskih polja, razvijen u suradnji s Rheinmetallom i Pearson Engineeringom, koji omogućuje brzi proboj trupa preko miniranog terena. Ovo je ukupno četvrta konfiguracija predstavljena u jednoj godini, pohvalili su se iz DOK-ING-a, što je, tvrde, „jasan znak DOK-ING-ovog ubrzanog razvoja besposadnih rješenja za operacije borbene potpore“. Komodo je u Francuskoj izložen opremljen i slovenskom oružnom stanicom Mangart 25 AD, čija je premijera bila u listopadu prošle godine na vojnom sajmu SIDEC u Celju.

Fisaza – hrvatsko znanje na bliskoistočnom tržištu

Među brojnim kompanijama našao se i jedan raritet – tvrtka Fisaza koja na izložbi predstavlja automatiziranu liniju za punjenje inicijalnih kapica i primera. Fisaza na sajmu nastupa kao tvrtka sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a tehnologiju je početkom godine premijerno predstavila na sajmu World Defense Show u Rijadu, gdje je i potekao prvi val ugovora, primarno za zemlje Bliskog istoka. Punjenje sitnih inicijalnih kapica i primera, komponenti koje pokreću cijeli sustav streljiva, i danas se velikim dijelom obavlja ručno, sporo i uz visok rizik za radnike. Fisaza taj korak automatizira pomoću patentirane tehnologije doziranja i punjenja te transporta zasnovanog na levitirajućim pločama, gdje nosači s komponentama lebde i kreću se magnetski umjesto klasične trake. Zahvaljujući tome jedna linija postiže proizvodne kapacitete tri do četiri puta veće od onih kojima raspolažu postojeći proizvođači na tržištu, uz manje ljudi i veću sigurnost. Iz tvrtke napominju da iza ovih rješenja stoji hrvatski inženjering i hrvatsko znanje, poslovnu polugu i pristup tržištu osiguravaju Emirati, a proizvod cilja na zemlje NATO saveza i sada sve izraženije na Bliski istok. Izložbeno mjesto Fisaze posjetila je i delegacija Agencija Alan na čelu s direktorom Goranom Basarcem, što potvrđuje da se radi o domaćem znanju koje je prepoznato i na razini hrvatske države, a ne tek o još jednom izlagaču na velikom sajmu, objavila je tvrtka u svom priopćenju. Fisaza usporedno najavljuje i strateški projekt u Hrvatskoj te pozicioniranje tvornica i partnerstava na strateškim lokacijama unutar NATO saveza, od kojih su dvije već osigurane.

Prvi puta su priliku za predstavljanje dobile tvrtke koje su do nedavno bila rubno zanimljive široj javnosti, a trenutno nude iznimno zanimljiva rješenja za kibernetičku obranu. „Ovaj sajam je prilika da međunarodnoj obrambenoj i sigurnosnoj zajednici prvi put, na nacionalnom štandu, predstavimo Hyperbunker i naš patentirani pristup kibernetičkoj otpornosti. Vjerujemo da će nam sudjelovanje omogućiti razvoj novih partnerstava i inovacija,” rekao je Mladen Milavić iz Hyperbunkera.

Osim Brodosplita, na Eurosatoryju se predstavlja i Iskra Shipyard iz Šibenika, koja puno očekuje od nedavnog preuzimanja brodogradilišta 3. Maj u Rijeci.

„Za Iskra Shipyard ovo je mjesto za predstavljanje naših brodograđevnih rješenja međunarodnim partnerima i praćenje najnovijih trendova koji oblikuju buduće potrebe obrambenih i sigurnosnih sustava. Naša recentna akvizicija riječkog brodogradilišta 3. Maj otvara sasvim nove mogućnosti pozicioniranja u okviru europske strategije jačanja vlastitih industrijskih kapaciteta u obrambenoj industriji, gdje brodogradnja igra značajnu ulogu“,

naglasio je Roko Vuletić iz Iskra Shipyarda.

*Photo: C.Vautrin/X, I.Terekh/X, HGK, Fisaza, MORH/J.Šeri

U organizaciji Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije i Hrvatske udruge poslodavaca, danas je u Zagrebu održan EDF Info dan, posvećen mogućnostima koje pruža Europski fond za obranu (European Defence Fund – EDF). Kroz EDF je za razdoblje 2021. – 2027. osigurano oko 8 milijardi eura za projekte u više od 30 tematskih područja.

„Prilike se ne dobivaju često, a Hrvatska, odnosno hrvatska obrambena industrija sad ima ogromnu priliku dodatnog gospodarskog iskoraka, ulaganja i otvaranja radnih mjesta u područjima koja se financiraju iz Europskog fonda za obranu. Hrvatska ima potencijal, ima ljude i ima znanja, a imamo i iskustva s povlačenjem novca iz EU fondova. U ovim sigurnosno nestabilnim vremenima moramo učiti iz iskustva rata u Ukrajini, kao i onog na Bliskom istoku, jednako kao što su drugi učili iz iskustva našeg Domovinskog rata. Takvo iskustvo agresorskog rata nama se više nikada ne smije ponoviti. Zato moramo osnažiti naše obrambene kapacitete, zaposliti mlade ljude, povećavati našu sigurnost i sposobnosti Hrvatske vojske. Hrvatske tvrtke već su se sada pozicionirale kao inovativne i s naprednim tehnološkim rješenjima koja su tražena na svjetskim tržištima. Ministarstvo obrane vam je na raspolaganju, obratite nam se, dajte nam prijedloge i imate i imat ćete i dalje našu najčvršću podršku“,

izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, dodavši da u Hrvatskoj prednjače IT tvrtke koje inoviraju u području besposadnih sustava, te sustava koji se koriste umjetnom inteligencijom.

“Iskustva s ukrajinskog ratišta neprocjenjiva su i pokazuju smjer u kojem i mi trebamo krenuti, ali ne treba zanemariti ni tradicionalne sustave koji se koriste, budući da se bez njih ne mogu voditi vojne operacije,”

zaključio je Anušić.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, naglasila je važnost snažnije suradnje između gospodarstva i institucija u korištenju europskih fondova:

„Hrvatska ima snažnu i inovativnu obrambenu industriju, s odličnim rješenjima u područjima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i naprednih tehnologija. Moderna obrana više se ne gradi samo u vojarnama i tvornicama, nego u laboratorijima, istraživačkim centrima, ICT sektoru, inovativnim rješenjima iz drugih sektora. Ako želimo snažnu obranu, moramo imati snažnu i inovativnu industriju. Hrvatski poslodavci spremni su biti nositelji tih inovacija i izgraditi obrambene sposobnosti Hrvatske. HUP će aktivno sudjelovati u smjeru smanjenja regulatornog i administrativnog opterećenja, daljnjeg poreznog rasterećenja rada, te izmjena zakona, u prvom redu ZUPU i ZJN, koji moraju potaknuti investicije u povećanje produktivnosti i konkurentnosti HR obrambene industrije i industrije u cjelini,”

zaključila je Weber, podsjetivši kako je ovo povijesna prilika za reindustrijalizaciju hrvatskog gospodarstva i stvaranje novih dugoročno održivih i dobro plaćenih radnih mjesta u industrijama veće dodane vrijednosti.

Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, naglasio je ključnu ulogu HKKOI u povezivanju domaćih dionika s europskim partnerima te važnost pravovremenog informiranja i aktivnog uključivanja u EDF projekte:

„Europski fond za obranu predstavlja priliku za hrvatsku obrambenu industriju da se uključi u europske istraživačko-razvojne projekte i postane dio strateških lanaca vrijednosti EU. Kao nacionalna kontaktna točka, Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije povezuje domaće tvrtke, znanstvene institucije i javni sektor s europskim partnerima te pruža podršku u svim fazama projekta – od informiranja do prijave. Poseban naglasak stavljamo na međunarodno umrežavanje i suradnju s kontaktnim točkama drugih država članica, a kroz radionice, info dane i B2B sastanke jačamo kapacitete hrvatskih prijavitelja i potičemo stvaranje kvalitetnih konzorcija. Naš cilj je povećati broj hrvatskih sudionika u EDF projektima, ojačati konkurentnost te dugoročno razviti inovativne obrambene tehnologije u Hrvatskoj“.

U sklopu Info EDF Dana potpisan je i sporazum o suradnji na projektu „Modernizacija protuoklopne mine“ između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Agencije Alan, čime je dodatno osnažena institucionalna suradnja u području razvoja i provedbe obrambenih projekata.”Restartanje” protutenkovske mine TMRP 6 najavio je na prošlogodišnje vojnom sajmu ASDA predsjednik HKKOI Goran Basarac, očekujući njeno pojavljivanje na trenutno vrlo aktivnom tržištu takvih sredstava, posebno u Ukrajini i u baltičkim državama.

Tijekom događanja prezentaciju je održao i Giorgio Trichilo iz Glavne uprave za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS), koji je predstavio aktualne prioritete, tematska područja i natječajne mogućnosti u okviru Europskog fonda za obranu. Održana je i panel rasprava na temu „EDF – prilika za hrvatsku obrambenu industriju?“, na kojoj su sudjelovali Goran Basarac (HKKOI), Katarina Markt (Hrvatski centar za razminiranje – Centar za testiranje razvoj i obuku d.o.o. CTRO), Hrvoje Bašić (Amphinicy d.o.o.), Ive Botunac (Alfatec Group d.o.o.) te Tomislav Krolo (ORQA d.o.o.). Panelisti su se složili kako EDF predstavlja važnu priliku za hrvatske tvrtke za uključivanje u međunarodne istraživačko-razvojne projekte i jačanje tehnoloških kapaciteta.

*Photo: HUP, MORH/T.Brandt

Ministri obrane zemalja članica NATO-a sastali su se danas, u  srijedu 15. listopada u Bruxellesu, gdje je ponovo naglašena istaknuo važnost stvaranja zida dronova koji bi trebao zaštititi europske članice od sve češćih upada ruskih bespilotnih letjelica, ali i potreba većih izdvajanja za obranu te snažnija vojna pomoć Ukrajini. Američki ministar rata, a ne više obrane, Pete Hegseth, pozvao je na sastanku saveznike da povećaju izdvajanja za kupnju američkog oružja za Ukrajinu, naglasivši da  izvješća pokazuju velik pad vojne potpore Kijevu u srpnju i kolovozu.

I glavni tajnik Saveza Mark Rutte je naglasio da NATO i Europska unija u tom projektu imaju različite, ali komplementarne uloge. “NATO osigurava vojne sposobnosti i postavlja standarde, dok EU ima golemu meku moć unutarnjeg tržišta,  osigurava sredstva, koordinaciju i usklađenost među državama članicama“, rekao je Rutte, naglasivši da suradnja između dviju organizacija nikad nije bila važnija:

“Mogu vas uvjeriti da EU i NATO izvrsno surađuju. Svi nastojimo iskoristiti snagu dviju organizacija. Ta je kombinacija ključna jer je upravo zajedništvo ono što Rusi pokušavaju potkopati. No, u tome ne uspijevaju”.

Prema medijskim izviješćima, Europska komisija sutra će predstaviti svoj plan za obrambenu spremnost do 2030. godine. Neslužbeno se spominje da je postavljen rok za funkcionalni zid protiv dronova do 2027. godine, objavio je HRT. “Usuglasili smo se o daljnjem jačanju, izgradnji naših kapaciteta za djelovanje u skladu s obvezama preuzetima u Haagu o većim ulaganjima u obranu“, rekao je čelnik NATO-a Mark Rutte. Dio tih ulaganja bit će namijenjen za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, a američki ministar Hegseth pozvao je saveznike da tu pomoć povećaju. “NATO će provesti niz dodatnih mjera koje će nadograditi, proširiti i ubrzati našu sposobnost u suzbijanju dronova“, dodao je Rutte.

Zrakoplovi Saveza na istočnim granicama

“Zasad imamo nekoliko Eurofightera stacioniranih u Constanci u Rumunjskoj. U budućnosti ćemo ih nekoliko stacionirati i u Malborku u Poljskoj. To će nas učiniti još prisutnijima i vidljivijima na istočnoj granici Saveza“, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane. Nazočnost britanskih borbenih aviona na istoku Europe potvrdio je britanski ministar obrane John Healey, rekavši da će borbeni zrakoplovi Eurofighter Typhoon nastaviti štititi poljski zračni prostor do kraja godine.”Letovi su pokrenuti nakon što je Poljska bila prisiljena oboriti ruske dronove u svom zračnom prostoru prošlog mjeseca, kada je otkriveno čak 19 upada u jednoj noći“, kazao je ministar Healey.

Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky naglasio je da su kršenja zračnog prostora koja su posljednjih mjeseci pogodila države članice NATO-a još jednom skrenula pozornost na potrebu jačanja obrane zračnog prostora istočnog boka Saveza. Mađarska nedvosmisleno osuđuje kršenje teritorijalnog suvereniteta država članica. Pritom se pohvalio mađarskim doprinosom, ujedno spominjući i Hrvatsku:

“Mađarska ne samo riječima već i djelima svakodnevno dokazuje predanost osiguravanju zaštite Saveza koja proizlazi iz njezina članstva u NATO-u. Mađarski piloti Gripena četvrti put sudjeluju u misiji nadzora zračnog prostora Baltika. Uz tri baltičke države, Mađarska osigurava i zaštitu zračnog prostora Slovačke, Hrvatske i Slovenije, čime jača sigurnost regije i integrirani sustav protuzračne obrane NATO-a. Također doprinosimo zajedničkim obrambenim sposobnostima Saveza nedavno završenom vježbom Adaptive Hussars 2025, u kojoj je sudjelovalo gotovo 22 000 vojnika i nekoliko država NATO-a. Mađarska se također pridružila tekućim raspravama o takozvanoj europskoj inicijativi zida dronova, koja bi mogla doprinijeti sposobnostima protuzračne obrane kontinenta.”

Kontaktna skupina za snažniji pritisak na Rusiju

Također, danas u Bruxellesu sastala se i kontaktna skupina zemalja koje Ukrajini šalje oružje.  “Rusija i dalje vjeruje da može povećati utjecaj bombama. Svake večeri naši su gradovi napadnuti. Zato nam je potreban snažan globalni pritisak kao odgovor na izbor Rusije da nastavi ovaj rat”, rekao je Denis Šmihal, ukrajinski ministar obrane. “Dio toga je i inicijativa u sklopu koje europske zemlje kupuju američko oružje i putem NATO-a doniraju ga za borbu u Ukrajini, kako bi se osigurao mir i završetak tog sukoba. Ako smo išta naučili tijekom mandata predsjednika Trumpa, to je aktivna primjena mira putem snage“, kazao je Pete Hegseth.

Anušić najavio protudronsku zaštitu Hrvatske

I potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na ovim sastancima u Bruxellesu, priopćilo je naše Ministarstvo obrane (MORH). Što je tamo konktno govorio – ne znamo, ali je za domaće prilike ponovno najavio da će Hrvatska“ vrlo brzo, do kraja ove godine, potpisati ugovor s jednom domaćom tvrtkom o isporuci i stavljanju u upotrebu antidronskog sustava za zaštitu naše kritične infrastrukture. Taj sustav vrijedan je 115 milijuna eura”, rekao je ministar Anušić. Sustav koji će Ministarstvo obrane nabaviti obuhvaća operativni centar, radare, presretače dronova i topove kalibra 30 milimetara. Usput je dodao: “Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i, naravno, o tome da nastavljamo pomagati Ukrajini u obrani od ruske agresije.”

Ono što je zanimljivo – a MORH nije ni spomenuo –  je potpisivanje Pisma namjere za pristupanje novom NATO Centru izvrsnosti za vatrenu podršku (Indirect Fires CoE). Uz Hrvatsku, ovo Pismo namjere potpisali su i ministri obrane Slovačke, Velike Britanije, Kanade, Turske, Finske, Mađarske, Belgije i Italije. Ovaj Centar izvrsnosti bit će baziran u Slovačkoj. Temeljem iskustava u zadnjih 10-ak godina o ograničenoj interoperabilnosti taktičkog upravljanja vatrom pojedinih NATO članica, prepoznata je napokon potreba za uspostavom posebnog NATO centra izvrsnosti.  „Slovačka je stručnjak u tome, jer proizvodi neke od najpreciznijih haubica Zuzana 2, automatskih minobacača i još mnogo toga“, rekao je u srpnju ove godine slovački predsjednik Peter Pellegrini na sastanku sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Borisom Rugeom.

Posao s Slovacima

Na marginama sastanaka u Bruxellesu potpisivan je Ugovor o višegodišnjoj isporuci specijaliziranih vojnih tkanina za potrebe Oružanih snaga Slovačke Republike. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave državne tvrtke Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac i predstavnik Slovačke Martin Čatloš, direktor uprave za naoružanje slovačkog ministarstva obrane.

Riječ je o međudržavnom ugovoru o opskrbi vojnim tkaninama između državne tvrtke Agencije ALAN i slovačkog ministarstva obrane u koji su uključene hrvatske tvrtke Čateks i Galeb. Nositelj tog višegodišnjeg Ugovora je državna tvrtka Agencija ALAN d.o.o., a hrvatski proizvođači tkanina – Čateks i podugovaratelj tvrtka Galeb proizvest će tkaninu za potrebe slovačkih oružanih snaga. Riječ je o višegodišnjem ugovoru o isporuci od približno 2 milijuna metara tkanine vrijednom više od 30 milijuna eura. ” Ovo je odličan primjer kako hrvatske tvrtke mogu svojim proizvodima, ali i svojim znanjem i tehnologijama, opskrbljivati oružane snage stranih zemalja”, poručio je tom prigodom ministar Anušić.

Goran Basarac, predsjednik uprave Agencije ALAN d.o.o., izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom te istaknuo kako hrvatske tvrtke s područja vojne industrije, što potvrđuje i potpisani ugovor, imaju visokokvalitetne proizvode koji su traženi i na europskom i na svjetskom tržištu. Predsjednik Uprave Čateksa Matija Bilandžija poručio je kako Čateks proizvodi jedan od najnaprednijih tehničkih materijala od kojih će Slovaci šiti vojne odore te zahvalio Agenciji ALAN i Ministarstvu obrane na promociji domaće obrambene industrije, priopćeno je iz MORH-a.

.

*Photo: NATO, MORH/F.Klen

Današnjim potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Ministarstva gospodarstva, Ministarstva obrane, Hrvatske gospodarske komore i Agencije ALAN d.o.o. dogovoreni su zajednički nacionalni nastupi hrvatskih obrambenih proizvođača na najvećim europskim obrambenim sajmovima – tijekom naredne dvije godine domaća obrambena industrija zajednički će izlagati na sajmovima Enforce Tac (2026. i 2027. godine) u Nürnbergu te Eurosatory 2026. i Milipol 2027. u Parizu.  Sporazum su potpisali ministar obrane Ivan Anušić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović i predsjednik Uprave Agencije ALAN d.o.o. Goran Basarac.

Predsjednik HGK Luka Burilović smatra da je ovo današnje potpisivanje – povijesni trenutk:

„Do danas je upravo HGK bila jedina koja je sufinancirala i organizirala nacionalne štandove na obrambenim sajmovima. U ožujku je osnovana Radna skupina za podršku obrambenoj industriji – čiji je koordinator i voditelj HGK. Upravo je rad te skupine potaknuo promjene kojima danas svjedočimo. Moramo biti svjesni da je u današnjim vremenima pojam obrambene industrije širok. Upravo zato – kao organizacija koja okuplja čitavo gospodarstvo – HGK u suradnji s Ministarstvom obrane provodi mapiranje hrvatske obrambene industrije. Želimo maksimalno pomoći našim članicama da iskoriste prilike koje se otvaraju na europskom i globalnom tržištu. Sigurno je – Hrvatska ima što za pokazati.”

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je da ovaj Sporazum donosi izravnu korist hrvatskim poduzetnicima:

„Zajednički nacionalni nastup Republike Hrvatske povećava prepoznatljivost naših proizvođača i donosi dugoročne poslovne učinke. Hrvatska obrambena industrija pokazuje da znanje i kvaliteta mogu biti naš najbolji izvozni proizvod. Ministarstvo gospodarstva i Vlade Republike Hrvatske nastavit će podržavati ulaganja u tehnologije, razvoj i modernizaciju proizvodnje.“

Resorni ministar Anušić je rekao:

„Riječ je o Sporazumu koji je ključan u prvom redu zbog složene geopolitičke situacije u svijetu i Europi, a u kontekstu tih okolnosti jedan od ključnih prioriteta Ministarstva obrane, kao i svih današnjih potpisnica, je osnaživanje domaće obrambene industrije. Međunarodni vojni sajmovi prilika su da hrvatske obrambene tvrtke dobiju veću vidljivost, a time i za sklapanje novih poslova čime mogu povećati svoje kapacitete kao i konkurentnost. Hrvatska obrambena industrija je u zamahu, ona nije velika, ali je izuzetno potentna i profitabilna. Snažna domaća vojna industrija pridonosi i hrvatskom gospodarskom razvoju, a u okolnostima povećanih obrambenih izdvajanja za naoružanje Europe prilika je za rast domaće vojne industrije“.

Ministarstvo gospodarstva navodi da hrvatska obrambena industrija okuplja oko 100 poslovnih subjekata, zapošljava oko 3.000 ljudi, ostvaruje oko 600 milijuna eura godišnjeg prihoda te izvozi robu u vrijednosti od oko 167 milijuna eura godišnje. Ovaj Sporazum predviđa i osnivanje Zajedničkog odbora koji će planirati i nadzirati provedbu svih aktivnosti vezanih uz nastupe na sajmovima.

*Photo: Ministarstvo gospodarstva

Izložba ASDA 2025 u zagrebačkoj Areni pokazala je da Hrvatska i domaća vojna industrija izvoze širok dijapazon roba i usluga, i to od modernih dronova i rješenja za njih do materijala za vojničke odore i košulje.

Predsjednik Uprave specijalizirane državne Agencije Alan, Goran Basarac naglašava da je, što se agencije Alan tiče, izložen „prototipni portfelj” hrvatske obrambene industrije i proizvođača koji surađuju s agencijom.

“Radimo na nekim projektima, zajedno s našim proizvođačima, pa smo tako izložili prototip rakete 122 milimetara „Grad“, a imamo i jednog proizvođača koji očito može napravit takvu vrstu proizvoda. Izložili smo i prototip mine 40 x 51 mm koji bi bile vrlo zanimljive u nekim budućim konfliktima jer s se dokazale dosta dobre. Mine 40 x 46 se dobro prodaju na ukrajinskoj bojišnici, međutim ove mine 40 x 51 mm su nešto što će ići u neka zajednička ulaganja i investiranja s našim izvođačima”.

Također, nastavio je Basarac,

“pokušavamo restartati protutenkovsku minu TMRP 6, a velika je potražnja za takvom vrstom mina na razini tržišta. Zemlje poput Ukrajine, Poljske te Baltičke zemlje kupuju velike količine protutenkovskih mina i mi tu želimo sudjelovati. Tijekom Domovinskog rata imali smo kapacitet da radimo takve mine, a dio kapaciteta je ostao do danas”,

dodao je naglasivši da će se i taj segment proizvoda pokušati pokriti  aktivirati.

Predstavio je i novi brod šibenske tvrtke Shadow Nautics i takvih 6 brodica se prodaje Ministarstvu poljoprivrede za ribarsku inspekciju.

“Taj će se projekt predati i Ministarstvu obrane s nekim nadogradnjama koje će ga učiniti ophodnim gliserom za patroliranje našim obalama. Kao vladine tvrtka gledamo mogućnost plasmana proizvoda u susjedne zemlje, gdje postoje određeni komercijalni interesi od zemalja poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova. U dobrim smo odnosima s njihovim delegacijama i pokušavamo plasirati portfelj hrvatske obrambene industrije”,

naglasio je Goran Basarac.

Što se tiče nove minobacačke granate od 120 milimetara istaknuo je da je ona testirana na poligonu, a Agencija je “izdaleka” pratila to testiranje: “Potencijalno postoji mogućnost suradnje s proizvođačima, a možda uđemo u zajedničku suradnju“.

“Mislim da će veliko iznenađenje biti nova dron bomba koja se veže na dronove s jednim daljinskim upaljačem koji se može daljinski aktivirati. Ona može učinkovito uništavati živu silu i možda će i najbrže otići na testiranje a potencijalno i na ukrajinsku bojišnicu,”

istaknuo je Basarac,naglasivši da su u taj projekt uključena i naša poduzeća, te se sve radi u konzorciju hrvatskih proizvođača.

Na ASDA 2025 predstavili su se razni domaći  proizvođači – tako je međimurski Čateks naglasio da sudjeluje na svim natječajima s područja obrane i sigurnosti.

“Za sve korisnike raznih službi u Hrvatskoj proizvodimo odore, a što se tiče vanjskih tendera javljamo se na njih. Konkretno, prije godinu dana pobijedili smo u Litvi koja nabavlja materijal za šivanje svojih odora,”

izjavio je Hrvoje Salopek iz Čateksa, dodavši:

“Javili smo se i na natječaj u Sloveniji i tu smo u iščekivanju odluke o odabiru, a imali smo i ugovor kao Zajednica ponuditelja s jednom tvrtko iz BiH za opremanje njihovih oružanih snaga. Surađujemo i s tvtkom u Latviji za opremanje njihovih OS”,

Naglasio je kako se materijal koji se proizvodi u Čateksu koristi u nekih 10-tak država.

HS Produkt strancima je uvijek zanimljiv

I osječka ORQA predstavila je rješenja za dronova koji se mogu koristiti i za civilne i vojne potrebe. Kako su naveli za portal Obris.org, izvoze u preko 50 država svijeta s naglaskom Europe.

“To znači da su u pitanju proizvodi tzv „Dual use“ koji će se koristiti i i za civile i vojsku, a sustavi su rađeni modularno, ovisno o potrebi korisnika.”

Veliki interes potencijalnih inozemnih kupaca zabilježen j i kod perjanica domaće obrambene industrrije – HS Produkta, Šestan-Buscha  i DOK-ING-a.

„Hrvatska dobiva tvornicu streljiva!“
„Proizvodit će se 100 milijuna komada streljiva godišnje!“
„Otvorit će se barem 100 radnih mjesta!“

Svi ti novinski naslovi krasili su vijest da je početkom kolovoza 2019. godine Vlada dokapitalizirala Agenciju Alan darujući joj nekretninu bivše raketne baze u Kerestincu kako bi se tamo izgradila prva moderna hrvatska tvornica streljiva. Danas, godinu i 8 mjeseci kasnije – vidi vraga, baš kada je prema ondašnjim najavama trebala kretati probna proizvodnja – Agencija Alan ostala je bez spomenute nekretnine i tako vjerojatno do daljnjega stavila točku na projekt izgradnje tvornice streljiva. Na današnjoj 53. sjednici Vlade ministri su jednoglasno potvrdili ovu odluku koja se kao 11. točka dnevnoga reda službeno zove – „Prijedlog odluke o stavljanju izvan snage Odluke o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva Agencije Alan d.o.o., Zagreb, nekretnina u k.o. Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’“. Dok je 2019. godine tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić obrazlagao „Alanove’ planove za Kerestinec i dodjelu zemljišta, danas je o izjalovljenim obrambenim planovima Vladu izvijestio ministar graditeljstva Darko Horvat:

 „Na sjednici održanoj 1. kolovoza 2019. donijela je odluku o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva „Agencije Alan d.o.o.“, Zagreb – nekretnina u katastarskoj općini Stupnik, koje u naravi predstavljaju bivšu vojarnu „Skladište šuma Kerestinec“, ukupne površine 141.348 metara kvadratnih, procijenjene vrijednosti 3.950.000 kuna. Temeljem donesene odluke, od 1. kolovoza 2019., Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i društvo „Agencija Alan d.o.o.“ nisu sklopili ugovor. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske dostavilo je očitovanje, od 4. rujna 2020., iz kojeg proizlazi da društvo „Agencija Alan d.o.o.“ proizvodnju naoružanja i vojne opreme ne planira obavljati na predmetnim nekretninama, već razmatra drugu, alternativnu lokaciju. Temeljem navedenog, predlažemo Vladi Republike Hrvatske stavljanje izvan snage predmetne odluke.“

Rimčev kampus i rubni dio šume nekadašnje raketne baze (lijevo) (izvor: Rimac Automobili)

Za razliku od „Alana“ koji nije uspio iskoristiti bivšu raketnu bazu u Kerestincu, općina Stupnik već ima razrađeni plan – temeljem izmjena i dopuna Prostornog plana, ova je nekretnina određena kao prostorna cjelina „izdvojena građevna područja izvan naselja“, neizgrađeno te planirano za gospodarsku namjenu – proizvodna i/ili poslovna, gdje se planira osnivanje poduzetničke zone. U prilog tome ide i činjenica koja se naglašavala i u kolovozu 2019. – bivša raketna baza i nesuđena tvornica streljiva nalazi se na kilometar udaljenosti od kampusa Mate Rimca. No Rimac i njegova tvrtka Rimac Automobili projekt kampusa predstavili su prije točno dva dana (u ponedjeljak, 12. travnja), uz najavu useljenja za dvije godine. Za to vrijeme, Agenciji Alan oduzeta su prava na zemljište koje je dobila, pa ona sad kao razmišlja o nekom drugom (kojem nema detalja, a vjerojatno neće tako skoro ni biti). Time onda, u praksi, nije provedena ni faktična dokapitalizacija Agencije Alan, o kojoj se te 2019. govorilo.

Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, jutros na predstavljanju nove kacige Šestan-Buscha

Vlada RH je te 2019. godine, prilikom dodjele nekretnina u Kerestincu za potrebe tvornice streljiva, taj projekt nazvala „strateški važnim“. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević godinama ranije najavljivao je da će tvornicu streljiva graditi Izrael kao novi hrvatski strateški partner, a zemljište je Agenciji Alan dodijeljeno sedam mjeseci nakon što je posao kupovine aviona F-16 Barak od Izraela skandalozno propao. Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, izjavio je 1. kolovoza 2019. za Jutarnji list da „očekuje već sljedeći mjesec raspisivanje natječaja za investitora“. Planiralo se tada i da bi država uložila oko 10 milijuna kuna u obnovu komunalne infrastrukture i sigurnosne sustave, dok bi budući investitor izgradio i opremio tvornicu za proizvodnju streljiva. Pritom, investitor bi nekretninu dobio u dugoročni najam, na maksimum 50 godina. No danas se saznalo da spomenuta nekretnina u Kerestincu nikada uopće nije ni bila unesena u temeljni kapital Agencije Alan, kao i to da je nepunih godinu dana nakon Vladine odluke o dodjeli zemljišta svima već bilo jasno kako se u Kerestincu neće graditi nikakva tvornica streljiva.

U posljednjih godinu dana izgradnju tvornice streljiva ponovno se počelo sramežljivo povezivati s karlovačkim HS Produktom, no prema izjavama Željka Pavlina za Hrvatski vojnik iz srpnja prošle godine – „Interes HS Produkta postoji ako bi streljivo potencijalne tvornice u Republici Hrvatskoj bilo konkurentno (cijenom i kvalitetom) streljivu koje trenutačno koristimo u vlastitom proizvodnom procesu. U tom je smislu HS Produkt spreman i dalje biti uključen u taj projekt te pomoći ne samo u njegovoj realizaciji nego i u plasmanu streljiva za svoje potrebe te za postojeće korisnike svojih proizvoda“.

U utorak, 19. studenog, u Parizu je počeo 21. po redu međunarodni sajam vojnog i policijskog naoružanja te opreme, MILIPOL Paris 2019. Svečano ga je otvorio francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner, budući je francusko Ministarstvo unutarnjih poslova pokrovitelj MILIPOL-a, koji se provodi u partnerstvu s francuskom nacionalnom policijom i žandarmerijom, službom civilne zaštite, carinom, gradskom policijom, Interpolom i drugim srodnim službama. Na ovogodišnjem MILIPOL-u sudjeluje 1.005 izlagača iz 53 zemlje, među kojima je i Hrvatska. Na ovom najvećem francuskom vojno-policijskom sajmu do petka, 22. studenog, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore izlaže 8 hrvatskih predstavnika – Agencija ALAN, HS Produkt, Kap-ko, Šešir, Galeb, Odjeća, Šestan-Busch i Pozamanterija.

Kako je danas priopćila HGK, tvrtka Šestan-Busch u Pariz dolazi s vrhunskom preporukom – novo dogovorenim poslom u SAD-u.

„Njemačka tvrtka Busch prije nekoliko mjeseci otvorila je tvrtku s američkim partnerom u Kaliforniji. Naime, ako netko želi postati dobavljač tamošnjoj vojsci i policiji, mora imati registriranu tvrtku u SAD-u. Taj iskorak u SAD omogućio nam je da postanemo dobavljač FBI-u. Već je nekoliko tisuća kaciga isporučeno američkoj saveznoj agenciji“,

Puno novosti na pariškom sajmu (Photo: Šestan-Busch)

rekao je direktor tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan. Inače, Šestan-Busch na sajmu predstavlja zadnji proizvodni portfolio tvrke s preko 10 različitih modela protubalističkih i zaštitnih kaciga za vojsku i policiju, te premijerno prikazuje i najnoviji proizvod tvrtke – komplet Anti-riot protubalističkog odijela za interventne policijske snage koji tvrtka Šestan Busch d.o.o., kao nositelj proizvodnog konzorcija od 6 tvrtki, zajednički razvija i proizvodi za policijske snage RH. Iz ove ugledne međimurske tvrtke pohvalili su se da na MILIPOL-u predstavljaju i početni koncept i ideju nove „multifunkcionalne zaštitne kacige“ s namjenom u sustavu civilne zaštite, koja se trenutno razvija kroz financiranje ESI Fondova, u suradnji s hrvatskim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Osim Šestan-Buscha, suradnjom s američkom agencijom FBI može se pohvaliti i karlovački HS Produkt, koji je također redovni sudionik sajmova MILIPOL.

Kako priopćava HGK, u sklopu proizvoda hrvatske obrambene industrije značajnu ulogu igra i hrvatska tekstilna industrija koja u posljednje vrijeme bilježi oporavak. Naime, tehnički tekstil predstavlja ključno nišno tržište za EU, koje je od 2009. u konstantnom porastu. „Usmjeravanje prema ‘pametnoj odjeći’ glavni je pokretač tekstilne industrije Europske unije, i u skladu je sa smjernicama krovne organizacije tekstilne i odjevne Europske unije Euratexa“, kaže Stjepan Pezo iz omiškog Galeba. Galebov asortiman, među ostalim, uključuje proizvode od funkcionalnih pletiva koje sami razvijaju, donje rublje u kojem nositelj tijekom znojenja uslijed raznih fizičkih aktivnosti ne osjeća nelagodu jer se vlaga brzo odvodi od tijela, te program negorivoga donjeg rublja. Proizvedu oko dva milijuna komada odjeće godišnje. „Posao odrađen za NATO najbolja nam je referenca za potencijalne nove partnere kod nastupa na sajmovima“, rekao je Pezo o poslu u sklopu kojega su proizveli 200.000 kompleta dugačkoga donjeg rublja za NATO.

Tvrtke Kap-ko i Šešir svoj službeni, svečani i radni asortiman rade prema tehničkim specifikacijama i željama kupaca, među kojima su i policije diljem Europe. „Cilj nastupa na sajmovima nije samo stvaranje novih kontakata, već i održavanje postojećih poslovnih odnosa. Sama činjenica da vas partneri vide tamo, da ste prisutni, potvrda je stabilnosti u poslovanju i ozbiljnosti u pristupu razvoja tog poslovanja“, smatra Ivana Kovač iz tvrtke Kap-ko, naglasivši da najčešće nastupaju kao podizvođač na tenderima gdje se kreira cijela odora, kako je slučaj s tenderima za belgijsku i nizozemsku policiju koji su sada u tijeku.

Jutros je Vlada RH održala svoju 173. sjednicu, posljednju prije ljetnog odmora. Kao 17. točka dnevnoga reda naveden je prilično neuobičajen prijedlog po pitanju državnog trgovačkog društva „Agencija Alan d.o.o.“. Naime, riječ je tu bila ne o standardnome oduzimanju ostvarne dobiti, već o njegovoj dokapitalizaciji, i to prijenosom nekretnine u temeljni kapital društva. Ovaj je prijedlog školski obrazložio novi ministar državne imovine Mario Banožić,a ostali su ga ministri jednoglasno prihvatili:

 „Ministarstvo državne imovine predlaže donošenje odluke o davanju suglasnosti za unos nekretnina u katastarsku općinu Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’, u temeljni kapital trgovačkog društva Agencija Alan d.o.o. Zagreb.  Agencija Alan d.o.o. je trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti od posebnog značaja za RH u području obrane i nadzora nad proizvodnjom i prometom sredstava posebne namjene i u isključivom je vlasništvu RH. A Društvo je odlukom Vlade RH iz 2018. godine određenom pravnom osobom od posebnog interesa za RH. Ovom odlukom Društvo se dokapitalizira s 19 zemljišno-knjižnih čestica ukupne površine 141.348 kvadratnih metara, procijenjene vrijednosti 3,950 milijuna kuna u svrhu pokretanja proizvodnje naoružanja i vojne opreme koja je od strateškog značaja za RH“.

Navedenih 19 čestica upisano je u zemljišno-knjižni uložak br. 2002 u katastarskoj općini Stupnik.  Radi se o dijelovima šuma Čret, Trščak, Ladanjek, Srednjaki i Razboišće u Obrežu, sveukupne površine 16 jutara, 13.700 četvornih hvati, odnosno 141.348 m², smještenih nedaleko vojarne u Lučkom. Kako je već rekao ministar Banožić, tržišna vrijednost spomenutih nekretnina iznosi  3.950.000,00 kuna (prema procjeni tvrtke „CENTAR AKCIJA d.o.o.“), i za taj iznos će se povećati temeljni kapital trgovačkog društva „Agencija Alan d.o.o.“, kao i udio Republike Hrvatske u njegovom temeljnom kapitalu. „Centar akcija“ je za trošak procjene nekretnine od Agencije Alan naplatila 18.750,00 kn. U popratnom Vladinom dokumentu ovakva dokapitalizacija Agencije Alan obrazlaže se budućim poslom od strateškog značaja:

„S obzirom da predmetno društvo ima mogućnosti, u suradnji s potencijalnim investitorima, pokrenuti proizvodnju naoružanja i vojne opreme koja trenutno ne postoji u Republici Hrvatskoj, da se radi o ulaganjima većim od 150 milijuna kuna, potencijalnom izvozu u vrijednosti preko 200 milijuna kuna godišnje, te proizvodnji od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, zatraženo je da nadležna tijela donesu Odluku o unosu nekretnina u k.o. Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’ u temeljeni kapital trgovačkog društva ‘Agencija Alan d.o.o.’, Zagreb i žurno stavljanje u proizvodnu funkciju“.

Dokapitalizacija „Alana“ od gotovo 4 milijuna kuna višestruko će povećati vrijednost njegovog temeljnog kapitala. Naime, u Vladinom dokumentu se objašnjava da ukupni temeljni kapital društva iznosi 1.305.000,00 kn, pri čemu je 1.302.805,00 kn u stvarima (što čini knjigovodstvenu vrijednost nekretnina upisanih u zk. uložak 11393 k.o. Grad Zagreb – kuća, zidovi, garaža i dvorište u Gregorijančevoj ulici br. 15, u ukupnoj površini od 1158 m²) i 2.195,00 kn u gotovom novcu (radi usklađenja visine temeljnog kapitala sa člankom 390. stavkom 1. i člankom 457. stavkom 7. Zakona o trgovačkim društvima). Da ne bude zabune – kod spomena negdašnje Gregorijančeve ulice, radi se o današnjoj Grškovićevoj ulici u Zagrebu.

Dok se u Vladinom obrazloženju govori o nekoj, za sada neodređenoj mogućnosti pokretanja proizvodnje naoružanja i opreme koja „trenutno ne postoji u RH“, u suradnji s „potencijalnim investitorima“, i uz ulaganje veće od 150 milijuna kuna, prva bi asocijacija išla prema izgradnji buduće tvornice streljiva. Riječ je tu o projektu koji već desetljećima lebdi na horizontu obrambenog sektora u Republici Hrvatskoj, s tim da se prvotno promišljalo investiciju u javno-privatnom partnerstvu sa obrambenom industrijom u RH, da bi postupno naglasak prešao na izgradnju u suradnji Hrvatske i Izraela. Time je ova odluka Vlade RH još zanimljivije tempirana, budući da dolazi neposredno nakon posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Izraelu.

Hrvatska delegacija na sastanku kod izraelskog premijera Netanyahua (Photo: Ministarstvo gospodarstva)

Predsjednica je u državničkom posjetu Izraelu boravila od 28. do 31. srpnja, točno godinu dana nakon što je izraelski predsjednik bio u Hrvatskoj. U Izraelu se ona tijekom posljednjih dana susrela s predsjednikom Reuvenom Rivlinom, ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, predsjednikom Knesseta Yuli-Yoelom Edelsteinom, i s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Baš posljednjeg dana posjeta, u srijedu 31. srpnja, Grabar Kitarović održala je sastanak i s glavnim direktorom Izraelske nacionalne kibernetičke uprave Yigalom Unnom, te su joj predstavljene tvrtke, proizvodi i mogućnosti hrvatsko-izraelske suradnje iz područja kibernetičke sigurnosti. U hrvatskom izaslanstvu bio je i ministar gospodarstva Darko Horvat, ali i pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Roman Mikulić. U priopćenju Ministarstva gospodarstva o susretu hrvatske delegacije s premijerom Netanyahuom piše: „Predsjednica Grabar-Kitarović je s predsjednikom Vlade Netanyahuom razmijenila mišljenja o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela, te su naglašeni prijateljski i partnerski bilateralni odnosi dviju zemalja te obostrana želja za daljnjim proširenjem suradnje. Konkretno, bilo je riječi o daljnjem razvoju vojno-tehničke suradnje te kibernetičke sigurnosti, a obostrano je zaključeno kako unatoč neostvarenom projektu nabave izraelskih rabljenih borbenih zrakoplova F-16 Barak, ostaje izražen interes i spremnost nadogradnje odnosa na strateškoj razini“. Istodobno, ministar Horvat upoznao je izraelsku stranu s mogućnostima ulaganja u Hrvatsku, ali i hrvatskim izvoznim potencijalima.

Na sajmu ASDA 2019 izraelski Elbit izložio je i streljivo malog kalibra

Upravo u Horvatovom sudjelovanju u posjetu Izraelu Večernji list (u tekstu od 29. srpnja, pod nazivom „Hrvatska nije odustala od tvornice streljiva, traže se partneri i lokacija“, autora Davora Ivankovića) vidi nastavak razgovora o hrvatsko-izraelskoj tvornici streljiva. Još uoči odluke o izboru izraelskog F-16 Barak za novi hrvatski borbeni avion iz Ministarstva obrane najavljivali su zainteresiranost tvrtke Elbit za sudjelovanje u izgradnji jedne takve tvornice, štoviše – to je trebao biti jedan od dodatnih poslova vezan uz kupovinu F-16 Barak. Godinu i pol kasnije, nakon što je prošlo već više od 6 mjeseci od propasti ovog zrakoplovnog „posla stoljeća“, Elbit je navodno i nadalje zainteresiran, a problem je hrvaske strane što ne uspijeva pronaći odgovarajuću lokaciju. „Kada bi se rješila lokacija, optimistični izvori tvrde da bi se tada, u narednih 18 mjeseci moglo već startati s probnom proizvodnjom streljiva. Radi se o proizvodnji onih vrsta streljiva kojima bi bile zadovoljene, prvo domaće potrebe, pa bi prestali ovisiti o uvoznom streljivu. Hrvatska vojska, policija, zaštitarske kuće uglavnom troše ‘duge 9-ke’, kao naviše korišten pištoljski kalibar, te NATO 5,56 mm za jurišne puške, kao i 7,62 mm inačice za stare kalašnjikove i papovke“, navodi Večernji list. S današnjom odlukom Vlade RH čini se da je i to pitanje lokacije ekspresno riješeno. Jesu li sada Izraelci ponovno na potezu?

Predajom donacije od 20.100 kuna za MORH-ovu Zakladu vojne solidarnosti u petak, 12. travnja, i službeno je okončana „Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija – ASDA 2019“. Riječ je o sredstvima prikupljenim od prodaje ulaznica, koja je u ime organizatora, američke tvrtke „TNT Production“, njen direktor Justin Webb predao MORH-ovoj delegaciji, i time zatvorio ovogodišnju ASDA-u. Peto po redu izdanje ovoga sajma bilo je, kako se čini, vrlo uspješno – i izlagači i posjetitelji imali su samo riječi hvale za priredbu ASDA 2019, a zadovoljan je bio i MORH kao pokrovitelj ovog događanja. Domaći izlagači, renomirani predstavnici hrvatske obrambene industrije, pokazali su i nešto nove opreme ili opreme u razvoju, o čemu ćemo pisati u narednim danima.

Po prvi puta nakon Domovinskog rata Hrvatska je počela proizvoditi minobacačko streljivo, koje se napokon moglo vidjeti u izložbenom prostoru Agencije Alan. „Prije dvije godine, za vrijeme prošlog sajma, ovo ništa nije postojalo. A u ove dvije godine došli smo do toga da se izvozi oko 200 milijuna kuna minobacačkog streljiva“, kazao nam je Ivica Nekić, čelnik „Alana“. Radi se o projektu u koji je uključeno čak pet domaćih firmi, rasprostrtih od Virovitice do Šibenika, dok je Agencija Alan zadužena za koordinaciju i planiranje. Zbog ovog projekta u blizini Stubičkih Toplica izgrađen je u potpunosti novi industrijski objekt. Nekić kaže kako će se ovaj projekt nastaviti razvijati, te smatra da će i u budućnosti ostvarivati dobre rezultate. No to nije bio jedini novitet koji se mogao vidjeti na zajedničkome štandu hrvatske vojne industrije. Prije svega, nova oružna stanica za oružja kalibra 30 i 40 milimetara došla je u tu razvojnu fazu da se prototip moglo izložiti u Splitu. Nekić ističe kako to nije sve, te da postoje i neki drugi planovi. „Za sada ne bih govorio nikakve specifičnosti, smatram da je bolje ne izlaziti u javnost s nečim dok još nije došlo do provedbe. Ali mogu kazati kako se nadam da će do nove ASDA-e za dvije godine zaživjeti i neki novi projekti. Mi stalno gledamo koji su trendovi i nastojimo ići u korak s vremenom“, kaže čelnik „Alana“, napominjući kako je jedan projekt došao do te faze da bi se u sljedeća dva mjeseca trebalo dobiti i zemljište na kojem bi se gradila nova tvornica.

Oružnu stanicu “Lynx 40” proizveo je ATIR

Što se same ASDA-e tiče, Nekić je izrazio zadovoljstvo jer su održani brojni sastanci na kojima je dogovorena suradnja koja bi trebala rezultirati dodatnim poslovima. Čitav sajam, smatra, bio je možda i najproduktivniji od dosad održanih, tako da nije krio zadovoljstvo. Zadovoljni su i predstavnici hrvatske obrambene industrije, konstatirao je Roman Mikulić, pomoćnik ministra obrane zadužen za materijalne resurse:

Ministri obrane RH i Slovenije, Damir Krstičević i Karl Erjavec, kod proizvođača kaciga Alojza Šestana

„Dobio sam jako dobar odaziv hrvatske vojne industrije – svi su zadovoljni, ostvarili su brojne kontakte, brojne poslovne sastanke su odradili, i to je ono… i to je ona svrha ovoga događaja. Oni kroz te osobne kontakte otvaraju sebi vrata u budućem svom razvoju, budućem poslovanju. Nije lako doći danas do jednog direktora za naoružanje bilo koje zemlje, do jednog ministra obrane, i osobno ga upoznati i osobno mu pokazati što vlastita tvrtka može njemu ponuditi. To ja mislim da je velika stvar, i da je naše tvrtke prepoznaju i tu mogućnost svi vrlo dobro koriste“.

Organizaciju jednog ovakvog događaja u Ministarstvu obrane sagledavaju prvenstveno u kontekstu razvoja sposobnosti OS RH i domovinske sigurnosti. Zato im je neizmjerno drago što bez oklijevanja mogu reći da je ovogodišnja ASDA bila najveća po broju i raznovrsnosti izlagača, kao i po broju delegacija prisutnih na sajmu. No i svi ostali zacrtani ciljevi uspješno su ostvareni, kaže Mikulić:

„Osim eminentnih proizvođača, ove godine imamo jednu novost – to je nacionalni štandovi. Mogli ste vidjeti štand nacionalni BiH, Slovenije, pa i SIBAT – ako gledamo SIBAT kao dio Ministarstva obrane Izraela. Ove godine smo i proširili sadržaj sa panelom – „Hrvatska obrambena industrija i vojne tehnologije“. Mislim da je bio jako kvalitetan, kvalitetni sugovornici i tu smo se dotakli budućnosti: dotakli smo se robota, dotakli smo se umjetne inteligencije, dotakli smo se etike – kuda ide taj naš razvoj u opremanju i održavanju. Tako da smo mogli i taj aspekat sagledati. Još ove godine što je nama važno – promocija vojnog poziva. Imali smo vanjski display, imali smo TT zbor, gdje smo pokušali našim građanima približiti vojni poziv, približili smo im našu tehniku, približili smo naoružanje i vojnu opremu koju posjeduje Hrvatska vojska, tako da smo obuhvatili i taj segment da mlade ljude privučemo i da ih upoznamo što je to vojni poziv“.

Vanjski prostor ove godine je bio u testnoj fazi

Predstavnici DOK-ING-a, HS Produkta, Lockheed Martina, Rafaela i Šestan-Buscha na odlično posjećenom panelu

Osim što je spomenuti panel bio odlično posjećen, otvorio je i neka pitanja koja se u javnosti ne čuju baš često: „I na panelu su se dotakli jedne od tih tema, kako interaktivno doći do novog proizvoda sa strane da mi upoznamo što hrvatska vojna industrija razvija, s druge strane – novi razvoj: kako utječe na doktrinu i taktiku ratovanja, kako bi mi to mogli danas promijeniti, što mi moramo promijeniti u svojim vojnim strateškim dokumentima. To je jedna interaktivna sinergija. To je jedan krug koji je zatvoren i koji se neprestano vrti. Znači, bez toga nema… vojna industrija ne zna što nama treba, a mi ne znamo koji su njihovi potencijali ako nema tog stalnog kontakta i stalne te interakcije“.

Takvi stalni kontakti i interakcija posljednjih nekoliko godina oživjeli su domaću proizvodnju. Hrvatska je obrambena industrija i u 2018. godini ostvarila dobre izvozne rezultate nastavljajući tako trend rasta. „Ne uzimajte me sad skroz pouzdano jer se dio rezultata još zbraja, ali preliminarno se može kazati kako smo izvezli oko 260 milijuna kuna roba i usluga“, kaže Ivica Nekić iz Agencije Alan. Taj se rezultat odnosi samo na izvoz preko Alana, na što će se za konačni rezultat morati dodati i izvoz velikih tvrtki koje same sklapaju poslove. Trend rasta izvoza tog sektora trebao bi se nastaviti i sedmu godinu zaredom. Ono što ljude iz Alana veseli jest da Hrvatska ima sposobnost raditi i izvoziti i tradicionalne obrambene proizvode, ali i high-tech stvari, koje se sve češće pojavljuju u ovom domaćem proizvodnom sektoru.

To će biti tema i već najavljene izložbe „ASDA 2021“. Potpisivanjem protokola o nastavku suradnje osigurana je organizacija još narednih 5 priredbi ASDA u Hrvatskoj, a u Ministarstvu obrane već sada razmišljaju o glavnoj temi za 2021. godinu. To će najvjerojatnije biti besposadni sustavi i dronovi, što je prilika i za Ministarstvo obrane i za domaće proizvođače, očekuje Mikulić: „Vi sami znate da mi idemo u tom pravcu, da otvaramo Središte za besposadne sustave… To je budućnost, evo, kako iskoristiti, kako se povezati, kako prikazati tehnologiju, kako pomoći našoj obrambenoj industriji da krene tim putem… To je naša zadaća i naša uloga, i u tom pogledu i ministar je bio jako jasan i mi ćemo na tome poraditi“.

Slovenski C-ASTRAL: budućnost je u besposadnim sustavima

No već je sada izvjesno da će sljedeće izdanje ASDA-e morati doživjeti prostorno proširenje, jer je već ove godine bilo vidljivo da sa 185 izlagača i popratnim programima Spaladium Arena puca po šavovima.

„Ja mislim da je jasno bilo vidljivo ove godine da je ovaj sajam već izašao iz do sada ustaljenih okvira. Mi, prvenstveno mislim na izložbeni prostor… Morat ćemo tražiti dodatni prostor jer ćemo… vidimo da smo sada limitirani prvenstveno iz razloga što je ovakva dvorana možda ograničena po pitanju… Ona je polivalentna i vrlo dobra, ali je limitirana sa svojim prostorom. I moramo vidjeti u budućnosti s vanjskim displayima, kako neke stvari izmjestiti van dvorane. S druge strane sadržajno… Mi možemo daleko više poraditi na tome… Ove godine smo vidjeli Sveučilište, sveučilišnu prezentaciju, i vrlo smo sretni i zadovoljni da je ta sveučilišna komponenta prisutna na našem sajmu. U budućnosti to ima veliki potencijal, da zajedno sa sveučilišnom zajednicom pokušamo naći zajednički benefit od ovakvog događaja“,

zaključio je pomoćnik ministra obrane Roman Mikulić.

*Razgovor s Ivicom Nekićem, direktorom Agencije Alan, vodio je Danko Radaljac, novinar s dugogodišnjim iskustvom za pitanja iz obrane i sigurnosti

Tijekom prošloga tjedna, od nedjelje, 17. veljače do četvrtka, 21. veljače, u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapaskih Emirata, trajao je 14. po redu sajam vojne opreme i naoružanja IDEX. Pratio ga je i 5. po redu NAVDEX – sajam pomorske obrane i izložba pomorske sigurnosti. Organizator sajma, tvrtka IDEX LLC, uz punu potporu Ministarstva obrane i Oružanih snaga UAE, iznimno su zadovoljni s ovogodišnjih 124.000 posjetitelja, 1.310 izlagača iz regije i širom svijeta (od toga 85% međunarodnih kompanija), kao i s rezervacijom od gotovo 70% izložbenih mjesta za sljedeći IDEX 2021. godine. Rušenju rekorda doprinijela je i vrijednost ugovora koje su tijekom 5-dnevnog sajma sklopili domaćini, Oružane snage UAE – ukupno su sklopili ugovore u vrijednosti od 20,5 milijardi dirhama, od čega je 65% ugovora sklopljeno s inozemnim kompanijama. Najveći pojedinačni ugovor, vrijedan čak 5,73 milijardi dirhama, sklopljen je s američkim Raytheonom za raketni sustav Patriot.

Među 62 zemlje koje su izlagale na sajmu IDEX 2019 bila je i Hrvatska, kojoj je to već dugogodišnja tradicija. Za razliku od prošloga puta, Hrvatsku je predstavljalo nešto manje izlagača: u organizaciji HGK izlagali su Šestan-Busch, Galeb, DOK-ING, Galko, Odjeća i Čateks, te Agencija Alan koja je, među ostalima, zastupala i HS Produkt, te Jelen i Varteks. Svi su oni izlagali na prostoru veličine 170 m², što je do sada najveći hrvatski izlagački prostor na sajmu IDEX. Osim navedenih tvrtki, samostalno je sudjelovala tvrtka POB iz Bjelovara, dok je na sajmu NAVDEX, umjesto Brodosplita koji je prije 2 godine ponosno izlagao budući OOB za HRM, ovoga puta sudjelovala, i to navodno vrlo uspješno, pulska tvrtka Olimp Nautika sa svojim brzim presretačem „Olimp M-46“. U ime Ministarstva obrane RH na sajmu je bio prisutan državni tajnik Zdravko Jakop.

Hrvatski izlagači na sajmu IDEX 2019

Naglasak cijelog sajma bio je na opremi dvojne, vojno-civilne namjene. Pa ipak, unatoč gužvi na izlagačkom mjestu Republike Hrvatske, najveća gužva bila je kod HS Produkt-ovih pušaka i pištolja, budući da oni po prvi puta na IDEX-u nisu bili u vitrinama, već na pultu, gdje ih je zainteresirana publika mogla i isprobati u određenim, limitiranim okvirima. Što se delegacija koje su posjetile hrvatska izlagačka mjesta tiče, njih je najviše zanimala mogućnost jedinstvenog opremanja kompletnog vojnika, što su hrvatski vojni proizvođači postigli još prije nekoliko godina. Neslužbeno saznajemo da najviše razloga za zadovoljstvo predstavljanjem na IDEX-u imaju Šestan-Busch, Jelen Profesional i DOK-ING.

Dio hrvatskih proizvođača koji su protekloga tjedna izlagali na sajmu IDEX 2019 prije 2 tjedna, u ponedjeljak 11. veljače 2019. godine, potpisao je u MORH-u redovni, godišnji ugovor o nabavi vojne opreme za potreba OS RH. Ukupno 34 tvrtke koje proizvode vojnu opremu, pružaju usluge ili izvode radove potpisale su ugovore u vrijednosti od oko 314 milijuna kuna, te time bitno olakšale poziciju domaćoj obrambenoj industriji koja zapošljava više od 3.000 ljudi, što je oko 1,5% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji RH. Već godinama izvozi se robe u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura godišnje, što je oko 1,2% ukupnog izvoza prerađivačke industrije. Jačanje domaće obrambene industrije utjecao je i na smanjenje uvoza robe dvojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava sa 70 milijuna eura u 2016. na 27 milijuna eura u 2017. godini.

Među hrvatskim proizvođačima i izvoznicima svakako prednjače HS Produkt i Šestan-Busch. Karlovački proizvođač malog pješačkog naoružanja, uz to što mu najveći dio izvoza odlazi u SAD, može se pohvaliti i time da od ovoga ljeta ima i svoju uzdanicu u Hollywoodu. Puška VHS-2 jedno je od oružja kojim se koristi Jason Statham u filmu „Fast & Furious Presents: Hobbs&Shaw“ (spinoff filmskog serijala „Fast&Furious“), čiji je „trailer“ pušten u javnost početkom ovog mjeseca, dok bi sam film trebao u redovitu distribuciju sredinom ljeta ove godine. Hollywood sam po sebi za HS Produkt i nije neka novost, budući su se njihovi pištolji već koristili u raznim filmovima i u rukama raznih zvijezda, no film koji će se početi prikazivati ovoga ljeta bit će prva hollywoodska reklama za pušku VHS-2.

Jason Statham s hrvatskom puškom VHS-2

Alojzije Šestan i Zvonimir Deranja, trener nogometnog kluba Al Wahda

S druge strane, i tvrtka Šestan-Busch iz Preloga ima razloga za zadovoljstvo. Godina im je počela s ugovorom za opremanje protubalističkim kacigama Specijalnog tima za brze odgovore (SRT Team) grčke policije, a nastavila se s nemalim izvoznim poslom za Mađarsku i Litvu. Kako se prije 15 dana, prilikom potpisivanja ugovora s MORH-om, pohvalio Alojzije Šestan, sljedećeg mjeseca trebao bi krenuti veliki projekt opremanja mađarskih Oružanih snaga kacigama tvrtke Šestan-Busch. Radi se o čak 15.000 komada do 2026. godine, odnosno po 2.000 kaciga godišnje, a kako je rekao sam Šestan – ovakav interes Mađara nastao je zahvaljujući naporima ministra obrane RH Damira Krstičevića i organizacijama TT zborova prilikom posjeta stranih ministara obrane MORH-u. Osim Šestan-Buscha, u opremanje mađarske vojske uključuje se i tvrtka Čateks izradom tkanina za mađarske odore, tvrtka Galeb iz Omiša proizvodnjom donjeg rublja, a tvrtka KROKO izradom pancirnih prsluka.

Početkom veljače Hrvatsku je posjetilo izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Litve, kako bi nastavili suradnju s hrvatskim proizvođačima. Tako će Šestan-Busch za litavske Oružane snage raditi daljnjih 8.000 kaciga, a novom suradnjom s Litvom moći će se pohvaliti i Čateks, Galeb i KROKO.

Hrvatski vojni proizvođači, potpisnici ugovora s MORH-om (Photo: MORH/J.Kopi)

Ususret novim ugrozama, ali i novim tehnologijama, proizvođači vojne i obrambene opreme nužno će se morati umrežiti. Zato je Alojzije Šestan u MORH-u apelirao na oformljenje jednog novog centra, koji bi domaćim proizvođačima uvelike pomogao u budućnosti na razini EU:

„Predlažemo i molimo da u sklopu vašeg sektora, ili ne znam kojega, jednostavno službeno oformite jedan odjel za istraživanje i razvoj, kako bi se mi iz male Hrvatske, mi proizvođači kojih je 44, mogli uključiti u takve projekte, jer taj projekat zahtijeva umrežavanje 3 različite zemlje i nekoliko proizvođača. Mi to sami ne možemo“.

Kako se čini, MORH je sklon podržati ovaj zahtjev.

„Jasno da nam je to vrlo bitno…taj neki odjel ili neko tijelo koje će se organizirano i sustavno baviti istraživanjem i razvojem. Ja apsolutno podupirem, i mislim da ćemo kroz ovu godinu doći do nekog…neke organizacije koja je potrebna Hrvatskoj vojsci i s druge strane – da ta organizacija bude u vezi sa hrvatskom obrambenom industrijom“,

najavio je ministar obrane RH Damir Krstičević.