Sjevernoatlantsko vijeće je u srijedu, 22. srpnja, odobrilo NATO-ov plan resursa za zajedničko financiranje za razdoblje 2027. – 2031., kojim se utvrđuje kako će Savez ulagati u zajedničke prioritete tijekom sljedećih pet godina. Taj plan saveznicima pruža jasnu sliku očekivanih potreba NATO-a za resursima s pogledom u budućnost te osigurava da zajedničko financiranje prati povećanu razinu ambicija Saveza u zahtjevnijem sigurnosnom okruženju, priopćeno je na službenim stranicama NATO saveza. U sklopu te odluke, navodi se, saveznici su dogovorili gornje granice financiranja za 2027. godinu za NATO-ov vojni proračun, civilni proračun i Program ulaganja u sigurnost, čime se ukupni iznos zajedničkog financiranja povećava na do 6,5 milijardi eura. Vijeće je službeno odobrilo plan programa sposobnosti opskrbnog lanca goriva NATO-a. Ulaganje vrijedno 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu NATO-a za skladištenje i distribuciju goriva. Ono će podržati izgradnju novih objekata, uključujući cjevovode, u istočnom i jugoistočnom dijelu Saveza te osigurati da snage NATO-a raspolažu energetskim zalihama potrebnima za borbenu spremnost.

Plan također osigurava sredstva za prioritetnu potporu Ukrajini, uključujući inicijativu NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine te Zajednički centar NATO-a i Ukrajine za analizu, obuku i edukaciju, priopćio je NATO.

Inače, ovo Vijeće je jedino tijelo unutar NATO-a koje svoje ovlasti dobiva izravno iz Sjevernoatlantskog ugovora i uz Vojno vijeće glavno je tijelo NATO -a . Ono je tim Ugovorom također dobilo i ovlast da samo uspostavlja sebi podređena tijela. Mnoga povjerenstva i skupine za planiranje osnovani su kako bi podržali rad Vijeća ili preuzeli na sebe odgovornost u pojedinim područjima kao što su planiranje obrane, nuklearno planiranje i druga vojna pitanja. Na taj način, Vijeće osigurava jedinstveni forum za sve vrste savjetovanja među državama članicama, glede pitanja od zajedničkog interesa te predstavlja najvažnije tijelo za donošenje odluka u NATO-u. Odluke su izraz zajedničke volje država članica i donose se konsenzusom. Sve države članice sudjeluju u stvaranju službene politike NATO-a i donošenju odluka.

*Photo: NATO

Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO

Danas, prvog dana NATO summita u Ankari, održan je Forum obrambene industrije na kojem je 7 zemalja-članica objavilo pokretanje Projekta visoke vidljivosti (High Visibility Project-HVP) koji se tiče nabave višenamjenskih transportnih zrakoplova  (MRTT) Airbus A400M. Među njima je i Hrvatska, a s njom u društvo su još i Belgija,Francuska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjena Kraljevina. Pismo namjere o suradnji na unaprjeđenju sposobnosti strateškog zračnog prijevoza korištenjem zrakoplova Airbus A400M Atlas potpisao je u ime Hrvatske ministar obrane Ivan Anušić. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je najavio veliko pojačanje savezničkih zračnih snaga s novim multinacionalnim Airbusovim sposobnostima osmišljenim za jačanje odvraćanja i obrane diljem Saveza. Pojačanje se odnosi na dvije ključne platforme: Airbus A330 MRTT, koji se koristi za dopunjavanje gorivom i prijevoz u zraku, te Airbus A400M, strateški zračni prijevozni zrakoplov svjetske klase sposoban za brzo premještanje trupa, opreme i zaliha preko teritorija NATO-a.

Kako je u svom  priopćenju navela kompanija Airbus, ova inicijativa je izgrađena na strategiji „udruživanja i dijeljenja“ („Pooling&Sharing“),  te predviđa različite faze suradnje među zemljama sudionicama – od flote A400M u multinacionalnom vlasništvu i pod multinacionalnim upravljanjem do povezanih usluga poput održavanja, podrške obuci, infrastrukture i nabave. Cilj je stvoriti cjelovito rješenje koje učinkovitije ispunjava nacionalne i NATO zahtjeve, a istovremeno nudi veću operativnu fleksibilnost u specifičnim sposobnostima, uključujući dopunjavanje gorivom u zraku, pomoć u katastrofama, medicinsku evakuaciju i gašenje požara. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je na današnjoj press-konferenciji u Ankari o pristupanju Hrvatske ovom projektu rekao:

„Radi se o Projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa.“

Projekti visoke vidljivosti (HVP) predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe. Hrvatska je procijenila da je od velike važnosti sudjelovanje u projektu koji će omogućiti korištenje transportnih aviona, posebno s obzirom na to da je preuzela  NATO-ov cilj sposobnosti „Strateško raspoređivanje“ koji obuhvaća sposobnosti teškog i srednjeg transporta vojnika i vojne opreme.:

„To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ga možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Dugoročnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi,“

naglasio je Anušić, dodavši da u skladu s potpisanim Pismom namjere, Republika Hrvatska dobiva mogućnost sudjelovanja u radu stručne radne skupine i aktivnog sudjelovanja u oblikovanju aranžmana suradnje u skladu s nacionalnim interesima i prioritetima..

A400M Atlas u službi RAF-a (Photo: RAF)

„Odabir A400M za ovu multinacionalnu flotu naglašava njegove ključne strateške sposobnosti zračnog prijevoza. S više od 135 zrakoplova u upotrebi i više od 270 000 sati leta koje je ostvarila globalna flota, A400M postao je okosnica zračne mobilnosti za najveće europske zemlje NATO-a, a s budućim planom sposobnosti, njegova će uloga postati još važnija u desetljećima koja dolaze“,

zaključio je Ben Bridge, predsjednik Airbus Defence and Space u Velikoj Britaniji.

*Photo: NATO (osim zadnje)

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

“Ramstein Flag” je multinacionalna vježba koju po prvi puta predvodi NATO-ovo Savezničko zračno zapovjedništvo (AIRCOM), a ove se godine proteže od Finske do Španjolske. U vježbi sudjeluje 18 zemalja NATO-a i više od 200 zrakoplova koji djeluju iz 20-ak zračnih baza diljem Europe. Osim borbenih aviona, u vježbi sudjeluje cijeli niz različitih letjelica, uključujući savezničke zrakoplove za potporu, zrakoplove NATO-ovog sustava zračnog upozorenja i upravljanja E-3A Sentry i daljinski upravljane letjelice RQ-4D Phoenix. Tijekom vježbe, istovremeno će letjeti više od 120 zrakoplova, izvršavajući više od 150 letova dnevno s do 20 operativnih lokacija. Cilj je uvježbati sposobnosti brzog odgovora savezničkih zračnih snaga kao dio kolektivne obrane NATO-a u scenarijima iz članka 5. Finska, Švedska, Norveška i Danska zajednički će biti domaćini sjevernog dijela vježbe u razdoblju od 08. do 19. lipnja.

Vježba “Ramstein Flag 2026 – Sjever” okuplja savezničke F-35 zrakoplove na nekoliko operativnih lokacija, uključujući zrakoplove F-35B američkog marinskog korpusa u Rovaniemiju u Finskoj; zrakoplove F-35A američkih Zračnih snaga u Pirkkali u Finskoj; te talijanske, norveške i danske zrakoplove F-35 u Ørlandu u Norveškoj. NATO-ova vježba “Ramstein Flag 2026 – Sjever” pod geslom “Treniramo kako se boriti” započela je 8. lipnja, okupljajući savezničke zračne snage na dva tjedna multinacionalne obuke, objavio je  NATO prošlog tjedna. Njihovo sudjelovanje pokazuje kako NATO može raspršiti napredne i moderne zračne snagu te integrirati sposobnosti pete generacije sa savezničkim resursima i održavati operacije na sjevernom krilu Saveza. Finska sudjeluje u vježbi “Ramstein Flag 26” s 12 borbenih zrakoplova F/A-18 Hornet i s oko 500 pripadnika osoblja iz svih postrojbi Finskog ratnog zrakoplovstva. Prihvat savezničkih snaga i pružanje potpore zemlje domaćina središnji su elementi vježbe, budući da je više od 50 zrakoplova i oko 1300 zrakoplovaca iz savezničkih zemalja stiglo u Finsku već krajem svibnja i početkom lipnja.

F-35 iz sastava norveških Zračnih snaga

Za avione F-35 ova vježba testira kritične zadatke zračne komponente, uključujući Integriranu zračnu i raketnu obranu (IAMD), razmjenu obavještajnih podataka,  mjere protiv pristupa/uskraćivanja područja (C-A2AD) i borbenu upotrebu (ACE). Djelujući uz nacionalna i NATO-ova sredstva za zapovijedanje i upravljanje (C2), nadzor i podršku, saveznički zrakoplovi pete generacije jačaju zajedničke taktike, tehnike i postupke te poboljšavaju sposobnost Saveza da odvrati prijetnje, brani teritorij NATO-a i zaštiti zračni prostor NATO-a, tvrdi NATO u priopćenju. U Pirkkali se i više od 200 američkih zrakoplovaca iz 48. borbenog krila obučava uz finske Zračne snage, 2. marinska eskadrile za kontrolu zračnog prometa i 272. eskadrilu za podršku marinskog krila iz 28. marinske skupine za kontrolu zračnog prometa , 2. marinskog zrakoplovnog krila.

Američke Zračne snage u bazi Pirkkala u Finskoj

Zrakoplovi F-35 jačaju NATO-ov IAMD i protuzračni obrambeni štit kombinirajući napredno očitavanje, sigurnu razmjenu podataka i preživljavanje pete generacije u jednoj platformi, pohvalio se NATO. Djelujući kao dio šire savezničke mreže, F-35 mogu otkriti, klasificirati i dijeliti informacije o prijetnjama među savezničkim snagama, poboljšavajući situacijsku svjesnost za zapovjednike, posade i zemaljske jedinice protuzračne obrane.

Već na samom početku vježbe, Marinski korpus SAD-a, kao i poljske i španjolske zračne snage, po prvi puta su djelovale s finske autoceste Tervo, što je dio NATO-ovg koncepta “Agile Combat Employment”. Finske i njemačke zračne snage provele su bojna gađanja zrak-zemlja na ciljevima koji se nalaze u području poligona Rovajärvi između 1. i 5. lipnja 2026., a među zrakoplovima koji sudjeluju su finski F/A-18 Hornet i njemački borbeni zrakoplovi Tornado. Finsko Ministarstvo obrane posebno je naglasilo da se neće koristiti prava municija, jer će se simulirati lansiranje raketa i ispaljivanje bombi.

Španjolski Eurofighter pri polijetanju iz baze Albacete

Zračna baza Albacete u Španjolskoj ključni je dio vježbe “Ramstein Flag 26 – Jug” u kojoj primarno sudjeluju španjolski borbeni zrakoplovi Eurofighter uz talijanske lovce Tornado i grčki F-16 u zračnom prostoru iznad španjolskog teritorija i međunarodnih voda. Baza je također domaćin 14. krila Španjolskih zračnih i svemirskih snaga i španjolskih Eurofightera te je središte multinacionalnog Programa taktičkog vodstva (TLP), napredne jedinice za obuku zrakoplovnih posada i osoblja usmjerene na NATO. Njegova uloga u vježbi naglašava širu važnost Albacetea kao jednog od ključnih europskih središta za obuku lovaca, podržavajući složene tečajeve koji jačaju taktičko vodstvo, planiranje misija, multinacionalnu interoperabilnost i napredne zračne operacije među savezničkim zračnim snagama, što je ključni element vježbe “Ramstein Flag 2026”. Tijekom vježbe, španjolski F/A-18 iz 12. krila Španjolskih zračnih i svemirskih snaga također vježbaju zajedno s američkim F-35 iz 48. borbenog krila sa sjedištem u RAF Lakenheathu, uvježbavajući različite scenarije borbene obuke koji uvježbavaju integraciju i koheziju različitih zrakoplovnih platformi.

*Photo: NATO/X, Finske Zračne snage

Veleposlanik Kevin Hamilton, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za partnerstva, obavio je od 14. do 22. svibnja, svoj prvi službeni posjet Zapadnom Balkanu, s razgovorima u Sarajevu, Prištini i Beogradu. Također je prisustvovao prvoj združenoj vojnoj vježbi NATO-a i Srbije u organizaciji Zapovjedništva Kopnene vojske VS i Zapovjedništva združenih snaga iz Napulja, objavio je NATO 27. svibnja 2026. na svojim službenim internetskim stranicama.

Regionalna sijela

On se u Sarajevu se sastao s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem, zajedno s predstavnicima predsjedavajućeg Denisa Bećirovića i članice Željke Cvijanović, te drugim visokim dužnosnicima. Veleposlanik Hamilton naglasio je važnost dugogodišnjeg partnerstva NATO-a s Bosnom i Hercegovinom koje se temelji na političkom dijalogu i praktičnoj suradnji. Istaknuo je snažnu suradnju između NATO-a i Europske unije, u partnerstvu s institucijama BiH i lokalnim zajednicama, te rekao da su ta partnerstva i dalje ključna za očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti. Potaknuo je nacionalne vlasti da u potpunosti iskoriste postojeće alate partnerstva i daju prioritet svojim naporima za izgradnju institucionalne otpornosti i povećanje obrambene potrošnje, uz očekivanje da će Bosna i Hercegovina nastaviti provedbu reformske agende te doprinijeti ukupnom razvitku partnerskog odnosa države sa NATO savezom.

Tijekom svog posjeta, Prištini  veleposlanik Hamilton se sastao s predstavnicima institucija na Kosovu, uključujući Albina Kurtija, Glauka Konjufcu i Ejupa Maqedoncija. Također je razgovarao s dužnosnicima EU i drugim članovima međunarodne zajednice. Naglasio je da dugogodišnji angažman NATO-a na Kosovu putem KFOR-a ostaje ključan za regionalnu stabilnost, dijalog i međusobno razumijevanje.

U Beogradu se zamjenik pomoćnika glavnog tajnika među ostalima sastao s Nevenom Jovanović, državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije, te pukovnikom Zlatkom Bogosavljevićem, voditeljem Odjela za međunarodnu vojnu suradnju u Ministarstvu obrane Srbije. Razgovarali su o suradnji NATO-a i Srbije, regionalnoj stabilnosti i zajedničkim inicijativama za obuku. Na kraju tog, tipično diplomatski izbalansiranog priopćenja, navodi se kako je veleposlanik Hamilton prisustvovao je združenoj vojnoj vježbi NATO-a i Srbije, na poligonu Borovac u Srbiji, a sastao se s Bratislavom Gašićem, ministrom obrane, uz druge visoke vojne čelnike i dužnosnike. Kako NATO citira svog zamjenika pomoćnika glavnog tajnika „vježba je bila prava demonstracija koristi koje može donijeti partnerstvo NATO-a i Srbije“.

Aktivnosti u Srbiji

O posjeti ovog dužnosnika Sjevernoatlantskog saveza oglasilo se i Ministarstvo obrane Republike Srbije. Tako se na njihovom stranicama navodi kako se ministar Bratislav Gašić u petak 22. svibnja sastao sa zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Kevinom Hamiltonom na marginama multinacionalne taktičke vježbe „NATO-Srbija“, u bazi „Jug“ kod Bujanovca. Tom prilikom je Gašić podcrtao važnost kontinuiranog dijaloga Republike Srbije i NATO-a na svim razinama o pitanjima od zajedničkog interesa, naglasivši da je Srbija posvećena vojnoj neutralnosti i stvaranju dobrih odnosa sa svim relevantnim međunarodnim sigurnosnim subjektima. Rekao je da Srbija ostaje predan i vjerodostojan partner, jamac i generator regionalne sigurnosti, odlučna u održavanju optimalne razine suradnje s NATO-om pod okriljem programa „Partnerstvo za mir“, te dodao da je prioritet Srbije očuvanje regionalne stabilnosti, nastavak gospodarskog razvoja i rasta te promicanje dijaloga kao glavnog mehanizma za prevladavanje otvorenih pitanja. Ministar Gašić tu naglašava i da je (1) angažman u međunarodnim mirovnim misijama pod okriljem UN-a i EU, kao i (2) sudjelovanje u vježbama usmjerenim na poboljšanje operativnih i funkcionalnih sposobnosti, te (3) postizanje standarda potrebnih za angažman u multinacionalnim operacijama, od posebne važnosti za pripadnike Vojske Srbije. Gašić kaže i da je današnja vježba rezultat zajedničkog rada, profesionalnosti i obučenosti postrojbi Vojske Srbije i angažiranih snaga niza zemalja NATO-a te ocijenio da je zajednički rad na organizaciji i pripremi ove vježbe proveden vrlo dobro. Osvrćući se na aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u regiji, ministar Gašić je naglasio da Vojska Srbije ostaje predana suradnji s KFOR-om, koji predstavlja jedinu legitimnu oružanu formaciju u „južnoj pokrajini Srbije“, te izrazio uvjerenje da će KFOR nastaviti pružati sigurno okruženje za Srbe na Kosovu i Metohiji.

Na stranicama Vojske Srbije objavljeno je kako se prva združena vojna vježba Republike Srbije i NATO-a, koju su organizirali Zapovjedništvo kopnene vojske i Zapovjedništvo združenih snaga iz Napulja, odvijala u bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ kod Bujanovca od 13. do 23. svibnja. U toj taktičkoj vježbi sudjelovalo je oko 600 pripadnika Oružanih snaga Srbije te oružanih snaga Italije, Rumunjske i Turske, uz prisutnost vojnih planera i promatrača iz Velike Britanije, Italije, Njemačke, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Turske, Francuske i Crne Gore. Kako je naglašavala Vojska Srbije, čitava je aktivnost provedena na temelju zaključka Vlade Republike Srbije i predstavlja nastavak suradnje Srbije i NATO-a u okviru programa Partnerstvo za mir na ravnopravnim osnovama i uz poštivanje vojne neutralnosti RS, radi očuvanja mira i stabilnosti u regiji, poboljšanja operativnih sposobnosti oružanih snaga te jačanja povjerenja i međusobnog razumijevanja.

Njenim završnim aktivnostima u petak 22. svibnja prisustvovali su veleposlanik Kevin Hamilton kao zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a, ministar obrane Srbije Bratislav Gašić i načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, a uz druge goste i zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga NATO-a iz Napulja, admiral George Wykoff. Svima njima su sudionici vježbe pokazali visoku razinu sposobnosti u skladu s deklariranim sposobnostima, a posebno obučenost i kompetentnost u primjeni taktika, tehnika i postupaka u slučaju napada na kontrolnu točku, tijekom medicinske evakuacije iz zraka, slijetanja helikoptera, blokiranja i pretraživanja terena, te borbe u naseljenom području

Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Kevin Hamilton rekao je da je vježba bila impresivan prikaz zajedničkog rada Vojske Srbije i njihovih partnera. „Želim pohvaliti sve sudionike za njihov naporan rad, profesionalnost i predanost izvrsnim rezultatima. Takve zajedničke vježbe pomažu u izgradnji sposobnosti između Srbije i NATO-a jer doprinose konsolidaciji u regiji. NATO i dalje namjerava poboljšati suradnju sa Srbijom uz potpuno poštivanje njezine vojne neutralnosti. Uvjeren sam da daljnja suradnja treba biti dvosmjerna ulica. Bit će to partnerstvo temeljeno na povjerenju, poštovanju i predanosti regionalnoj sigurnosti“, rekao je Hamilton.

U sjeni opće svjetske nestabilnosti i unutarnjih proturječja, u četvrtak i petak, 21. i 22. svibnja  u Helsingborgu u Švedskoj održava se sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO kako bi osmislili predstojeći samit ovog dugovječnog vojnog saveza u Turskoj 7 i 8. srpnja.

Rubio uputio kritike NATO-u

Sam sastanak je još u četvrtak započeo kritikama američkog državnog tajnika Marca Rubia jer države saveznice ne pomažu Americi u ratu s Iranom. Predsjednik Donald Trump “ne traži od njih da na raspolaganje stave trupe ili pošalju borbene zrakoplove, ali one odbijaju poduzeti bilo što“, rekao je Rubio novinarima neposredno prije odlaska u Švedsku. “To nas je jako uznemirilo“, dodao je. “Mnoge zemlje članice NATO-a dijele naše uvjerenje da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja i da predstavlja prijetnju svijetu“, rekao je američki državni tajnik, naglašavajući da je predsjednik Trump stoga odlučio “djelovati”. “Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je NATO dobar za Ameriku?“, upitao je Rubio, nazvavši to “sasvim legitimnim pitanjem“. Nakon prve najave o povlačenju američkih vojnika iz Europe te potom stopiranja redovite rotacije njih 4000 u Poljsku ( o čemu smo nedavno pisali na ovom portalu), američki predsjednik Trump opet je sve iznenadio najavivši slanje dodatnih 5.000 vojnika ​u Poljsku. “Na temelju izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži  TruthSocial nakon što je, prema tvrdnjama upućenih, očitao bukvicu ministru obrane Peteu Hegsethu zbog iznenadne odluke o zaustavljanju rotacije.

NATO 3.0

Cilj ministarskog sastanka NATO-a u Helsingborgu – gradu na jugu Švedske, na Øresundu, kraj kojeg svakodnevno prolaze brodovi ruske „flote iz sjene” – jest poslati poruku što većeg jedinstva i potisnuti razlike koje su izbile na vidjelo kod napada na Iran. Prijetnja iz Rusije i rat protiv Ukrajine ostaju ključne teme Saveza. Kako bi NATO ostao djelotvoran, glavni tajnik Mark Rutte  nakon povećanja financijskih sredstava prošle godine sada želi Savezu dati i novi poticaj. „NATO 3.0″ naziv je te nove faze za koju bi ministri vanjskih poslova u južnoj Švedskoj trebali postaviti temelje – prije nego što se u srpnju šefovi država i vlada sastanu na summitu NATO-a u Ankari, ocjena je promatrača. Naglašavajući da nema NATO-a bez SAD-a , Rutte tvrdi kako  ideja „NATO 3.0“ podrazumijeva snažniji savez uz veće europsko preuzimanje odgovornosti.

Rutte je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos europskih saveznika. To znači i veće nabave američke vojne opreme i oružja, što dio članica saveza ne gleda s odobravanjem pa se polako okreću europskoj vojnoj industriji, kao što je to upravo napravila Italija. Uostalom već smo na stranicama portala Obris.org pisali da su europske države nezadovoljne američkim kašnjenjima isporuke oružja i streljiva, a sve zbog rata u Perzijskom zaljevu.

Gordan Grlić Radman: “Na putu smo izdvajanja 5% BDP za obranu”

Kao ministar vanjskih poslova članice NATO-a ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman sudjelovao je na sastanku u Švedskoj. Ministri su se složili kako daljnje snaženje kolektivne obrane ostaje prioritet i temelj Saveza, a u tom je kontekstu ministar Grlić Radman istaknuo da je Hrvatska već prošle godine dostigla cilj izdvajanja od 2 % BDP-a te je na dobrom putu ispunjenja zavjeta o izdvajanju od 5 % BDP-a do 2035. godine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). U sklopu rasprave o globalnim ugrozama, ministar Grlić Radman ukazao je na sigurnosne izazove na susjednom Zapadnom Balkanu, području od strateškog interesa za NATO. Posebna pozornost posvećena je dugoročnoj podršci Ukrajini, a ministrima se pridružio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha‎ koji ih je izvijestio o aktualnoj situaciji. Ministar Grlić Radman naglasio je kako Hrvatska, polazeći od vlastitog iskustva agresije, pomaže Ukrajini na razne načine, od vojne pomoći do razminiranja, psihosocijalne pomoći, energetike i druge razvojne pomoći.  S obzirom na posljednje sukobe na Bliskom istoku i nestabilnosti u južnom susjedstvu, potvrđena je važnost savezničkog pristupa od 360 stupnjeva koji jamči praćenje i reakciju na ugroze bez obzira na to odakle dolaze. Sukladno tome, istaknuta je važnost suradnje s partnerima u Perzijskom zaljevu u svjetlu iranskih napada, a Hrvatska je kao srednjoeuropska i mediteranska saveznica podržala inicijativu sudjelovanja zaljevskih partnera na nadolazećem summitu u Ankari.
Na sastanku je naglašena i važnost suradnje NATO-a i EU-a radi postizanja cilja „jače Europe u jačem NATO-u“. Hrvatska se zalaže za jedinstvo Saveza, snažnu transatlantsku vezu i jaču Europu u jačem NATO-u, priopćilo je MVEP.

Sve uzbudljivije na Baltiku

Inače, ovaj sastanak održan je u sjeni sve većih napetosti na području Balitika koji je ovih dana bio poprište nekoliko uzbuna, posebice u Latviji u kojoj je tri dana zaredom zabilježena aktivnost dronova i podignuti su zrakoplovi Saveza. Nakon što se ukrajinski dron srušio na latvijsko naftno postrojenje, nakon elektroničkog ometanja ruske strane 7. svibnja, ovaj put aktivirani su NATO-ovi borbeni zrakoplovi zaduženi za misije zračnog nadzora na Baltiku. Stanovnici pogođenih područja pozvani su da ostanu u zatvorenim prostorima i potraže zaklon unutar zgrada.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj u četvrtak, litavski predsjednik Gitanas Nausėda, latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs i estonski predsjednik Alar Karis rekli su da su potrebna jača saveznička razmještanja kako bi se poboljšale “sposobnosti suzbijanja dronova” na istočnom krilu NATO-a. Također su odbacili optužbe Moskve da su baltičke države podržavale napade dronovima na Rusiju. „Kao odgovorni saveznici NATO-a, baltičke države nikada nisu dopustile da se njihovi teritoriji i zračni prostor koriste za napade dronovima na ciljeve u Rusiji“, napominje se u izjavi. Baltički čelnici također su pozvali saveznike NATO-a da ojačaju postojeće misije, uključujući “Eastern Sentry” i “Baltic Sentry”, te su pozvali na bržu provedbu regionalnih obrambenih projekata, uključujući Baltičku obrambenu liniju i inicijativu Europske unije “Eastern Flank Watch”.

Najveća svjetska vježba kibernetičke obrane Locked Shields 2026, koju je organizirao NATO-ov Centar izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (CCDCOE) u Estoniji, završila je u petak, 24. travnja. Vježba je okupila više od 4000 sudionika iz 41 zemlje kako bi vježbali zaštitu kritične infrastrukture i vojnih sustava od kibernetičkih napada u stvarnom vremenu.

„U ‘Locked Shieldsu’ timovi moraju testirati svoje vještine, štiteći IT sustave koji održavaju naš svakodnevni život – uključujući kritičnu infrastrukturu, protuzračnu obranu i elektroničko glasanje. Timovi su pokazali snažne sposobnosti u otkrivanju i reagiranju na zlonamjerne kibernetičke aktivnosti. Ključno je sada izvući pouke iz vježbe i prevesti ih u stvarnu spremnost, posebno jer sposobnosti umjetne inteligencije nastavljaju transformirati i obrambenu i napadačku stranu kibernetičke domene“,

rekao je Tõnis Saar, direktor NATO CCDCOE.

Na vježbi je prvi put od svog formiranja 2019. godine sudjelovalo i Zapovjedništvo za kibernetički prostor OS RH, kao nositelj aktivnosti uime Republike Hrvatske, zajedno s djelatnicima SOA-e, VSOA-e, nacionalnog CERT-a i privatnih IT tvrtki, koji su iz vojarne “Petar Zrinski” u Zagrebu pristupili kibernetičkom poligonu u Estoniji, priopćio je MORH. Za razliku od klasičnih vojnih vježbi, ‘Locked Shields’ odvija se u virtualnom okruženju, ali uz vrlo stvarne scenarije. Sudionici su bili podijeljeni u timove koji su preuzeli obranu izmišljene zemlje Berylije izložene koordiniranim kibernetičkim napadima na ključne sustave: od elektroenergetskih mreža i vodovoda do vojnih komunikacijskih sustava. Tijekom dva dana, timovi su morali braniti simuliranu nacionalnu infrastrukturu od otprilike 8000 kibernetičkih napada u stvarnom vremenu – usmjerenih na sustave uključujući električne mreže, 5G mreže, satelitske i sustave za upravljanje bitkama. Osim tehničke obrane, timovi su se morali snalaziti u složenim izazovima u strateškim komunikacijama, međunarodnom pravu, digitalnoj forenzici i donošenju odluka na nacionalnoj razini. Ovaj holistički pristup osigurava da su sudionici dobro pripremljeni za rješavanje svih ovih složenosti i u stvarnom životu.

Obrana se sastojala od 16 plavih multinacionalnih timova. Republika Hrvatska sa 135 članova te Republika Sjeverna Makedonija s pet članova činile su Plavi Tim 15. Tri zajednička tima s najviše bodova na vježbi Locked Shields 2026 bila su: Latvija i Singapur, potom Njemačka, Austrija, Luksemburg i Švicarska, te Francuska i Švedska.

NATO-ov tim stručnjaka za kibernetičku sigurnost udružio je snage sa saveznicama NATO-a Norveškom i Islandom kako bi se obučavali u Norveškom kibernetičkom zapovjedništvu u Lillehammeru u Norveškoj, pri čemu je NATO-ov tim kombinirao  stručnost u obavještajnim podacima o kibernetičkim prijetnjama i odgovoru na incidente, pravnom savjetovanju, forenzici i analizi zlonamjernog softvera. Tim, predvođen NATO-ovom agencijom za komunikacije i informacije (NCIA) putem svog NATO-ovog Centra za kibernetičku sigurnost (NCSC), okupio je tehničke i netehničke stručnjake iz više NATO-ovih tijela, uključujući NATO-ovu agenciju za potporu i nabavu (NSPA) i NATO-ove zračne snage za rano upozoravanje i kontrolu (NAEW&CF).

„Naš krajnji cilj u vježbi ‘Locked Shields’ jest poboljšati suradnju među narodima te izgraditi povjerenje i zajedničko razumijevanje o tome kako ojačati otpornost u kibernetičkom prostoru“, rekao je Dan Ungureanu, direktor vježbe Locked Shields 2026. „Zahvaljujem svim sudionicima, organizatorima i partnerima – gotovo 5000 ljudi diljem svijeta – na doprinosu ovom zajedničkom cilju.“

U Hrvatskoj je vježba okončana Danom uvaženih gostiju na HVU, kojem su prisustvovali zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor pukovnik Davor Stanković, zamjenik načelnika Uprave za KIS brigadir Tihomir Tomac, načelnik Sektora za komunikacijske sustave i digitalnu transformaciju MORH-a brigadir Eduard Špoljarić, ravnatelj Nacionalnog centra za kiberentičku sigurnost Ivan Matić, inspektor Inspektorata obrane brigadir Daor Dabo, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić te drugi predstavnici MORH-a, Oružanih snaga RH, tijela državne uprave i privatnog sektora. Tom je prilikom nacionalni voditelj vježbe i voditelj Plavog Tima 15 bojnik Dubravko Jerković prikazao tijek vježbe, dok je zapovjednik ZzKP-a rekao da je vježba pokazala kako je kibernetički prostor danas jednako važno operativno okruženje kao kopno, more, zrak i svemir.

“Ovih dana naši su timovi bili suočeni s kompleksnim i zahtjevnim scenarijima. No jednako važan rezultat vježbe nisu samo operativni odgovori već i brojna zapažanja i naučene lekcije koje smo prikupili. One su iznimno vrijedan temelj za daljnji razvoj naših sposobnosti. Na nama je odgovornost da ta iskustva ne ostanu samo zabilježena već da ih pretočimo u konkretne mjere, poboljšanja procedura i daljnju izgradnju kapaciteta. Već danas moramo razmišljati o sljedećem koraku: o pripremama za vježbu iduće godine kako bismo bili još spremniji, učinkovitiji i otporniji”,

poručio je je pukovnik Stanković.

Tijekom krhkog primirja SAD-a i Izraela s jedne  i Irana s druge strane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sastao se američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, pri čemu je Trump još više zaoštrio svoju retoriku prema Europi i NATO-u. Kako su izvijestili mediji, američki predsjednik bio je “apsolutno razočaran” sastankom s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u četvrtak, 09. ožujka. Njih dvojica sastala su se u Washingtonu kako bi razgovarali o američko-izraelskom ratu protiv Irana, u kojem saveznici iz NATO-a nisu aktivno sudjelovali. “NATO nije bio tu kada nam je bio potreban, i neće biti tu ako nam ponovno bude trebao“, objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social nakon sastanka, s Rutteom.

Prije sastanka, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da je Trump ponovno raspravljao o povlačenju iz NATO-a. O tome već smo pisali na stranicama portala Obris.org, osobito o stavu američkog predsjednika da je NATO, „ Tigar od papira“. „Mislim da je to nešto o čemu će predsjednik razgovarati za nekoliko sati s glavnim tajnikom Rutteom“, rekla je Leavitt novinarima prije sastanka čelnika. Wall Street Journal izvijestio je da Trump želi kazniti neke članice NATO-a za koje smatra da nisu bile od pomoći tijekom rata s Iranom, i to potencijalnim premještanjem američkih trupa iz njihovih zemalja.

Rutte – posipanje pepelom?

„Ovo je bio vrlo iskren, vrlo otvoren razgovor. Ali i razgovor između dva dobra prijatelja“, rekao je Rutte o sastanku održanom iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući. Ruttea, bivšeg premijera Nizozemske, zbog njegove potpore Trumpu, kritiziraju mnogi europski čelnici, kao i dio javnosti. Otvoreno ga se proziva da se ulizuje Trumpu te da mu „drži stranu“. Poznat je po oslovljavanju američkog predsjednika „taticom“ , Rutte je spomenuo pred novinarima da je to nešto što će ga pratiti cijeli život.

Novinar CNN-a pitao je Ruttea je li mu Trump rekao da će se SAD povući iz NATO-a. On nije izravno odgovorio na pitanje, već je prenio razočaranje američkog predsjednika. „Da budem jasan, on je apsolutno razočaran mnogim saveznicima u NATO-u i razumijem što želi reći“, rekao je Rutte. „Ali istovremeno sam mogao ukazati i na činjenicu da je velika većina europskih zemalja bila od pomoći s bazama, logistikom, preletima, osiguravanjem da ispunjavaju obveze“, naglasio je Rutte. Također je ukazao na napore britanskog premijera Kiera Starmera da sazove 34 druge zemlje kako bi istražile načine za održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu.

Rutte je priznao da “neke od njih” nisu prošle test, ali je rekao da je “velika većina europskih zemalja” ipak ispunila svoje obveze prema NATO-u. “Ono što su SAD učinile s Iranom mogle su učiniti jer je toliko europskih zemalja ispunilo te obveze“, nastavio je Rutte. “Ne sve, i potpuno razumijem njegovo razočaranje zbog toga, ali to je stoga nijansirana slika.” Glasnogovornik NATO-a kasnije je na X-u rekao: “Glavni tajnik naglasio je važnost saveznika da nastave jačati kako bi ostvarili jači i pravedniji savez.”

Grenland se opet spominje

Nedavno je Trump ponovo izrazio i frustraciju zbog činjenice da SAD treba danski otok Grenland (o čemu smo također pisali), a “NATO im to odbija”, ta tema ponovo je došla u fokus odnosa SAD i Europa. Govoreći u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom u Bijeloj kući, Rutte je naglasio da se rasprave odnose na status Grenlanda, odnosno na ograničavanje utjecaja drugih velikih sila u toj regiji. Rutte je naglasio da postoji ozbiljan rizik jačanja prisutnosti Rusije i Kine na Arktiku, što dodatno komplicira geopolitičku sliku, piše turska agencija Anadolu . „Postoji velika opasnost da će se Rusija i Kina još više uključiti u arktičke događaje. Predsjednik je u pravu kada ističe da se moramo znati braniti“, rekao je Rutte. Izjave čelnika NATO-a dolaze nakon što je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen upozorio da Trump nije odustao od svojih ambicija vezanih uz Grenland.

Dodatni Trumpov pritisak na NATO saveznike

Ako je vjerovati medijskim izviješćima, američki predsjednik Donald Trump zadužio je glavnog tajnika NATO-a da europskim saveznicima prenese “ultimatum” – zahtjev da u roku od nekoliko dana poduzmu konkretne mjere i počnu slanje ratnih brodova i naoružanja za operaciju u Hormuškom tjesnacu, piše njemački tjednik Der Spiegel pozivajući se na neimenovane izvore. Navodno, poručuje kako politička obećanja više nisu dovoljna i da očekuje konkretnu akciju Europljana u sljedećih nekoliko dana. Trumpov zahtjev zapravo predstavlja ultimatum, reklo je nekoliko europskih diplomata koji su informirani nakon sastanka glavnog tajnika NATO-a s Trumpom. I Berlin je posljednjih dana signalizirao načelnu spremnost za zajedničku misiju u tjesnacu. Također, države koje se ogluše na ovaj zahtjev ili ultimatum, više ne mogu računati na Amerikance jer ih Trump navodno namjerava povući iz baza tih država, pri čemu se posebno spominju Španjolska i Njemačka.

U svakom slučaju situacija je sve napetija i kako to obično piše na kraju epizoda neke serije …to be continuited

Američki predsjednik Donald Trump sve više gubi potporu u svijetu, ali i u samim SAD za svoje poteze i rat na Bliskom istoku. U trenucima frustracije sve više prijeti američkim izlaskom iz NATO saveza. Od kritika i suzdržanosti, odbijanja podrške ratu u Iranu te zabrane preleta američkim zrakoplovimaa i korištenja europskih baza, europski čelnici svaki dan  „dižu tlak“ američkom predsjedniku Trumpu tijekom vojne intervencije u Iranu.

Trump NATO smatra „tigrom od papira“

U nedavnoj izjavi za britanski Telegraph otvoreno je izrazio nezadovoljstvo odbijanjem saveznika da ga podrže u ratu protiv Irana. O tome, a i padu povjerenja Europe u SAD već smo pisali na stranicama portala Obris.org. Naime, očito je kako je narušeno povjerenje Europljana u njega, a time i u SAD, što je dodatno pojačano nakon što je Trump u četvrtak, 2. travnja, ponovio da NATO nije bio uz SAD kada je zatražena pomoć za otvaranje prometa kroz Hormuški tjesnac. Dodao je da Washington ionako neće trebati Savez u budućnosti, nazvavši NATO „tigrom od papira“, dodavši da to zna on, a “zna i Vladimir Putin”.

“Potrošili smo milijarde dolara na NATO. Nismo ga ni trebali, ali iskreno, pitao sam Savez za pomoć da vidim što će učiniti. Raznijeli smo Iran i zadnje što mi je trebalo je da nam taj tigar od papira stane na put. Nazvao sam Francusku, Macrona, prema kojem se supruga ponaša izuzetno loše. Rekao sam mu: ‘Emmanuel, voljeli bismo imati pomoć u Zaljevu, ako biste odmah mogli poslati brodove’. Rekao mi je da ne mogu to učiniti, da mogu doći tek kada rat završi. Rekao sam mu da je tada nepotrebno. Mnogi su ponudili pomoć nakon što rat bude dobiven. I tako sam doznao istinu o NATO-u”,

rekao je Donald Trump.

Reakcije europskih čelnika

Na ponašanje i izjave američkog predsjednika reagirali su brojni europski čelnici. Tako je finski predsjednik Alexander Stubb  objavio da su nužni konstruktivan razgovor i razmjena ideja o NATO-u, Ukrajini i Iranu. “Problemi su tu da se rješavaju, pragmatično“, napisao je Alexander Stubb u objavi na društvenim mrežama. ‘Europskiji’ NATO bit će i na dnevnom redu godišnjeg summita NATO-a u Ankari 7. i 8. srpnja, priopćeno je iz ureda predsjednika Finske.

Poljski premijer Donald Tusk oštro je reagirao na najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, Rusiji i ratu u Ukrajini, poručivši da takva politika ide izravno na ruku Kremlju.

“Prijetnja raspadom NATO-a, popuštanje sankcija Rusiji, velika energetska kriza u Europi, zaustavljanje pomoći Ukrajini i blokada zajma za Kijev od strane Orbána – sve to izgleda kao plan iz snova Vladimira Putina”,

smatra Tusk. I on, ali i drugi regionalni čelnici upozoravaju da bi takav pristup mogao ojačati poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Čini se da su Poljaci najglasniji i najjasniji u izražavanju stavova. Tako je i poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz jasno poručio: “Nema NATO-a bez SAD-a i u našem je interesu da prevlada mir. Ali isto tako nema ni američke moći bez NATO-a.” Naglasio je da održavanje čvrstih veza s Washingtonom ostaje ključno za sigurnost Poljske. “Moramo se oduprijeti emocionalnim napetostima koje proizlaze iz izjava koje su jedan dan ovakve, a već sutra mogu biti drugačije.”

“NATO je paraliziran – ne mogu se čak ni sastanci održavati“, rekao je jedan europski diplomat, koji je kao i drugi sugovornici zatražio anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti za potal Politico. “Prilično je jasno da se NATO već raspada“, izjavio je jedan dužnosnik EU, dodajući da Europa mora hitno ojačati vlastitu obranu: “Ne možemo čekati da potpuno umre.” Ova otvorena procjena, koja proizlazi iz razgovora Politica s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, zorno oslikava promjenu u poslijeratnom svjetskom poretku. Posljednjih dana Trumpova administracija gurnula je vojni savez u vjerojatno najdublju krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Predsjednik i njegov tim obećali su da će preispitati članstvo SAD-a u NATO-u nakon završetka rata u Iranu, kao osvetu za odluku europskih saveznika da se ne pridruže sukobu.

Europa se ujedinjuje u odnosu na SAD

Donald Trump i Alexander Stubb – partneri u golfu, ali ne i u NATO-u

Politico doznaje da se prošlog tjedna u Helsinkiju deset europskih čelnika sastalo na privatnoj večeri bez svojih dužnosnika i pomoćnika u intimnom okruženju Mannerheim muzeja, doma finskog vođe iz Drugog svjetskog rata, Gustafa Mannerheima. Tamo su, navodno, čelnici zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Finske i Norveške vodili iskrenu raspravu o teškom stanju transatlantskog saveza. Svi su se složili da je Trumpov niz uvreda putem društvenih mreža loš i da se pogoršava. Ipak, odlučili su da ne mogu pristati na zahtjeve američkog predsjednika da se pridruže borbama protiv Irana. “Svi želimo da rat završi, no nismo na istoj valnoj dužini sa SAD“, rekao je jedan dužnosnik upoznat s raspravama. Trump želi pomoć NATO-a, ali čelnici se opiru jer “većina Europljana nije bila unaprijed obaviještena, a Zaljev nema nikakve veze s NATO-om“. Za Europu, ova kriza ima ujedinjujući učinak, ocjenjuje se u analizi Politica. Trump je “uništio” transatlantski odnos i “ujedinio” Europu u protivljenju ovom ratu, rekao je jedan diplomat EU. Drugi visoki europski vladin dužnosnik izjavio je da se Amerikanci sada moraju sami nositi s posljedicama svoje pogreške u napadu na Iran.

I američki senatori protiv izlaska iz NATO-a

Kritike i negativni stavovi američkog predsjednika prema NATO-u nailaze i na kritike u samoj Americi.  U četvrtak, 2. travnja američki senatori Jeanne Shaheen (D-NH), članica Odbora za vanjske odnose Senata, i Thom Tillis (R-NC), supredsjedatelji Senatske skupine promatrača NATO-a, objavili su sljedeću izjavu o prijetnjama predsjednika Trumpa o povlačenju iz NATO-a:

Marco Rubio danas prijeti izlaskom SAD iz NATO-a, a prije 3 godine mislio je sasvim suprotno

„NATO je najjači i najuspješniji vojni savez u povijesti. Promiče ekonomsku stabilnost i štiti naše najvažnije trgovinske odnose. Ključni je multiplikator snage u sve opasnijem svijetu. Naši saveznici, iz godine u godinu, odlučno su se angažirali suočeni s rastućim prijetnjama i složili su se potrošiti pet posto BDP-a na obranu kako bi ojačali raspodjelu tereta. Naši građani znaju da NATO čini Amerikance sigurnijima i prosperitetnijima, zbog čega je naklonost NATO-a među američkom javnošću stalno iznad 60 posto. NATO je stajao uz Ameriku kada smo bili napadnuti i priskočio nam je u pomoć nakon napada 11. rujna. Njihovi vojnici borili su se i umirali uz naše trupe u Afganistanu. Svaki predsjednik koji razmatra pokušaj povlačenja iz NATO-a ne samo da ispunjava najveće snove Vladimira Putina i Xi Jinpinga, već bi i potkopavao vlastite nacionalne sigurnosne interese Amerike.

Budimo jasni, Kongres neće dopustiti Sjedinjenim Državama da se povuku iz NATO-a. Dvostranački zakon koji je sastavio tadašnji senator Rubio, a koji je usvojen, sprječava bilo kojeg predsjednika da to jednostrano učini. Umjesto toga, zakon jasno navodi da samo Kongres može ovlastiti predsjednika da povuče SAD iz NATO-a. To se neće dogoditi. Kongres i američki narod znaju da smo jači kada stojimo uz svoje saveznike. To je osnovna činjenica koju ignoriramo samo na vlastitu štetu“,

objavili su u četvrtak 2. travnja američki senatori.